ESB, ESSB i Eurosustav

ECB premises

Od siječnja 1999. Europska središnja banka (ESB) odgovorna je za provođenje monetarne politike za europodručje – najveće gospodarstvo svijeta nakon Sjedinjenih Američkih Država.

Europodručje je nastalo kada je odgovornost za monetarnu politiku prenesena s nacionalnih središnjih banaka 11 država članica na ESB u siječnju 1999. Grčka se pridružila 2001., Slovenija 2007., Cipar i Malta 2008., Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. i Litva 2015. Stvaranje europodručja i nove nadnacionalne institucije, ESB-a, bilo je prekretnica u dugom i složenom procesu europske integracije.

Za pridruživanje europodručju 19 država EU-a trebalo je ispuniti konvergencijske kriterije, koje će trebati ispuniti i ostale države članice EU-a prije prihvaćanja eura. Kriteriji donose ekonomske i pravne preduvjete za države kako bi one uspješno sudjelovale u ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Europska središnja banka

Pravna osnova za jedinstvenu monetarnu politiku jest Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Statutom su 1. srpnja 1998. osnovani Europska središnja banka i Europski sustav središnjih banaka. Europska središnja banka osnovana je kao jezgra Eurosustava i ESSB-a. ESB i nacionalne središnje banke zajedno obavljaju zadaće koje su im povjerene. ESB ima punu pravnu osobnost u skladu s međunarodnim javnim pravom.

Europski sustav središnjih banaka

ESSB se sastoji od ESB-a i nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU-a bez obzira na to jesu li prihvatile euro.

Eurosustav

Eurosustav se sastoji od ESB-a i nacionalnih središnjih banaka onih država koje su prihvatile euro. Eurosustav i ESSB usporedno će postojati sve dok ima država članica EU-a izvan europodručja.

Europodručje

Europodručje se sastoji od država EU-a koje su prihvatile euro.