Ukratko o protekloj godini

 Gospodarski oporavak u europodručju u 2017. prerastao je u stabilan i sveobuhvatan rast. Gospodarstvo je raslo po stopi od 2,5 % i na kraju godine zabilježeno je 18 uzastopnih tromjesečja rasta. Bio je to najsnažniji rast u posljednjem desetljeću i najopsežniji u posljednja dva desetljeća. Disperzija stopa rasta među zemljama europodručja pala je na najnižu razinu od početka monetarne unije.

Zahvaljujući snažnom rastu nastavio se brz oporavak tržišta rada. Zaposlenost se povećala za 1,6 % i dosegnula najvišu razinu dosad, poduprta rekordnim stopama udjela radno aktivnih žena i starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Nezaposlenost je pala na najnižu razinu od siječnja 2009. Od sredine 2013. otvoreno je 7,5 milijuna radnih mjesta, čime je nadomješten ukupan gubitak radnih mjesta iz razdoblja krize.

Kao i prethodnih godina, monetarna politika ESB‑a imala je središnju ulogu u tom oporavku i konvergenciji. U 2017. uglavnom su nestale prijašnje asimetrije u prijenosu naše monetarne politike i uvjeti financiranja stabilizirali su se na najnižim zabilježenim razinama u cijelom europodručju. To je pridonijelo najsnažnijem rastu kreditiranja privatnog sektora od početka krize 2008.

Međutim, dobri rezultati na realnoj strani gospodarstva nisu bili popraćeni jednako dobrim kretanjima inflacije. Premda se ukupna inflacija oporavila s prethodnih niskih razina te je tijekom godine iznosila prosječno 1,5 %, domaći cjenovni pritisci i dalje su bili prigušeni te nije bilo znakova postojanog uzlaznog trenda temeljne inflacije.

Različiti izgledi za rast i inflaciju imali su velik utjecaj na odluke o monetarnoj politici ESB‑a tijekom godine, što je dovelo do prilagodbe našeg programa kupnje vrijednosnih papira.

U listopadu je Upravno vijeće odlučilo dodatno smanjiti iznos mjesečnih kupnja vrijednosnih papira, sa 60 mlrd. EUR na 30 mlrd. EUR, ali produljiti program za barem devet mjeseci do rujna 2018. Osim toga, u ožujku 2018. Upravno je vijeće iz službene komunikacije uklonilo izričito navođenje spremnosti za povećanje opsega programa kupnje vrijednosnih papira ako se izgledi pogoršaju.

Odluke Upravnog vijeća u skladu su s većim pouzdanjem u izglede za gospodarstvo i stavom da bi u takvim okolnostima nepromijenjeno stajalište politike značilo sve veću ekspanzivnost. One istodobno proizlaze iz svijesti o potrebi za strpljenjem dok ne ojačaju inflacijski pritisci te o potrebi za ustrajnošću monetarne politike dok inflacijska kretanja ne postanu trajna i samoodrživa.

Iako monetarna politika ima željene učinke, može prouzročiti i popratne učinke. Stoga je ESB i u 2017. pomno pratio rizike za financijsku stabilnost, koji su se činili ograničeni.

Snažniji nominalni rast pridonio je smanjenju rizika poboljšavanjem održivosti duga poduzeća i kućanstava. Omjeri duga u oba sektora smanjili su se na razine s početka 2008., što upućuje na to da se oporavak ne događa pod cijenu ponovnog zaduživanja privatnog sektora. Zapravo je prvi put od početka monetarne unije osobna potrošnja porasla, dok se osobna zaduženost smanjuje.

Jačanje gospodarstva bankama je omogućilo dodatno jačanje bilanca. Snažnije gospodarstvo pridonijelo je stabiliziranju profitabilnosti zbog većeg obujma poslova i nižih troškova umanjenja vrijednosti. Sposobnost banaka da apsorbiraju šokove i dalje je rasla te su stope redovnoga osnovnog kapitala u trećem tromjesečju 2017. dosegnule 14,5 % i poboljšala se kvaliteta imovine.

Banke europodručja ubrzano su rješavale problem neprihodonosnih kredita, koji su se smanjili s 8 % ukupnih kredita u 2014. na 5,2 % u trećem tromjesečju 2017. Iznos neprihodonosnih kredita samo u prva tri tromjesečja 2017. smanjio se za 119 mlrd. EUR, a raste i udio kredita prodanih na sekundarnim tržištima. Tomu su pomogle i inicijative ESB‑a za povećanje transparentnosti na tržištima neprihodonosnih kredita. Međutim, za smanjenje razine neprihodonosnih kredita potreban je dodatan trud.

ESB je također i nadalje pratio uvjete na financijskim tržištima. Tržišta su bila razmjerno mirna u 2017., ali još su bila osjetljiva na naglo ponovno određivanje cijena rizika i na povećanja kolebljivosti na financijskim tržištima. Ti su se rizici na globalnim tržištima vlasničkih vrijednosnih papira ostvarili početkom 2018. iako dosad bez znatnijeg prelijevanja na tržišta kredita u europodručju i bez utjecaja na financijske uvjete u širem smislu.

U 2017. je bilo i važnih događaja u vezi s platnim sustavima u europodručju. Dovršen je posljednji val migracije na sustav TARGET2‑Securities te su na toj platformi nakon toga obrađene prosječno 556.684 transakcije na dan. Puštena je u optjecaj nova novčanica od 50 € i time se poboljšala sigurnost plaćanja za građane europodručja, kojima je gotovina i dalje glavno sredstvo plaćanja na prodajnim mjestima.

Naposljetku, ESB je poduzeo više koraka za poboljšanje u području transparentnosti i odgovornosti prema građanima EU‑a. U 2017. smo odgovorili na 138 pitanja zastupnika Europskog parlamenta. Otvorili smo novi centar za posjetitelje i očekujemo da će primati četrdeset tisuća osoba godišnje. Naše mrežne stranice posjećivali su čitatelji iz cijelog svijeta te je zabilježeno više od sedamnaest milijuna pregleda.

Kada je riječ o sljedećem razdoblju, očekujemo da će gospodarski rast u 2018. i dalje biti snažan. Premda smo sigurni da će se inflacija u srednjoročnom razdoblju približiti našim ciljanim razinama, još ima neizvjesnosti glede neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

Stoga je potrebno i dalje ustrajno provoditi razboritu monetarnu politiku kako bismo osigurali povratak inflacije na ciljane razine.

Frankfurt na Majni, travanj 2018.

Mario Draghi

predsjednik


Godina u brojkama

 

Stabilan i sveobuhvatan gospodarski rast 2,5 % Na godišnji rast bruto domaćeg proizvoda europodručja povoljno su djelovali snažniji neto izvoz i intenzivna domaća potrošnja na proizvode i usluge. Postupan oporavak inflacije 1,5 % Prosječna ukupna inflacija u europodručju povećala se, uglavnom zbog rasta cijena energije i – u manjoj mjeri – prehrambenih proizvoda. Zaposlenost na razini iz razdoblja prije krize 1,6 % Oporavak na tržištu rada i dalje obilježava snažan rast zaposlenosti, što je rezultat i povoljne gospodarske klime i uspješnih mjera politike. 1998.: 1,47σ 2017.: 0,75σ Razlika u stopama gospodarskog rasta u državama europodručja, mjerena na temelju standardnih odstupanja bruto dodane vrijednosti, bila je u 2017. najniža u povijesti monetarne unije. Disperzija stopa rasta na najnižoj vrijednosti dosad

  

 

Poboljšana solventnost banaka 14,5 % Solventnost banaka u europodručju i dalje se poboljšavala, pri čemu su stope redovnog osnovnog kapitala u trećem tromjesečju 2017. dosegnule 14,5 %. Brže smanjenje iznosa neprihodonosnih kredita – 119 mlrd. EUR Ukupna vrijednost neprihodonosnih kredita banaka u europodručju znatno se smanjila u prva tri tromjesečja 2017. Sve veći broj transakcija u sustavu TARGET2-Securities 556.684 na dan Dovršenje migracije na sustav TARGET2-ecurities važan je korak prema integraciji europske infrastrukture za namiru vrijednosnih papira, kao što pokazuje prosječan dnevni broj transakcija nakon posljednjeg vala migracije. 138 Predsjednik ESB-a Mario Draghi odgovorio je na više od 130 pitanja koja su postavili zastupnici u Europskom parlamentu, što je znak visokih standarda ESB-a kada je riječ o odgovornosti i transparentnosti. Mnogo odgovora Europskom parlamentu


Politike i aktivnosti ESB‑a u gospodarskom i financijskom okružju u 2017.

Gospodarski oporavak europodručja bio je potpomognut povoljnim kretanjima i monetarnom politikom

Gospodarska ekspanzija u europodručju, koja je započela u 2013., nastavljena je u 2017., pri čemu je, unatoč neizvjesnostima, do izražaja došla njezina otpornost. Rast proizvodnje stabilizirao se i postao sveobuhvatniji, a disperzija među zemljama i sektorima s obzirom na stope rasta pala je na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća. Kontinuirani oporavak i nadalje je povoljno djelovao na tržišta rada europodručja. Zaposlenost je dosegnula najvišu razinu od uspostave europodručja, a stopa nezaposlenosti pala je na razinu koja je posljednji put zabilježena u prvom tromjesečju 2009.

Nekoliko povoljnih cikličkih i strukturnih činitelja podupiralo je oporavak europodručja. Globalni rast proizvodnje ubrzao se i pogodovao izvoznoj potražnji, a godine oporavka bilanca, izgradnje institucija i strukturnih reforma u europodručju također su donijele rezultate. Nadalje, cjelokupna fiskalna politika bila je uglavnom neutralna. Mjere monetarne politike ESB‑a nastavile su podupirati novčanu i kreditnu dinamiku, a imale su ključnu ulogu u porastu potrošnje kućanstava i korporativnih ulaganja jer su osiguravale niske kamatne stope i nastavak povoljnih uvjeta financiranja.

Unatoč stabilnom gospodarskom oporavku inflacijska dinamika dosad nije pokazala uvjerljive naznake postojane prilagodbe naviše prema razini ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, u skladu s ESB‑ovom definicijom stabilnosti cijena. Temeljni inflacijski pritisci i nadalje su bili prigušeni jer su slabosti na tržištu rada još bile znatne. Zabilježenim poboljšanjima na tržištu rada trebalo je još vremena da dovedu do dinamičnijeg rasta plaća. Osim toga, bilo je važno ne obazirati se na kolebljivost kratkoročnih podataka o inflaciji koji imaju (ako uopće imaju) ograničene implikacije za srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Zahvaljujući postojanom i sveobuhvatnom ostvarenom rastu, s većom se sigurnošću može očekivati da će inflacijska dinamika s vremenom ojačati. U tom smislu, Upravno vijeće ESB‑a naglasilo je da su potrebni strpljenje, ustrajnost i razboritost jer se očekuje da će za taj proces trebati vremena, a ovisit će o stupnju akomodacije monetarne politike koji bi trebao biti vrlo znatan.

Globalni gospodarski rast dobio je zamah

Ciklički rast globalnoga gospodarstva nastavio se u 2017. (vidi Grafikon 1.). Oporavak se također proširio među zemljama i komponentama. Iako je potrošnja i nadalje bila glavni pokretač globalnog rasta, investicijska potražnja se oporavila, posebice u razvijenim zemljama. Do oporavka globalne trgovine došlo je s jačanjem poslovnog raspoloženja i okretanjem potražnje prema uvozno intenzivnijim regijama, osobito Europi.

 

Grafikon 1.

Globalni realni BDP

(godišnje promjene u postotcima, tromjesečni podatci)

-2 0 2 4 6 8 10 12 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. razvijene zemlje bez europodručja zemlje s tržištima u nastajanju izvoznice sirovina zemlje s tržištima u nastajanju uvoznice sirovina

Izvori: Haver Analytics, nacionalni izvori i izračun ESB‑a
Napomene: BDP prilagođen primjenom pondera pariteta kupovne moći (PPP). Razvijene zemlje uključuju Australiju, Kanadu, Japan, Novi Zeland, Norvešku, Švedsku, Švicarsku, Ujedinjenu Kraljevinu i Sjedinjene Američke Države. Izvoznice sirovina uključuju Argentinu, Brazil, Čile, Kolumbiju, Indoneziju, Maleziju, Meksiko, Rusiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku i Venezuelu. Uvoznice sirovina uključuju Hong Kong, Indiju, Koreju, Singapur, Tajvan, Tajland i Tursku.

Globalni gospodarski oporavak bio je potpomognut nizom povoljnih kretanja u razvijenim zemljama, a snažna nepovoljna kretanja u zemljama s tržištima u nastajanju ublažena su. Slabosti proizvodnih kapaciteta i tržišta rada dodatno su se smanjile u razvijenim zemljama jer su izvori rasta postajali sve endogenijima. Akomodativne politike i rastuće pouzdanje sektora poduzeća i kućanstava povoljno su utjecali na gospodarsku aktivnost u razvijenim zemljama. U zemljama s tržištima u nastajanju akomodativne politike nastavile su podupirati snažan rast u zemljama uvoznicama sirovina, a rast se oporavio u zemljama izvoznicama sirovina zahvaljujući višim cijenama sirovina i obnavljanju kapitalnih priljeva.

 

Grafikon 2.

Kretanja na tržištu rada na području OECD‑a

(tromjesečni podatci)

5,0 5,5 6,0 6,5 7,0 7,5 8,0 8,5 9,0 0,0 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. stopa nezaposlenosti (postotak, invertiran, desno) naknada po zaposlenom

Izvori: Haver Analytics, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i izračun ESB‑a
Napomena: Naknada po zaposlenom izračunava se kao zbroj (sezonski prilagođenih) godišnjih promjena jediničnih troškova rada i proizvodnosti rada.

Porast nacionalne potražnje i zabilježena smanjenja nezaposlenosti još nisu doveli do rasta plaća (vidi Grafikon 2.) i snažnije temeljne inflacije u većini glavnih gospodarstava. U usporedbi s prošlom godinom globalna inflacija bez prehrambenih proizvoda i energije ostala je uglavnom stabilna. Unatoč tome, globalna ukupna inflacija porasla je zbog oporavka cijena sirovina (vidi Grafikon 3.).

 

Grafikon 3.

Stope inflacije na području OECD‑a

(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)

0 1 2 3 4 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. sve stavke bez energije i prehrambenih proizvoda

Izvori: Haver Analytics, nacionalni izvori i izračun ESB‑a

Više cijene sirovina dovele su do povećanja globalne inflacije

Cijene sirove nafte tipa Brent oporavile su se u drugoj polovini 2017., nakon što su u prvoj polovini godine pale s 56 USD po barelu u siječnju na 44 USD po barelu u lipnju, ponajviše zbog sumnji u vezi s učinkovitošću sporazuma iz 2016. između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i glavnih proizvođača nafte izvan zemalja OPEC‑a o smanjenju proizvodnje u uvjetima snažne ponude nafte iz Sjedinjenih Američkih Država (vidi Grafikon 4.). Djelujući povoljno na kretanja globalne inflacije, te su cijene porasle na 67 USD po barelu na kraju prosinca, što upućuje na ponovno uravnoteženje tržišta zahvaljujući potražnji koja je nadmašila očekivanja u 2017., razdoblju smanjene proizvodnje u zemljama OPEC‑a i proizvođačima izvan zemalja OPEC‑a koje je produljeno u svibnju 2017. i obustavi proizvodnje u nekim zemljama, što je dovelo do daljnjeg smanjivanja zaliha nafte. Krajem godine na porast cijena dodatno su utjecale geopolitičke napetosti, očekivanja glede dodatnog produljenja sporazuma o smanjenju ponude zemalja OPEC‑a i proizvođača izvan zemalja OPEC‑a, što je i potvrđeno 30. studenoga 2017. stvarnim produljenjem ugovora do kraja 2018., kao i snažna globalna potražnja za naftom.

 

Grafikon 4.

Glavna kretanja cijena sirovina

(dnevni podatci)