Europska suradnja

Općenito

ESB je institucija Europske unije, ali zbog svojeg neovisnog statusa i specifičnih odgovornosti zauzima posebno mjesto unutar institucionalnog okvira EU-a.

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB-u je dodijeljen jasan mandat održavanja stabilnosti cijena (monetarna politika), kao i brojne druge zadaće (Zadaće ESB-a). Kako bi ESB ispunio svoj mandat i zadaće, Ugovorom mu je dana potpuna neovisnost od političkog uplitanja (neovisnost). Neovisnost i isključiva nadležnost ESB-a za utvrđivanje i provođenje monetarne politike imaju implikacije za prirodu njegovih odnosa s drugim tijelima koja kreiraju politike, koji ne mogu ići dalje od neobvezujućega dijaloga.

U praksi ESB održava bliske odnose s drugim tijelima EU-a i europodručja na različite načine, kako na razini politika, tako i na stručnoj razini. Redovit dijalog između ESB-a te kreatora drugih politika i socijalnih partnera ESB-u pruža priliku da dobije informacije i uvid u neka pitanja, da objasni svoje odluke u vezi s monetarnom politikom, dok sugovornicima pruža priliku da poboljšaju svoje razumijevanje postupaka ESB-a te načina na koji oni utječu na formiranje cijena. Takvom se interakcijom pospješuje protok informacija, promiče međusobno razumijevanje stavova druge strane u pogledu politika te omogućuje dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa, u potpunosti vodeći računa o odgovornostima obiju strana.

Povrh toga, kad je riječ o zadaćama u pogledu kojih ESB dijeli nadležnost s drugim institucijama ili tijelima (primjerice, na području statistike), Ugovorom je izričito predviđena suradnja između ESB-a te dotičnih institucija ili tijela. ESB sudjeluje i u zakonodavnom postupku (Čl. 282., st. 5. UFEU-a) davanjem mišljenja o nacrtima europskih i nacionalnih zakona koji se tiču ESSB-a (Mišljenja ESB-a). Osim toga, u određenim slučajevima, ESB može predlagati zakone EU-a ili nastupati kao zakonodavac (Pravni okvir ESB-a).

Više informacija nalazi se u članku The ECB’s relations with European Union institutions and bodies: trends and prospects u izdanju Mjesečnog biltena iz siječnja 2010. [en].

Odnosi s Europskim vijećem, Vijećem EU-a, euroskupinom i pripremnim odborima

Člankom 284. UFEU-a predviđeno je da predsjednik ESB-a sudjeluje na sjednicama Vijeća EU-a (obično je to Vijeće ministara gospodarstva i financija država članica EU-a – ECOFIN) kad god se raspravlja o pitanjima koja se odnose na ciljeve i zadaće ESSB-a. Vijeće ECOFIN-a glavni je forum za koordinaciju gospodarskih politika država članica. Uz formalne mjesečne sjednice, Vijeće ECOFIN-a sastaje se i neformalno svakih pola godine u proširenomu sastavu, koji uključuje i guvernere nacionalnih središnjih banaka ESSB-a. Ti sastanci pružaju priliku za iskrenu i otvorenu raspravu, a na njima također sudjeluju predsjednik i potpredsjednik ESB-a.

Predsjednik ESB-a redovan je uzvanik i na sastancima euroskupine, mjesečnim neformalnim sastancima ministara financija europodručja, na kojima sudjeluje i Povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja, radi rasprave o »pitanjima koja se odnose na posebne zajedničke odgovornosti u pogledu jedinstvene valute«. (Čl. 1. Protokola o euroskupini, priložen Ugovoru iz Lisabona).

Odnosi ESB-a s drugim institucijama EU-a s vremenom, a osobito od pojave gospodarske i financijske krize, postali su tješnji. Tako predsjednik ESB-a sudjeluje na sjednicama Europskoga vijeća, kao i na sastancima na razini čelnika država ili vlada europodručja, kad se raspravlja o relevantnim pitanjima (npr. o odgovoru EU-a na gospodarsku i financijsku krizu).

U okviru zajedničkih nastojanja da se ojača usklađivanje gospodarske politike na razini europodručja, vođe država europodručja dogovorile su da će se barem dvaput na godinu susretati na »europskim sastancima na vrhu« kako bi odredili strateški smjer gospodarskih i fiskalnih politika u europodručju. Također je dogovoreno da se, kao odraz temeljne uloge euroskupine, Komisije i ESB-a u svakodnevnom upravljanju europodručjem, najmanje jednom na mjesec trebaju održavati sastanci predsjednika europskoga sastanka na vrhu, predsjednika Komisije i predsjednika euroskupine na kojima može sudjelovati i predsjednik ESB-a. (Usklađivanje gospodarske politike na razini europodručja).

ESB također sudjeluje na sastancima tijela koja pripremaju gore navedene sjednice na razini kreatora politika. Ponajprije je ESB član Gospodarskog i financijskog odbora (EFC) (Čl. 134., st. 2. UFEU-a), koji okuplja više predstavnike ministarstava financija i središnjih banaka EU-a te Komisije, a ima ključnu ulogu u pripremi sjednica Vijeća ECOFIN-a. ESB nazoči i sastancima Gospodarskog i financijskog odbora u sastavu europodručja, tj. radne skupine koja priprema sjednice euroskupine. Povrh toga, ESB sudjeluje na sjednicama Odbora za ekonomsku politiku (EPC), kao još jednom savjetodavnom tijelu Unije koje u suradnji s EFC-om sudjeluje u pripremama za rad Vijeća ECOFIN-a, usredotočujući se posebice na strukturne politike.

Vrijedi i obratno pa je Ugovorom predviđeno da kreatori politika EU-a sudjeluju na sjednicama Upravnoga vijeća ESB-a, ali bez prava glasovanja. U skladu s Čl. 284. UFEU-a, predsjednik Vijeća EU-a (kao i član Europske komisije, vidi dolje) može biti nazočan na sjednicama Upravnoga vijeća ESB-a te podnositi prijedloge za razmatranje (zapravo, umjesto predsjednika Vijeća EU-a na sjednicama sudjeluje predsjednik euroskupine).

Odnosi s Europskom komisijom

Europska komisija, kao skrbnik Ugovora o EU-u i predlagatelj zakonodavstva EU-a, još je jedan ključan partner ESB-a. Dijalog između Komisije i ESB-a od posebne je važnosti s obzirom na važnu ulogu Europske komisije u usklađivanju gospodarskih politika i činjenicu da je Europskoj komisiji povjerena nekolicina specifičnih zadataka koji se odnose na EMU (kao što su praćenje proračunskih kretanja i makroekonomskih neravnoteža te povezano izvještavanje Vijeća EU-a, kao i procjena stanja konvergencije u državama članicama EU-a s odstupanjem). Naposljetku, Komisija je zadužena osigurati ispravnu primjenu zajedničkih pravila EU-a i, po potrebi, zatražiti njihovu provedbu putem Europskoga suda.

Povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja i euro, koji je također potpredsjednik Komisije, može sudjelovati na sjednicama Upravnoga vijeća, ali ne može glasovati. Daljnji se kontakti ostvaruju na gore navedenim sjednicama tijela EU-a i europodručja, na kojima sudjeluju i Komisija i ESB. Te dvije institucije razvile su blizak radni odnos i široku lepezu redovitih i ad hoc kontakata na radnoj razini (npr. na području statistike ili platnih sustava).

Kontakti s Europskim parlamentom

U demokratskim je društvima neovisnost politika povezana s obvezom izvještavanja. Prema tomu načelu, ESB mora pokazati da djeluje unutar granica i u skladu s ovlastima koje su mu povjerene Ugovorima. Europski parlament, koji izravno biraju građani Europe, ima ključnu ulogu u provjeri pridržava li se ESB toga. Podrobnije informacije o ispunjavanju obveza odgovornosti ESB-a nalaze se u zasebnom odjeljku o odgovornosti.

Štoviše, Europski parlament uključen je u postupak imenovanja članova Izvršnog odbora ESB-a davanjem mišljenja o kandidatima koje preporuči Vijeće EU-a (Čl. 283., st. 2. UFEU-a).

Kontakti sa socijalnim partnerima EU-a

Osim toga, ESB održava kontakte i sa socijalnim partnerima EU-a, osobito u okviru tzv. Makroekonomskoga dijaloga koji je u lipnju 1999. godine pokrenulo Vijeće EU-a. Putem toga dijaloga ESB-u dobiva mogućnost objašnjavanja smjera svoje politike kojim pridonosi učvršćivanju očekivanja u pogledu inflacije, a od socijalnih partnera dobiva informacije iz prve ruke o pitanjima od zajedničkog interesa.

Uloga ESB-a u reformiranoj arhitekturi financijskoga nadzora

ESB je snažno podržao nastojanja da se uspostavi koherentniji regulatorni i nadzorni okvir u svim državama članicama, osobito stvaranjem triju Europskih nadzornih tijela (ESA) i Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Prema zakonodavstvu koje su donijeli Europski parlament i Vijeće EU-a, ESB-u je povjerena zadaća uspostave Tajništva ESRB-a, čime tom odboru pruža analitičku, administrativnu i logističku podršku.

Za više informacija posjetite mrežne stranice ESRB-a.

Uloga ESB-a u okviru kriznog upravljanja

ESB je uključen u dijelove poslovanja Europskog financijskog stabilizacijskog mehanizma (EFSM), Europskoga fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i budućeg Europskoga mehanizma za stabilnost (ESM) na područjima kao što su analiza održivosti duga, priprema programa makroekonomske prilagodbe za države članice koje traže financijsku pomoć, praćenje provedbe programa, ali i kao subjekt sekundarnih tržišnih aktivnosti EFSF-a (više informacija potražite na Okvir politike EMU ).

Drugi kontakti

Financijsko upravljanje ESB-om i njegov integritet podliježu provjerama. Statutom ESSB-a i ESB-a predviđene su dvije razine vanjske kontrole. S jedne strane, imenuje se neovisni vanjski revizor za obavljanje revizije godišnjih financijskih izvještaja ESB-a (Čl. 21., st. 1. Statuta ESSB-a). S druge strane, Europski revizorski sud provjerava operativnu učinkovitost upravljanja ESB-om (Članak 27. st. 2.). Osim toga, ESB djeluje u okviru sheme suzbijanja prijevara unutar EU-a. Pogledajte Upravljanje ESB-om.

Poput svih drugih institucija EU-a, i ESB podliježe presudama Europskoga suda.