Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po


Česta pitanja o gotovini

Hoće li gotovina uskoro izaći iz upotrebe?

Neće. Gotovina će i u doglednoj budućnosti biti osnovno sredstvo plaćanja. Naime, gotovina ima vrijednost, njezina se autentičnost može pouzdano provjeriti i zato je možemo razlikovati od krivotvorina, a za namiru plaćanja nije potrebna treća strana. Nijedan drugi platni instrument ne ujedinjuje ta tri elementa tako učinkovito kao gotovina.

Hoće li sve češća beskontaktna plaćanja istisnuti gotovinu iz upotrebe?

Neće. Gotovina ima jedinstvena obilježja zbog kojih će i u budućnosti biti važno sredstvo plaćanja. Digitalna sredstva plaćanja praktična su za mnoge, ali ne za sve ljude. Beskontaktna plaćanja neće zamijeniti gotovinu kao platni instrument, već će se upotrebljavati istodobno s njom.

Smiju li trgovci na malo odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja?

Europska komisija izdala je Preporuku 2010/191/EU na temelju izvješća stručne skupine za euro kao zakonsko sredstvo plaćanja, u kojoj je o obvezi prihvaćanja gotovine utvrdila sljedeće:

  • Trgovci na malo ne smiju odbiti gotovinska plaćanja osim ako se obje strane nisu dogovorile o upotrebi drugog sredstva plaćanja.
  • Nije dovoljno da trgovac na malo izloži obavijest ili plakate o neprihvaćanju gotovinskih plaćanja ili plaćanja određenim apoenima novčanica. On mora imati opravdan razlog za odbijanje gotovine, kao što su poteškoće u održavanju dostatnih gotovinskih pričuva za vraćanje sitnog novca ili konkretni rizici za fizičku sigurnost zbog velike količine gotovine.
  • Osobe javnog prava koje građanima pružaju ključne usluge ne smiju uvoditi ograničenja ili odbijati sva gotovinska plaćanja bez opravdanih razloga. Time bi narušile status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja koji je zaštićen pravom Europske unije.

Jesu li novčanice i kovanice u nadležnosti nacionalnih središnjih banaka?

Jesu. Za euronovčanice nadležni su ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava. Izdavanje eurokovanica, međutim, u nadležnosti je pojedinačnih država članica, a ESB odobrava količinu kovanica koje država članica smije izdati. Sve nacionalne središnje banke sudjeluju u logistici opskrbe kovanicama i u skladištenju pričuva.

Jesu li poslovne banke nadležne za utvrđivanje autentičnosti novčanica?

Nisu. Posumnja li poslovna banka u autentičnost euronovčanice, ona je predaje nacionalnoj središnjoj banci ili nadležnom nacionalnom centru za analizu, koji donose konačnu odluku o autentičnosti novčanice.

Postoje li različite novčanice jednake vrijednosti, primjerice dvije novčanice od 20 €?

Postoje. Prva serija euronovčanica, s apoenima od 5 € do 500 €, puštena je u optjecaj 2002. godine te je i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. U razdoblju između 2013. i 2019. ESB i nacionalne središnje banke Eurosustava uvele su drugu seriju euronovčanica, seriju Europa, s apoenima od 5 € do 200 € (novčanica od 500 € više se ne izdaje). Pojedinačni apoeni novčanica iz prve i druge serije imaju jednaku vrijednost.

Prenosi li se koronavirus novčanicama?

Količina virusa koja se može prenijeti novčanicama toliko je mala da je rizik zaraze zanemariv u usporedbi s drugim površinama koje svakodnevno dodirujemo. ESB blisko surađuje s europskim laboratorijima u istraživanju ponašanja koronavirusa na različitim površinama kako bi rukovanje gotovinom ostalo što sigurnije. Više informacija o tome možete pronaći na našem blogu.