Europska suradnja

ESB je institucija Europske unije, ali zbog svojeg neovisnog statusa i specifičnih nadležnosti zauzima posebno mjesto unutar institucijskog okvira EU-a.

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB-u je dodijeljen jasan mandat održavanja stabilnosti cijena kao i brojne druge zadaće. Kako bi ispunio svoj mandat i zadaće, Ugovorom mu je dana potpuna neovisnost od političkog uplitanja.

S obzirom na neovisnost ESB-a i njegovu isključivu nadležnost za oblikovanje i provedbu monetarne politike, njegovi odnosi s drugim tijelima koja oblikuju politike ograničeni su na neobvezujući dijalog. Zahtjevi povezani s odgovornošću utvrđeni Ugovorom istodobno osiguravaju da ESB preuzima potpunu odgovornost za svoje djelovanje pred građanima EU-a i njihovim izabranim predstavnicima.

Odnosi s europskim institucijama

Dijalog između ESB-a i ostalih tvoraca politike i socijalnih partnera omogućava ESB‑u dobivanje informacija i uvida te objašnjavanje svojih odluka monetarne politike, dok drugima omogućava bolje razumijevanje postupaka ESB-a i načina na koji njihovi postupci utječu na određivanje cijena. Takvom se interakcijom potiče protok informacija, olakšava razumijevanje stavova druge strane o politikama te omogućava dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, pri čemu se u potpunosti poštuju nadležnosti sudionika.

U tu svrhu ESB održava odnose sa sljedećim europskim institucijama:

Europski parlament

Neovisnost ESB-a prate razmjerna odgovornost i izvještajne obveze, čime se omogućava demokratska kontrola mjera koje poduzima kako bi ispunio svoje zadaće na način previđen Ugovorima. ESB građanima EU-a i njihovim izabranim predstavnicima objašnjava svoje odluke i razloge na kojima se one temelje. Europski parlament, koji izravno biraju građani Europe, ima ključnu ulogu u provjeri pridržava li se ESB obveza. Podrobnije informacije o ispunjavanju obveza odgovornosti ESB-a nalaze se u posebnom odjeljku. Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje javnim raspravama i razmjenama mišljenja s Europskim parlamentom o nadzornim temama u skladu s odgovornošću ESB-a povezanom s nadzorom banaka. Europski parlament sudjeluje i u postupku imenovanja članova Izvršnog odbora ESB-a te predsjednika i potpredsjednika Nadzornog odbora ESB-a davanjem mišljenja o kandidatima koje je preporučilo Vijeće EU-a.

Europsko vijeće, Vijeće EU-a i Euroskupina

Predsjednik ESB-a poziva se da sudjeluje na sastancima Vijeća EU-a kad god se raspravlja o pitanjima koja se odnose na ciljeve i zadaće ESSB-a, kako je utvrđeno člankom 284. Ugovora. Takvi se sastanci obično održavaju u sklopu Vijeća ECOFIN, koje čine ministri gospodarstva i financija država članica EU-a. Usto, predsjednik ESB-a redovito se poziva na sastanke Euroskupine, mjesečne neslužbene sastanke ministara financija europodručja. Predsjednik Nadzornog odbora prisustvuje odabranim sastancima Euroskupine radi razmjene mišljenja o nadzornim temama u skladu s odgovornošću ESB-a povezanom s nadzorom banaka.

ESB također sudjeluje na sastancima tijela koja pripremaju spomenute sastanke. Vrijedi i obratno, što znači da je Ugovorom predviđeno da tvorci politika EU‑a sudjeluju na sastancima Upravnog vijeća ESB‑a, ali nemaju prava glasa.

Europska komisija

Europska komisija, koja skrbi o ugovorima o EU-u i predlaže zakone EU-a, još je jedan ključan partner ESB‑a. Dijalog između Komisije i ESB-a osobito je važan s obzirom na ulogu Europske komisije u koordinaciji ekonomskih politika i njezinih zadaća povezanih s ekonomskom i monetarnom unijom. Kada je riječ o zakonodavstvu, posebice financijskom zakonodavstvu, Komisija se redovito savjetuje s ESB-om o zakonodavnim prijedlozima i ostalim inicijativama. Jedan član Komisije može prisustvovati sastancima Upravnog vijeća ESB-a, ali nema pravo glasa. Komisija i ESB održavaju i druge kontakte u vezi sa spomenutim sastancima tijela EU-a i europodručja na kojima sudjeluju obje institucije.

Sud Europske unije i Europski revizorski sud

Presude Suda Europske unije obvezuju ESB kao i druge institucije EU‑a.

Statutom ESSB-a i ESB-a predviđene su dvije razine vanjske revizorske kontrole. S jedne strane, imenuje se neovisni vanjski revizor za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ESB-a. S druge strane, Europski revizorski sud provjerava operativnu učinkovitost upravljanja ESB-om. Osim toga, ESB djeluje u sustavu EU‑a za suzbijanje prijevara.

Ostala tijela EU-a i financijske institucije

ESB održava bliske odnose s različitim tijelima EU-a u područjima iz svoje nadležnosti. Posebno blisko surađuje s tijelima koja su dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), u koja se ubrajaju tri mikrobonitetna europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). ESB pruža ESRB‑u usluge tajništva kao i analitičku, administrativnu i logističku potporu. U području sanacije banaka ESB održava bliske radne odnose s Jedinstvenim sanacijskim odborom (SRB). U sklopu svoje uloge u praćenju provedbe programa makroekonomske prilagodbe za države članice kojima je potrebna financijska potpora također surađuje s Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM).

Socijalni partneri EU-a

ESB održava kontakte i sa socijalnim partnerima iz EU-a u sklopu makroekonomskog dijaloga, koji je u lipnju 1999. godine pokrenulo Europsko vijeće. Taj dijalog omogućava ESB-u da predstavi svoje politike i tako doprinese usidrenosti inflacijskih očekivanja te da od socijalnih partnera dobije informacije iz prve ruke o pitanjima od zajedničkog interesa.

Osim toga, kada je riječ o zadaćama u pogledu kojih ESB dijeli nadležnost s drugim institucijama i tijelima EU-a, primjerice u području statistike, Ugovorom je izričito predviđena suradnja između ESB-a i tih institucija i tijela. ESB također daje mišljenje o nacrtima europskih i nacionalnih zakona od važnosti za ESSB (Mišljenja ESB-a), a u određenim slučajevima također može predlagati pravne akte EU-a ili djelovati kao zakonodavac EU-a .