Odnosi s međunarodnim institucijama

Institucionalni kontekst

ESB je uključen u međunarodnu gospodarsku suradnju u pogledu zadataka povjerenih Eurosustavu. Njegova uključenost ovisi o dotičnim zadacima, od zastupanja stajališta politika (jedinstvene monetarne politike) do oblikovanja vlastitih stajališta ESB-a uz stajališta drugih kreatora politika u Europskoj Uniji.

Uključenost ESB-a u međunarodnu suradnju temelji se na pravilima utvrđenima u Članku 138. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije i Članku 6., st.1. te Članku 12., st. 5. Statut ESSB-a.

Međunarodni odnosi ESB-a

Važan element međunarodne suradnje ESB-a sastoji se u međusobnoj razmjeni informacija i stajališta s drugim kreatorima politika u multilateralnim oranizacijama i forumima. Konkretno, uzajamna procjena gospodarskih kretanja i politika u velikim državama i gospodarskim područjima, posebice u kontekstu G20, poboljšava sposobnost ESB-a da analizira utjecaj vanjskih kretanja na gospodarstvo europodručja. S obzirom na dobrovoljnu i neobvezujuću narav ovakvog oblika suradnje, neovisnost ESB-a ostaje nenarušena.

Razmjenu informacija i stajališta te uzajamnu procjenu politika nadopunjuje nadzor, uključujući i nadzor europodručja, koji provode neovisne organizacije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Te organizacije redovno prate i procjenjuju gospodarska kretanja i politike svojih država članica. Kad god se monetarna politika europodručja podvrgava pregledu, ESB je isključivi sugovornik u razgovorima s dotičnim organizacijama. Budući da se procjene gospodarskih politika europodručja javno objavljuju, međunarodni nadzor pridonosi transparentnosti ESB-a.

ESB, unutar područja svoje nadležnosti, također sudjeluje u nastojanjima međunarodne zajednice da razvije pravila i najbolje prakse kojima bi se učvrstila financijska stabilnost te učinkovitost i transparentnost kreiranja politika. Ideja dobrog javnog upravljanja doista je središnja komponenta međunarodne suradnje.

Naposljetku, u iznimnim okolnostima, ESB svoje postupke može koordinirati s postupcima središnjih banaka država izvan europodručja.

ESB:

  • ima status trajnoga promatrača u MMF-u;
  • sudjeluje u sljedećim forumima: Ministar financija i guvernera središnjih banaka G20 te Ministara financija i guvernera središnjih banaka G7 (Informativni centar G8), i drugima;
  • član je i dioničar Banke za međunarodne namire (BIS). ESB sudjeluje u radu upravnih i nadzornih tijela BIS-a te u svim odborima i radnim skupinama koje potječu iz te institucije, uključujući Bazelski odbor za nadzor banaka, Odbor za platne sustave i sustave namire, Odbor za globalni financijski sustav te Odbor za tržišta;
  • sudjeluje u radu brojnih odbora i radnih skupina Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), u kojima nastupa kao zaseban član delegacije Europske Unije, uz Europsku komisiju;
  • sudjeluje u novom Odboru za financijsku stabilnost koji su kao sljednika Foruma za financijsku stabilnost (FSF) u travnju 2009. godine osnovali vođe G20.

Osim toga, ESB ima široke bilateralne odnose, među ostalima, sa središnjim bankama diljem svijeta te sudjeluje u aktivnostima nekoliko regionalnih i međuregionalnih foruma, kao i regionalnih i multilateralnih razvojnih banaka.

Povezane publikacije ESB-a

  • The External Representation of the EU and EMU, u Mjesečnom biltenu ESB-a, svibanj 2011.
  • The ECB’s relations with international organisations and fora, u Mjesečnom biltenu ESB-a, siječanj 2001.