Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Upis kapitala

Posljednji put posuvremenjeno 29. prosinca 2020.

Kapital ESB‑a potječe iz nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU‑a i iznosi 10.825.007.069,61 EUR.

Udio svake nacionalne središnje banke u tom kapitalu izračunava se pomoću ključa koji odražava udio dotične države u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU‑a. Te dvije varijable imaju jednak ponder. ESB prilagođava udjele svakih pet godina i kad god se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koje pridonose kapitalu ESB‑a, a pridonose mu nacionalne središnje banke država članica EU‑a. Prilagodba se obavlja na osnovi podataka koje dostavlja Europska komisija. Posljednja prilagodba provedena je 1 veljače 2020., nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a.1

Od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. ključ za upis kapitala ESB-a izmijenjen je osam puta: petogodišnje ažuriranje obavljeno je 1. siječnja 2004., 1. siječnja 2009., 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2019., a dodatne su izmjene provedene 1. svibnja 2004. (kad su se Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka pridružili EU-u), 1 siječnja 2007. (kad su se Bugarska i Rumunjska pridružile EU‑u), 1. srpnja 2013. (kad se Hrvatska pridružila EU‑u) i 1. veljače 2020. (nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a).

Nacionalne središnje banke europodručja

Uplaćeni upisani kapital nacionalnih središnjih banaka europodručja u kapital ESB-a iznosi ukupno 7.583.649.493,38 EUR te se dijeli kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka europodručja kapitalu ESB‑a2
Nacionalna središnja banka Ključ za upis kapitala % Uplaćeni kapital (EUR)
1) Od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. ključ za upis kapitala ESB‑a izmijenjen je osam puta. Redovite petogodišnje izmjene provedene su 1. siječnja 2004., 1. siječnja 2009., 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2019., a dodatne izmjene provedene su 1. svibnja 2004. (kad su se Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka pridružili EU‑u), 1. siječnja 2007. (kad su se Bugarska i Rumunjska pridružile EU‑u), 1. srpnja 2013. (kad se Hrvatska pridružila EU‑u) i 1. veljače 2020. (poslije izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a).
2) Nacionalne središnje banke europodručja uplatit će svoj upisani kapital, uvećan zbog izlaska središnje banke Bank of England iz Europskog sustava središnjih banaka, u cijelosti u godišnjim obrocima na kraju 2021. odnosno 2022. (vidi priopćenje za javnost ESB‑a objavljeno na mrežnim stranicama ESB‑a 30. siječnja 2020.).
3) Zbog zaokruživanja ukupan iznos ne mora nužno odgovarati zbroju prikazanih brojeva.
Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique (Belgija) 2,9630 276.290.916,71
Deutsche Bundesbank (Njemačka) 21,4394 1.999.160.134,91
Eesti Pank (Estonija) 0,2291 21.362.892,01
Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland (Irska) 1,3772 128.419.794,29
Bank of Greece (Grčka) 2,0117 187.585.027,73
Banco de España (Španjolska) 9,6981 904.318.913,05
Banque de France (Francuska) 16,6108 1.548.907.579,93
Banca d'Italia (Italija) 13,8165 1.288.347.435,28
Central Bank of Cyprus (Cipar) 0,1750 16.318.228,29
Latvijas Banka (Latvija) 0,3169 29.549.980,26
Lietuvos bankas (Litva) 0,4707 43.891.371,75
Banque centrale du Luxembourg (Luksemburg) 0,2679 24.980.876,34
Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta (Malta) 0,0853 7.953.970,70
De Nederlandsche Bank (Nizozemska) 4,7662 444.433.941,02
Oesterreichische Nationalbank (Austrija) 2,3804 221.965.203,55
Banco de Portugal (Portugal) 1,9035 177.495.700,29
Banka Slovenije (Slovenija) 0,3916 36.515.532,56
Národná banka Slovenska (Slovačka) 0,9314 86.850.273,32
Suomen Pankki – Finlands Bank (Finska) 1,4939 139.301.721,39
Ukupno3 81,3286 7.583.649.493,38

Ključ za upis kapitala za Eurosustav

Ključ za upis kapitala za Eurosustav odnosi se samo na nacionalne središnje banke europodručja, stoga se u skladu s njim, primjerice, provode kupnje u sklopu ESB‑ovih programa kupnje.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav 1. veljače 2020. i 1. siječnja 2019.

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka europodručja kapitalu ESB‑a4
Država Ključ za Eurosustav 1. veljače 2020. Ključ za Eurosustav 1. siječnja 2019.
% %
4) Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.
Belgija 3,6432 3,6313
Bugarska    
Češka    
Danska    
Njemačka 26,3615 26,3827
Estonija 0,2817 0,2827
Irska 1,6934 1,6884
Grčka 2,4735 2,4839
Španjolska 11,9246 11,9784
Francuska 20,4243 20,4059
Hrvatska    
Italija 16,9885 16,9530
Cipar 0,2152 0,2159
Latvija 0,3897 0,3923
Litva 0,5788 0,5830
Luksemburg 0,3294 0,3261
Mađarska    
Malta 0,1049 0,1051
Nizozemska 5,8604 5,8429
Austrija 2,9269 2,9195
Poljska    
Portugal 2,3405 2,3510
Rumunjska    
Slovenija 0,4815 0,4828
Slovačka 1,1452 1,1497
Finska 1,8369 1,8254
Švedska    
Ukupno 100,0000 100,0000

Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB‑a

Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja u skladu s člankom 33. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke:

33.1. Neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

  1. Iznos koji određuje Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do visine koja je jednaka 100 % kapitala.
  2. Preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.

33.2. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se nadoknađuje iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda dotične financijske godine, u razmjeru s i najviše do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 32.5.

Nacionalne središnje banke izvan europodručja

Nacionalne središnje banke osam država članica EU‑a izvan europodručja dužne su pridonositi pokrivanju troškova poslovanja koji su povezani s njihovim članstvom u Europskom sustavu središnjih banaka, i to uplaćivanjem malog postotka svojeg udjela u upisanom kapitalu ESB‑a. Od 29. prosinca 2010. njihovi doprinosi čine 3,75 % njihova ukupnog udjela u upisanom kapitalu. Uplaćeni kapital nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja iznosi 75.794.263,89 EUR i dijeli se kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja kapitalu ESB‑a
Nacionalna središnja banka Ključ za upis kapitala % Uplaćeni kapital (EUR)
5) Zbog zaokruživanja ukupni iznos ne mora nužno odgovarati zbroju prikazanih brojeva.
Българска народна банка (Bugarska nacionalna banka) (Bugarska) 0,9832 3.991.180,11
Česká národní banka (Češka) 1,8794 7.629.194,36
Danmarks Nationalbank (Danska) 1,7591 7.140.851,23
Hrvatska narodna banka (Hrvatska) 0,6595 2.677.159,56
Magyar Nemzeti Bank (Mađarska) 1,5488 6.287.164,11
Narodowy Bank Polski (Poljska) 6,0335 24.492.255,06
Banca Naţională a României (Rumunjska) 2,8289 11.483.573,44
Sveriges riksbank (Švedska) 2,9790 12.092.886,02
Ukupno1 18,6714 75.794.263,89

Nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su dužne financirati moguće gubitke ESB‑a.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Sve stranice u ovom odjeljku