Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Upravljanje ESB-om

U upravljanju ESB-om, osim tijela nadležnih za odlučivanje, sudjeluje Odbor za reviziju te više razina vanjske i unutarnje kontrole.

Odbor za reviziju

Odbor za reviziju na visokoj razini pridonosi upravljanju ESB‑om i Eurosustavom tako što podupire Upravno vijeće u obavljanju dužnosti koje se odnose na:

  1. cjelovitost financijskih informacija
  2. nadzor nad unutarnjom kontrolom
  3. usklađenost s mjerodavnim pravom, propisima i kodeksima ponašanja te
  4. obavljanje revizorskih funkcija.

Te su dužnosti opisane u dokumentu Mandat Odbora za reviziju.

Odborom za reviziju predsjeda Yannis Stournaras, a preostala su četiri člana Josef Bonnici, Luis de Guindos, Patrick Honohan i Jens Weidmann.

Odbor unutarnjih revizora

Odbor unutarnjih revizora, u skladu s Pravilnikom Eurosustava/ESSB‑a i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) o reviziji (na engleskom jeziku), pomaže u ostvarivanju ciljeva Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a pružajući neovisnu i objektivnu potvrdu te usluge savjetovanja s ciljem dodavanja vrijednosti i unapređenja provedbe zadaća i aktivnosti Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a.

Odbor unutarnjih revizora odgovoran je tijelima ESB‑a nadležnima za odlučivanje i zadužen je za pripremu i provedbu plana revizije Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a. Osim toga, on utvrđuje zajedničke norme poslova revizije unutar Eurosustava/ESSB‑a i SSM‑a.

Razine vanjske kontrole

Statutom ESSB‑a propisane su dvije razine vanjske kontrole:

  • vanjski revizori i
  • Europski revizorski sud.

Vanjski revizori revidiraju godišnje financijske izvještaje ESB‑a (članak 27. stavak 1. Statuta ESSB‑a). Europski revizorski sud ispituje operativnu učinkovitost upravljanja ESB‑om (članak 27. stavak 2.).

Dobre prakse za odabir i mandat vanjskih revizora u skladu s člankom 27. stavkom 1. Statuta ESSB‑a/ESB‑a, koje je odobrilo Upravno vijeće ESB‑a, 10. ožujka 2017. (na engleskom jeziku)

Revizorska izvješća vanjskih revizora objavljuju se u Godišnjem izvješću ESB‑a.

Izvješća Europskog revizorskog suda i odgovori ESB‑a dostupni su u sljedećim dokumentima:

Razine unutarnje kontrole

Unutarnja revizija

Uprava Unutarnja revizija izravno je odgovorna Izvršnom odboru. Njezine su zadaće utvrđene Pravilnikom ESB‑a o reviziji, koji je odobrio Izvršni odbor.

Pravilnik se temelji na poslovnim normama koje se primjenjuju na međunarodnoj razini, posebno onima Instituta internih revizora.

Struktura unutarnje kontrole

Izvršni odbor u potpunosti je odgovoran za nadgledanje upravljanja rizicima ESB‑a.

Nadalje, struktura unutarnje kontrole ESB‑a temelji se na trorazinskom funkcionalnom pristupu. U skladu s tim pristupom osnovna je dužnost svake organizacijske jedinice (odsjek, odjel, uprava ili glavna uprava) upravljati vlastitim rizicima i brinuti se za djelotvornost i učinkovitost svojeg djelovanja.

Područja ESB‑a koja se bave, među ostalim, upravljanjem operativnim i financijskim rizicima te Služba za usklađenost s propisima i upravljanje druga su razina kontrole te podupiru sustav provjere i ravnoteže u organizaciji.

Područje unutarnje revizije ESB‑a treća je razina kontrole. Ona pruža nezavisne i objektivne usluge savjetovanja, koje daju vrijedan doprinos djelovanju ESB‑a i unapređuju ga. Osim toga, kao što je objašnjeno, Odbor za reviziju ESB‑a dodatno jača razine kontrole i upravljanje ESB‑om.

Etički okvir

ESB‑u su, kao instituciji Europske unije, povjerene zadaće kojima služi javnom interesu. U Etičkom okviru ESB‑a utvrđena su etička pravila i opća načela radi postizanja najviše razine integriteta, kompetencije, učinkovitosti i transparentnosti u obavljanju zadaća. Postupanje u skladu s tim načelima ključna je sastavnica vjerodostojnosti ESB‑a, koja je neophodna za povjerenje europskih građana u dobro upravljanje ESB‑om.

Etički okvir ESB‑a za članove osoblja, koji je sadržan u Pravilniku o osoblju, izmijenjen je 3. prosinca 2014. nakon uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Izmijenjeni okvir stupio je na snagu 1. siječnja 2015., u razdoblju u kojem je utvrđen i Kodeks ponašanja za članove Nadzornog odbora ESB‑a.

Jedinstveni kodeks ponašanja za sve donositelje odluka i visoke dužnosnike ESB‑a stupio je na snagu 1. siječnja 2019.

Provedba Etičkog okvira

Nakon uspostave SSM‑a pitanja povezana s upravljanjem postala su važnija za ESB. Kako bi se osigurala odgovarajuća i dosljedna provedba Etičkog okvira te unaprijedilo upravljanje ESB‑om, Upravno je vijeće 17. prosinca 2014. odlučilo uspostaviti Odbor za etiku. Odbor za etiku preuzeo je dužnosti savjetnika za etiku utvrđene Kodeksom ponašanja za članove Upravnog vijeća i dužnosti službenika za etiku utvrđene Dopunskim kodeksom etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora.

Glavna je zadaća Odbora za etiku pružati savjete o etičkim pitanjima na temelju pojedinačnih zahtjeva članova tijela ESB‑a koja su uključena u procese odlučivanja.

Odluka ESB‑a o osnivanju Odbora za etiku i o njegovom poslovniku (ESB/2014/59)

Izvršni odbor predano radi na tome da aktivnosti ESB‑a budu usklađene s načelima integriteta i najvišim etičkim standardima te je u skladu s tim uspostavio Službu za usklađenost s propisima i upravljanje. Počela je s radom u trenutku kada je na snagu stupila izmijenjena verzija Pravilnika o osoblju ESB‑a. Dužnosti Službe za usklađenost s propisima i upravljanje uključuju dužnosti prema osoblju koje je prethodno obavljao službenik za etiku.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje ima ključnu nezavisnu kontrolnu funkciju u jačanju okvira za upravljanje ESB‑om jer podupire Izvršni odbor u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde koji se odnose na ponašanje osoblja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a.

Proračunske ovlasti

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Ono, na prijedlog Izvršnog odbora, donosi proračun ESB‑a. Upravnom vijeću u pitanjima povezanima s proračunom ESB‑a pomaže Odbor za proračun.

Službenik za zaštitu podataka

Službenik za zaštitu podataka brine se za primjenu odredbi Uredbe (EU) 2018/1725 u ESB‑u i savjetuje voditelje i izvršitelje obrade podataka o ispunjavanju njihovih obveza. Podnosi izvješća Izvršnom odboru, a svoje zadaće i dužnosti obavlja neovisno. Zadaće i ovlasti službenika za zaštitu podataka pobliže su definirane u Odluci (EU) 2020/655.

Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ, SL L 295, 21.11.2018., str. 39–98

Odluka (EU) 2020/655 Europske središnje banke od 5. svibnja 2020. o donošenju provedbenih pravila o zaštiti podataka u Europskoj središnjoj banci i stavljanju izvan snage Odluke ESB/2007/1 (ESB/2020/28), SL L 152, 15.5.2020., str. 13–20

Suzbijanje prijevara unutar ESB‑a i pravila koja se odnose na istrage OLAF‑a

Mjere na razini EU‑a

Europski parlament i Vijeće EU‑a donijeli su 1999. Uredbu (EZ) br. 1073/1999 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Cilj je uredbe o OLAF‑u pojačati borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima Zajednica. Uredbom se prvenstveno propisuje način provođenja unutarnje istrage OLAF‑a u slučaju sumnje na prijevaru unutar institucija, tijela, ureda i agencija EU‑a.

Mjere ESB-a za suzbijanje prijevara

Odluka ESB‑a o pravilima koja se odnose na istrage OLAF‑a: Upravno vijeće Europske središnje banke donijelo je 3. lipnja 2004. Odluku o odredbama i uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke u području sprečavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima Europskih zajednica te o izmjeni Uvjeta zaposlenja za osoblje Europske središnje banke (ESB/2004/11). Odluka je stupila na snagu 1. srpnja 2004. Dopunjena je Sporazumom o upravnoj suradnji Europske središnje banke i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (na engleskom jeziku), potpisanim 16. lipnja 2016., kako bi se poboljšala suradnja ESB‑a i OLAF‑a.

Prethodni sustav ESB‑a za suzbijanje prijevara

Premda je Upravno vijeće priznavalo potrebu za strogim mjerama sprječavanja prijevara, smatralo je da neovisan položaj i zakonski propisane zadaće ESB‑a isključuju primjenu uredbe o OLAF‑u na ESB. Zato je donijelo posebnu Odluku ESB‑a od 7. listopada 1999. o sprječavanju prijevara (ESB/1999/5). Njome je uspostavljen cjelovit sustav suzbijanja prijevara koji na najvišoj razini nadzire neovisan Odbor za suzbijanje prijevara.

Europska komisija, uz potporu Kraljevine Nizozemske, Europskog parlamenta i Vijeća EU‑a, osporila je to stajalište (Predmet C‑11/00). Sud Europske unije presudio je 10. srpnja 2003. o podnescima tih stranaka i poništio Odluku ESB/1999/5.

Sudska presuda ESB je jasno smjestila »unutar okvira Zajednice«. Istodobno, u njoj je navedeno da je zakonodavac ESB‑u želio omogućiti da neovisno obavlja zadaće koje su mu povjerene. Ta neovisnost, međutim, nema za posljedicu potpuno odvajanje ESB‑a od Zajednice niti ga izuzima od svih pravila u sklopu prava Zajednice. To je u skladu i s pristupom samog ESB‑a: primjena uredbe o OLAF‑u ne bi smjela ometati neovisno obavljanje zadaća ESB‑a.

Odbor za suzbijanje prijevara Europske središnje banke dosad je izradio sljedeća izvješća o godišnjim aktivnostima:

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Pravni okvir

Propisi ESB‑a

Sve stranice u ovom odjeljku