Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Česta pitanja o digitalnom euru

1. Bi li digitalni euro zamijenio gotovinu?

Ne bi. Digitalni euro postojao bi istodobno s gotovinom, ne bi je zamijenio. Gotovina će i dalje biti dostupna u europodručju. Osim nje bio bi dostupan i digitalni euro kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za brzim i sigurnim digitalnim plaćanjima.

2. Koje bi posljedice izdavanje digitalnog eura imalo za bankarski sektor?

Digitalni euro ne bi trebao imati negativne posljedice na financijski sektor jer će se uzeti u obzir sljedeći zahtjevi: 1) digitalni euro trebao bi se uglavnom upotrebljavati kao sredstvo plaćanja i ne bi smio postati instrument za financijsko ulaganje i 2) u postupanje s digitalnim eurom trebali bi biti uključeni nadzirani posrednici.

3. Zašto bi digitalni euro bio bolji od stabilnih kovanica (engl. stablecoins) i kriptoimovine?

Digitalni euro bio bi novac središnje banke. To znači da bi za njega jamčila središnja banka i da bi bio osmišljen tako da zadovolji potrebe građana za sigurnošću, privatnošću i zaštitom podataka. Središnjim bankama povjerena je zadaća održavanja vrijednosti novca, bez obzira na to je li riječ o fizičkom ili digitalnom novcu.

Stabilnost i pouzdanost stabilnih kovanica u konačnici ovise o tome tko ih izdaje te o vjerodostojnosti i provedivosti jamstva o održavanju vrijednosti. Osim toga privatni izdavatelji mogu se poslužiti osobnim podatcima u komercijalne svrhe.

Ne može se utvrditi tko je odgovoran za kriptoimovinu, što znači da se potraživanja ne mogu izvršiti.

4. Hoće li se digitalni euro temeljiti na tehnologiji distribuirane glavne knjige, na primjer tehnologiji lanca blokova?

Eurosustav eksperimentira s različitim pristupima i tehnologijama kojima bi se omogućila upotreba digitalnog eura. Pritom razmatra i centralizirana i decentralizirana rješenja, primjerice tehnologiju distribuirane glavne knjige. Međutim, konačna odluka o tome još nije donesena.

5. Bi li digitalni euro bio alternativna valuta u Eurosustavu?

Ne bi. Digitalni euro bio bi samo još jedan način plaćanja u eurima, našoj jedinstvenoj valuti, u Europi. Mogao bi se, kao jednakovrijedan, zamijeniti za novčanice. Uvođenjem digitalnog eura odgovorilo bi se na sve veću sklonost građana i poduzeća digitalnim plaćanjima.

6. Zašto bi se potrošači željeli služiti digitalnim eurom?

Digitalni euro bio bi digitalno sredstvo plaćanja koje je sigurno, jednostavno za upotrebu i jeftino kao gotovina danas. Upotreba za osnovna plaćanja bila bi besplatna i mogao bi se upotrebljavati u cijelom europodručju.

U svijetu u kojem građani sve češće plaćaju elektronički i tržište digitalnih plaćanja stalno raste, digitalnim eurom pružila bi se svima – kućanstvima, malim i velikim poduzećima – dodatna mogućnost plaćanja novcem središnje banke.

Trgovcima i malim poduzećima, kao primateljima plaćanja, digitalni euro bio bi dodatno sredstvo plaćanja koje bi mogli primati od kupaca i klijenata.

Digitalni euro mogao bi omogućiti i napredne funkcije, na primjer automatizirano plaćanje ili digitalni identitet u nekom obliku.

7. Što ako neka središnja banka izvan europodručja izda svoju digitalnu valutu prije nego što to učini Eurosustav?

Sve važne središnje banke razmatraju mogućnost izdavanja digitalne valute središnje banke, ali nije riječ o utrci ili natjecanju. Na razini skupine G-20 dogovorena je suradnja u vezi s međunarodnom upotrebom digitalnih valuta središnje banke.

Nadalje, temeljitost i sigurnost važnije su od brzine: treba nam sustav koji je dobar za sve i koji je stabilan od prvog dana. Uključene središnje banke i nadzirani posrednici morali bi stvoriti određenu infrastrukturu za digitalni euro.

Eurosustav surađuje s drugim središnjim bankama kako bi se predvidjele posljedice izdavanja digitalne valute za različita gospodarstva. Svi imaju koristi od razmjene mišljenja i iskustava.

Razmatramo mogućnosti za digitalni euro kako bismo odgovorili na potrebe naših građana i planiramo primjenu europskih rješenja za plaćanje radi autonomije i suverenosti.

8. Koji je vremenski raspored uvođenja digitalnog eura?

Prije donošenja odluke o izdavanju digitalnog eura moramo odlučiti kako bi on izgledao i provjeriti bi li mogao zadovoljiti potrebe krajnjih korisnika. Prije uvođenja digitalnog eura treba poduzeti više koraka.

Upravno vijeće ESB‑a u sljedećim će mjesecima odlučiti hoće li započeti službeno istraživanje za potrebe eventualnog uvođenja digitalnog eura. Njime bi bila obuhvaćena odabrana rješenja i potrebe korisnika. Osim toga promatrali bismo uvjete u kojima bi financijski posrednici mogli pružati usluge prednjeg sučelja (engl. frontend) povezane s digitalnim eurom. Očekujemo da će ta analiza trajati oko dvije godine.

Upravno vijeće tada bi odlučilo hoće li se prijeći u sljedeću fazu, u kojoj bismo radili na razvoju integriranih usluga uz testiranja i eventualne pokuse u kojima bi sudjelovali stvarni korisnici.

Premda nam je to prioritet, temeljit pristup zahtijeva vrijeme. Prije donošenja odluka treba provesti pomnu analizu mogućeg utjecaja digitalnog eura. Uvest ćemo ga samo ako budemo sigurni da bismo time povećali učinkovitost financijskog sustava te da možemo izbjeći nepotrebne rizike.

9. Zašto predlažete uspostavu gornje granice za depozite prve kategorije? Koliko niska bi trebala biti kamatna stopa na depozite druge kategorije?

Proučavamo moguće rizike za financijsku stabilnost i prijenos monetarne politike koji bi mogli proizići iz uvođenja digitalnog eura.

Ako se uvede, digitalni euro bio bi dodatna mogućnost plaćanja, a ne oblik financijskog ulaganja. Eurosustav procjenjuje rješenja koja bi onemogućila držanje velikih količina digitalnih eura kao nerizičnog oblika ulaganja ili zamjenu bankovnih depozita držanjima u digitalnim eurima. Osim mogućnosti ograničavanja držanja, postoji i mogućnost različite remuneracije.

Ako držanja digitalnih eura budu remunerirana, kamatna stopa na držanja pojedinaca za osnovnu upotrebu u plaćanjima malih vrijednosti, odnosno prvu kategoriju, iznosila bi nula ili bi bila pozitivna, odnosno bila bi barem jednako dobra kao na novac. Remuneracija druge kategorije trebala bi biti na razini nižoj od remuneracije imovine koja se smatra sigurnom kako digitalni euro ne bi postao oblik ulaganja jer je novac središnje banke optimalan spoj sigurnosti i stabilnosti.

Još nismo ništa odlučili o različitoj remuneraciji ili mogućem pragu i nije isključeno da ćemo u daljnjoj analizi razmatrati druge mogućnosti.

10. Koji bi se podatci obrađivali u vezi s plaćanjima u digitalnim eurima? Hoćete li moći pratiti platne navike pojedinaca i dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama?

Eurosustav ne želi prikupljati podatke o plaćanjima pojedinaca, pratiti platne navike ni dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama.

Digitalnim eurom građanima bi se omogućilo plaćanje koje ne bi podrazumijevalo dijeljenje njihovih podataka s trećim stranama, osim za potrebe sprječavanja nezakonitih aktivnosti.

Kako bi se očuvala privatnost plaćanja, potrebno je zaštiti različite podatke: identitet korisnika, podatke o pojedinačnom plaćanju (npr. iznos) i metapodatke o transakciji (npr. IP adresu uređaja koji je upotrijebljen za transakciju).

Premda će korisnici vjerojatno morati dati identifikacijske podatke kada prvi put budu pristupali uslugama digitalnog eura, njihova plaćanja i dalje mogu biti u različitoj mjeri privatna.

Visok stupanj privatnosti može se postići na različite načine. Na primjer, identiteti korisnika mogli bi se pohraniti odvojeno od podataka o plaćanjima, te bi te informacije bile dostupne samo financijsko-obavještajnim jedinicama u jasno određenom pravnom okviru za potrebe utvrđivanja identiteta platitelja i primatelja plaćanja ako postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo.