European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Upis kapitala

Posljednji put posuvremenjeno 1. siječnja 2023.

Kapital ESB‑a potječe iz nacionalnih središnjih banaka svih država članica EU‑a i iznosi 10.825.007.069,61 EUR.

Udio svake nacionalne središnje banke u tom kapitalu izračunava se pomoću ključa koji odražava udio dotične države u ukupnom stanovništvu i bruto domaćem proizvodu EU‑a. Te dvije varijable imaju jednak ponder. ESB prilagođava udjele svakih pet godina i kad god se promijeni broj nacionalnih središnjih banaka koje pridonose kapitalu ESB‑a, a pridonose mu nacionalne središnje banke država članica EU‑a. Prilagodba se obavlja na osnovi podataka koje dostavlja Europska komisija. Posljednja prilagodba provedena je 1. veljače 2020., nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a.

Nacionalne središnje banke europodručja

U potpunosti uplaćeni upisani kapital nacionalnih središnjih banaka europodručja u kapital ESB‑a iznosi ukupno 8.875.217.621,22 EUR te se dijeli kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka europodručja kapitalu ESB‑a
Nacionalna središnja banka Ključ za upis kapitala % 1 Uplaćeni kapital (EUR)
1 Od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999. ključ za upis kapitala ESB‑a izmijenjen je osam puta. Redovite petogodišnje izmjene provedene su 1. siječnja 2004., 1. siječnja 2009., 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2019. a dodatne izmjene provedene su 1. svibnja 2004. (kad su se Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka pridružili EU‑u), 1. siječnja 2007. (kad su se Bugarska i Rumunjska pridružile EU‑u), 1. srpnja 2013. (kad se Hrvatska pridružila EU‑u) i 1. veljače 2020. (poslije izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a).
(2) Hrvatska narodna banka (HNB) postala je članica Eurosustava nakon ulaska Hrvatske u europodručje 1. siječnja 2023. Stoga je HNB toga dana ESB‑u uplatio ostatak svojeg upisanog kapitala.
3 Iznosi upisanoga kapitala pojedinačnih nacionalnih središnjih banaka europodručja, uvećani zbog izlaska središnje banke Bank of England iz Europskog sustava središnjih banaka, podijeljeni su (prije ulaska Hrvatske u europodručje) na dva godišnja obroka (vidi ESB‑ovo priopćenje za javnost objavljeno na mrežnim stranicama ESB‑a 30. siječnja 2020.). Prvi obrok plaćen je 29. prosinca 2021. a posljednji 28. prosinca 2022.
Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique (Belgija) 2,9630 320.744.959,47
Deutsche Bundesbank (Njemačka) 21,4394 2.320.816.565,68
Eesti Pank (Estonija) 0,2291 24.800.091,20
Banc Ceannais na hÉireann / Central Bank of Ireland (Irska) 1,3772 149.081.997,36
Bank of Greece (Grčka) 2,0117 217.766.667,22
Banco de España (Španjolska) 9,6981 1.049.820.010,62
Banque de France (Francuska) 16,6108 1.798.120.274,32
Hrvatska narodna banka (Hrvatska)2 0,6595 71.390.921,62
Banca d'Italia (Italija) 13,8165 1.495.637.101,77
Central Bank of Cyprus (Cipar) 0,1750 18.943.762,37
Latvijas Banka (Latvija) 0,3169 34.304.447,40
Lietuvos bankas (Litva) 0,4707 50.953.308,28
Banque centrale du Luxembourg (Luksemburg) 0,2679 29.000.193,94
Bank Ċentrali ta’ Malta / Central Bank of Malta (Malta) 0,0853 9.233.731,03
De Nederlandsche Bank (Nizozemska) 4,7662 515.941.486,95
Oesterreichische Nationalbank (Austrija) 2,3804 257.678.468,28
Banco de Portugal (Portugal) 1,9035 206.054.009,57
Banka Slovenije (Slovenija) 0,3916 42.390.727,68
Národná banka Slovenska (Slovačka) 0,9314 100.824.115,85
Suomen Pankki – Finlands Bank (Finska) 1,4939 161.714.780,61
Ukupno3 81,9881 8.875.217.621,22

Nacionalne središnje banke izvan europodručja

Nacionalne središnje banke sedam država članica EU‑a izvan europodručja dužne su pridonositi pokrivanju troškova poslovanja koji su povezani s njihovim članstvom u Europskom sustavu središnjih banaka, i to uplaćivanjem malog postotka svojeg udjela u upisanom kapitalu ESB‑a. Od 29. prosinca 2010. njihovi doprinosi čine 3,75 % njihova ukupnog udjela u upisanom kapitalu. Uplaćeni kapital nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja iznosi 73.117.104,33 EUR i dijeli se kako slijedi:

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja kapitalu ESB‑a
Nacionalna središnja banka Ključ za upis kapitala % Uplaćeni kapital (EUR)
4 Zbog zaokruživanja ukupni iznos ne mora nužno odgovarati zbroju prikazanih brojeva.
Българска народна банка (Bugarska narodna banka) (Bugarska) 0,9832 3.991.180,11
Česká národní banka (Češka) 1,8794 7.629.194,36
Danmarks Nationalbank (Danska) 1,7591 7.140.851,23
Magyar Nemzeti Bank (Mađarska) 1,5488 6.287.164,11
Narodowy Bank Polski (Poljska) 6,0335 24.492.255,06
Banca Naţională a României (Rumunjska) 2,8289 11.483.573,44
Sveriges riksbank (Švedska) 2,9790 12.092.886,02
Ukupno4 18,0119 73.117.104,33

Nacionalne središnje banke država članica izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su dužne financirati moguće gubitke ESB‑a.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav

Ključ za upis kapitala za Eurosustav odnosi se samo na nacionalne središnje banke europodručja, stoga se u skladu s njim, na primjer, provodi većina kupnji u sklopu nekih ESB‑ovih programa kupnje vrijednosnih papira.

Ključ za upis kapitala za Eurosustav 1. siječnja 2023. i 1. veljače 2020.
Država Ključ za Eurosustav 1. siječnja 2023. Ključ za Eurosustav 1. veljače 2020.
% %
5 Može se dogoditi da zbroj ne bude točan zbog zaokruživanja.
Belgija 3,6139 3,6432
Bugarska    
Češka    
Danska    
Njemačka 26,1494 26,3615
Estonija 0,2794 0,2817
Irska 1,6798 1,6934
Grčka 2,4536 2,4735
Španjolska 11,8287 11,9246
Francuska 20,2600 20,4243
Hrvatska 0,8044  
Italija 16,8518 16,9885
Cipar 0,2134 0,2152
Latvija 0,3865 0,3897
Litva 0,5741 0,5788
Luksemburg 0,3268 0,3294
Mađarska    
Malta 0,1040 0,1049
Nizozemska 5,8133 5,8604
Austrija 2,9033 2,9269
Poljska    
Portugal 2,3217 2,3405
Rumunjska    
Slovenija 0,4776 0,4815
Slovačka 1,1360 1,1452
Finska 1,8221 1,8369
Švedska    
Ukupno5 100,0000 100,0000

Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB‑a

Neto dobit i gubitak ESB‑a dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja u skladu s člankom 33. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke:

33.1. Neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

  1. Iznos koji određuje Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do visine koja je jednaka 100 % kapitala.
  2. Preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.

33.2. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se nadoknađuje iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda dotične financijske godine, najviše do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 32.5 i razmjerno tim iznosima.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

Povezani sadržaji

Sve stranice u ovom odjeljku