Europska suradnja

Općenito

ESB je institucija Europske unije, ali zbog svojeg neovisnog statusa i specifičnih odgovornosti zauzima posebno mjesto unutar institucijskog okvira EU-a.

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB-u je dodijeljen jasan mandat održavanja stabilnosti cijena (monetarna politika), kao i brojne druge zadaće (zadaće ESB-a). Kako bi ESB ispunio svoj mandat i zadaće, Ugovorom mu je dana potpuna neovisnost od političkog uplitanja (neovisnost). Neovisnost i isključiva nadležnost ESB‑a za oblikovanje i provođenje monetarne politike utječu na prirodu njegovih odnosa s drugim tijelima koja oblikuju politike, koji su ograničeni na neobvezujući dijalog.

U praksi ESB održava bliske odnose s drugim tijelima EU-a i europodručja na različite načine, i na razini oblikovanja politika i na stručnoj razini. Redovit dijalog ESB-a s ostalim tvorcima politika i socijalnim partnerima ESB-u omogućuje dobivanje informacija i uvida te davanje objašnjenja za odluke povezane s monetarnom politikom, dok drugima omogućuje bolje razumijevanje postupaka ESB-a i načina na koji njihovi postupci utječu na određivanje cijena. Takvom se interakcijom potiče protok informacija, olakšava razumijevanje stavova druge strane u pogledu politika te omogućuje dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, pri čemu se u potpunosti poštuju nadležnosti sudionika.

Povrh toga, kad je riječ o zadaćama u pogledu kojih ESB dijeli nadležnost s drugim institucijama ili tijelima EU-a, primjerice na području statistike, Ugovorom je izričito predviđena suradnja između ESB-a i tih institucija ili tijela. ESB sudjeluje i u zakonodavnom postupku (čl. 282. st. 5. UFEU-a) davanjem mišljenja o nacrtima europskih i nacionalnih zakona koji se tiču ESSB-a (Mišljenja ESB-a). Osim toga, ESB u određenim situacijama može predlagati zakone EU-a ili postupati kao zakonodavac EU-a (Pravni okvir ESB-a).

Više informacija možete pronaći u odjeljku The ECB’s relations with European Union institutions and bodies: trends and prospects u Mjesečnom biltenu iz siječnja 2010.

Odnosi s Europskim vijećem, Vijećem EU-a, Euroskupinom i pripremnim odborima

Člankom 284. UFEU-a predviđeno je da predsjednik ESB-a sudjeluje na sastancima Vijeća EU-a (obično na sastancima Vijeća ministara gospodarstva i financija država članica EU-a, ECOFIN) kad god se raspravlja o pitanjima koja se odnose na ciljeve i zadaće ESSB-a. Vijeće ECOFIN glavni je forum za koordinaciju gospodarskih politika država članica. Uz službene mjesečne sastanke, Vijeće ECOFIN sastaje se i neslužbeno svakih pola godine u proširenom sastavu, koji uključuje i guvernere nacionalnih središnjih banaka ESSB-a. Na tim sastancima, koji su prigoda za iskrenu i otvorenu raspravu, sudjeluju predsjednik i potpredsjednik ESB-a. Predsjednik Nadzornog odbora također se redovito poziva na te sastanke kako bi izvijestio o statusu nadzora banaka.

Predsjednik ESB-a redovito se poziva i na sastanke Euroskupine, mjesečne neslužbene sastanke ministara financija europodručja, na kojima sudjeluje i povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja, radi rasprave o »pitanjima koja se odnose na posebne odgovornosti koje dijele u pogledu jedinstvene valute« (čl. 1. Protokola o Euroskupini, priložen Ugovoru iz Lisabona). Član Izvršnog odbora ESB-a koji je odgovoran za međunarodne i europske poslove također sudjeluje na sastancima Euroskupine.

Odnosi ESB-a s drugim institucijama EU-a produbili su se s vremenom, a osobito od pojave gospodarske i financijske krize. Tako predsjednik ESB-a sudjeluje na sastancima Europskoga vijeća i na sastancima na razini čelnika država ili vlada europodručja kad se raspravlja o određenim pitanjima (npr. o odgovoru EU-a na gospodarsku i financijsku krizu).

ESB također sudjeluje na sastancima tijela koja pripremaju spomenute sastanke na razini oblikovanja politika. Zakonski je član Gospodarskog i financijskog odbora (čl. 134. st. 2. UFEU-a), koji okuplja više predstavnike ministarstava financija i središnjih banaka EU-a te Komisije i ima ključnu ulogu u pripremi sastanaka Vijeća ECOFIN. ESB prisustvuje i sastancima Gospodarskog i financijskog odbora u sastavu europodručja, tj. radne skupine koja priprema sastanke Euroskupine. Povrh toga, ESB sudjeluje na sastancima Odbora za ekonomsku politiku, još jednog savjetodavnog tijela Unije koje, u bliskoj suradnji s Gospodarskim i financijskim odborom, sudjeluje u pripremama za rad Vijeća ECOFIN usredotočujući se posebno na strukturne politike.

Vrijedi i obratno, pa je Ugovorom predviđeno da tvorci politika EU-a sudjeluju na sastancima Upravnog vijeća ESB-a, ali bez prava glasovanja. U skladu s čl. 284. UFEU-a predsjednik Vijeća EU-a (kao i član Europske komisije, vidi dolje) može prisustvovati sastancima Upravnog vijeća ESB-a te može podnositi prijedloge za razmatranje (umjesto predsjednika Vijeća EU-a na sastancima obično sudjeluje predsjednik Euroskupine).

Odnosi s Europskom komisijom

Europska komisija je, kao čuvarica Ugovora o EU-u i predlagatelj zakona EU-a, također ključan partner ESB-a. Dijalog između Komisije i ESB-a od posebne je važnosti s obzirom na važnu ulogu Europske komisije u usklađivanju gospodarskih politika i činjenicu da je Europskoj komisiji povjereno nekoliko posebnih zadaća povezanih s ekonomskom i monetarnom unijom, odnosno EMU-om, na primjer praćenje proračunskih kretanja i makroekonomskih neravnoteža te povezano podnošenje izvješća Vijeću EU-a i ocjena stanja konvergencije u državama članicama EU-a s odstupanjem. Naposljetku, Komisija osigurava pravilnu primjenu zajedničkih pravila EU-a i, po potrebi, traži njihovu provedbu preko Europskog suda.

Potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog, koji je odgovoran i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, može prisustvovati sastancima Upravnog vijeća ESB-a, ali ne može glasovati. Nadalje, Komisija i ESB održavaju kontakte u vezi sa spomenutim sastancima tijela EU-a i europodručja, na kojima sudjeluju obje institucije. Razvile su blizak radni odnos i široku lepezu redovitih i ad hoc kontakata na radnoj razini (npr. na područjima statistike i platnih sustava).

Odnosi s Europskim parlamentom

U demokratskim je društvima neovisnost politika povezana s obvezom izvještavanja. Prema tom načelu ESB mora pokazati da djeluje unutar granica i u skladu s ovlastima koje su mu povjerene Ugovorima. Europski parlament, koji izravno biraju građani Europe, ima ključnu ulogu u provjeri pridržava li se ESB toga. Podrobnije informacije o ispunjavanju obveza odgovornosti ESB-a nalaze se u zasebnom odjeljku o odgovornosti.

Nadalje, Europski parlament sudjeluje u postupku imenovanja članova Izvršnog odbora ESB-a tako što daje mišljenje o kandidatima koje je preporučilo Vijeće EU-a (čl. 283. st. 2. UFEU-a).

Odnosi sa socijalnim partnerima EU-a

Osim toga, ESB održava kontakte i sa socijalnim partnerima EU-a, osobito u sklopu tzv. makroekonomskoga dijaloga, koji je u lipnju 1999. godine pokrenulo Vijeće EU-a. Taj dijalog ESB-u omogućuje da predstavi svoje politike i tako pridonese usidrenosti inflacijskih očekivanja te da od socijalnih partnera dobije informacije iz prve ruke o pitanjima od zajedničkog interesa.

Uloga ESB-a u reformiranoj arhitekturi financijskoga nadzora

ESB je snažno podržao nastojanja da se uspostavi sustavniji regulatorni i nadzorni okvir za sve države članice, i to prije svega stvaranjem triju Europskih nadzornih tijela i Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Zakonima koje su donijeli Europski parlament i Vijeće EU-a ESB-u je povjerena zadaća osiguravanja Tajništva ESRB-a, čime ESRB-u pruža analitičku, administrativnu i logističku podršku.

Za više informacija posjetite mrežne stranice ESRB-a.

Uloga ESB-a u okviru upravljanja krizama

ESB podupire Komisiju i Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) u praćenju država članica koje su zatražile financijsku pomoć ESM-a (države sudionice programa) ili koje su primile takvu pomoć (države u kojima je program proveden). Više informacija možete pronaći na stranici Okvir politika EMU-a.

Drugi odnosi

Financijsko upravljanje ESB-om i njegov integritet podliježu provjerama. Statutom ESSB-a i ESB-a predviđene su dvije razine vanjske kontrole. S jedne strane, imenuje se neovisni vanjski revizor za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ESB-a (čl. 27. st. 1. Statuta ESSB-a). S druge strane, Europski revizorski sud provjerava operativnu učinkovitost upravljanja ESB-om (članak 27. stavak 2. Statuta ESSB-a). Osim toga, ESB djeluje u okviru sheme suzbijanja prijevara unutar EU-a. Vidi Upravljanje ESB-om .

ESB, kao i druge institucije EU-a, obvezuju presude Europskog suda.