Menu

Upravljanje ESB-om

U upravljanju ESB‑om, osim tijela odlučivanja, sudjeluje Odbor za reviziju te više razina vanjske i unutarnje kontrole.

Odbor za reviziju

Odbor za reviziju visoke razine doprinosi jačanju upravljanja ESB‑om i Eurosustavom tako što pomaže Upravnom vijeću u vezi s njegovim dužnostima glede:

  1. integriteta financijskih informacija
  2. nadzora nad unutarnjom kontrolom
  3. pridržavanja mjerodavnog prava, propisa i kodeksa ponašanja te
  4. obavljanja revizorskih funkcija.

Te su dužnosti navedene u dokumentu Mandat Odbora za reviziju.
Odborom za reviziju predsjeda Yannis Stournaras, a preostala su četiri člana Josef Bonnici, Luis de Guindos, Patrick Honohan i Jens Weidmann.

Odbor unutarnjih revizora

Odbor unutarnjih revizora, u skladu s Pravilnikom Eurosustava/ESSB-a i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) o reviziji (dostupno samo na engleskom jeziku), pomaže pri ostvarivanju ciljeva Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a pružajući neovisnu i objektivnu potvrdu te usluge savjetovanja s ciljem dodavanja vrijednosti i unapređenja provedbe zadaća i aktivnosti Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a.

Odbor unutarnjih revizora odgovoran je tijelima odlučivanja ESB‑a i zadužen za pripremu i provedbu plana revizije Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a. Osim toga, on utvrđuje zajedničke norme poslova revizije unutar Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a.

Razine vanjske kontrole

Statutom ESSB‑a propisane su dvije razine:

  • vanjski revizori i
  • Europski revizorski sud.

Vanjski revizori revidiraju godišnje financijske izvještaje ESB‑a (članak 27. stavak 1. Statuta ESSB‑a). Europski revizorski sud ispituje operativnu učinkovitost upravljanja ESB‑om (članak 27. stavak 2.).

Dobre prakse za odabir i mandat vanjskih revizora u skladu s člankom 27. stavkom 1. Statuta ESSB-a/ESB-a, koje je odobrilo Upravno vijeće ESB-a, 10. ožujka 2017. (dostupno samo na engleskom jeziku)

Revizorska izvješća vanjskih revizora objavljuju se u Godišnjem izvješću ESB‑a.

Izvješća Europskog revizorskog suda i odgovori ESB‑a dostupni su u sljedećim dokumentima:

Razine unutarnje kontrole

Unutarnja revizija

Uprava Unutarnja revizija izravno je odgovorna Izvršnom odboru. Zadaće uprave Unutarnja revizija utvrđene su Pravilnikom ESB-a o reviziji koji je odobrio Izvršni odbor.

Pravilnik se temelji na poslovnim normama koje se primjenjuju na međunarodnoj razini, posebno onima Instituta internih revizora.

Struktura unutarnje kontrole

Izvršni odbor u potpunosti je odgovoran za nadgledanje upravljanja rizicima ESB‑a.

Nadalje, struktura unutarnje kontrole ESB‑a temelji se na trorazinskom funkcionalnom pristupu. U skladu s tim pristupom osnovna je dužnost svake organizacijske jedinice (odsjek, odjel, uprava ili glavna uprava) upravljati vlastitim rizicima te osiguravati djelotvornost i učinkovitost svojeg djelovanja.

Područja ESB‑a kao što su upravljanje operativnim rizicima i upravljanje financijskim rizicima te Služba za usklađenost s propisima i upravljanje predstavljaju drugu razinu kontrole te potiču i podupiru mehanizam kočnica i ravnoteža u organizaciji.

Područje unutarnje revizije ESB‑a treća je razina kontrole, koja pruža nezavisne i objektivne usluge savjetovanja oblikovane na način da unapređuju djelovanje ESB‑a i da mu dodaju vrijednost. Osim toga, kao što je objašnjeno ranije, Odbor za reviziju ESB‑a dodatno jača razine kontrole i upravljanje ESB‑om.

Etički okvir

ESB‑u su, kao instituciji Europske unije, povjerene zadaće kojima služi javnom interesu. U Etičkom okviru ESB‑a utvrđena su etička pravila i vodeća načela radi osiguranja najviše razine integriteta, kompetencije, učinkovitosti i transparentnosti u obavljanju zadaća. Pridržavanje tih načela ključna je sastavnica vjerodostojnosti ESB‑a koja je neophodna za osiguranje povjerenja europskih građana u upravljanje i aktivnosti ESB‑a.

Etički okvir ESB‑a za članove osoblja, koji je sadržan u Pravilniku o osoblju, izmijenjen je 3. prosinca 2014. nakon uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Izmijenjeni okvir stupio je na snagu 1. siječnja 2015., u razdoblju u kojem je utvrđen i Kodeks ponašanja za članove Nadzornog odbora ESB‑a.

Jedinstveni kodeks ponašanja za sve donositelje odluka i visoke dužnosnike ESB‑a stupio je na snagu 1. siječnja 2019.

Provedba Etičkog okvira

Nakon uspostave SSM‑a pitanja povezana s upravljanjem postala su važnija za ESB. Kako bi se osigurala odgovarajuća i dosljedna provedba Etičkog okvira te unaprijedilo upravljanje ESB‑om, Upravno je vijeće 17. prosinca 2014. odlučilo uspostaviti Odbor za etiku. Odbor za etiku preuzeo je dužnosti savjetnika za etiku utvrđene Kodeksom ponašanja članova Upravnog vijeća i dužnosti službenika za etiku utvrđene Dopunskim kodeksom etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora.

Glavna je zadaća Odbora za etiku savjetovati članove tijela ESB‑a uključenih u postupke odlučivanja o etičkim pitanjima na temelju pojedinačnih zahtjeva.

Odluka ESB-a (ESB/2014/59) o osnivanju Odbora za etiku i o njegovom poslovniku

Izvršni odbor predano osigurava usklađenost aktivnosti ESB‑a s načelima integriteta i održavanja najviših etičkih standarda te je u skladu s tim uspostavio Službu za usklađenost s propisima i upravljanje. Počela je s radom u trenutku kada je na snagu stupila izmijenjena verzija Pravilnika o osoblju ESB‑a. Dužnosti Službe za usklađenost s propisima i upravljanje uključuju dužnosti prema osoblju koje je prethodno obavljao službenik za etiku.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje ima ključnu nezavisnu kontrolnu funkciju u jačanju okvira upravljanja ESB‑om jer podupire Izvršni odbor u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde koji se odnose na ponašanje osoblja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a.

Proračunske ovlasti

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Ono, na prijedlog Izvršnog odbora, donosi proračun ESB‑a. Upravnom vijeću u pitanjima povezanim s proračunom ESB‑a pomaže Odbor za proračun.

Službenik za zaštitu podataka

U skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, Izvršni odbor imenovao je službenika za zaštitu podataka. To je imenovanje stupilo na snagu 1. siječnja 2002.

Suzbijanje prijevara unutar ESB-a i pravila koja se odnose na istrage OLAF-a

Mjere na razini EU-a

Europski parlament i Vijeće EU‑a usvojili su 1999. Uredbu (EZ) br. 1073/1999 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Cilj je »Uredbe o OLAF‑u« pojačati borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih djelatnosti koje štete financijskim interesima Zajednica. Uredbom se prvenstveno propisuje način provođenja interne istrage OLAF‑a u slučaju sumnje na prijevaru unutar institucija, tijela, ureda i agencija EU‑a.

Mjere ESB-a za suzbijanje prijevara

Odluka ESB-a o pravilima koja se odnose na istrage OLAF‑​a: Upravno vijeće Europske središnje banke usvojilo je 3. lipnja 2004. Odluku o odredbama i uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke u području sprječavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima Europskih zajednica te o izmjeni Uvjeta zaposlenja za osoblje Europske središnje banke (ESB/2004/11). Odluka je stupila na snagu 1. srpnja 2004. Odluka je dopunjena Sporazumom o upravnoj suradnji između Europske središnje banke i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (dostupno samo na engleskom jeziku), potpisanim 16. lipnja 2016., kako bi se poboljšala suradnja ESB‑a i OLAF‑a.

Prethodni sustav ESB‑a za suzbijanje prijevara

Premda je Upravno vijeće priznavalo potrebu za strogim mjerama sprječavanja prijevara, smatralo je da neovisan položaj i zakonski propisane zadaće ESB‑a isključuju primjenu Uredbe o OLAF‑u na ESB. Umjesto toga, donijelo je posebnu Odluku ESB-a od 7. listopada 1999. o sprječavanju prijevara (ESB/1999/5). Njome je uspostavljen cjelovit sustav suzbijanja prijevara koji na najvišoj razini nadzire neovisan Odbor za suzbijanje prijevara.

Europska komisija, uz potporu Kraljevine Nizozemske, Europskog parlamenta i Vijeća EU‑a, osporila je to stajalište (Predmet C‑11/00). Europski je sud 10. srpnja 2003. presudio o podnescima tih stranaka i poništio Odluku ESB/1999/5.

Sudska je presuda ESB jasno smjestila »unutar okvira Zajednice«. Istodobno se u njoj kaže kako je zakonodavac želio osigurati da ESB može neovisno izvršavati zadaće koje su mu povjerene. No Sud je presudio da ta neovisnost nema za posljedicu potpuno odvajanje ESB‑a od Zajednice niti ga izuzima od svih pravila prava Zajednice. To je u skladu i s pristupom samog ESB‑a: primjena Uredbe o OLAF‑u ne bi smjela ometati neovisno obavljanje zadaća ESB‑a.

Odbor za suzbijanje prijevara Europske središnje banke dosad je izradio sljedeća izvješća o godišnjim aktivnostima: