Česta pitanja o objavljivanju financijskih informacija Eurosustava povezanih s klimatskim promjenama

Od 2023. sve središnje banke Eurosustava jednom godišnje objavljuju financijske informacije povezane s klimatskim promjenama.

U nastavku odgovaramo na česta pitanja o tim objavama, među ostalim o njihovu opsegu te podatcima i metodologiji na kojima se temelje.

Više pojedinosti o financijskim informacijama povezanima s klimatskim promjenama koje objavljuju članice Eurosustava može se pronaći u našem priopćenju za javnost i na posebnoj mrežnoj stranici.

1. Zašto Eurosustav objavljuje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama?

Objavljivanjem financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama Eurosustav želi transparentnije prikazati utjecaj svojih financijskih portfelja na klimu i njihovu izloženost klimatskim rizicima. U širem smislu, objavljivanjem tih informacija povećava se svijest o klimatskim rizicima u financijskom sektoru i za financijske portfelje te razumijevanje tih rizika, pridonosi se usklađenosti prakse objavljivanja primjenom tržišnih standarda koji se mijenjaju i podupiru se ciljevi Europske unije koji se odnose na klimatsku neutralnost i prelazak na niskougljično gospodarstvo.

2. Koji su portfelji obuhvaćeni objavama financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama?

Sve središnje banke Eurosustava objavljuju informacije povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i kojima upravljaju na vlastitu odgovornost. Osim toga, Eurosustav objavljuje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama koje se odnose na vrijednosne papire javnog sektora, korporativne obveznice i pokrivene obveznice koji se drže za potrebe monetarne politike u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). ESB objavljuje izvješće o držanjima u sklopu tih dvaju programa, koje sadržava i odjeljak o deviznim pričuvama ESB‑a. Opseg objava financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama preispituje se svake godine kako bi se uzeli u obzir kretanja podataka te metode i praksa objavljivanja.

3. Zašto se informacije povezane s klimatskim promjenama ne objavljuju za cijelu bilancu?

Eurosustav objavljuje informacije povezane s klimatskim promjenama za imovinu u bilanci za koju postoji dovoljno klimatskih podataka. Te objave obuhvaćaju većinu naših bilančnih stavki. Iz objava su isključeni određena imovina i portfelji, kao što su vrijednosni papiri koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom te držanja fizičkog zlata, posebnih prava vučenja i gotovine i njezinih ekvivalenata u deviznim pričuvama ESB‑a jer za njih nisu dostupni dostatni klimatski podatci i metodološke smjernice. Eurosustav surađuje sa standardizacijskim tijelima i pružateljima klimatskih podataka kako bi s vremenom poboljšao dostupnost i kvalitetu tih podataka.

4. Koja se metodologija rabi za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama?

Članice Eurosustava izradile su zajednička načela objavljivanja informacija, koja su usmjerena na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike. Ta načela, koja se redovito preispituju i posuvremenjuju, temelje se na preporukama Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (engl. Task Force on Climate-related Financial Disclosures, TCFD). TCFD je raspušten u listopadu 2023. jer su 2024. njegove preporuke uključene u standarde koje je utvrdio Odbor za međunarodne standarde održivosti, neovisno tijelo za utvrđivanje standarda u sklopu Zaklade za Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI). Eurosustav uzima u obzir i smjernice udruge Partnership for Carbon Accounting Financials (PCAF) i Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ozelenjivanje financijskog sustava (engl. Network of Central Banks and Supervisors for Greening the Financial System, NGFS), čiji su standardi izvješćivanja o održivosti općeprihvaćeni i u širokoj primjeni. Načela su prilagođena značajkama portfelja Eurosustava koji se ne drže za potrebe monetarne politike. Više pojedinosti o metodologijama koje se rabe može se pronaći u odgovarajućim izvješćima.

5. Jesu li objavama financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama obuhvaćeni i rizici povezani s gubitkom i degradacijom prirode?

Od 2025. neke su središnje banke Eurosustava, među ostalim ESB, dodale u izvješća pokazatelj povezan s prirodom. Tim se pokazateljem, koji preporučuje Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s prirodom, mjeri izloženost držanja vrijednosnih papira korporativnog sektora sektorima sa značajnim učincima na prirodu ili ovisnostima o njoj. Taj se parametar objavljuje i za portfelje Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike. Kako se budu poboljšavali podatci povezani s prirodom, namjeravamo širiti opseg objava u nadolazećim godinama.

6. Kako se metodologija za izvješćivanje o imovini koja se drži za potrebe monetarne politike u sklopu APP‑a i PEPP‑a razlikuje od metodologije za izvješćivanje o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike?

Objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koje se odnose na vrijednosne papire javnog sektora, korporativne obveznice i pokrivene obveznice u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasniva se na gotovo jednakoj metodologiji kao i objavljivanje informacija o portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike u skladu sa zajedničkim načelima Eurosustava za objavljivanje informacija. Eventualne metodološke razlike proizlaze iz povezanosti portfelja APP‑a i PEPP‑a s monetarnom politikom te kontinuiranog uključivanja pitanja povezanih s klimatskim promjenama u okvir monetarne politike Eurosustava. Na primjer, objavljene informacije o vrijednosnim papirima korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a zasnivaju se isključivo na podatcima o emisijama koje dostavljaju izdavatelji, dok se objavljene financijske informacije povezane s klimatskim promjenama u odnosu na portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike mogu zasnivati i na procjenama podataka o emisijama koje dostavljaju pružatelji klimatskih podataka, u slučaju da podatci samih izdavatelja o emisijama nisu dostupni.

7. Koji se podatci rabe u izračunu?

Izvješća Eurosustava u 2026. temelje se na klimatskim i financijskim podatcima specijaliziranog poduzeća Institutional Shareholder Services (ISS). Zbog isteka ugovora s poduzećem Carbon4 Finance (C4F) ESB i većina članica Eurosustava sada se služe samo podatcima ISS-a, što je neznatno utjecalo na neka povijesna kretanja emisija povezanih s državnom potrošnjom. U novom postupku javne nabave na razini Eurosustava pod vodstvom središnje banke Deutsche Bundesbank, u sklopu kojeg su uzeti u obzir kvaliteta i obuhvat podataka te troškovi i koristi, odabrana su dva pružatelja podataka za sljedeće cikluse objavljivanja. Osim podatcima tih pružatelja članice Eurosustava u svojim objavama financijskih podataka povezanih s klimatskim promjenama služe se i dostupnim podatcima drugih pružatelja podataka.

8. Zašto se podatci izdavatelja o dekarbonizaciji uključuju sa znatnim vremenskim odmakom?

Podatci nedržavnih izdavatelja o emisijama dostupni su s vremenskim odmakom od godine dana a podatci državnih izdavatelja s vremenskim odmakom do dvije godine. Radi dosljednosti relativni pokazatelji emisija temelje se na financijskim podatcima iz iste godine kao i pokazatelji emisija. To je uzrok nepodudarnosti između referentne godine najnovijih podataka o držanjima i prošlih klimatskih (i financijskih) podataka. Kako bi ipak mogao izvješćivati o najnovijim držanjima u portfeljima, Eurosustav se u izračunu pokazatelja služi najnovijim dostupnim podatcima svakog izdavatelja o emisijama. U svakom se godišnjem izvješću prošli pokazatelji retroaktivno posuvremenjuju za godine za koje su dostupni novi klimatski podaci.

9. Zašto se kao pokazatelji rabe ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak?

Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta, ukupne emisije ugljika i ugljični otisak tri su ključna pokazatelja koji se primjenjuju u zajedničkim načelima Eurosustava za objavljivanje informacija. Uporabu svih triju pokazatelja vlasnicima imovine preporučio je TCFD. Normalizirani pokazatelji (kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta i ugljični otisak) i apsolutni pokazatelji (kao što su ukupne emisije ugljika) međusobno se dopunjuju i zajedno omogućuju visok stupanj transparentnosti u vezi s utjecajem portfelja na klimu i njihovom izloženošću klimatskim rizicima. Ti se pokazatelji temelje na standardiziranoj metodologiji i često se rabe u izvješćivanju u vezi s klimatskim promjenama u financijskom sektoru. Članice Eurosustava mogu odlučiti da će izvješćivati i o drugim pokazateljima radi još veće transparentnosti.

10. Ove su godine dodani relativni pokazatelji emisija iz opsega 3 za nedržavne izdavatelje. Koje su prednosti i nedostaci tog proširenja?

Ove godine Eurosustav u glavnom dijelu izvješća objavljuje relativne pokazatelje emisija iz opsega 3, čime dopunjuje prethodno objavljene apsolutne emisije iz opsega 3. PCAF definira emisije iz opsega 3 kao »sve neizravne emisije (koje nisu uključene u opseg 2) koje nastaju u lancu vrijednosti organizacije koja izvješćuje, među ostalim na višim i nižim razinama lanca«. Objave o emisijama iz opsega 3 stoga pružaju potpuniju sliku o emisijama povezanima sa svakim pojedinačnim subjektom u koji se ulaže. To je posebno važno za udjele u financijskom sektoru, za koje su emisije iz vlastitih aktivnosti relativno male (opseg 1 i 2), ali emisije iz opsega 3 povezane s kreditima i financijskim portfeljima velike.

Dva glavna ograničenja objavljivanja emisija iz opsega 3 odnose se na kvalitetu podataka i dvostruko računanje emisija. Prvo, poduzeća objavljuju manje podataka o emisijama iz opsega 3 nego kad je riječ o opsegu 1 i 2, pa ih pružatelji podataka u većoj mjeri procjenjuju. Drugo, ako su poduzeća dio istog lanca vrijednosti, iste se emisije pojedinačno pripisuju svakom poduzeću (npr. emisije iz opsega 3 jednog poduzeća drugo poduzeće moglo bi prijaviti kao emisije iz opsega 1 ili 2), što dovodi do preuveličavanja emisija. Iako je ta vrsta dvostrukog računanja neizbježna, radi dodatne transparentnosti odvojeno izvješćujemo o pokazateljima emisija iz opsega 3 i iz opsega 1 i 2 u skladu s preporukom poduzeća PCAF.

11. Budući da su relativni pokazatelji normalizirani financijskim vrijednostima u eurima, kako inflacija utječe na njih?

Uobičajeni relativni pokazatelji emisija mogu precijeniti napredak u dekarbonizaciji jer se izračunavaju s novčanom vrijednosti u nazivniku (npr. prihodima). Na primjer, ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta ponderirani je prosjek tona emisija CO₂ na milijun eura prihoda. To znači da bi ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta pao ako bi se prihodi izdavatelja povećali zbog inflacije, čime bi se precijenio napredak portfelja u dekarbonizaciji. Okviri u objavama ESB‑a i Eurosustava iz 2026. sadržavaju pokazatelje prilagođene za inflaciju kojima se dopunjuju neprilagođeni podatci na temelju postojećih standarda. Prilagodba za inflaciju primjenjuje se na pokazatelje emisija iz proizvodnje za državna ulaganja i ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta za korporativna ulaganja. Tim okvirima, ESB nastoji dodatno povećati transparentnost svojeg izvješćivanja o klimi, koje će se posuvremenjivati kad god se postigne novi konsenzus o prilagodbi za inflaciju.

12. Zašto se određuju ciljevi smanjenja emisija i što oni točno znače?

Ciljevi su sastavni dio preporuka TCFD‑a u kategoriji »Pokazatelji i ciljevi« i imaju važnu ulogu u objavama financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama. Naime, oni pridonose usmjeravanju i mjerenju smanjenja izloženosti portfelja klimatskim rizicima te lakšem upravljanju prilikama povezanima s klimatskim promjenama i utjecajem imovine na klimu. Sve članice Eurosustava brinu se za to da su portfelji kojima upravljaju a koji se ne drže za potrebe monetarne politike te korporativne obveznice u sklopu APP‑a i PEPP‑a usklađeni s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti, kako je utvrđeno Europskim zakonom o klimi. Za neke se portfelje dugoročni ciljevi dopunjuju privremenim ciljevima kako bi se jasno utvrdili koraci prema smanjenju emisija povezanih s tim portfeljima. Važno je napomenuti da je svaka članica Eurosustava i dalje isključivo odgovorna za sve aspekte upravljanja vlastitim portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike. Među njima su priprema objava financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama i određivanje ciljeva.

13. Zašto se ciljevi ne objavljuju za sve portfelje?

U određivanju pouzdanih ciljeva za postupno smanjenje emisija portfelja važna je fleksibilnost za poduzimanje mjera ako stvarno smanjenje emisija odstupa od željenog smanjenja. Međutim, ograničenja povezana s portfeljima i kategorijama imovine ne omogućuju nužno takvu fleksibilnost. Na primjer, kad je riječ o portfeljima, ograničenja mogu biti povezana s pitanjima monetarne politike ili pasivnim načinom ulaganja (uključujući portfelje koji se drže do dospijeća). Osim toga, za neke kategorije imovine trenutačno ne postoji pouzdan okvir za smanjenje emisija.

14. Koje je korake Eurosustav poduzeo kako bi ispunio svoju obvezu uvođenja privremenih ciljeva za portfelje korporativnog sektora? O kojim je ciljevima riječ?

Upravno vijeće odlučilo je 2024. da će se odrediti privremeni ciljevi smanjenja emisija za agregirane portfelje korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a te 2025. objavilo privremeni cilj. On se primjenjuje na agregirane portfelje korporativnog sektora u sklopu APP‑a i PEPP‑a, pri čemu zahtjevi iz Uredbe EU‑a o referentnim vrijednostima i odgovarajuće delegirane uredbe Komisije služe kao smjernice. Eurosustav je, ne dovodeći u pitanje svoju zadaću očuvanja stabilnosti cijena, pomno osmislio okvir koji obuhvaća sve važne elemente za određivanje pouzdanih privremenih ciljeva smanjenja emisija kojima se podupiru ciljevi Pariškog sporazuma i ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti, kako je utvrđeno Europskim zakonom o klimi.

Tim okvirom Eurosustav nastoji uskladiti svoje portfelje korporativnih obveznica s putanjom dekarbonizacije kojom se podupire postizanje ugljične neutralnosti do 2050.^[1], u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se globalno zatopljenje ograniči na znatno manje od 2 °C, uz dodatne napore da se ograniči na 1,5 °C.

Kako bi se ostvario taj dugoročni plan, privremeni je cilj Eurosustava smanjivati ponderirani prosjek intenziteta emisija^[2] povezan s agregiranim portfeljima korporativnog sektora za prosječno najmanje 7 % godišnje, i to od kraja 2021.^[3] Eurosustav će pratiti napredak u ostvarenju tog privremenog cilja te će uzeti u obzir utjecaj inflacije na intenzitet emisija povezanih s portfeljima korporativnog sektora. Ako se utvrde odstupanja agregiranih portfelja korporativnog sektora od željene prosječne putanje dekarbonizacije, Eurosustav će razmotriti svaki slučaj zasebno u granicama svojih ovlasti te procijeniti jesu li potrebne korektivne mjere.

Kretanje dekarbonizacije držanja korporativnih obveznica, posebno nakon završetka faze reinvestiranja koja je započela krajem 2024., ovisi o nekoliko činitelja na koje Eurosustav ne može utjecati. Među njima su učinkovitost izdavatelja u dekarbonizaciji poslovanja utvrđenoj u njihovim planovima, promjene sastava držanja u portfeljima tijekom faze odgode i korporativne akcije (koje mogu, na primjer, dovesti do prijevremenih otkupa). Međutim, valja napomenuti da se korektivne mjere ne bi razmatrale kao odgovor na odstupanja pojedinačnih izdavatelja, nego samo u slučaju da prosječna stopa dekarbonizacije za agregirane portfelje ne prati željenu putanju.

15. Primjenjuju li se privremeni ciljevi za portfelje korporativnog sektora na razini portfelja ili na razini pojedinačnog poduzeća?

Privremeni ciljevi smanjenja emisija za portfelje korporativnog sektora primjenjuju se na agregirana držanja u sklopu APP‑a i PEPP‑a. ESB ne određuje ciljeve smanjenja emisija za pojedinačna poduzeća. Postavljanje privremenih ciljeva na razini portfelja uobičajena je praksa među vlasnicima imovine.

16. Hoće li se privremeni i kvantitativni ciljevi dodatno razvijati?

Članice Eurosustava mogu odlučiti da će se usmjeriti na kvalitativni dugoročni cilj s obzirom na posebne ciljeve i ograničenja koji se odnose na portfelje Eurosustava, kontinuirani razvoj okvira za ulaganja s nultom neto stopom emisija za središnje banke, njihovo nedavno, sve veće iskustvo s izvorima podataka novih pružatelja i brz razvoj znanosti o klimi. Članice Eurosustava redovito će preispitivati praksu objavljivanja te mogu prema potrebi dodati privremene i kvantitativne ciljeve. Za neke portfelje Eurosustava koji se ne drže za potrebe monetarne politike dugoročni ciljevi već su dopunjeni privremenim ciljevima. Dostupni privremeni ciljevi navedeni su u odjeljku »Pokazatelji i ciljevi« odgovarajuće objave financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama.

17. Koji su ciljevi Pariškog sporazuma, a koji ciljevi EU‑a na području klimatske neutralnosti?

Pariškim sporazumom utvrđuje se globalni okvir za ograničavanje globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 °C, a po mogućnosti na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijske razine. U skladu sa svojom predanošću ciljevima Pariškog sporazuma EU do 2050. namjerava postići klimatsku neutralnost. U tu je svrhu donio Europski zakon o klimi, u kojem je određen pravno obvezujući cilj za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova u cijelom EU‑u do 2050. U Zakonu je utvrđen i privremeni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Usklađujemo svoje portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike i držanja korporativnih obveznica s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima EU‑a na području klimatske neutralnosti te ćemo redovito pratiti svoj napredak prema postizanju klimatskih ciljeva, kako je utvrđeno Europskim zakonom o klimi.

18. Kako se mjeri napredak u postizanju klimatskih ciljeva?

Svoj napredak u postizanju klimatskih ciljeva mjerimo kretanjem posebnih pokazatelja tijekom vremena. Odluka o tome koji ćemo pokazatelj odabrati za procjenu napretka ovisi o portfelju, kategoriji imovine i klimatskom cilju koji se razmatraju. Na primjer, napredak u smanjenju emisija povezanih s određenim portfeljem obično se procjenjuje na temelju pokazatelja kao što su ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta ili ugljični otisak portfelja, dok bi se napredak u financiranju prelaska na nultu neto stopu emisija procjenjivao na temelju udjela zelenih obveznica u portfelju.

19. Hoće li Eurosustav nastaviti s redovitim objavljivanjem financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama?

Eurosustav će jednom godišnje objavljivati financijske informacije povezane s klimatskim promjenama te će redovito preispitivati sve elemente zajedničkih načela objavljivanja kako bi provjerio jesu li informacije primjerene svrsi i poboljšavao njihovu kvalitetu. Elementi koji će se redovito preispitivati uključuju portfelje o kojima se izvješćuje, pokazatelje i ciljeve te kvalitetu i dostupnost podataka.

Eurosustav je već objavio financijske informacije povezane s klimatskim promjenama u 2023., 2024., 2025. i 2026.