Upis kapitala

Posljednji put posuvremenjeno 29. prosinca 2020.

Kapital ESB‑a potječe iz nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU‑a i iznosi 10.825.007.069,61 EUR.

Udio svake nacionalne središnje banke u tom kapitalu izračunava se pomoću ključa koji odražava udio dotične države u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU‑a. Te dvije varijable imaju jednak ponder. ESB prilagođava udjele svakih pet godina i kad god se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koje pridonose kapitalu ESB‑a, a pridonose mu nacionalne središnje banke država članica EU‑a. Prilagodba se obavlja na osnovi podataka koje dostavlja Europska komisija. Posljednja prilagodba provedena je 1 veljače 2020., nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a.¹

Od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. ključ za upis kapitala ESB-a izmijenjen je osam puta: petogodišnje ažuriranje obavljeno je 1. siječnja 2004., 1. siječnja 2009., 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2019., a dodatne su izmjene provedene 1. svibnja 2004. (kad su se Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka pridružili EU-u), 1 siječnja 2007. (kad su se Bugarska i Rumunjska pridružile EU‑u), 1. srpnja 2013. (kad se Hrvatska pridružila EU‑u) i 1. veljače 2020. (nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a).

Nacionalne središnje banke europodručja

Uplaćeni upisani kapital nacionalnih središnjih banaka europodručja u kapital ESB-a iznosi ukupno 7.583.649.493,38 EUR te se dijeli kako slijedi:

Ključ za upis kapitala za Eurosustav

Ključ za upis kapitala za Eurosustav odnosi se samo na nacionalne središnje banke europodručja, stoga se u skladu s njim, primjerice, provode kupnje u sklopu ESB‑ovih programa kupnje.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav 1. veljače 2020. i 1. siječnja 2019.

Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB‑a

Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja u skladu s člankom 33. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke:

33.1. Neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

1. Iznos koji određuje Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do visine koja je jednaka 100 % kapitala.
2. Preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.

33.2. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se nadoknađuje iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda dotične financijske godine, u razmjeru s i najviše do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 32.5.

Nacionalne središnje banke izvan europodručja

Nacionalne središnje banke osam država članica EU‑a izvan europodručja dužne su pridonositi pokrivanju troškova poslovanja koji su povezani s njihovim članstvom u Europskom sustavu središnjih banaka, i to uplaćivanjem malog postotka svojeg udjela u upisanom kapitalu ESB‑a. Od 29. prosinca 2010. njihovi doprinosi čine 3,75 % njihova ukupnog udjela u upisanom kapitalu. Uplaćeni kapital nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja iznosi 75.794.263,89 EUR i dijeli se kako slijedi:

Nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su dužne financirati moguće gubitke ESB‑a.