Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Predgovor

Godina 2016. bila je po mnogočemu teška, no obilježili su je i znakovi napretka. Premda je na početku godine vladala gospodarska neizvjesnost, gospodarstvo je na njezinu kraju bilo najstabilnije otkako je započela kriza.

Ipak, kako je gospodarska neizvjesnost slabjela, pojačavala se politička neizvjesnost. Suočili smo se s nizom geopolitičkih događaja koji će još godinama oblikovati okružje u kojemu ćemo provoditi svoju politiku. U ovom godišnjem izvješću opisujemo kako je ESB plovio tim nemirnim vodama.

Godina je započela u strahu od novoga globalnog zastoja, što je prouzročilo izrazitu kolebljivost na financijskim tržištima. Postojala je opasnost da će se povratak na ciljne stope inflacije dodatno odgoditi, a s obzirom na to da je inflacija već bila vrlo niska, pojavili su se rizici deflacije. Baš kao i u 2015., Upravno vijeće bilo je odlučno u svojoj nakani da upotrijebi sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj.

Tako smo u ožujku uveli niz novih mjera radi jačanja monetarnog poticaja. Među njima su dodatno smanjenje ključnih kamatnih stopa, povećanje iznosa mjesečnih kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sa 60 na 80 mlrd. EUR, prva kupnja korporativnih obveznica i početak novih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Kako smo opisali u Izvješću, te su se mjere pokazale vrlo učinkovitima kada je riječ o ublažavanju financijskih uvjeta, održavanju oporavka i, naposljetku, o podupiranju postupnog povratka stopa inflacije na razine koje su bliže ciljnima.

Zbog učinkovitosti naših mjera politike produljili smo u prosincu program kupnje vrijednosnih papira za još devet mjeseci kako bismo osigurali dulju potporu uvjetima financiranja i održiv povratak inflacije na razine blizu, ali ispod 2 %. No, iznos kupnji vratili smo na početnu razinu od 60 mlrd. EUR mjesečno. Taj je korak proizišao iz uspjeha mjera koje smo proveli ranije u 2016.: rasta povjerenja u gospodarstvo europodručja i nestajanja rizika deflacije.

No osim tih pogodnosti, monetarna politika, kao i uvijek, prouzrokuje i neke popratne pojave. U 2016. one su često bile u središtu pozornosti. U ovogodišnjem izvješću bavili smo se određenim pitanjima i bojaznima povezanima s neplaniranim posljedicama naših mjera.

Među njima je i pitanje distribucijskih učinaka, osobito kada je riječ o nejednakosti. Pokazali smo da u srednjoročnom razdoblju monetarna politika ima pozitivne distribucijske učinke jer smanjuje nezaposlenost, što ponajviše koristi siromašnijim kućanstvima. Zna se da je zapošljavanje jedan od najboljih načina da se smanji nejednakost.

Druga bojazan odnosi se na profitabilnost banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova. Objasnili smo kako je okružje niskih kamatnih stopa utjecalo na financijske institucije i kako su one reagirale. Utvrdili smo da sposobnost banaka da se prilagode ovisi o njihovim specifičnim poslovnim modelima.

U Izvješću su obuhvaćeni i drugi izazovi s kojima se financijski sektor suočio u 2016. Posebno smo razmotrili problem neprihodonosnih kredita, mjere potrebne za njegovo rješavanje i preostale prepreke. Dio Izvješća posvetili smo novim tehnologijama i inovacijama u financijskom sektoru; proučili smo kako one mogu utjecati na ustroj i funkcioniranje sektora te što znače za regulatorna tijela i tijela nadležna za nadgledanje.

Pregled 2016. ne bi bio potpun bez razmatranja seizmičkih političkih promjena koje su se dogodile tijekom godine, osobito odluke Ujedinjene Kraljevine o napuštanju Europske unije. Stoga smo u Izvješću procijenili učinak Brexita iz perspektive ESB-a. Prije svega, naglasili smo važnost očuvanja cjelovitosti jedinstvenog tržišta te homogenosti njegovih pravila i njihova provođenja.

Politička neizvjesnost vjerojatno će se protegnuti i na 2017. No uvjereni smo da će se gospodarski oporavak nastaviti poduprt našom monetarnom politikom. ESB postupa u skladu sa svojom jasnom zadaćom, zadaćom očuvanja stabilnosti cijena. Time smo se uspješno vodili u 2016. i nastavit ćemo i u godini koja je pred nama.

Frankfurt na Majni, travanj 2017.

Mario Draghi

predsjednik

Gospodarstvo europodručja, monetarna politika ESB-a i europski financijski sektor u 2016.

Gospodarstvo europodručja

Globalno makroekonomsko okružje

Gospodarstvo europodručja suočilo se 2016. sa zahtjevnim vanjskim okružjem. Rast u razvijenim zemljama i zemljama s tržištima u nastajanju bio je skroman u usporedbi s povijesnim standardima, a zabilježene su epizode povećane neizvjesnosti i kratkotrajnih vrhunaca kolebljivosti na financijskim tržištima, posebice nakon referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u u lipnju i američkih predsjedničkih izbora u studenome. Globalna inflacija bila je prigušena zahvaljujući sve manjem utjecaju prethodnog smanjenja cijena nafte i još uvijek obilnom globalnom rezervnom kapacitetu.

Globalni gospodarski rast ostao je skroman

Svjetsko gospodarstvo nastavilo se postupno oporavljati u 2016., iako po malo nižoj stopi nego u prethodnoj godini zbog usporavanja u razvijenim zemljama. Gospodarska aktivnost ubrzala se tek u drugom polugodištu, posebice u zemljama s tržištima u nastajanju. Sveukupno gledajući, globalni rast BDP-a i nadalje je bio manji od stopa zabilježenih u pretkriznom razdoblju (vidi Grafikon 1.).

Nekoliko važnih političkih događaja koji su zasjenili globalne gospodarske izglede obilježilo je 2016. U lipnju 2016. rezultat referenduma Ujedinjene Kraljevine stvorio je neizvjesnost glede gospodarskih izgleda Ujedinjene Kraljevine, ali se pokazalo da je neposredan financijski i gospodarski utjecaj kratkoročan i skroman. Kasnije tijekom godine rezultat američkih izbora izazvao je promjenu očekivanja o budućim politikama nove američke administracije, što je dovelo do još jednog naleta povećane neizvjesnosti povezane s politikom.

Grafikon 1.

Glavna kretanja u odabranim gospodarstvima

(godišnje promjene u postotcima, tromjesečni podatci, mjesečni podatci)

Izvori: Eurostat i nacionalni podatci
Napomene: Podatci o BDP-u sezonski su prilagođeni. HIPC za europodručje i za Ujedinjenu Kraljevinu te IPC za Sjedinjene Američke Države, Kinu i Japan.

Razvijene zemlje nastavile su rasti, iako po nižoj stopi nego u prethodnoj godini. I nadalje akomodativni uvjeti financiranja i poboljšana tržišta rada podupirali su gospodarsku aktivnost. Rast u zemljama s tržištima u nastajanju također je bio umjeren promatra li se godina u cjelini, a izgledi su se znatno poboljšali u drugom polugodištu. Dva su činitelja bila posebno utjecajna: daljnje postupno usporavanje kineskoga gospodarstva i progresivno ublažavanje duboke recesije u zemljama koje su glavni izvoznici sirovina. S obzirom na to, rast je i nadalje bio ograničen zbog geopolitičkih napetosti, prevelike financijske poluge, ranjivosti u odnosu na preokrete u tokovima kapitala i, u slučaju izvoznika sirovina, sporih prilagodbi smanjenim prihodima.

Rast svjetske trgovine bio je slab u 2016., a obujam svjetskog uvoza ostvario je godišnji rast od samo 1,7 %, nakon što je u prethodnoj godini porastao za 2,1 %. Postoje dokazi da neka strukturna kretanja koja su ojačavala trgovinu u prošlosti – kao što su pad troškova prijevoza, liberalizacija trgovine, rastući globalni lanci vrijednosti i financijsko produbljivanje – neće podupirati trgovinu u istoj mjeri u srednjoročnom razdoblju. U skladu s tim, nije vjerojatno da će svjetska trgovina rasti brže od globalne gospodarske aktivnosti u doglednoj budućnosti.

Globalni uvjeti financiranja ostali su povoljni tijekom cijele godine. Središnje banke u glavnim razvijenim zemljama nastavile su sa svojom akomodativnom monetarnom politikom, dok su Bank of England, japanska središnja banka i ESB nastavili provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku. Američka središnja banka nastavila je s normalizacijom svoje monetarne politike povećavši ciljani raspon svoje ključne kamatne stope za 25 baznih bodova u prosincu 2016. Financijska tržišta pokazala su cjelokupnu otpornost unatoč razdobljima povećane neizvjesnosti koju su izazvali politički događaji. Krajem godine prinosi na dugoročne američke obveznice znatno su porasli. Još uvijek je nejasno odražava li taj porast povećana očekivanja glede rasta i inflacije ili nagli rast terminske premije na dugoročne američke obveznice. Na većinu zemalja s tržištima u nastajanju povoljno je utjecalo poboljšanje uvjeta inozemnog financiranja sve do američkih izbora u studenome. Ipak, nakon toga je prethodno povećanje tokova kapitala prema zemljama s tržištima u nastajanju bilo postupno poništeno, razlike prinosa na državne obveznice su porasle, a pritisci na valute u nekoliko zemalja ojačali su.

Izdašan rezervni kapacitet i nadalje je negativno utjecao na globalnu inflaciju

Globalna inflacija u 2016. i nadalje je bila pod utjecajem niskih cijena nafte i još uvijek izdašnoga globalnoga rezervnoga kapaciteta (vidi Grafikon 2.). Godišnja ukupna inflacija na području OECD-a postupno je rasla prema kraju godine i dosegnula 1,1 % u cijeloj 2016., a u 2015. iznosila je 0,6 %. Temeljna godišnja inflacija na području OECD-a (isključujući prehrambene proizvode i energiju) neznatno je porasla, na 1,8 % (vidi Grafikon 1.).

Grafikon 2.

Cijene sirovina

(dnevni podatci)

Izvori: Bloomberg i Hamburg Institute of International Economics

Cijene nafte porasle su s niske vrijednosti od 33 USD po barelu na kraju siječnja 2016. na 55 USD po barelu krajem prosinca. Ograničena ulaganja američkih naftnih poduzeća i naglo povećanje broja poremećaja u globalnoj ponudi nafte tijekom prve polovine godine potaknuli su rast cijena.[1] Krajem godine cijene nafte bile su pod znatnim utjecajem strategije ponude zemalja OPEC-a. Nakon što su zemlje OPEC-a 30. studenoga donijele odluku da se u prvoj polovini 2017. provede smanjenje proizvodnje (za 1,2 milijuna barela na dan), cijena barela sirove nafte tipa Brent povećala se. Taj porast bio je potpomognut i sporazumom od 10. prosinca između zemalja OPEC-a i nekih proizvođača izvan zemalja OPEC-a o daljnjem smanjivanju proizvodnje (za 0,6 milijuna barela na dan).

Cijene sirovina bez nafte oporavile su se u 2016., no kotacije su upućivale na suprotnu dinamiku u sektorima prehrambenih proizvoda i metala. Cijene poljoprivrednih sirovina porasle su zbog utjecaja vremenskih prilika u prvom polugodištu, a tijekom ljeta su se smanjile zahvaljujući obilnim žetvama pšenice i zrnja. Cijene metala bile su na niskim razinama u prvom polugodištu jer je Kina najavila ekološke politike za smanjenje potrošnje metala. Cijene metala djelomično su se oporavile kada su se poboljšali izgledi za buduću potražnju u vezi s potencijalnim novim infrastrukturnim ulaganjima u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.

Sveukupno gledajući, jazovi proizvodnje koji se sporo zatvaraju u razvijenim zemljama, malo smanjenje izdašnoga rezervnoga kapaciteta u nekoliko zemalja s tržištima u nastajanju i sve slabiji učinci prethodnog pada cijena nafte i ostalih sirovina stvorili su neznatan pritisak na povećanje globalne inflacije u drugoj polovini 2016.

Rast je nastavljen u glavnim gospodarstvima

U Sjedinjenim Američkim Državama gospodarska aktivnost usporila se tijekom 2016. Nakon skromnog povećanja u prvom polugodištu, rast realnog BDP-a oporavio se u drugom polugodištu. Rast su uglavnom potaknuli potrošnja potrošača, povećanje zaposlenosti i ojačane bilance sektora kućanstava. Nepovoljan utjecaj prilagodbe zaliha i smanjenih energetskih ulaganja, koji je potisnuo rast u prvom polugodištu, smanjio se krajem godine, što je pridonijelo jačanju aktivnosti. Sveukupno gledajući, rast BDP-a usporio se s 2,6 % u 2015. na 1,6 % u 2016. Temeljni zamah na tržištu rada ostao je snažan, stopa nezaposlenosti dodatno je pala na 4,7 %, a rast plaća ubrzao se krajem godine. Inflacija je i nadalje bila znatno niža od ciljane inflacije Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC). Ukupno gledajući, godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegnula je 2,1 % u 2016., dok je temeljna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (bez prehrambenih proizvoda i energije) porasla na 2,2 %.

Monetarna politika ostala je vrlo akomodativna u 2016. U skladu s općim očekivanjima na financijskim tržištima, u prosincu je FOMC odlučio povećati ciljani raspon svoje ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, na 0,5 – 0,75 %. Fiskalna politika bila je blago ekspanzivna u fiskalnoj godini 2016., a fiskalni manjak neznatno se povećao na 3,2 % BDP-a zbog povećane potrošnje povezane s troškovima zdravstva i većim neto plaćanjima kamata.

Japan je ostvario solidan rast u 2016., koji je bio potpomognut akomodativnom monetarnom i fiskalnom politikom, ublaženim financijskim uvjetima i pooštravanjem na tržištu rada. Rast realnog BDP-a prosječno se neznatno usporio na 1 % u 2016., a godinu dana prije iznosio je 1,2 %. Stopa nezaposlenosti smanjila se na 3,1 %, ali je rast plaća i nadalje bio prigušen. Godišnja ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena postala je negativna u 2016. i dosegnula –0,1 %, odražavajući poglavito pad globalnih cijena sirovina i snažniji jen. Mjera temeljne inflacije koju preferira japanska središnja banka – inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bez svježih prehrambenih proizvoda i energije – donekle se smanjila u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 0,6 % u 2016. U rujnu je japanska središnja banka uvela kvantitativno i kvalitativno monetarno ublažavanje s kontrolom krivulje prinosa. Također se obvezala da će povećavati količinu primarnog novca dok zabilježena stopa inflacije ne premaši njezinu ciljanu vrijednost stabilnosti cijena i ne ostane stabilna iznad te razine.

U Ujedinjenoj Kraljevini gospodarstvo je ostalo snažno unatoč neizvjesnostima povezanima s rezultatom referenduma o članstvu zemlje u EU-u. U 2016. realni BDP porastao je za 2,0 % prema preliminarnim procjenama, ponajprije zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji.[2] Na financijskim tržištima najuočljivija reakcija na rezultat referenduma bila je snažna deprecijacija funte sterlinga. Inflacija je porasla s vrlo niskih razina. Monetarna politika ostala je akomodativna tijekom 2016. U rujnu je Odbor za monetarnu politiku Bank of England smanjio glavnu stopu monetarne politike za 25 baznih bodova, na 0,25 %, proširio svoj program kupnje vrijednosnih papira i pokrenuo program ročnog financiranja (engl. Term Funding Scheme) kako bi podupro prijenos učinka kamatnih stopa na gospodarstvo. Vlada je u studenome najavila novi fiskalni mandat i ciljane mjere politike, poglavito u područjima ulaganja u stambenu izgradnju i infrastrukturu, kako bi se dala potpora gospodarstvu u prijelaznoj fazi.

U Kini se rast stabilizirao u 2016., potpomognut snažnom potrošnjom i rashodima za infrastrukturu. Godišnji rast BDP-a iznosio je 6,7 % u 2016., a u prethodnoj je godini bio 6,9 %. Ulaganja u prerađivačku industriju ostala su slaba, dok su ulaganja u nekretnine neznatno porasla. Uvozna potražnja oporavila se s najniže razine zabilježene 2015., ali je i nadalje bila slabija nego u prošlosti. Relativno potisnuta inozemna potražnja negativno je utjecala na izvoz, koji je, pak, negativno utjecao na uvoz preko trgovine za preradu. Godišnja inflacija potrošačkih cijena povećala se na 2 %, dok je godišnja inflacija proizvođačkih cijena, koja je bila negativna od ožujka 2012., porasla na –1,4 %.

Efektivni tečaj eura ostao je uglavnom stabilan

Nominalni efektivni tečaj eura bio je uglavnom stabilan u 2016. (vidi Grafikon 3.). Ipak, bilateralni tečaj eura mijenjao se u odnosu na neke druge važne valute. U odnosu na američki dolar, euro je bio iznimno stabilan tijekom većeg dijela 2016. jer su prinosi s obje strane Atlantika bili uglavnom nepromijenjeni, ali su pali krajem godine. Slabljenje eura u odnosu na japanski jen bilo je djelomično kompenzirano aprecijacijom u odnosu na funtu sterlinga.

Grafikon 3.

Tečaj eura

(dnevni podatci)

Izvor: ESB
Napomena: Nominalni efektivni tečaj u odnosu na 38 glavnih trgovinskih partnera.

Danska kruna trenutačno je jedina valuta u europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). Danskom se krunom trgovalo po tečaju bliskom njezinu središnjem paritetu unutar ERM II, a Danmarks Nationalbank povećala je svoju kamatnu stopu monetarne politike u siječnju 2016. i, u neto iznosu, kupovala devizna sredstva za danske krune u 2016. Česká národní banka nastavila je kupovati devizna sredstva u skladu sa svojim opredjeljenjem da intervenira na deviznim tržištima kako bi spriječila da tečaj češke krune ojača iznad određene razine. Slično tome, Hrvatska narodna banka nastavila je provoditi intervencije na deviznim tržištima u sklopu svojega režima upravljanoga fluktuirajućeg tečaja. Bugarski lev ostao je vezan uz euro. Euro je ostao uglavnom stabilan i u odnosu na švicarski franak, kao i u odnosu na mađarsku forintu i rumunjski leu, a ojačao je u odnosu na švedsku krunu i, u manjoj mjeri, poljske zlote.

Financijska kretanja

U 2016. financijska tržišta europodručja i nadalje su bila pod velikim utjecajem daljnje akomodacije monetarne politike koju je provodio ESB. To je pridonijelo postupnom smanjivanju prinosa na državne obveznice europodručja u prva tri tromjesečja. Ipak, zbog globalnih činitelja, prema kraju godine prinosi na državne obveznice europodručja nadoknadili su dio pada zabilježenog u prethodnom dijelu 2016. Kamatne stope na tržištu novca i trošak inozemnog financiranja za nefinancijska društva nastavili su padati i ostvarili su dosad najniže razine. Nefinancijska društva i kućanstva zabilježila su daljnja poboljšanja svojih uvjeta financiranja.

Kamatne stope na novčanom tržištu europodručja smanjile su se

Kamatne stope na tržištu novca nastavile su se smanjivati tijekom 2016., poglavito zbog daljnjeg ublažavanja monetarne politike ESB-a.

Mjere ublažavanja detaljnije su objašnjene u odjeljku 2.1. Spuštanje kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke brzo se i potpuno prenijelo na stopu EONIA, koja se poslije toga stabilizirala na razini od oko –35 baznih bodova (vidi Grafikon 4.). U skladu sa svojim povijesnim obrascem, EONIA je privremeno rasla na kraju mjeseca, ali su ta povećanja bila manje izražena nego početkom 2015., prije nego što je višak likvidnosti počeo naglo rasti s provedbom programa kupnje vrijednosnih papira (APP).

Grafikon 4.

Kamatne stope na tržištu novca i višak likvidnosti

(mlrd. EUR, postotci na godišnjoj razini, dnevni podatci)

Izvori: ESB i Bloomberg
Napomena: Posljednji podatci odnose se na 30. prosinca 2016.

Tromjesečni i šestomjesečni EURIBOR pali su na još dublju negativnu razinu. Smanjenje stopa EURIBOR-a uslijedilo je nakon daljnjeg ublažavanja monetarne politike, a dodatni pritisak na smanjenje bio je posljedica trenda rasta viška likvidnosti. Porast viška likvidnosti za više od 500 mlrd. EUR tijekom godine ponajprije je bio posljedica kupnji u sklopu APP-a i, u manjoj mjeri, nove serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-II). Višak likvidnosti dosegnuo je 1.200 mlrd. EUR na kraju godine (vidi Grafikon 4.).

Na osiguranom tržištu novca kamatne stope na repo ugovore također su nastavile padati, potaknute smanjenjima ključne kamatne stope ESB-a, uvjetima izdašne likvidnosti i potragom za visokokvalitetnim kolateralom. Repo stope za kolateral koji su izdale neke zemlje europodručja bile su niže od razine kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke tijekom većeg dijela godine, odražavajući potražnju za visokolikvidnim kolateralom.

Terminske stope na tržištu novca europodručja pale su na najnižu razinu nakon referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u na kraju lipnja u uvjetima pojačanih tržišnih očekivanja u vezi s daljnjim ublažavanjem monetarne politike ESB‑a. Ipak, do kraja godine, trend terminskih stopa preokrenut je jer su oslabjela tržišna očekivanja glede dodatnih smanjenja stope monetarne politike, a terminska krivulja stope EONIA ukosila se. Povećani nagib krivulje, zajedno sa znatnim porastom prinosa na državne obveznice europodručja, odražavao je kretanja globalnih dugoročnijih prinosa, koja su bila najizrazitija u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prinosi na državne obveznice europodručja porasli su krajem godine

Prinosi na državne obveznice europodručja bili su ukupno niži u 2016. nego u 2015., što je bilo odraz daljnje potpore koju daju ESB-ove kupnje državnih obveznica europodručja i ostale mjere monetarne politike. Prinosi u europodručju i Sjedinjenim Američkim Državama znatno su se prilagodili zbog globalnih kretanja (vidi Grafikon 5.). Povećana neizvjesnost glede izgleda za globalni rast početkom godine dovela je do snažnog pada nerizičnih kamatnih stopa. Rezultat referenduma Ujedinjene Kraljevine dodatno je snizio prinose prije nego što su optimističniji globalni izgledi i rezultat američkih predsjedničkih izbora doveli do porasta prinosa u europodručju i Sjedinjenim Američkim Državama. Sveukupno gledajući, prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP-om pao je za oko 30 baznih bodova u 2016. i iznosio je oko 0,9 % na kraju godine. Kretanja razlika prinosa na državne obveznice zemalja unutar europodručja bila su relativno prigušena, uz određene različitosti među zemljama.

Grafikon 5.

Prinosi na desetogodišnje državne obveznice

(postotci na godišnjoj razini, dnevni podatci)

Izvori: Bloomberg, Thomson Reuters i izračun ESB-a
Napomene: Podatci za europodručje odnose se na desetogodišnji prosječni prinos na državne obveznice ponderiran BDP-om. Posljednji podatci odnose se na 30. prosinca 2016.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju bile su uglavnom nepromijenjene nakon privremenih smanjenja

Na početku 2016. zabilježen je znatan pad na globalnim tržištima vlasničkih vrijednosnih papira jer su kretanja u Kini potaknula zabrinutosti glede globalnoga rasta (vidi Grafikon 6.). Nakon smirivanja zabrinutosti, tržišta vlasničkih vrijednosnih papira u travnju su se vratila na razine zabilježene početkom godine. Sličan obrazac zamijećen je u razdoblju oko referenduma Ujedinjene Kraljevine kada je snažan trend pada u danima nakon referenduma bio preokrenut u sljedećim mjesecima. U drugom polugodištu cijene na tržištu vlasničkih vrijednosnih papira europodručja znatno su porasle zahvaljujući poboljšanim izgledima. Unatoč relativno snažnim kretanjima tijekom godine, tržište vlasničkih vrijednosnih papira europodručja bilo je uglavnom nepromijenjeno, a širi dionički indeks EURO STOXX porastao je za oko 1 %. Malo povećanje ukupnog indeksa prikrilo je pad cijena vlasničkih vrijednosnih papira banaka, koje su, među ostalim, bile pod negativnim utjecajem stanja neprihodonosnih kredita banaka i nastavka niske profitabilnosti.

Grafikon 6.

Burzovni indeksi za europodručje i Sjedinjene Američke Države

(indeks: 1. siječnja 2016. = 100, dnevni podatci)

Izvor: Thomson Reuters
Napomene: Indeks EURO STOXX prikazan je za europodručje, a indeks S&P 500 prikazan je za Sjedinjene Američke Države. Indeksi su normalizirani na 100 za 1. siječnja 2016.

Posljednji podatci odnose se na 30. prosinca 2016.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira u Sjedinjenim Američkim Državama imale su sličan obrazac kretanja tijekom godine, ali su ukupno gledajući ostvarile bolje rezultate i porast od gotovo 10 % u 2016. U prosincu 2016. glavni dionički indeksi u Sjedinjenim Američkim Državama dosegnuli su nove najviše razine dosad.

Na nefinancijska društva povoljno je utjecao niži trošak inozemnog financiranja

Mjere monetarne politike poduzete u 2016. također su bile prenesene na ukupni nominalni trošak inozemnog financiranja za nefinancijska društva, koji je pao na dosad najnižu razinu u ljeto 2016. (vidi Grafikon 7.). Posebice, negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke i nove operacije TLTRO-II najavljene u ožujku pridonijele su daljnjem smanjivanju troška bankovnih kredita nefinancijskim društvima. Uvođenje kupnji eurskih obveznica s investicijskim rejtingom koje su izdala nebankovna društva s poslovnim nastanom u europodručju, zajedno s ostalim elementima APP-a, spustilo je trošak tržišnoga dužničkog financiranja znatno ispod razina zabilježenih godinu dana ranije i ispod kamatnih stopa banaka na kredite. Ipak, s obzirom na to da je premija za rizik vlasničkih vrijednosnih papira ostala povišena, trošak izdavanja vlasničkih vrijednosnih papira samo se neznatno spustio u 2016. Visoka razina akomodacije monetarne politike pridonijela je smanjenju troška inozemnog financiranja, kao i različitosti troškova inozemnog financiranja među zemljama europodručja i među poduzećima različitih veličina.

Grafikon 7.

Ukupni nominalni trošak inozemnog financiranja za nefinancijska društva u europodručju

(postotci na godišnjoj razini, tromjesečni pomični prosjeci)

Izvori: ESB, Merrill Lynch, Thomson Reuters i izračun ESB-a
Napomene: Ukupni trošak financiranja za nefinancijska društva izračunat je kao ponderirani prosjek troška bankovnih kredita, troška tržišnoga dužničkog financiranja i troška izdavanja vlasničkih vrijednosnih papira, na temelju njihovih neotplaćenih iznosa dobivenih iz računa europodručja. Trošak izdavanja vlasničkih vrijednosnih papira mjeren je trofaznim modelom diskontiranja dividendi uz primjenu informacija iz baze podataka Datastream o indeksu tržišta dionica nefinancijskog sektora. Posljednji podatci odnose se na prosinac 2016.

Tokovi inozemnog financiranja stabilizirali su se u 2016.

U prva tri tromjesečja 2016. tokovi inozemnog financiranja nefinancijskih društava stabilizirali su se na razini približnoj onoj zabilježenoj u 2015. (vidi Grafikon 8.). S dugoročnijeg stajališta, oporavak tokova inozemnog financiranja nefinancijskih društava s najnižih razina dosegnutih u prvom tromjesečju 2014. još uvijek podupiru: (i) daljnji pad troškova financiranja, (ii) ublažavanje kreditnih ograničenja, (iii) daljnja ekspanzija gospodarske aktivnosti i (iv) snažnije aktivnosti spajanja i pripajanja. Nadalje, akomodativna monetarna politika ESB-a također je pridonijela stvaranju povoljnih uvjeta za pristup nefinancijskih društava tržišnom financiranju. Posebice, proširenje iz lipnja 2016., kojim se APP proširuje tako da obuhvati korporativne obveznice, pridonijelo je izdavanju dužničkih vrijednosnih papira tijekom godine. Poboljšani kreditni uvjeti[3] i niže kamatne stope doveli su do malog povećanja korištenja bankovnog financiranja od strane nefinancijskih društava, a krediti nemonetarnih financijskih institucija i ostatka svijeta znatno su se smanjili tijekom godine. Dionice koje ne kotiraju na burzi i ostali vlasnički vrijednosni papiri i nadalje su bili najveća komponenta tokova inozemnog financiranja nefinancijskih društava, što je potpomagala visoka razina zadržane dobiti. Izdavanje dionica koje kotiraju na burzi bilo je ograničeno relativno velikim troškom izdavanja vlasničkih vrijednosnih papira. Nadalje, opće poboljšanje pristupa inozemnom financiranju nefinancijskih društava negativno je utjecalo na dinamiku trgovinskih kredita i kredita između poduzeća.

Grafikon 8.

Neto tokovi inozemnog financiranja nefinancijskih društava u europodručju

(godišnji tokovi, mlrd. EUR)

Izvori: Eurostat i ESB
Napomene: Ostali krediti uključuju kredite nemonetarnih financijskih institucija (drugi financijski posrednici, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi) i kredite ostatka svijeta. Krediti monetarnih financijskih institucija i nemonetarnih financijskih institucija prilagođeni su za prodaje kredita i sekuritizacije. „Ostalo” je razlika između ukupnog iznosa i instrumenata navedenih u grafikonu. Uključuje kredite između poduzeća i trgovinske kredite. Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2016.

Rast neto bogatstva kućanstava ubrzao se

U prva tri tromjesečja 2016. neto bogatstvo kućanstava nastavilo je rasti po sve bržoj stopi (vidi Grafikon 9.). Posebice, kontinuirano povećavanje cijena stambenih nekretnina dovelo je do znatnih kapitalnih dobitaka od imovine kućanstava u obliku nekretnina. Porast cijena dionica u 2016. povećao je vrijednost financijske imovine kućanstava i dao pozitivan doprinos rastu neto bogatstva.

Grafikon 9.

Promjena neto bogatstva kućanstava

(godišnji tokovi, postotci bruto raspoloživog dohotka)

Izvori: Eurostat i ESB
Napomene: Podatci o nefinancijskoj imovini procjene su ESB-a. Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2016.

1) Ova stavka obuhvaća neto štednju, primljene neto kapitalne transfere i razliku između nefinancijskih i financijskih računa.
2) Uglavnom dobitci i gubitci od ulaganja u dionice i druge vlasničke vrijednosne papire.
3) Uglavnom dobitci i gubitci od ulaganja u nekretnine (uključujući zemljišta).

Trošak zaduživanja kućanstava europodručja pao je na dosad najnižu razinu, ali se i nadalje razlikovao među zemljama i rokovima dospijeća kredita, pri čemu se trošak dugoročnih kredita smanjio više od troška kratkoročnih kredita. Bankovno kreditiranje sektora kućanstava nastavilo se oporavljati u 2016.

Okvir 1. Utjecaj niskih kamatnih stopa na banke i financijsku stabilnost

Niske kamatne stope zabilježene tijekom cijele 2016. bile su rezultat globalnih činitelja odnosno činitelja specifičnih za europodručje. Neki od tih činitelja bili su dugoročne prirode, a odnosili su se na strukturne promjene, kao što su kontinuirani demografski trendovi i nizak rast produktivnosti, a drugi su bili povezani s razduživanjem nakon financijske krize i viškom planirane štednje iznad planiranih ulaganja i rashoda za potrošnju. Akomodativna monetarna politika ESB-a, čiji je najvažniji cilj održavanje stabilnosti cijena, bila je činitelj toga okružja. Podupirući nominalni rast europodručja, monetarna politika ESB-a usmjerena je na ostvarenje tog cilja, što bi naposljetku trebalo dovesti do povećanja kamatnih stopa nakon što oporavak postane postojaniji.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju (engl. euro area bank lending survey) pruža dokaze koji potvrđuju da su ESB-ov program kupnje vrijednosnih papira, ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) i negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke pridonijeli povoljnijim uvjetima kreditiranja u 2016., što je dovelo do porasta kredita.[4] Uz ove pozitivne elemente, okružje niskih kamatnih stopa također je stvaralo pritisak na financijske institucije.[5] ESB je, zajedno s Europskim odborom za sistemske rizike, utvrdio rizike za banke, osiguravajuća društva i mirovinske fondove koji se odnose na održivost njihovih poslovnih modela i preuzimanje rizika. Neke od tih rizika možda će biti potrebno ograničiti posebnim makrobonitetnim i mikrobonitetnim mjerama.[6]

Niske kamatne stope tijekom dužeg razdoblja, poglavito ako su praćene slabim gospodarskim rastom, mogu stvoriti pritiske na profitabilnost i solventnost institucija koje nude zajamčene prinose tijekom dugog razdoblja. Izvan bankovnog sustava, niske kamatne stope mogu učiniti neodrživima tradicionalne proizvode osiguravatelja i mirovinskih fondova sa zajamčenim prinosom. Dokazi upućuju na to da sektori osiguranja i mirovina već prelaze s poslovnih modela zajamčenih prinosa na poslovne modele vezane uz jedinice radi smanjenja dugoročnih zajamčenih obveza. Zbog toga financijski sektor smanjuje davanje dugoročnijih zajamčenih prinosa. Nadalje, okružje niskih kamatnih stopa također može pridonijeti padu neto kamatnog prihoda banaka, posebice smanjenjem neto kamatnih marža jer pasivne kamatne stope mogu biti ograničene efektivnom donjom granicom, te smanjiti profitabilnost. Iako je neto kamatni prihod dominantan izvor prihoda za većinu banaka, drugi činitelji, kao što su prihod od naknada i provizija ili relativna troškovna učinkovitost među bankama, također utječu na profitabilnost banaka.

Radi oporavka profitnih marža, financijske institucije iskorištavaju alternativne izvore prihoda i postupno prilagođavaju svoje poslovne modele. Prihod od naknada i provizija izražen kao udio ukupnih prihoda manji je za banke koje se specijaliziraju za kreditiranje i viši za banke koje nude skrbničke usluge.[7] Posebice, najnoviji dokazi upućuju na to da su neke banke povećale svoje aktivnosti koje stvaraju naknade i provizije. Važan izvor prihoda za kreditore posljednjih su godina bile naknade od unaprijed otplaćenih i ponovno dogovorenih hipoteka. Zajmoprimci su iskoristili prednost postupno sve manjih dugoročnih kamatnih stopa, posebice u zemljama u kojima prevladavaju hipoteke s fiksnim kamatnim stopama. Prihod od naknada za plaćanje unaprijed i za ponovno dogovorene hipoteke vjerojatno će imati manju ulogu u budućnosti jer se te naknade ostvaruju samo u trenutku ponovnog dogovaranja. Banke stoga trebaju dodatno prilagoditi svoje poslovne modele i troškovnu učinkovitost kako bi i nadalje bile profitabilne. Zaista, banke su razmatrale i mjere za rezanje troškova, kao što su restrukturiranje, smanjenje broja zaposlenih, zatvaranje podružnica i digitalizacija procesa, ali napredak u poboljšanju troškovne učinkovitosti ostao je neujednačen među zemljama i institucijama.[8]

Smanjen kamatni prihod u okružju niskih kamatnih stopa i ograničen napredak u poboljšanju profitabilnosti povećavaju potencijal za sveobuhvatno preuzimanje rizika od strane financijskih institucija, posebice onih kod kojih je neto kamatni prihod imao dominantan udio u prihodu u prošlosti. Ulaganja u rizičnije kategorije imovine ili imovinu s duljim dospijećem mogu stvoriti rizik veće izloženosti nelikvidnim financijskim instrumentima, što izlaže financijske institucije povećanim rizicima revalorizacije i povećava rizik zaraze.

ESB pozorno prati prilagodbe poslovnih modela financijskih institucija u svojoj ulozi nadzornika banaka i makrobonitetnog tijela kojemu je povjeren mandat da osigura financijsku stabilnost u zemljama koje su obuhvaćene nadzorom europskih banaka. U tom kontekstu, ESB može poduzeti nadzorne mjere i provesti makrobonitetne politike za bankarski sektor radi osiguranja financijske stabilnosti, što je i nadalje preduvjet da se gospodarski oporavak postavi na stabilne temelje pomoću obuzdavanja sistemskih rizika.

Sveobuhvatan oporavak

Gospodarski oporavak predvođen domaćom potražnjom u europodručju, koji je započeo početkom 2013., nastavljen je u 2016. Ako se promatraju činitelji koji su utjecali na gospodarsku aktivnost, čini se da sadašnji zamah rasta postaje sve otporniji (više pojedinosti vidi u Okviru 2.). Gospodarsku aktivnost europodručja istodobno je usporavao još uvijek prigušen rast inozemne potražnje u uvjetima povećane globalne neizvjesnosti. Zbog toga je prosječan godišnji rast iznosio 1,7 % u 2016. (vidi Grafikon 10.). To je samo malo manje od 2,0 % zabilježenih u 2015., na što je povoljno utjecao posebice snažan rast BDP-a u Irskoj. Privatna potrošnja rasla je po stopi sličnoj onoj iz 2015., ponovo potaknuta rastućim raspoloživim dohotkom, a ulaganja su rasla po malo sporijoj stopi nego prije godinu dana, bez obzira na oporavak u sektoru građevinarstva. Istodobno, državna potrošnja rasla je po višoj stopi u 2016., što je pozitivno pridonijelo gospodarskom rastu (vidi odjeljak 1.6. poglavlja 1.). Gospodarski oporavak obuhvaćao je gotovo sve zemlje europodručja.

Grafikon 10.

Realni BDP u europodručju

(godišnje promjene u postotcima, godišnji doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomena: Godišnji rast BDP-a za četvrto tromjesečje 2016. odnosi se na model preliminarne brze procjene.

Gospodarstvo europodručja nastavilo je rasti

Vrlo akomodativna monetarna politika ESB-a nastavila se prenositi na realno gospodarstvo i podupirala je domaću potražnju. Poboljšanja profitabilnosti poduzeća i vrlo povoljni uvjeti financiranja dodatno su promicali oporavak ulaganja. Nadalje, održivo povećanje zaposlenosti, kojemu su pridonijele i prošle strukturne reforme, nastavilo je podržavati oporavak. Još uvijek relativno niska razina cijena nafte dala je dodatan poticaj rastu u 2016. Istodobno su zaduženost javnoga i privatnog sektora, koja je ostala na visokim razinama u nekim zemljama, i s njom povezane potrebe za razduživanjem, nepovoljno djelovale na domaću potražnju. Nadalje, spor napredak u provedbi strukturnih reforma i nadalje je nepovoljno utjecao na rast.

Privatna potrošnja europodručja dodatno je ojačala u 2016., a prosječna godišnja stopa rasta bila je oko 2,0 %, što je uglavnom slično stopi iz prethodne godine. Glavni činitelji koji su utjecali na povećanje privatne potrošnje bili su niska cijena nafte, poglavito početkom godine, poboljšanja na tržištima rada europodručja i s tim povezan rast dohotka od rada. U tom je smislu rast broja radnih mjesta, a ne više plaće, dao najveći doprinos ukupnom nominalnom rastu dohotka od rada u 2016. Niske kamatne stope nastavile su podupirati privatnu potrošnju jer je zaduživanje postalo jeftinije, a štednja manje unosna. Osim toga, iako je neto kamatni prihod kućanstava europodručja neznatno smanjen u 2016., niže kamatne stope uglavnom su dovele do redistribucije resursa od neto štediša prema neto zajmoprimcima, koji su obično skloniji potrošnji od neto štediša.[9]

Mjere monetarne politike koje je ESB provodio posljednjih godina, uključujući program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća najavljen u ožujku 2016., potaknule su potražnju, što je povoljno utjecalo na ulaganja. Zbog toga su ulaganja nastavila znatno pridonositi rastu u 2016., što je također odražavalo poboljšanje dobiti poduzeća, manje ograničenu potražnju i povećanu iskorištenost kapaciteta. Nadalje, mjere monetarne politike ojačale su poslovno pouzdanje, smanjile neto plaćanja kamata poduzeća i ublažile financijske uvjete, uključujući uvjete za mala i srednja poduzeća, što je dodatno ojačalo poslovna ulaganja. Ulaganja u prijevozna sredstva posebno su pridonijela oporavku poslovnih ulaganja. Ipak, neki činitelji možda su nepovoljno utjecali na ulagačke aktivnosti poduzeća, kao što su dugotrajan pad dugoročnih očekivanja glede rasta europodručja, nastavak prilagodbi bilanca poduzeća povezan s visokom zaduženošću poduzeća i slabija globalna trgovina.

Ulaganja u građevinarstvu također su se poboljšala, premda s niskih razina, zajedno s oporavkom tržišta stambenih nekretnina europodručja. Ovaj oporavak odražavao je povećanu potražnju, na koju je pozitivno utjecao rast realnog dohotka, i povoljne kamatne stope na hipotekarne kredite i kreditne uvjete koji su bili posljedica mjera monetarne politike, kao i fiskalne poticaje u nekim zemljama. Nadalje, prinosi na alternativne oblike ulaganja kućanstava ostali su niski, što je dodatno potaknulo ulaganja u stambene nekretnine. Oporavak tržišta stambenih nekretnina bio je zabilježen u svim zemljama europodručja.

Dinamika gospodarskog rasta i nadalje je bila pod negativnim utjecajem slaboga vanjskog okružja u 2016., što je i više nego neutraliziralo utjecaj odgođenih učinaka znatne deprecijacije eura u 2014. i 2015. (vidi odjeljak 1.1. poglavlja 1.). Izvoz europodručja u Sjedinjene Američke Države, Aziju (bez Kine) i zemlje s tržištima u nastajanju ostao je prigušen u 2016. Istodobno su se trgovinski partneri u Europi i Kini oduprli tim pritiscima i sve su više pridonosili izvozu europodručja. Trgovina unutar europodručja ojačala je u 2016. i odražavala je temeljni zamah domaće potražnje.

Grafikon 11.

Realna bruto dodana vrijednost europodručja prema ekonomskoj aktivnosti

(indeks: 1. tr. 2010. = 100)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Promatrano po sektorima, rast proizvodnje u 2016. bio je sveobuhvatan (vidi Grafikon 11.). Ukupna bruto dodana vrijednost, koja je u drugom tromjesečju 2015. premašila svoju najvišu razinu iz pretkriznog razdoblja zabilježenu u prvom tromjesečju 2008., prosječno je porasla za oko 1,7 % u 2016. Rast dodane vrijednosti industrije (bez građevinarstva) usporio se na oko 1,6 % u 2016., a sektor usluga porastao je za 1,8 %, što je malo više nego u 2015. Istodobno, dodana vrijednost građevinarstva, premda još uvijek znatno niža od pretkrizne razine, dobila je zamah i porasla za oko 2,0 %, što je najveća stopa rasta zabilježena od 2006. To potvrđuje da kretanja u sektoru građevinarstva postaju sve bolja nakon dugotrajnog razdoblja smanjivanja ili sporog rasta započetog u 2008.

Zaposlenost u europodručju nastavila se povećavati

Grafikon 12.

Pokazatelji tržišta rada

(tromjesečna stopa rasta, postotak radne snage, sezonska prilagodba)

Izvor: Eurostat

Tržišta rada dodatno su se oporavila u 2016. (vidi Grafikon 12.). Do trećeg tromjesečja 2016. broj zaposlenih u europodručju bio je za 1,2 % viši od razine iz istog razdoblja 2015., odnosno više od 3 % iznad posljednje zabilježene najniže razine iz drugog tromjesečja 2013. Ipak, zaposlenost je bila oko 0,5 % niža od svojega pretkriznog vrhunca iz prvog tromjesečja 2008. Promatrano po sektorima, zaposlenost je porasla uglavnom u sektoru usluga i, u manjoj mjeri, u industriji bez građevinarstva, dok je zaposlenost u sektoru građevinarstva ostala uglavnom stabilna.

U prva tri tromjesečja 2016. broj odrađenih sati povećavao se po stopi sličnoj rastu broja zaposlenih. Godišnji rast proizvodnosti po zaposlenom ostao je nizak, tromjesečni rast iznosio je prosječno oko 0,4 % u prva tri tromjesečja 2016., a u 2015. godišnji rast iznosio je 1,0 % (na njega je, pak, povoljno utjecala revizija BDP-a u Irskoj).

Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati u 2016. i iznosila je 9,6 % u prosincu, što je najniža stopa od sredine 2009. Pad nezaposlenosti, koji je započeo u drugom polugodištu 2013., obuhvaćao je sve spolne i dobne skupine. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2016. bila je 10,0 %, a u 2015. i 2014. iznosila je 10,9 % odnosno 11,6 %. Ipak, šire mjere slabosti na tržištu rada ostale su povišene.

Okvir 2. Činitelji koji podupiru kontinuirani oporavak

Gospodarski rast europodručja nastavljen je u 2016. unatoč povećanoj globalnoj neizvjesnosti. Oporavak BDP-a od drugog tromjesečja 2013. uvelike je bio predvođen rastom privatne potrošnje. Snažan porast zaposlenosti potpomogao je postojan rast realnoga raspoloživog dohotka koji je podupirao robusnu dinamiku potrošnje i kontinuirano razduživanje kućanstava. Ti činitelji upućuju na određenu otpornost zamaha rasta. Nadalje, povećanje broja pokretača gospodarskog rasta europodručja, koje je potpomognuto vrlo akomodativnom monetarnom politikom ESB-a, također upućuje na održivost oporavka.

Gotovo polovina kumulativnog rasta BDP-a europodručja u razdoblju od drugog tromjesečja 2013. može se objasniti doprinosom potrošnje (vidi Grafikon A, lijeva strana)[10]. U određenoj mjeri to se može smatrati normalnim jer je potrošnja najveća komponenta rashoda (oko 55 % BDP-a u europodručju). Ipak, to je u oštrom kontrastu s oporavkom od 2009. do 2011., kada se samo 11 % kumulativnog rasta BDP-a odnosilo na potrošnju (vidi Grafikon A, desna strana). Sadašnji oporavak mnogo manje ovisi o neto izvozu nego prethodni oporavak, ali se pokazalo da je ujedno i postupniji i postojaniji.

Grafikon A

Doprinosi BDP-u

(kumulirani postotni bodovi)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Ključan činitelj održivosti kontinuiranog oporavka odnosi se na sastav rasta bruto raspoloživog dohotka, koji se u sadašnjem cikličkom porastu znatno razlikuje od onoga iz razdoblja od trećeg tromjesečja 2009. do trećeg tromjesečja 2011. (vidi Grafikon B). Tijekom sadašnjeg oporavka rast raspoloživog dohotka podupiralo je relativno snažno stvaranje radnih mjesta. Nasuprot tome, u prethodnom oporavku rast raspoloživog dohotka gotovo je u potpunosti bio predvođen rastom plaća, a zaposlenost se zapravo smanjivala. Nadalje, iako je dio nominalnog rasta dohotka poništen inflacijom, to se dogodilo u znatno manjoj mjeri nego u prethodnom oporavku jer je pad cijena nafte od drugog polugodišta 2014. stvorio izvanrednu dobit za kućanstva u smislu njihove realne kupovne moći.

Grafikon B

Doprinosi realnom raspoloživom dohotku

(kumulirani postotni bodovi)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Ekonomska teorija upućuje na to da bi potrošnja kućanstava trebala snažnije reagirati na rast zaposlenosti nego na povećanje realnih plaća, posebice stoga što je prvi od tih činitelja postojaniji od drugoga.[11] Povećanje zaposlenosti danas stoga može upućivati na veći porast trajnog dohotka od sličnog povećanja plaća. To pomaže objasniti zbog čega potrošači snažnije reagiraju na fluktuacije sadašnjega rasta zaposlenosti nego na fluktuacije sadašnjega rasta plaća.[12] Nadalje, mikroekonomski dokazi upućuju na to da su nezaposleni ili neaktivni ljudi skloniji potrošnji od onih koji su zaposleni.[13] Porast agregatnog dohotka od rada zbog fluktuacija stope zaposlenosti u velikoj je mjeri koncentriran na neaktivne ili nezaposlene; to također pomaže objasniti zašto je, ukupno gledajući, sadašnja reakcija potrošnje na fluktuacije zaposlenosti veća od reakcije na fluktuacije rasta plaća. Snažniji doprinos zaposlenosti realnom raspoloživom dohotku u sadašnjem oporavku stoga je u skladu sa snažnijim rastom potrošnje.

Niže cijene energije također su pridonijele robusnom rastu potrošnje u kontinuiranom oporavku. Ukupno smanjenje cijena nafte od drugog polugodišta 2014. stvorilo je izvanrednu dobit za kućanstva u smislu njihove realne kupovne moći, što je pridonijelo postojanom rastu potrošnje i umjerenom povećanju stope štednje kućanstava. Ipak, potpora koju niže cijene nafte daju rastu potrošnje počinje iščezavati jer se većina izvanredne dobiti upravo troši. Promatrano s povijesnog stajališta, potrošnja obično reagira na promjene cijena nafte s vremenskim odmakom. Ipak, potrošnja je nedavno reagirala znatno brže na pad cijena nafte nego u prethodnim epizodama smanjenja cijena nafte, kao što pokazuje relativno prigušena reakcija stope štednje kućanstava na izvanrednu dobit (vidi Grafikon C).

Grafikon C

Stopa štednje i cijene nafte

(euro i postotci)

Izvori: Bloomberg Finance L.P., Eurostat i izračun ESB-a

Grafikon D

Zaduženost kućanstava i potrošnja

(postotni bodovi i postotci, godišnje promjene na osnovi tromjesečnih podataka)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomena: Zaduženost kućanstava definirana je kao omjer kredita kućanstvima i bruto nominalnoga raspoloživog dohotka kućanstava.

Drugi činitelj koji pridonosi održivosti kontinuiranog oporavka odnosi se na činjenicu da sadašnji rast predvođen potrošnjom nije potaknut povećanjem zaduženosti kućanstava (koja je definirana kao omjer kredita kućanstvima i bruto nominalnoga raspoloživog dohotka kućanstava). Za razliku od razdoblja prije krize, rast potrošnje u europodručju bio je popraćen postupnim smanjivanjem zaduženosti kućanstava (vidi Grafikon D). To naglašava održivost i otpornost gospodarskog oporavka predvođenog potrošnjom.

Osim što je uglavnom predvođen potrošnjom, gospodarski oporavak postaje sve sveobuhvatniji jer potpora domaćih ulaganja, koje potiče vrlo akomodativna monetarna politika ESB-a, postupno postaje sve jača. Dinamika bruto investicija u dugotrajnu imovinu zaslužna je za gotovo trećinu kumulativnog rasta BDP-a u razdoblju od drugog tromjesečja 2013. do trećeg tromjesečja 2016.

Istodobno, rast izvoza bio je umjereniji u 2016. jer je inozemna potražnja ostala prigušena u uvjetima povećane globalne neizvjesnosti, dok su pozitivni učinci prijašnje deprecijacije eura postupno iščeznuli. Ukupna potpora gospodarskoj aktivnosti relativno niskih cijena nafte i deprecijacije eura u razdoblju od 2014. do 2015. oslabjela je u 2016. u uvjetima uglavnom stabilnoga efektivnog tečaja eura. Ipak, s obzirom na naznake ponešto jačega globalnog oporavka, očekuje se da će izvoz izvan europodručja dobiti zamah u skladu s jačanjem inozemne potražnje te tako pridonijeti robusnosti gospodarske ekspanzije.

Sveukupno gledajući, održivost sadašnjeg oporavka pod povoljnim je utjecajem rasta dohotka kućanstava, koji je potpomognut porastom zaposlenosti, kontinuiranim razduživanjem sektora kućanstava i povećanjem broja pokretača gospodarskog rasta.

Kretanja cijena i troškova

U 2016. obrazac kretanja ukupne stope inflacije u europodručju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) uglavnom je odražavao utjecaj cijena energije. Tom utjecaju mogu se pripisati niske ili čak negativne stope u prvim mjesecima 2016., ali i naknadni trend rasta kada su negativni doprinosi energije oslabjeli. Temeljna inflacija mjerena HIPC-om bez energije i prehrambenih proizvoda nije pokazivala naznake trenda rasta i kretala se na razini između 0,7 % i 1,0 % tijekom godine.

Ukupna stopa inflacije bila je uglavnom pod utjecajem cijena energije

Ukupna stopa inflacije mjerena HIPC-om iznosila je prosječno 0,2 % u europodručju u 2016., što je povećanje u odnosu na 0,0 % u 2015. Profil inflacije mjerene HIPC‑om bio je uglavnom određen kretanjima cijena energije (vidi Grafikon 13.). Ukupna stopa inflacije bila je negativna u proljeće, ali se potom postupno povećavala. Do prosinca je porasla za više od 1,25 postotnih bodova u odnosu na najnižu razinu u travnju.

Grafikon 13.

Inflacija mjerena HIPC-om i doprinosi po komponentama

(godišnje promjene u postotcima i doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Nasuprot tome, različite alternativne mjere temeljne stope inflacije nisu pokazivale jasne naznake uzlaznog trenda (vidi Grafikon 14.). Inflacija mjerena HIPC-om bez energije i prehrambenih proizvoda kretala se između 0,7 % i 1 % tijekom cijele 2016. Nepostojanje uzlaznoga kretanja temeljne stope inflacije djelomično je bilo posljedica neizravnih smanjujućih učinaka prethodnih snažnih padova cijena nafte i drugih sirovina, koji se materijaliziraju s vremenskim odmakom. Što je još važnije, domaći troškovni pritisci – posebice oni koji proizlaze iz rasta plaća – također su ostali prigušeni (više pojedinosti vidi u Okviru 3.).

Grafikon 14.

Mjere temeljne inflacije

(godišnje promjene u postotcima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomene: U rasponu temeljnih mjera razmatrane su sljedeće: HIPC bez energije, HIPC bez neprerađenih prehrambenih proizvoda i energije, HIPC bez prehrambenih proizvoda i energije, HIPC bez prehrambenih proizvoda, energije, stavki povezanih s putovanjem i odjeće, aritmetička sredina (modificirana za 10 %), aritmetička sredina (modificirana za 30 %), medijan HIPC-a i mjera zasnovana na modelu dinamičkog faktora. Posljednji podatci odnose se na studeni 2016.

Promatrajući detaljnije glavne komponente HIPC-a, inflacija cijena energije dala je negativan doprinos ukupnoj stopi inflacije od prosječno –0,5 postotnih bodova u 2016. To je uglavnom bilo posljedica kretanja cijena nafte iskazanih u eurima, koje ponajprije utječu na potrošačke cijene tekućih goriva. One također utječu na potrošačke cijene plina, ali je prijenos manje izravan i slabiji i ima dulji vremenski odmak.[14]

Inflacija cijena prehrambenih proizvoda ponovo je pala na prosječno 1,0 % u 2016., nakon što je u 2015. porasla na 1,4 % u četvrtom tromjesečju. Taj pad i fluktuacije tijekom godine uglavnom se mogu pripisati kretanjima cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda, posebice voća i povrća, koje su ponajprije odražavale prolazne učinke, kao što su povećanja povezana s oštrim vremenskim uvjetima u srpnju i kolovozu te kasnija snažna korekcija naniže u rujnu i listopadu. Nasuprot tome, inflacija cijena prerađenih prehrambenih proizvoda ostala je uglavnom stabilna tijekom cijele godine.

Godišnja stopa promjene cijena industrijskih proizvoda bez energije porasla je na 0,7 % u siječnju i veljači, ali se potom smanjila i iznosila 0,3 % od kolovoza do prosinca. Pad je bio potaknut cijenama trajnih i polutrajnih proizvoda, dvjema komponentama industrijskih proizvoda bez energije s najvećim sadržajem uvoza, za koje je stoga vjerojatnije da će na njih utjecati aprecijacija nominalnoga efektivnog tečaja eura koja je započela u proljeće 2015. Inflacija cijena netrajnih proizvoda bila je uglavnom stabilna.

U tom smislu, pritisci proizvođačkih troškova bili su slabi u 2016. Godišnja stopa promjene uvoznih cijena znatno je pala u 2015. i bila je negativna od početka 2016., uglavnom odražavajući izravan utjecaj aprecijacije nominalnoga efektivnog tečaja eura (vidi Grafikon 15.). Promatraju li se domaći činitelji, inflacija proizvođačkih cijena u djelatnostima neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju kretala se na razinama oko nule tijekom cijele godine. Kretanja proizvođačkih cijena u djelatnostima intermedijarnih proizvoda upućuju na zamjetljiv utjecaj cijena sirove nafte i drugih sirovina u ranijim fazama cjenovnog lanca te naknadni utjecaj i u kasnijim fazama (mjereno cijenama proizvoda za široku potrošnju).

Grafikon 15.

Uvozne cijene neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju i tečajna kretanja

(godišnje promjene u postotcima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomene: Posljednji podatci odnose se na studeni 2016. za NET-38 i na listopad 2016. za uvozne cijene. NET-38 jest nominalni efektivni tečaj eura u odnosu na valute 38 najvažnijih trgovinskih partnera europodručja.

Inflacija cijena usluga fluktuirala je na razini od oko 1,1 % tijekom cijele 2016., odnosno znatno niže od svojega dugoročnijeg prosjeka. Stavke u komponenti HIPC‑a koja se odnosi na usluge obično potječu iz domaćih izvora, što znači da bi cijene usluga trebale biti uže povezane s kretanjima domaće potražnje i troškovima rada. Prigušena kretanja stoga vjerojatno odražavaju još uvijek znatno usporavanje na tržištima proizvoda i rada europodručja.

Domaći troškovni pritisci ostali su prigušeni

Domaći cjenovni pritisci koji proizlaze iz troškova rada ostali su prigušeni u prva tri tromjesečja 2016.

Rast naknade po zaposlenom i jediničnih troškova rada u europodručju iznosio je prosječno 1,3 % odnosno 0,9 % u prva tri tromjesečja 2016. (vidi Grafikon 16.). Neznatan oporavak jediničnih troškova rada u 2016. u odnosu na 2015. uglavnom je odražavao smanjenje rasta proizvodnosti rada, dok je rast naknade po zaposlenom bio nizak. Činitelji kojima se objašnjavaju prigušeni pritisci na povećanje plaća uključuju još uvijek velike slabosti na tržištu rada, strukturne reforme na tržištima rada posljednjih godina, koje su dovele do veće fleksibilnosti plaća naniže u nekim zemljama europodručja, i nisku inflaciju.[15]

Grafikon 16.

Raščlamba deflatora BDP-a

(godišnje promjene u postotcima i doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Domaći troškovni pritisci koji proizlaze iz kretanja dobiti (mjerene bruto operativnim viškom) bili su ponešto manji u 2016. nego u 2015. To može upućivati na to da su povoljni učinci koje su na dobit imala poboljšanja trgovinskih uvjeta povezana s niskim cijenama nafte, koji su bili najvažniji činitelj porasta dobiti u 2015., postupno oslabjeli kada su se cijene nafte nastavile oporavljati s najnižih razina početkom 2016.[16] Zbog toga je dobit po jedinici proizvoda bila glavni uzročnik malog smanjenja godišnje stope promjene deflatora BDP-a od četvrtog tromjesečja 2015. do trećeg tromjesečja 2016.

Dugoročna inflacijska očekivanja stabilizirala su se

Dugoročna inflacijska očekivanja na osnovi anketa stabilizirala su se u 2016. Anketa o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) pokazala je da inflacijska očekivanja za sljedećih pet godina iznose 1,8 % u sva četiri razdoblja 2016. Razina dugoročnijih inflacijskih očekivanja navedena u anketi Consensus Economics iz listopada 2016. bila je malo viša i iznosila 1,9 %. Nakon što su pala na dosad najniže razine u srpnju, inflacijska očekivanja implicirana petogodišnjim ugovorima o razmjeni vezanima uz inflaciju oporavila su se. Ipak, dugoročna inflacijska očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima ostala su niža od očekivanja zasnovanih na anketama tijekom cijele godine.

Okvir 3. Trendovi temeljne stope inflacije: uloga dinamike plaća

Temeljna inflacija ni nadalje nije pokazivala uvjerljiv uzlazni trend u 2016. U ovom se okviru preispituju neki činitelji koji su vjerojatno kočili dinamiku plaća, a posebice njezina uloga u tumačenju prigušenih inflacijskih trendova.

U 2016. inflacija mjerena HIPC-om bez prehrambenih proizvoda i energije nastavila je fluktuirati između 0,7 % i 1 %, odnosno znatno niže od svojega povijesnog prosjeka (vidi Grafikon A). To je posebice odražavalo kontinuiranu prigušenu inflaciju cijena usluga, ali je bilo pojačano i ponovnim kretanjem naniže inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije nakon određenog oporavka od 2015. do početka 2016. Dio tih prigušenih kretanja može se objasniti neizravnim učincima smanjenja koji su niske cijene nafte i drugih sirovina imale na cijene ulaznih proizvoda za proizvodnju određenih usluga (npr. prijevoza) i proizvoda za široku potrošnju (npr. farmaceutskih proizvoda). Nadalje, globalna prigušena dinamika cijena obuzdavala je cijene izravno uvezenih proizvoda za široku potrošnju.

Grafikon A

Odstupanje HIPC-a bez prehrambenih proizvoda i energije od njegova dugoročnog prosjeka i doprinosi glavnih komponenata

(godišnje promjene u postotcima i doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomene: Crvena linija upućuje na to da je odstupanje godišnje stope rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena bez prehrambenih proizvoda i energije od njegova dugoročnog prosjeka od 1999. iznosilo 1,4 %. Doprinosi su prikazani kao odstupanja od njihova dugoročnog prosjeka.

Ipak, glavni izvori potisnute temeljne stope inflacije odnose se na umjerena kretanja domaćih cijena i troškova. Na plaće se odnosi velik udio ulaznih troškova, posebice u uobičajeno radno intenzivnijem sektoru usluga. Ipak, promjena rasta nominalnih plaća ne stavlja nužno pritisak na poduzeća da promijene cijene, primjerice, ako je promjena izazvana promjenom proizvodnosti rada. Dakle, pri procjenjivanju troškovnih pritisaka često je korisno analizirati promjene jediničnih troškova rada, koji se izračunavaju kao razlika između rasta nominalnih plaća i stope promjene proizvodnosti rada. Nadalje, poduzeća mogu odabrati da kao reakcija na promjene jediničnih troškova rada prilagode svoje profitne marže, a ne svoje cijene. Ako se izuzmu kratkoročne promjene nastale zbog promjena proizvodnosti, čini se da se dinamika jediničnih troškova rada razvijala u skladu s dinamikom plaća u nedavnoj prošlosti.[17]

Rast plaća ostao je prigušen u 2016. prema različitim pokazateljima. Posebice, rast dogovorenih plaća fluktuirao je oko povijesno najnižih godišnjih stopa, dok je rast naknade po zaposlenom ili po odrađenom satu bio čak i niži (vidi Grafikon B). Razlika između rasta dogovorenih i stvarnih plaća upućuje na to da su ukupno isplaćene plaće rasle sporije od dogovorenih plaća, što se može smatrati pokazateljem pritisaka na smanjenje plaća. Promatrano na razini sektora, rast plaća znatno se smanjivao i u sektoru tržišnih usluga i u industriji bez građevinarstva. Što, dakle, zadržava rast plaća na tako niskim razinama?

Grafikon B

Rast plaća u europodručju

(godišnje promjene u postotcima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a

Prirodan način procjene rasta plaća jest promatranje u sklopu modela standardne Phillipsove krivulje. U tom modelu plaće se određuju inflacijskim očekivanjima (u ovom slučaju očekivanjima za prošla razdoblja[18]), proizvodnošću i stopom nezaposlenosti (vidi Grafikon C). Raščlamba rasta plaća na ove činitelje upućuje na to da se ispodprosječni rast plaća u 2016. može uglavnom pripisati ispodprosječnom doprinosu prethodne inflacije i visoke nezaposlenosti. Potreba smanjenja nezaposlenosti i reforme na tržištu rada u nekoliko zemalja doveli su do toga da je pregovaranje o plaćama bilo više usmjereno na zapošljavanje, a manje na plaću. Postoje i dokazi da su se rigidnosti plaća naniže sveukupno smanjile u europodručju, posebice u zemljama u kojima je zabilježen snažan negativan makroekonomski šok.[19] Pokazatelji niske inflacije u posljednjih nekoliko godina možda su utjecali na rast plaća na različite načine. Doista, možda je bilo manje pritisaka u pregovaranjima o plaćama jer su niske cijene nafte povećale kupovnu moć plaća zaposlenika. Rast proizvodnosti također je u posljednje vrijeme dao negativan doprinos rastu plaća u odnosu na dugoročne obrasce.

Kada je riječ o nadolazećem razdoblju, očekuje se da će nepovoljan utjecaj svih navedenih činitelja na rast plaća postupno nestati. Prvo, očekuje se da će se slabosti na tržištu rada dodatno smanjivati zbog nastavka gospodarskog oporavka i zbog toga što će reforme tržišta rada pomoći stvarati nova radna mjesta. Drugo, čini se da je nestao utjecaj prethodnog smanjenja cijena nafte, što će dovesti do daljnjeg porasta inflacije i imati manji ograničavajući učinak na sporazume o plaćama. Sveukupno gledajući, očekivani veći pritisci na plaće tada bi se trebali prenijeti i na temeljnu stopu inflacije.

Grafikon C

Dekompozicija rasta plaća na temelju modela Phillipsove krivulje

(godišnje promjene u postotcima i doprinosi u postotnim bodovima, sve vrijednosti iskazane su kao odstupanja od svojega dugoročnog prosjeka)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomene: Siva linija pokazuje odstupanja godišnje stope rasta naknade po zaposlenom od njezina dugoročnog prosjeka. Doprinosi (uključujući reziduale) također su prikazani kao odstupanja od njihova dugoročnog prosjeka. Izračunati su na osnovi jednadžbe u kojoj je naknada po zaposlenom (tromjesečna stopa rasta desezonirane serije na godišnjoj razini) regresirana na svoju vrijednost iz prethodnog razdoblja, inflaciju iz prethodnog razdoblja, proizvodnost po zaposlenom, stopu nezaposlenosti iz prethodnog razdoblja i konstantu.

  

Novčana i kreditna kretanja

Niske kamatne stope i učinci mjera monetarne politike ESB-a nastavili su podupirati novčanu i kreditnu dinamiku. Rast novčane mase stabilizirao se u 2016. na robusnoj razini, a postupan oporavak kreditnog rasta nastavio se.

Rast novčane mase ostao je relativno stabilan

U 2016. rast najširega monetarnog agregata ostao je relativno stabilan, iako je dinamika M3 donekle oslabjela u drugom tromjesečju 2016. (vidi Grafikon 17.). U prosincu 2016. godišnji rast M3 dosegnuo je 5,0 %, a na kraju 2015. iznosio je 4,7 %. Rast M3 i nadalje je bio pod utjecajem svojih najlikvidnijih komponenata, s obzirom na niske oportunitetne troškove držanja likvidnih depozita u okružju koje su obilježile vrlo niske kamatne stope i ravna krivulja prinosa. Nestandardne mjere ESB-a, posebice njegov program kupnje vrijednosnih papira, bile su dodatni važan pokretač monetarnih kretanja u europodručju. Rast M1, koji je bio pod povoljnim utjecajem intenzivnijeg rasta prekonoćnih depozita kućanstava i nefinancijskih društava, bio je snažan, ali umjereniji nego na svom vrhuncu sredinom 2015. Iznosio je 8,8 % u prosincu 2016., a u prosincu 2015. iznosio je 10,7 %.

Grafikon 17.

M3 i krediti privatnom sektoru

(godišnje promjene u postotcima)

Izvor: ESB

Glede drugih glavnih komponenata monetarnog agregata M3, remuneracija na manje likvidnu monetarnu imovinu pridonijela je kontinuiranom padu kratkoročnih depozita osim prekonoćnih depozita (tj. M2 minus M1), što je i nadalje nepovoljno utjecalo na rast monetarnog agregata M3. Stopa rasta utrživih instrumenata (tj. M3 minus M2), koji imaju mali ponder u monetarnom agregatu M3, donekle se oporavila pod utjecajem solidnog rasta dionica/udjela novčanih fondova i povećanih ulaganja u kratkoročne dužničke vrijednosne papire banaka.

Stvaranje novca ponovo je bilo potaknuto domaćim izvorima

Domaće protustavke, osim kredita općoj državi, pozitivno su utjecale na rast monetarnog agregata M3 tijekom 2016. (vidi plave stupce u Grafikonu 18.). S jedne strane, to je odražavalo postupan oporavak rasta kredita privatnom sektoru. S druge strane, vrlo negativna godišnja stopa promjene dugoročnijih financijskih obveza monetarnih financijskih institucija (bez kapitala i pričuva) i nadalje je podupirala rast monetarnog agregata M3. Ovo kretanje djelomično se pripisuje relativno ravnoj krivulji prinosa, povezanoj s mjerama monetarne politike ESB-a, zbog čega je ulagačima bilo manje povoljno ulagati u dugoročne depozite i bankovne obveznice. Atraktivnost ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) kao alternative dugoročnijem tržišnom financiranju banaka također je imala određenu ulogu.

Grafikon 18.

M3 i njegove protustavke

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Izvor: ESB
Napomena: „Domaće protustavke osim kredita općoj državi” uključuju dugoročnije financijske obveze monetarnih financijskih institucija (uključujući kapital i pričuve), kredite monetarnih financijskih institucija privatnom sektoru i druge protustavke.

Kupnje dužničkih vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) imale su znatan pozitivan učinak na rast monetarnog agregata M3 (vidi crvene stupce u Grafikonu 18.). Nasuprot tome, doprinos kredita monetarnih financijskih institucija bez Eurosustava općoj državi bio je negativan (vidi zelene stupce u Grafikonu 18.). Istodobno je neto inozemna aktiva monetarnih financijskih institucija europodručja (koja je ogledalo neto inozemne pasive nemonetarnih financijskih institucija europodručja koja se namiruje preko banaka) i nadalje imala najveći negativan utjecaj na godišnji rast monetarnog agregata M3 (vidi žute stupce u Grafikonu 18.). Ovo kretanje posebno je odražavalo kontinuirane kapitalne odljeve iz europodručja i ponovno uravnoteženje portfelja prema investicijskim instrumentima izvan europodručja. Prodaje državnih obveznica europodručja povezane s PSPP-om koje su provodili nerezidenti dale su važan doprinos tom trendu jer su primitci od prodaje uglavnom investirani u instrumente izvan europodručja.

Kreditni rast nastavio se oporavljati umjerenom dinamikom

Postupan oporavak kreditnog rasta odražavao je kretanja kredita privatnom sektoru (vidi Grafikon 17.). Godišnja stopa rasta kredita monetarnih financijskih institucija rezidentima europodručja (uključujući opću državu i privatni sektor) rasla je tijekom cijele 2016. i dosegnula 4,7 % u prosincu, što je povećanje u odnosu na 2,3 % u prosincu 2015. Poboljšanje dinamike bilo je posebno zamjetljivo kod kredita nefinancijskim društvima. Rast kredita nefinancijskim društvima znatno se oporavio u odnosu na svoju najnižu razinu u prvom tromjesečju 2014. Ovo kretanje olakšano je znatnim padom kamatnih stopa banaka na kredite te poduprto daljnjim smanjivanjem troškova financiranja banaka, koje je bilo posebice potaknuto nestandardnim mjerama monetarne politike ESB-a. Ipak, konsolidacija bilanca banaka i još uvijek visoke razine neprihodonosnih kredita u nekim zemljama i nadalje ograničavaju kreditni rast.

Nadalje, anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju iz siječnja 2017. upućuje na to da su promjene potražnje za kreditima u svim kategorijama pridonijele oporavku kreditnog rasta, a standardi odobravanja kredita za kredite poduzećima relativno su stabilizirani. Anketa je pokazala da su važni pokretači povećane potražnje za kreditima bili niska opća razina kamatnih stopa, aktivnosti spajanja i pripajanja, restrukturiranje poduzeća i očekivanja u vezi s tržištem stambenih nekretnina. U tom kontekstu APP je imao neto ublažavajući učinak na standarde odobravanja kredita, a posebice na kreditne uvjete. Banke su također izvijestile da je dodatna likvidnost dobivena APP-om i ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja upotrijebljena za odobravanje kredita i za nadomještanje financiranja iz drugih izvora. Također su navele da je ESB-ova negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke imala pozitivan utjecaj na obujam kreditiranja i pridonijela je smanjenju kreditnih marža.

Kamatne stope banaka na kredite kućanstvima i nefinancijskim društvima pale su na dosad najniže razine

Akomodativna monetarna politika ESB-a, poboljšana bilančna situacija i općenito sve manja fragmentacija financijskih tržišta pridonijeli su smanjenju složenih troškova financiranja banaka, koji su pali na svoje najniže razine dosad. Od lipnja 2014. smanjenje svojih troškova financiranja banke prenose u obliku nižih kamatnih stopa na kredite (vidi Grafikon 19.), koje su također pale na dosad najniže razine. Od početka lipnja 2014. (početak ublažavanja kreditnih uvjeta ESB-a) do prosinca 2016., složene kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima pale su za oko 110 baznih bodova. Usto, disperzija među zemljama s obzirom na kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima nastavila se smanjivati.

Grafikon 19.

Složene kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima

(postotci na godišnjoj razini)

Izvor: ESB
Napomena: Pokazatelj za složenu kamatnu stopu banaka na kredite izračunava se agregiranjem kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa uporabom 24-mjesečnog pomičnog prosjeka iznosa novih poslova.

Fiskalna politika i strukturne reforme

Fiskalni manjak u europodručju nastavio se smanjivati tijekom 2016., uglavnom zahvaljujući manjim plaćanjima kamata i povoljnoj cikličkoj poziciji, dok je fiskalna politika u europodručju bila ekspanzivna. Omjer javnog duga u europodručju nastavio se smanjivati. Ipak, u nekoliko zemalja razina duga ostala je visoka, što zahtijeva daljnje fiskalne napore i fiskalnu politiku više usmjerenu na rast kako bi se uspostavio čvrst trend pada omjera javnog duga. Ubrzavanje provedbi reforma u poslovnom i regulatornom okružju pridonijelo bi povećanju potencijalnog rasta europodručja. Usto, radi poticanja zaposlenosti, potrebne su sveobuhvatne reforme tržišta rada.

Fiskalni manjkovi dodatno su se smanjili u 2016.

Prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016., fiskalni manjak opće države za europodručje smanjen je s 2,1 % BDP-a u 2015. na 1,8 % BDP-a u 2016. (vidi Grafikon 20.). To je uglavnom slično ekonomskoj prognozi Europske komisije u zimu 2017. Smanjeni manjak rezultat je nižih plaćanja kamata i povoljne cikličke pozicije, što je i više nego neutraliziralo pogoršanje ciklički prilagođenoga primarnog salda. Poboljšanje agregatnoga fiskalnog manjka za europodručje odražavalo je poboljšane fiskalne pozicije u većini zemalja europodručja.

Grafikon 20.

Proračunski saldo i fiskalna politika

(postotak BDP-a)

Izvori: Eurostat i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016.
1) Promjena ciklički prilagođenoga primarnog salda bez proračunskog utjecaja državne pomoći financijskom sektoru.

Djelovanje fiskalne politike u europodručju, mjereno promjenom ciklički prilagođenoga primarnog salda bez proračunskog utjecaja državne pomoći financijskom sektoru, bilo je ekspanzivno u 2016. (vidi Grafikon 20.).[20] To je uglavnom bilo posljedica diskrecijskih fiskalnih mjera na prihodnoj strani, kao što su smanjenja izravnih poreza u nekoliko zemalja europodručja. Na to je povoljno djelovao i relativno dinamičan rast socijalnih plaćanja i intermedijarne potrošnje. Postoje dokazi da je nekoliko zemalja možda iskoristilo dio uštede na kamatama za povećanje primarne potrošnje, a ne za smanjenje razine svojega javnog duga ili stvaranje zaštitnih slojeva. Priljev izbjeglica imao je manji utjecaj na javne financije nego u prethodnoj godini.

Omjer javnog duga u europodručju nastavio se smanjivati

Omjer državnog duga i BDP-a u europodručju nastavio se postupno smanjivati s najviše razine dosegnute u 2014. Prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016., omjer duga i BDP-a pao je s 90,4 % u 2015. na 89,4 % u 2016. Poboljšanju u 2016. u gotovo jednakoj mjeri pridonijela su tri činitelja: (i) povoljna kretanja razlike između kamatnih stopa i rasta u uvjetima niskih kamatnih stopa i gospodarskog oporavka, (ii) mali primarni viškovi i (iii) negativna usklađivanja manjka i duga (vidi Grafikon 21.).

Grafikon 21.

Pokretači kretanja duga opće države

(promjena kao postotak BDP-a)

Izvori: Eurostat i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2016.

Međutim, u nekoliko zemalja razine javnog duga i nadalje su visoke i čak se povećavaju. To je zabrinjavajuće, tim više što veliki teret državnog duga povećava ranjivost gospodarstva s obzirom na makroekonomske šokove i nestabilnost financijskog tržišta i ograničuje prostor u kojemu fiskalna politika može djelovati kao apsorbent šoka.[21] Zbog toga zemlje s visokim omjerima duga i BDP-a osobito trebaju učvrstiti trend pada svojeg omjera javnog duga, u potpunoj usklađenosti s Paktom o stabilnosti i rastu (SGP). Obuzdavanje rizika za održivost duga također je ključno s dugoročnijeg stajališta zbog znatnih izazova koji proizlaze iz starenja stanovništva, što se odražava u rastućim troškovima za mirovine, zdravstvenu zaštitu i dugotrajnu skrb. U izvješću o zdravstvenoj zaštiti iz 2016. Europske komisije utvrđene su ključne potrebne reforme u zemljama EU-a za ograničavanje pritisaka na potrošnju u područjima zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi.[22]

Raspoloživ fiskalni prostor razlikovao se među zemljama

Iako je daljnja fiskalna konsolidacija neophodna u nekoliko zemalja europodručja radi osiguravanja fiskalne održivosti, druge države imaju fiskalni prostor koji mogu iskoristiti i istodobno biti potpuno u skladu sa SGP-om. SGP omogućuje određenu fleksibilnost, što potencijalno pogoduje rješavanju potreba za stabilizaciju na nacionalnoj razini. Primjerice, SGP nudi određenu slobodu glede javnih ulaganja i troškova strukturnih reforma.

Veličina fiskalnog prostora i njegova upotreba bili su različiti u zemljama europodručja. Neke zemlje, primjerice Njemačka, iskoristile su raspoloživ fiskalni prostor kako bi se, primjerice, prilagodile znatnom utjecaju koji je na proračun imao priljev izbjeglica. Nasuprot tome, zemlje bez fiskalnog prostora bile su obvezne provesti fiskalne mjere kako bi osigurale usklađenost sa zahtjevima SGP-a. Neke zemlje, poput Italije, Latvije i Litve, također su imale koristi od ostvarenja većeg manjka koji je dopušten odredbom SGP-a o fleksibilnosti javnih ulaganja, mirovinskih reforma i strukturnih reforma.

Kako bi najbolje iskoristile raspoloživ fiskalni prostor, zemlje trebaju usmjeriti svoje mjere politike prema dobro oblikovanoj potrošnji za javna ulaganja, za koja se može očekivati da će dati trajan doprinos gospodarskom rastu u srednjoročnom razdoblju. Iako je veličina makroekonomskih učinaka neizvjesna, može se očekivati da će javna ulaganja imati pozitivan utjecaj na potražnju i povećati potencijalnu proizvodnju povećavanjem javnoga kapitala.[23]

Nadalje, radi podupiranja gospodarske stabilizacije, zemlje također trebaju nastojati ostvariti sastav fiskalnih politika koji je više usmjeren na rast. Revizije potrošnje na rashodnoj strani otvaraju obećavajući put za utvrđivanje prava koja nužno ne dovode do povećanja blagostanja, a pomažu u osiguranju učinkovitije upotrebe javnog novca. Na strani prihoda, poboljšanje usmjerenosti na rast poreznog sustava i ograničavanje porezne evazije važna su reformska područja u nekoliko zemalja. Posebice, smanjenje poreznih klinova na rad, tj. poreznog opterećenja na dohodak od rada koje proizlazi iz poreza na osobni dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje, može imati pozitivne učinke na rast i zaposlenost.[24]

Neujednačeni rezultati usklađenosti s fiskalnim pravilima EU-a

Zemlje trebaju osigurati strogu usklađenost s odredbama SGP-a i pravodobnu korekciju rizika za održivost duga. Usklađenost zemalja europodručja sa SGP-om bila je vrlo neujednačena u 2016., a na strani provedbe snažnija primjena fiskalnih pravila dobro bi došla radi osiguranja da SGP ostane u potpunosti vjerodostojan.

Fiskalna konsolidacija napreduje, što je također pomoglo nekolicini zemalja da izađu iz postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP). U 2016. zatvoren je EDP za Irsku i Sloveniju u skladu s rokom, kao i za Cipar, koji je ostvario korekciju čak godinu dana prije roka iz EDP-a. Među zemljama europodručja samo su Francuska, Španjolska i Portugal početkom 2017. ostali obuhvaćeni korektivnim dijelom SGP‑a.[25]

Ipak, u nekoliko zemalja europodručja Europska komisija utvrdila je velike konsolidacijske jazove s obzirom na zahtjeve SGP-a u 2016. i nadalje, ali to nije dovelo do znatnog ubrzanja odgovarajućih procedura u SGP-u.[26] Primjerice, u odnosu na preporuke specifične za određenu zemlju objavljene u svibnju 2016., Komisija je posebno preispitala kršenje kriterija koji se odnosi na dug u Belgiji, Italiji i Finskoj u 2015. Međutim, na osnovi procjene brojčane referentne vrijednosti duga i/ili relevantnih činitelja navedenih u SGP-u, odlučila je da neće otvoriti EDP. Nadalje, unatoč tome što su Španjolska i Portugal propustili poduzeti djelotvorne mjere, Vijeće je u kolovozu 2016. slijedilo preporuku Komisije da ne nametne novčane kazne. Umjesto toga, Španjolskoj je odobreno dvogodišnje produljenje roka iz EDP‑a, do 2018., te znatno smanjenje potrebne prilagodbe. Portugalu, koji je pretrpio fiskalne troškove potpore financijskom sektoru u 2015., rok iz EDP-a produljen je za godinu dana, do 2016. Usto, Komisija nije predložila obustavu dijelova europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Svoju procjenu nacrta proračunskih planova za 2017. Europska komisija objavila je 16. studenoga 2016. Za šest zemalja koje su obuhvaćene preventivnim dijelom, tj. Belgiju, Italiju, Cipar, Litvu, Sloveniju i Finsku, utvrđeno je da postoji rizik neusklađenosti sa zahtjevima SGP-a.[27] Od zemalja obuhvaćenih korektivnim dijelom, procijenjeno je da su Francuska i – nakon podnošenja ažuriranog nacrta proračunskog plana – Španjolska uglavnom usklađene s odredbama SGP-a. Očekivalo se da će Portugal premašiti prag za znatno odstupanje, premda ne puno. Euroskupina je 5. prosinca 2016. ustvrdila da zemlje članice koje su ostale obuhvaćene korektivnim dijelom SGP-a trebaju osigurati pravodobnu korekciju svojega prekomjernog manjka, odgovarajuću konvergenciju prema srednjoročnom cilju i poštivanje pravila koje se odnosi na dug.[28]

Bolje institucije ključne su za veći potencijalni rast

Iako je gospodarski oporavak u tijeku, i nadalje postoje srednjoročni i dugoročni strukturni izazovi za rast europodručja. Slab rast produktivnosti, visoke razine duga i strukturne nezaposlenosti koče snažniji gospodarski rast i zahtijevaju dodatan poticaj politika na strani ponude. Postoje brojni dokazi da je trend slabog rasta BDP-a i zaposlenosti povezan sa slabijom kvalitetom nacionalnih institucija (kao što su kontrola korupcije i vladavina prava), kao i rigidnim strukturama tržišta rada i proizvoda.[29] Doista, zdrave institucije i ekonomske strukture ključne su za otpornost i dugoročan prosperitet europodručja (vidi Grafikon 22.).[30]

Grafikon 22.

Povezanost između institucija i rasta u Europi

(os x: institucionalna kvaliteta u 1999., os y: stvaran – očekivan rast od 1999. do 2016.)

Izvori: Eurostat, Svjetska banka i izračun ESB-a
Napomene: Institucionalna kvaliteta mjeri se prosjekom šest pokazatelja Svjetske banke o upravljanju (glas i odgovornost, djelotvornost vlasti, vladavina prava, kvaliteta regulative, kontrola korupcije i politička stabilnost i odsustvo nasilja). Na osi y, očekivani rast rezultat je jednostavne regresije kojom se ocjenjuje brzina konvergencije, pri čemu prosječan rast BDP-a po stanovniku između 1999. i 2016. ovisi samo o razini BDP-a po stanovniku u 1999. i konstanti.

Niz pokazatelja upućuje na to da je zamah reforma u europodručju znatno oslabio nakon 2013. i da su se stope provedbi reforma spustile na pretkrizne razine.[31] Ovo usporavanje reforma vrijedno je žaljenja jer već postoje primjeri vjerodostojnih i dobro ciljanih reforma provedenih tijekom krize koje su stvorile znatne koristi dotičnim zemljama europodručja.[32]

Usporena provedba reforma stvara zabrinutosti glede izgleda za rast europodručja i zaposlenosti i usporava daljnja neophodna poboljšanja sposobnosti apsorbiranja šokova monetarne unije. Tablica 1. pokazuje napredak ostvaren u provedbi preporuka specifičnih za određenu zemlju za 2016. Europske komisije. Nedvojbeno je da je provedba reforma bila vrlo ograničena u zemljama europodručja. Primjerice, nijedna preporuka nije bila u potpunosti provedena, a za samo dvije zabilježen je znatan napredak. Ipak, određeni napredak mogao se vidjeti u većini zemalja europodručja u 2016. s obzirom na reforme okvirnih uvjeta (npr. poboljšanje učinkovitosti okvira za insolventnost, jačanje restrukturiranja duga privatnog sektora i povećanje pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća). Glede fiskalnih i strukturnih reforma, aktivnosti su i nadalje bile usredotočene na smanjenje poreznoga klina na rad, a neke zemlje europodručja također su pokušale poboljšati učinkovitost javne uprave i naplate poreza. S obzirom na reforme na tržištu rada ili mjere za povećanje konkurencije u uslužnom sektoru, ostvaren je znatno ograničeniji napredak ili ga nije ni bilo u većini zemalja europodručja. U područjima gdje je bilo reforma, one su uobičajeno bile provedene jedna po jedna. To znači da su potencijalno važne komplementarnosti između različitih reformskih područja bile zanemarene i da su propuštene mogućnosti da se potpuno internaliziraju učinci stimuliranja potražnje, koji proizlaze iz rastućih očekivanja glede viših budućih dohodaka.[33]

Tablica 1.

Procjena provedbe preporuka specifičnih za određenu zemlju za 2016. Europske komisije

Izvor: Europska komisija
Napomene: Grčka nije bila uključena u Europski semestar u 2016. jer se bavila programom ekonomske prilagodbe te stoga nije dobila specifične preporuke koje se na nju odnose. Sljedeće su kategorije upotrijebljene za procjenu napretka u provedbi preporuka specifičnih za određenu zemlju za 2016.: Bez napretka: država članica nije uvjerljivo najavila ni donijela mjere za poštovanje specifičnih preporuka koje se na nju odnose. Ograničen napredak: država članica najavila je neke mjere, ali one samo u ograničenoj mjeri poštuju specifične preporuke koje se na nju odnose; i/ili je predstavila zakonodavne akte u upravljačkom ili zakonodavnom tijelu, ali oni još nisu doneseni, a potrebni su znatni nezakonodavni napori prije provedbe specifičnih preporuka koje se na nju odnose; i/ili je predstavila nezakonodavne akte, ali bez poduzimanja daljnjih napora u smislu provedbe koja je potrebna za poštovanje specifičnih preporuka koje se na nju odnose. Određen napredak: država članica donijela je mjere koje djelomično poštuju specifične preporuke koje se na nju odnose i/ili je donijela mjere za poštovanje specifičnih preporuka koje se na nju odnose, ali je potrebno još dosta napora da bi se u potpunosti poštovale specifične preporuke koje se na nju odnose jer je provedeno samo nekoliko donesenih mjera. Znatan napredak: država članica donijela je mjere koje u velikoj mjeri poštuju specifične preporuke koje se na nju odnose, a većina njih je i provedena. Poštovano u potpunosti: država članica provela je sve mjere potrebne da se na odgovarajući način poštuju specifične preporuke koje se na nju odnose. Ovo je pregledna tablica; za više pojedinosti o preporukama u vezi s reformama specifičnima za određenu zemlju po područjima politike, vidi mrežne stranice Europskog semestra Europske komisije.

Sveukupno gledajući, vlade trebaju ubrzati provedbu reforma koje pogoduju poslovanju. Kao što je prethodno prikazano, neki napori za poboljšanje poslovnoga i regulatornog okružja učinjeni su u 2016., ali je napredak posljednjih godina bio previše ograničen da bi se zemlje europodručja uskladile s najboljim svjetskim praksama. Kao što se govori u Okviru 4., i nadalje postoji znatan neiskorišten potencijal reforma da potaknu produktivnost i zaposlenost. Uz mjere za poboljšanje javne infrastrukture, mjere za povećanje učinkovitosti okvira za insolventnost i povećanje konkurencije na tržištima proizvoda i usluga također bi pridonijele povećanju ulaganja, a na kraju i agregatnoj potražnji. Kao nadopuna tim reformskim prioritetima, sveobuhvatne reforme na tržištu rada potrebne su za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjenje segmentacije među različitim vrstama ugovora o radu i rješavanje neusklađenosti vještina. Politike usmjerene na razvoj ljudskoga kapitala i mobilnost radne snage te aktivni programi tržišta rada također se trebaju ubrzati radi rješavanja velike nezaposlenosti. Bolja učinkovitost javne uprave također bi potaknula rast produktivnosti i donijela koristi privatnom sektoru.

Obnovljeni poticaj za provedbu reforma također je potreban na razini EU-a. Nova struktura gospodarskog upravljanja koju utjelovljuje Europski semestar Komisije treba promicati provedbu reforma u europodručju, ali navedeni ograničeni napredak pokazuje da mnogo toga još treba učiniti. Primjerice, kako je navedeno u Izvješću petorice predsjednika[34] objavljenom u 2015., u većoj mjeri obvezujući konvergencijski proces prema otpornijim gospodarskim strukturama potreban je u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Istodobno, napori da se ostvari veći napredak na jedinstvenom tržištu, kojim bi se uspostavila istinska unija tržišta kapitala i dovršila bankovna unija, također će pridonijeti izgradnji otpornijeg europodručja usmjerenog na rast.

Okvir 4. Reformski prioriteti u europodručju za poslovno okružje i tržišta proizvoda

U europodručju ima dosta prostora za reformu radi uspostavljanja klime koja je pogodnija za poslovanje, poboljšanja okvira za insolventnost i povećanja konkurencije na tržištima proizvoda i usluga. Takve reforme ključne su za poticanje produktivnosti, privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, povećanje poslovnog dinamizma i stimuliranje ulaganja u europodručje. Važnost praksi pogodnih za poslovanje također je istaknuta u investicijskom planu za Europu.[35] Radi dopune i daljnjeg razvoja nekih ideja navedenih u glavnom tekstu ovog izvješća, u ovom okviru promatraju se prioritetna područja reforma za europodručje, ispituje se trenutačna situacija i raspravlja o uvođenju referentnih vrijednosti kao mogućeg elementa koji bi dinamizirao proces provođenja reforma.

U nizu zemalja europodručja poslovni uvjeti i nadalje su nepovoljni zbog vrlo reguliranih tržišta proizvoda i rada i neučinkovitosti okvira za insolventnost. U Izvješću o lakoći poslovanja (engl. Doing Business) za 2017. Svjetske banke,[36] među prvih deset najuspješnijih zemalja na svijetu za cjelokupni segment nije navedena nijedna zemlja europodručja. Isto tako, poslovne prakse europodručja i nadalje su donekle udaljene od praksi najuspješnijih zemalja na svijetu. Primjerice, postupci u slučaju insolventnosti prosječno traju malo manje od dvije godine u europodručju, što je triput dulje od prosjeka triju najuspješnijih zemalja na svijetu. Nadalje, za provedbu ugovora potrebno je prosječno više od 600 dana u europodručju, a samo oko 200 dana u tri najuspješnije zemlje na svijetu. Usto, poslovne prakse i nadalje se znatno razlikuju diljem europodručja. Primjerice, potrebno je manje od četiri dana za otvaranje posla u Estoniji, dok je na Malti za to potrebno gotovo mjesec dana (vidi Grafikon A). Na Novom Zelandu – koji je najuspješnija zemlja u ovom području – potrebno je manje od dana. Isto tako, za otvaranje posla u europodručju treba poduzeti prosječno pet postupaka, od tri postupka u Belgiji, Estoniji, Finskoj i Irskoj do devet u Njemačkoj i Malti (vidi Grafikon B), dok je u najuspješnijoj zemlji na svijetu potreban samo jedan postupak.

Grafikon A

Broj dana potreban za pokretanje poslovanja

Izvori: Izvješće o lakoći poslovanja za 2017., Svjetska banka i izračun ESB-a
Napomene: Na lijevoj skali, što je viša vrijednost, to je skuplje pokrenuti poslovanje, mjereno vremenom koje je potrebno za otvaranje posla. Kao mjera provedenih reforma, desna skala pokazuje promjenu broja dana za otvaranje posla u razdobljima od 2008. do 2013. (žute točke) i od 2013. do 2016. (crveni trokuti). Promjena u provođenju reforma veća (manja) od nule znači da se zemlja primiče (odmiče) od najbolje prakse. Broj ispod grafikona upućuje na trenutačni rang zemlje na svijetu. Za 2008. nije dostupna vrijednost za Maltu.

Grafikon B

Broj dana potreban za otvaranje posla

Izvori: Izvješće o lakoći poslovanja 2017., Svjetska banka i izračun ESB-a
Napomene: Na lijevoj skali, što je viša vrijednost, to je skuplje pokrenuti poslovanje, mjereno brojem postupaka potrebnih za otvaranje posla. Kao mjera provedenih reforma, desna skala pokazuje promjenu broja postupaka potrebnih za otvaranje posla u razdobljima od 2008. do 2013. (žute točke) i od 2013. do 2016. (crveni trokuti). Promjena u provođenju reforma veća (manja) od nule znači da se zemlja primiče (odmiče) od najbolje prakse. Broj ispod grafikona upućuje na trenutačni rang zemlje na svijetu. Za 2008. nije dostupna vrijednost za Maltu.

Reforme za jačanje regulatornog okružja i vladavine prava, povećanje učinkovitosti rješavanja neprihodonosnih kredita i uklanjanje prepreka ulasku poduzeća na tržište i njihovu izlasku s tržišta, zajedno s mjerama za rješavanje previše složenih administrativnih postupaka i neučinkovitih okvira za insolventnost, trebaju se postaviti na visoko mjesto u programu reforma europodručja. Kao što je navedeno u glavnom tekstu, provođenje reforma koje pogoduju poslovanju bilo je posebno slabo posljednjih godina, što zahtijeva dodatan poticaj prema takvim politikama.[37] Uz različite mjere za stimuliranje reformskih aktivnosti u europodručju koje su opisane u glavnom tekstu, određivanje referentnih vrijednosti također bi moglo potaknuti provođenje reforma u poslovnom okružju i na tržištima proizvoda. Strukturni pokazatelji trebaju se promatrati uglavnom kao ilustrativni primjeri poslovnog okružja u određenoj zemlji, ali mogu pomoći i u utvrđivanju najboljih praksi i određivanju ciljeva, pa su stoga korisni za proces određivanja referentnih vrijednosti.

Monetarna politika podupire oporavak europodručja i porast inflacije

Potreba za daljnjim mjerama monetarne politike u 2016.

Pogoršani gospodarski i financijski uvjeti nalagali su pozorno praćenje na početku godine

Mjere monetarne politike koje je ESB poduzimao posljednjih godina bile su usmjerene na podupiranje gospodarskog oporavka europodručja i povratak inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Te mjere, koje uključuju ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO), program kupnje vrijednosnih papira (APP) i negativnu kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, bile su uvedene različitim koracima i pokazale su se vrlo učinkovitima u podupiranju oporavka i obrani od dezinflacijskih pritisaka. Ipak, pritisci tijekom 2016. odgodili su konvergenciju inflacije prema razinama u skladu s ciljem Upravnog vijeća, zbog čega su tijekom cijele godine bile nužne daljnje mjere monetarne politike.

Na početku 2016. gospodarski i financijski uvjeti pogoršali su se u okružju povećane neizvjesnosti, geopolitičkih rizika i naglašenije kolebljivosti na financijskim tržištima i tržištima sirovina. Posebice, zabrinutosti glede smjera globalnoga gospodarstva povećale su se u svjetlu usporavanja u zemljama s tržištima u nastajanju, osobito u Kini. Usto, inflacijska dinamika i nadalje je bila slabija od očekivanja, uglavnom zbog ponovnoga snažnog pada cijena nafte i prigušenog rasta plaća. Zajedno sa smanjenim kratkoročnim i srednjoročnim inflacijskim očekivanjima, to je upućivalo na povećane rizike učinaka u drugom krugu jer je postojala mogućnost da slaba inflacijska očekivanja mogu dovesti do toga da stranke koje određuju plaće odgode povećanja plaća.

U tim je uvjetima Upravno vijeće u siječnju ponovo potvrdilo svoje smjernice buduće monetarne politike i naglasilo da očekuje da će ključne kamatne stope ESB-a ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, a zasigurno dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira. Nadalje, s obzirom na to da su snaga i ustrajnost pritisaka bili neizvjesni, Upravno vijeće uvidjelo je da je potrebno preispitati i možda ponovno razmotriti monetarnu politiku na sastanku o monetarnoj politici u ožujku 2016., kad bude dostupno više informacija, uključujući nove projekcije stručnjaka.

U prvom tromjesečju smanjili su se izgledi da se ostvari postojana prilagodba inflacijskih kretanja prema cilju Upravnog vijeća da inflacija u srednjoročnom razdoblju bude ispod, ali blizu 2 %. Pooštrili su se financijski uvjeti, posebice na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira i deviznim tržištima, što je stvorilo rizik da se ti uvjeti prenesu u strože uvjete financiranja za realno gospodarstvo. Najnoviji podatci također su upućivali na to da gospodarski oporavak gubi zamah, a inflacija se ponovno spustila na negativnu razinu. Iako je velik dio ovog pada bio posljedica smanjenih cijena nafte, temeljni cjenovni pritisci također su bili slabiji od prethodnih očekivanja. Srednjoročna inflacijska očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima također su se smanjila, što je dodatno povećalo rizike učinaka u drugom krugu. Projekcije stručnjaka ESB-a za inflaciju revidirane su znatno naniže u ožujku, što je upućivalo na još jedno odgađanje datuma na koji je predviđeno da će se inflacija vratiti na ciljanu razinu Upravnog vijeća od ispod, ali blizu 2 %.

Nepovoljniji izgledi stvorili su potrebu za snažnim odgovorom monetarne politike u ožujku

U tim uvjetima Upravno vijeće imalo je dobre razloge da ponovno razmotri svoju monetarnu politiku i osigura dodatan znatan monetarni poticaj radi neutraliziranja povećanih rizika za ESB-ov cilj stabilnosti cijena. Zbog toga je Upravno vijeće uvelo sveobuhvatan paket mjera monetarne politike u ožujku 2016.

Na sastanku u ožujku Upravno vijeće odlučilo je sljedeće: (i) sniziti ključne kamatne stope monetarne politike, a posebno kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na –0,40 %[38], (ii) povećati iznos mjesečnih kupnji u sklopu APP-a na 80 mlrd. EUR počevši od travnja 2016. i povisiti granice udjela izdanja i izdavatelja za kupnje nekih vrsta vrijednosnih papira, (iii) uključiti novi program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) u APP, za kupnje eurskih obveznica s investicijskim rejtingom koje su izdala nebankovna društva s poslovnim nastanom u europodručju i (iv) pokrenuti novu seriju četiriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-II), od kojih će svaka imati rok dospijeća od četiri godine, počevši od lipnja 2016. Nadalje, Upravno vijeće nastavilo je pojašnjavati u svojim smjernicama buduće monetarne politike da se očekuje da će ključne kamatne stope ESB-a ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljega razdoblja, a zasigurno dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira te ponovno potvrdilo da će se kupnje provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, a u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljanom razinom stope inflacije.

Sveobuhvatan skup mjera bio je usmjeren na daljnje ublažavanje uvjeta zaduživanja privatnog sektora i poticanje kreditiranja privatnog sektora, čime se pojačao zamah oporavka europodručja i ubrzao povratak inflacije na željene razine. Mjere su pridonijele i smanjenju pritiska zamijećenog na financijskom tržištu u prethodnom dijelu godine i u sprječavanju da taj pritisak ugrozi prijenos akomodativne monetarne politike (vidi odjeljak 2.2. poglavlja 1.). Cilj smanjenja kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke bio je daljnje ublažavanje kreditnih uvjeta (vidi Grafikon 23.). To znači da bi banke s iznosom likvidnosti iznad minimalnih obveznih pričuva bile poticane da likvidnost upotrijebe za kupnju druge imovine ili za odobravanje više kredita realnom gospodarstvu. Na taj je način negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke poduprla APP jačajući učinke ponovnog uravnoteženja portfelja.

Grafikon 23.

Ključne kamatne stope ESB-a

(postotci na godišnjoj razini)

Izvor: ESB
Napomena: Posljednji podatci odnose se na 7. prosinca 2016.

TLTRO-II je bio određen kao važan element kreditnog ublažavanja i odobravanja kredita, koji bi potpomogao transmisiju monetarne politike kroz kanal bankovnih kredita. Iako je maksimalna kamatna stopa koja se obračunava bila određena kao kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja kod raspodjele, stvarna kamatna stopa koja se primjenjuje mogla je biti jednako niska kao kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, ako je kreditiranje određene banke premašilo njezinu unaprijed određenu referentnu vrijednost.[39]

Uvođenje CSPP-a dodatno je ojačalo prijenos kupnji vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav na realno gospodarstvo. Kako bi što više poduzeća i sektora imalo koristi, zadržan je širok opseg prihvatljive imovine.[40] Kupnje u sklopu CSPP-a u načelu su bile moguće i na primarnim i na sekundarnim tržištima.[41]

Europodručje je pokazalo otpornost u drugom polugodištu 2016., ali je slabost temeljne inflacije bila dugotrajna

Paket politika o kojemu je odluka donesena u ožujku 2016., zajedno sa znatnim postojećim monetarnim poticajem, imao je važnu ulogu u podupiranju otpornosti gospodarstva europodručja na globalnu i političku neizvjesnost. Nakon rezultata referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u sredinom 2016., kolebljivost na financijskim tržištima u početku se povećala, ali su tržišta općenito pokazala ohrabrujuću otpornost i relativno brzo su se smirila. Činjenica da su središnje banke diljem svijeta bile spremne osigurati likvidnost, ako to bude potrebno, i strog regulatorni i nadzorni okvir za banke europodručja te mjere akomodativne monetarne politike ESB-a pripomogli su toj otpornosti.

Istodobno, potencijalni budući učinak rezultata referenduma Ujedinjene Kraljevine i ostale postojeće geopolitičke neizvjesnosti, zajedno s potisnutim izgledima za rast u zemljama s tržištima u nastajanju, i nadalje su nepovoljno djelovali na inozemnu potražnju i u početku se smatralo da stvaraju negativne rizike za gospodarske izglede europodručja za drugo polugodište. To se odražavalo i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2016., u kojima je prognoza rasta europodručja neznatno snižena u odnosu na lipanj. Usto, temeljni cjenovni pritisci ni nadalje nisu pokazivali uvjerljiv uzlazni trend i ostali su izvor zabrinutosti. Posebice, izgledi za rast i inflaciju u europodručju i nadalje su ovisili o vrlo povoljnim uvjetima financiranja, koji su uvelike odražavali akomodativnu monetarnu politiku.

Upravno vijeće stoga je ujesen nastavilo vrlo pozorno pratiti gospodarska kretanja i kretanja na financijskim tržištima i naglasilo svoju opredijeljenost za očuvanje vrlo znatnog iznosa monetarne potpore potrebne za osiguranje održive konvergencije inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Nadalje, radi povećanja svoje spremnosti i sposobnosti da djeluje po potrebi, Upravno vijeće zadužilo je odgovarajuće odbore Eurosustava da ispitaju mogućnosti kojima bi se osiguralo nesmetano provođenje APP-a do ožujka 2017., odnosno nakon toga, ako to bude potrebno.

Krajem godine oporavak europodručja nastavio je pokazivati otpornost u uvjetima prevladavajućih neizvjesnosti, potpomognut daljnjim snažnim prijenosom mjera monetarne politike na realno gospodarstvo europodručja. Oporavak se nastavio umjerenim, ali sve jačim tempom, uglavnom zahvaljujući snažnijoj domaćoj potražnji, rastu realnoga raspoloživog dohotka, postojanom stvaranju radnih mjesta i još uvijek vrlo povoljnim uvjetima financiranja. Inflacija se također ubrzala zbog rastućih cijena energije, a očekivalo se da će još rasti.

Paket politika iz prosinca bio je namijenjen očuvanju vrlo visoke razine monetarne akomodacije

Scenarij postupnoga uzlaznog trenda inflacije i nadalje se u velikoj mjeri oslanjao na potporu akomodativne monetarne politike. S obzirom na dugotrajnu slabost temeljne inflacije, smatralo se malo vjerojatnim da će se s dovoljnim pouzdanjem ostvariti održiva konvergencija inflacije prema željenim razinama. U tim se uvjetima smatralo opravdanim očuvati vrlo visok stupanj monetarne akomodacije u razdoblju nakon ožujka 2017.

Stoga je na sastanku u prosincu Upravno vijeće odlučilo sljedeće: (i) produljiti razdoblje svojih neto kupnji vrijednosnih papira nakon ožujka 2017. i najavilo nastavak APP-a – istodobno s reinvestiranjem dospjelih vrijednosnih papira[42] – mjesečnom dinamikom od 60 mlrd. EUR od travnja 2017. do kraja prosinca 2017. i nadalje, ako to bude potrebno, a u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s njegovim inflacijskim ciljem i (ii) prilagoditi parametre APP-a od siječnja 2017. kako bi se osigurala njegova daljnja neometana provedba, smanjivši najmanje preostalo dospijeće prihvatljivih vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora s dvije godine na godinu dana te dopustivši kupnje vrijednosnih papira s prinosom do dospijeća nižim od kamatne stope ESB-a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, u mjeri u kojoj je to potrebno.[43] Ključne kamatne stope ESB-a ostale su nepromijenjene, a Upravno vijeće i nadalje je očekivalo da će one ostati na sadašnjim ili nižim razinama u duljem razdoblju, a zasigurno dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira. Nadalje, Upravno vijeće ponovo je potvrdilo svoju opredijeljenost da pozorno prati kretanje izgleda za stabilnost cijena i da, ako to bude potrebno za ostvarenje njegova cilja, djeluje koristeći se svim instrumentima kojima raspolaže u skladu sa svojim ovlastima. Posebice, Upravno vijeće naglasilo je da namjerava povećati svoj program u smislu njegove veličine i/ili trajanja ako u međuvremenu izgledi postanu manje povoljni, odnosno ako financijski uvjeti postanu neusklađeni s daljnjim napretkom prema ostvarenju postojane prilagodbe inflacijskih kretanja.

Svrha ovih odluka bilo je osigurati da financijski uvjeti u europodručju ostanu vrlo povoljni, što je i nadalje bilo ključno za ostvarenje ESB-ova cilja stabilnosti cijena. Posebice, cilj produljenja kupnji u sklopu APP-a na dulje razdoblje bio je osigurati postojaniju potporu uvjetima financiranja, a time i trajniju transmisiju poticajnih mjera za podupiranje umjerenoga, ali sve jačeg, oporavka. Istodobno je cilj postojanije prisutnosti Eurosustava na tržištu bio osigurati izvor stabilnosti u uvjetima povećane neizvjesnosti, uključujući zabrinutosti koje proizlaze iz potencijalnih dugoročnih posljedica referenduma Ujedinjene Kraljevine i mogućih političkih implikacija nakon američkih predsjedničkih izbora. Smanjenje iznosa mjesečnih kupnji odražavalo je ponovnu procjenu Upravnog vijeća o ravnoteži rizika, prema kojoj je poraslo pouzdanje u ukupne rezultate gospodarstva europodručja, dok su deflacijski rizici uglavnom nestali. Sveukupni cilj odluke bio je zaštititi financijske uvjete u europodručju i omogućiti da oporavak sazrije i ojača, bez obzira na raspon mogućih vanjskih ili unutarnjih šokova.

Okvir 5. Distribucijski učinak monetarne politike

Tijekom posljednjih godina ESB je poduzeo niz mjera monetarne politike u ostvarivanju svog cilja stabilnosti cijena. Ključne kamatne stope ESB-a smanjene su na dosad najniže razine, a daljnje nekonvencionalne mjere, kao što su ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja i kupnje vrijednosnih papira javnoga i privatnog sektora, uvedene su kako bi se osigurala dodatna monetarna akomodacija.[44] Te su mjere bile vrlo uspješne u ublažavanju ukupnih financijskih uvjeta i povoljno su djelovale na izglede za realnu gospodarsku aktivnost i inflaciju u europodručju. Kao i sve „standardne” mjere monetarne politike, mjere donesene posljednjih godina utjecale su na cjelokupni sastav tržišnih kamatnih stopa i cijena imovine. Iako su ti učinci korisni za gospodarstvo u cjelini zbog svojeg utjecaja na stvaranje radnih mjesta, konačne koristi promjena financijskih varijabla mogu biti neravnomjerno raspodijeljene među gospodarskim sektorima i pojedincima. Cilj ovog okvira jest rasvijetliti distribucijske posljedice mjera monetarne politike koje je ESB poduzeo posljednjih godina, počevši od izravnih financijskih kanala, nakon čega se pozornost usmjerava na neizravnije učinke na rast i tržišta rada.[45]

Ponajprije, monetarna politika ima distribucijske učinke preko financijskih kanala, čime utječe na financijske prihode i bogatstvo. Kada središnja banka snizi kamatne stope monetarne politike ili kupuje imovinu te tako snižava kamatne stope na svim tržištima i za sva dospijeća, dolazi do neizbježne redistribucije financijskih prihoda među sektorima i kućanstvima u skladu s njihovom neto financijskom pozicijom, tj. ovisno o tome jesu li neto štediše ili zajmoprimci. Analiza promjena neto kamatnog prihoda posljednjih godina može stoga dati važan uvid u distribucijski učinak niskih kamatnih stopa jer je to jedna od komponenata financijskih prihoda koja je pod najjačim izravnim učinkom monetarne politike. Učinak smanjenih kamatnih stopa na neto kamatni prihod (tj. primljene kamate umanjene za plaćene kamate) može se procijeniti tako da se promatra kako se prinos na postojeću imovinu i obveze mijenjao tijekom krize. Za europodručje u cjelini, financijska društva su sve u svemu primila manji kamatni prihod u razdoblju od drugog tromjesečja 2014. do trećeg tromjesečja 2016., dok su nefinancijska društva i države uštedjeli na svojim neto kamatnim troškovima (vidi Grafikon A).[46] Sektor kućanstava, za koji se često smatra da je pretrpio veliki gubitak s obzirom na svoju poziciju neto štediše, zapravo je zabilježio samo umjeren gubitak neto kamatnog prihoda. Usporedbe radi, Grafikon A također prikazuje promjene neto kamatnog prihoda od 2008. te pokazuje da su glavni učinci ostvareni i prije uvođenja negativnih stopa na ESB-ovu stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u lipnju 2014. i početka kupnji vrijednosnih papira javnog sektora u ožujku 2015.

Ovi sektorski agregati prikrivaju široku disperziju učinaka kod pojedinačnih kućanstava. Mjerenje pojedinačnih učinaka nije jednostavno, ali neki zaključci mogu se dobiti iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava Eurosustava (engl. Eurosystem's Household Finance and Consumption Survey). Dosad su provedena dva kruga ankete, u 2010. i 2014., što omogućuje procjenu kako su se neto financijski prihodi mijenjali među različitim kućanstvima usporedo s padom kamatnih stopa.[47] Za europodručje u cjelini udio neto financijskih prihoda u ukupnom prihodu kućanstava malo se smanjio, što je u skladu sa sektorskim podatcima prikazanima u Grafikonu A. U pozadini toga bio je ipak progresivni distribucijski učinak među kućanstvima. Pozicija kućanstava s najmanjim neto bogatstvom gotovo se nije promijenila, odražavajući smanjenje njihovih otplata duga kao i prihod od financijskih ulaganja, dok su najbogatija kućanstva izgubila najviše jer je njihova financijska imovina znatno veća od njihova duga (vidi Grafikon B).

Grafikon A

Promjene neto kamatnog prihoda među sektorima

(postotni udio u BDP-u)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomene: Grafikon odražava promjene od drugog tromjesečja 2008. do trećeg tromjesečja 2016. i od drugog tromjesečja 2014. do trećeg tromjesečja 2016. pomičnog prosjeka četiriju tromjesečja neto kamatnog prihoda. Kako bi se isključio utjecaj varijacija stanja imovine/obveza na neto kamatni prihod, promjene su izračunate primjenom stopa povrata na imovinu i obveze na ugovoreni iznos imovine i obveza u prvom tromjesečju 2008. odnosno prvom tromjesečju 2014. Promjene neto kamatnog prihoda iskazane su kao postotci BDP-a, pri čemu je BDP fiksiran na dotičnim početnim točkama. Plaćanja kamata/dobit prikazani su nakon alociranja UFPIM-a (usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih).

Grafikon B

Neto financijski prihodi kućanstava 

(postotni udio u bruto dohotku)

Izvor: Anketa o financijama i potrošnji kućanstava Eurosustava (2010. i 2014.)
Napomene: Postotni raspon pokazuje razrede neto bogatstva, npr. najnižih 20 % – petina kućanstava s najnižim neto bogatstvom. Neto financijski tokovi izračunati su kao prihod od financijskih ulaganja umanjen za ukupne otplate duga. Udjeli su izračunati kao zbroj neto financijskih tokova kućanstava u svakom razredu neto bogatstva podijeljen sa zbrojem prihoda kućanstava za sva kućanstva u razredu neto bogatstva.

Distribucijske posljedice monetarne politike također ovise o drugom financijskom kanalu, odnosno o učincima na bogatstvo. Anketa o financijama i potrošnji kućanstava Eurosustava govori i o tim učincima. Kućanstva europodručja koja drže financijsku imovinu, kao što su dionice i obveznice, iznimno su koncentrirana na vrhu distribucije neto bogatstva. Zbog toga samo relativno mala podskupina kućanstava ima koristi od kapitalnih dobitaka na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira i obveznica; tri četvrtine kućanstava nemaju nikakve koristi. Nasuprot tome, vlasništvo nad nekretninom ravnomjernije je raspoređeno među skupinama bogatstva. Medijalno kućanstvo stoga je imalo koristi od povećanja cijena stambenih nekretnina.[48]

Najvažnije razdoblje za procjenu učinaka na bogatstvo jest razdoblje od sredine 2014. jer se smatra da kupnje imovine uglavnom stvaraju inflaciju cijena imovine. Uvid u apsolutne i relativne učinke na bogatstvo na različitim razinama bogatstva u ovom razdoblju može se steći procjenom načina na koji bi se vrijednost bogatstva držanog sredinom 2014. (posljednji dostupni podatci) mijenjala da je otad bila samo pod utjecajem promjena cijena vlasničkih vrijednosnih papira, obveznica i stambenih nekretnina.[49] U europodručju je zabilježen apsolutni dobitak: kućanstva svih razina bogatstva zabilježila su povećanje svojeg bogatstva iskazanog kao udio u njihovu srednjem dohotku. To je posljedica porasta cijena stambenih nekretnina u europodručju u navedenom razdoblju, dok su prosječne cijene obveznica umjereno porasle, a prosječne cijene dionica pale. Ipak, bogatija kućanstva imala su relativno više koristi od siromašnijih kućanstava (vidi Grafikon C).

Grafikon C

Procijenjena promjena neto bogatstva kućanstava

(promjena u postotnim bodovima srednjeg neto bogatstva kao postotnog udjela srednjeg bruto dohotka u tom razredu bogatstva, 2. tr. 2014. – 2. tr. 2016.)

Izvori: Simulacije ESB-a i Anketa o financijama i potrošnji kućanstava
Napomena: Postotni raspon pokazuje razrede neto bogatstva, npr. najnižih 20 % – petina kućanstava s najnižim neto bogatstvom.

Uravnotežena procjena ukupnih distribucijskih učinaka monetarne politike mora također uključivati njezine makroekonomske učinke. Čak i ako niske kamatne stope i visoke cijene imovine nisu korisne za sve sektore i pojedince, postoje pozitivni distribucijski učinci u srednjoročnom razdoblju povezani s poticanjem agregatne potražnje, smanjenjem nezaposlenosti i pridonošenjem stabilnosti cijena, što sve smanjuje nejednakost.

Otkako je pokrenut ESB-ov paket ublažavanja kreditnih uvjeta u lipnju 2014., europodručje je imalo koristi od sveobuhvatnijeg oporavka predvođenog domaćom potražnjom. To nije bio slučaj kod oporavka u razdoblju od 2009. do 2011., koji se uvelike oslanjao na neto izvoz (vidi Okvir 2., Grafikon A). Iako je teško odrediti točan doprinos monetarne politike, može se zamijetiti da su od lipnja 2014. mjere ESB-a potaknule konvergenciju naniže kamatnih stopa banaka na kredite i uzlazni trend obujma kredita. To je djelomično bilo potaknuto preokretom financijske fragmentacije zamijećene u 2011. i 2012. To također odražava drugi činitelj: mjere ESB‑a pomogle su prekinuti začarani krug između kamatnih stopa banaka na kredite, makroekonomskih rezultata i percepcija kreditnog rizika u ranjivim zemljama. Ublažavanje kreditnih uvjeta pomoglo je preokrenuti negativan distribucijski učinak u smislu pristupa financiranju, a to se sada prenosi na agregatnu potražnju.

Kako je gospodarstvo postajalo jače, stopa nezaposlenosti se smanjivala. Poboljšanja financijskih uvjeta koja su rezultat monetarne politike ESB-a podupiru kreditiranje kućanstava i poduzeća, što potiče potrošnju (trajnih proizvoda) i ulaganja. To, pak, podupire gospodarski rast i zaposlenost (vidi Grafikon D). Stvaranje radnih mjesta trebalo bi pogodovati siromašnijim kućanstvima, posebice stoga što je njihov status zaposlenosti najosjetljiviji na stanje gospodarstva. Zauzvrat, ovo distribucijsko obilježje dodatno podupire gospodarski rast s obzirom na to da kućanstva s nižim dohotkom obično imaju veću graničnu sklonost potrošnji dohotka. Doista, tijekom nedavnog razdoblja snažnog rasta zaposlenosti, realni raspoloživi dohodak i potrošnja također su snažno rasli (vidi Grafikon E).

Grafikon D

Kretanja na tržištu rada

(tromjesečne promjene u postotcima (zaposlenost), postotci (nezaposlenost))

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomena: Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2016. (zaposlenost) i prosinac 2016. (stopa nezaposlenosti).

Grafikon E

Potrošnja i realni bruto raspoloživi dohodak

(godišnje promjene u postotcima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB-a
Napomena: Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2016.

ESB prati kako distribucijske posljedice njegove monetarne politike utječu na njezinu transmisiju, a time i na prilagodbe inflacijskih kretanja. Ipak, rješavanje bilo kakvih neopravdanih učinaka redistribucije nije u području djelovanja monetarne politike s obzirom na njezin glavni cilj stabilnosti cijena. Države mogu oblikovati distribuciju dohotka i bogatstva preko svojih politika, posebice preko ciljanih fiskalnih mjera. Odlučnije strukturne i fiskalne politike usmjerene na rast ključne su za nadopunjavanje akomodativne monetarne politike ESB-a kako bi se ubrzao povratak gospodarstva europodručja na potencijalni BDP i podigla putanja rasta potencijalne proizvodnje. To bi, zauzvrat, smanjilo opterećenje monetarne politike i omogućilo joj da se vrati upotrebi svojega uobičajenog skupa instrumenata – uključujući pozitivne kamatne stope.

Prijenos monetarne politike na financijske i gospodarske uvjete

Sveobuhvatne mjere politike ESB-a i nadalje su učinkovito osiguravale znatan stupanj akomodacije

Mjere monetarne politike uvedene sredinom 2014., kada je ESB prvi put uveo sveobuhvatne politike ublažavanja, uključujući ublažavanje kreditnih uvjeta, bile su ključni činitelj koji je podupirao oporavak europodručja. Sveobuhvatne mjere politike – kao što su kupnje vrijednosnih papira, ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) i niske kamatne stope monetarne politike – nastavljaju se prenositi na realno gospodarstvo. Zbog toga su uvjeti zaduživanja za kućanstva i poduzeća znatno ublaženi, a odobravanje kredita je ojačalo, što je poduprlo agregatnu potrošnju u europodručju.

Znatan stupanj akomodacije proizašao je iz neto kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP), koji obuhvaća kupnje širokog raspona vrijednosnih papira privatnog i javnog sektora u sklopu svoja četiri potprograma: programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3) i programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP). Provedba APP-a neometano se nastavila u 2016. Fleksibilnost osigurana unutar APP-a omogućila je da kombinirane prosječne mjesečne kupnje ostanu u skladu s ciljem koji je odredilo Upravno vijeće, tj. prosječno 60 mlrd. EUR mjesečno od siječnja do ožujka 2016. i 80 mlrd. EUR mjesečno u preostalom dijelu godine. Ipak, kupnje su bile malo manje u kolovozu i prosincu, mjesecima koje obično karakterizira niža tržišna likvidnost, a malo više u ostalim mjesecima. Uvjerljivo najveći udio u ukupnim kupnjama i nadalje se odnosio na PSPP (vidi Grafikon 24.).

Grafikon 24.

Mjesečne kupnje u sklopu APP-a prema programu u 2016.

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Prijenos mjera ESB-a preko financijskih tržišta i bankovnog sustava uspješno se nastavio

Učinak mjera monetarne politike ESB-a na referentnu financijsku imovinu bio je snažan. Posebice, kupnje vrijednosnih papira koje je provodio Eurosustav i okružje niskih kamatnih stopa pridonijeli su izrazitom smanjivanju kamatnih stopa na novčanom tržištu i prinosima na državne obveznice od sredine 2014.[50] Monetarna politika ESB-a također je pridonijela tome da uvjeti na tržištu obveznica europodručja budu djelomično zaštićeni od rastućih prinosa na državne obveznice u Sjedinjenim Američkim Državama na kraju 2016. Nadalje, mjere ESB-a utjecale su na kretanja u ostalim segmentima financijskih tržišta. Preciznije rečeno, ponovno uravnoteženje portfelja i pozitivni makroekonomski učinci povezani s vrlo visokim stupnjem monetarne akomodacije možda su pridonijeli oporavku cijena dionica. Nominalni efektivni tečaj eura sveukupno je oslabio u 2016.

Mjere politike ESB-a pridonijele su znatnom poboljšanju uvjeta financiranja za banke na dva načina. Prvo, instrumenti financiranja banaka bili su jedna od kategorija imovine čiji su se srednjoročni i dugoročni prinosi znatno smanjili. Tome su pridonijeli učinci ponovnog uravnoteženja portfelja koji su proizašli iz kupnji vrijednosnih papira koje je provodio Eurosustav i učinci oskudnosti zbog smanjenog izdavanja obveznica banaka, koje su se radije zaduživale u sklopu TLTRO‑a.[51] Rezultat toga je znatno smanjenje složenog troška dužničkog financiranja za banke (vidi Grafikon 25.). Drugo, banke su nastavile zamjenjivati skuplje kratkoročno tržišno financiranje ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja (a, osim toga, iskoristile su i mogućnost da TLTRO-I obnove jeftinijim TLTRO-II).[52] Tri od četiri planirane operacije TLTRO-II provedene su u 2016., a četvrta je planirana za ožujak 2017.[53] Ukupni upotrijebljeni iznos do kraja 2016. dosegnuo je 506,7 mlrd. EUR, odnosno oko 43 % ukupnog iznosa koji je bankama europodručja odobren za posudbu u sklopu TLTRO-II.

Grafikon 25.

Složeni trošak dužničkog financiranja za banke

(složeni trošak financiranja depozitima i neosiguranim tržišnim dugom, postotci na godišnjoj razini)

Izvori: ESB, indeks Merrill Lynch Global i izračun ESB-a

Ukupni učinak APP-a i negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na profitabilnost banaka bio je ograničen jer su učinci na različite komponente prihoda banaka uglavnom poništili jedni druge (vidi Grafikon 26.). S jedne strane, te dvije mjere potisnule su kamatne stope na širok skup financijske imovine, smanjile kamatne marže i time pridonijele nižem neto kamatnom prihodu. S druge strane, povećanja tržišne vrijednosti državnih obveznica koje drže banke stvorila su kapitalne dobitke. Usto, pozitivni učinci nedavnih mjera monetarne politike na gospodarske izglede pridonijeli su povećanju obujma kredita i poboljšanju kreditne kvalitete.

Grafikon 26.

Profitabilnost banaka, APP i negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke

(2014. – 2017., doprinosi u postotnim bodovima povratu na imovinu banaka)

Izvori: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, ESB i procjene ESB-a
Napomene: Kapitalni dobitci temelje se na podatcima na konsolidiranoj osnovi za 68 bankovnih grupa europodručja uključenih u popis značajnih institucija pod izravnim nadzorom ESB-a u testiranju otpornosti na stres na području cijele Europske unije provedenom u 2014. Podatci za europodručje izračunati su kao ponderirani prosjek za zemlje uključene u uzorak uporabom konsolidiranih bankovnih podataka za ponder bankovnog sustava svake zemlje u agregatu europodručja.

Akomodativna monetarna politika ESB-a povoljno je utjecala na poduzeća europodručja

Prijenos monetarnog poticaja na kreditne uvjete banaka i odobravanje kredita bio je izniman. Kamatne stope znatno su pale za velik broj kategorija imovine i na mnogim tržištima kredita od lipnja 2014. Zbog toga su uvjeti zaduživanja za poduzeća i kućanstva europodručja bili povoljniji. Primjerice, kamatne stope banaka na kredite poduzećima smanjile su se za više od 110 baznih bodova između lipnja 2014. i prosinca 2016. (vidi Grafikon 19.).

Ublažavanje su osjetila i mala i srednja poduzeća – okosnica gospodarstva europodručja – koja se uvelike oslanjaju na kredite banaka. Kreditni uvjeti banaka za mala i srednja poduzeća dodatno su se poboljšali: od svibnja 2014. kamatne stope banaka na vrlo male kredite poduzećima smanjile su se za oko 180 baznih bodova. Nadalje, u Anketi o pristupu financiranju poduzeća u europodručju (engl. Survey on the Access to Finance of Enterprises in the euro area), mala i srednja poduzeća nastavila su bilježiti daljnja poboljšanja svojeg pristupa kreditima i povećanu spremnost banaka da odobravaju kredite po nižim kamatnim stopama.[54] Novi krediti banaka poduzećima i nadalje se uglavnom rabe za financiranje investicijskih projekata, zaliha i obrtnoga kapitala.

Kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i okružje niskih kamatnih stopa potaknuli su banke da odobravaju više kredita, npr. smanjili su atraktivnost ulaganja u vrijednosne papire s manjim prinosom. Istodobno je snižavanje troška TLTRO-II za banke aktivno uključene u kreditiranje također ohrabrilo banke da odobravaju više kredita (jer se banka može povoljnije zadužiti u sklopu TLTRO-II ako njezin obujam kreditiranja premašuje njezinu referentnu vrijednost). To je pridonijelo ublažavanju standarda odobravanja kredita i poboljšanju uvjeta bankovnih kredita, kao što se vidi u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju.[55] Zbog toga je, u kontekstu povećane potražnje za kreditima, nastavljen postupan oporavak kreditiranja privatnom sektoru europodručja. Od svibnja 2014. do prosinca 2016. godišnja stopa rasta kredita kućanstvima porasla je s –0,1 % na 2,0 %, a godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima porasla je s –2,9 % na 2,3 % (vidi Grafikon 27.).

Grafikon 27.

Krediti monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima i kućanstvima

(godišnje promjene u postotcima, prilagođeno za sezonske i kalendarske učinke)

Izvor: ESB

Početni dokazi o doprinosu CSPP-a ublaženim uvjetima financiranja za poduzeća bili su ohrabrujući. Najava CSPP-a od 10. ožujka 2016. snažno je poduprla kontinuirano smanjivanje razlika između prinosa na obveznice koje su izdala nefinancijska društva i nerizične kamatne stope (vidi Grafikon 28.).[56] Nadalje, CSPP je pridonio povećanju izdavanja eurskih korporativnih obveznica tijekom godine (vidi Grafikon 29.). Naposljetku, zahvaljujući ponovnom uravnoteženju portfelja, porasla je potražnja za obveznicama koje nisu prihvatljive u sklopu CSPP-a, a zadovoljena je povećanim izdavanjem. CSPP je također imao važne učinke prelijevanja na uvjete financiranja za poduzeća jer su banke, koje su se suočile s činjenicom da su bankovni krediti zamijenjeni izdavanjem korporativnog duga, zabilježile veće konkurentske pritiske i snažnije smanjenje marža na kredite velikim poduzećima.

Provedba CSPP-a odvijala se kako je planirano pri njegovu pokretanju, a kupnje su bile dobro diversificirane među rejtinzima, sektorima, zemljama i izdavateljima. Eurosustav je 31. prosinca 2016. držao oko 51 mlrd. EUR nebankovnih korporativnih obveznica, koje je izdalo 225 različitih izdavatelja.

Grafikon 28.

Razlike prinosa na korporativne obveznice s investicijskim rejtingom

(bazni bodovi)

Izvori: Markit i Bloomberg
Napomene: Razlike prinosa na korporativne obveznice mjere se razlikama prinosa na razmjenu imovine. Okomite linije označuju sastanke Upravnog vijeća od 10. ožujka i 21. travnja. Indeksi sadržavaju i podređene obveznice.

Grafikon 29.

Bruto izdavanje duga nefinancijskih društava europodručja

(mlrd. EUR)

Izvori: Dealogic i izračun ESB-a
Napomene: Podatci uključuju obveznice s investicijskim rejtingom i obveznice bez investicijskog rejtinga. „Izdavanje u EUR” označuje nova izdanja nominirana u eurima nefinancijskih društava sa sjedištem u europodručju. „Izdavanje u svim valutama” označuje sva nova izdanja nefinancijskih društava sa sjedištem u europodručju.

Akomodativna politika ESB-a znatno je poduprla makroekonomska kretanja u europodručju

Sveukupno gledajući, mjere monetarne politike koje je ESB uveo od lipnja 2014. imale su znatne makroekonomske učinke. Bez tih mjera, rast i inflacijska kretanja bili bi znatno prigušeniji u 2016. Posebice, uz pomoć mjera ESB-a, nestao je deflacijski rizik.

Okvir 6. Veličina i sastav bilance Eurosustava

Otkad je financijska kriza započela u 2007. odnosno 2008., Eurosustav se koristio svojom bilancom kako bi proveo različite intervencije monetarne politike, mijenjajući veličinu i sastav bilance tijekom vremena. Te intervencije uključuju operacije kojima se osigurava financiranje drugim ugovornim stranama, kao i kupnje vrijednosnih papira na različitim tržišnim segmentima radi poboljšanja transmisije monetarne politike i ublažavanja uvjeta financiranja u europodručju. Do kraja 2016. veličina bilance Eurosustava dosegnula je dosad najveći iznos od 3,7 bil. EUR.

Početkom lipnja 2014., prije nego što je Upravno vijeće odlučilo o nizu mjera monetarne politike, imovina koja proizlazi iz provođenja operacija monetarne politike iznosila je 40 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava. To je uključivalo kredite kreditnim institucijama europodručja, koji su iznosili 30 % ukupne imovine (vidi grafikon dalje u tekstu), i vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike (imovina stečena u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (SMP) i početnih programa kupnje pokrivenih obveznica), na koje se odnosilo oko 10 % ukupne imovine. Ostala financijska imovina uglavnom je obuhvaćala: (i) devizna sredstva i zlato koje drži Eurosustav, (ii) portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike i (iii) likvidnosnu podršku u nuždi koju su neke nacionalne središnje banke Eurosustava osigurale solventnim institucijama koje su se suočile s privremenim likvidnosnim problemima. Na ostalu financijsku imovinu primjenjuju se interni izvještajni zahtjevi Eurosustava i ograničenja koja proizlaze iz zabrane monetarnog financiranja i zahtjeva da ta imovina ne bi smjela utjecati na monetarnu politiku, kako je navedeno u različitim pravnim tekstovima.[57]

Na strani obveza, novčanice u optjecaju – temeljna obveza središnje banke – činile su oko 44 % ukupnih obveza u lipnju 2014. Na sredstva pričuve drugih ugovornih strana[58] odnosilo se 16 %, a na ostale obveze, uključujući kapital i račune revalorizacije, odnosilo se 40 %.

Mjere monetarne politike koje je Upravno vijeće donijelo od lipnja 2014., posebice prošireni program kupnje vrijednosnih papira (APP) započet 9. ožujka 2015., dovele su do ekspanzije i promjene sastava bilance. Udio instrumenata monetarne politike povećao se na 61 % aktivne strane bilance na kraju 2016., a veličina ostale financijske imovine ostala je relativno stabilna. Na strani obveza, glavni učinak zamijećen je u sredstvima pričuva drugih ugovornih strana, koja su se povećala za 1 bil. EUR i činila 36 % pasivne strane bilance na kraju 2016., dok se udio novčanica u optjecaju relativno smanjio na 31 %.

Grafikon

Kretanje konsolidirane bilance Eurosustava

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomene: Pozitivni podatci odnose se na imovinu, a negativni na obveze. Linija za višak likvidnosti predstavljena je kao pozitivan podatak iako se odnosi na zbroj sljedećih stavki obveza: stanje na tekućim računima iznad obvezne pričuve i korištenje novčanih depozita.

Prosječno dospijeće portfelja i distribucija po imovini i jurisdikcijama

Od početka APP-a, ESB jednom tjedno objavljuje kretanje stanja po različitim programima koji čine APP. Usto, ESB jednom mjesečno objavljuje raščlambu stanja po kupnjama na primarnim i sekundarnim tržištima za treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP) i program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP), te raščlambu po zemlji izdavatelja, uključujući ponderirano prosječno dospijeće, vrijednosnih papira koji se drže u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP).[59]

Na kraju 2016. PSPP je činio najveći dio APP-a, a na njega se odnosilo 82 % ukupnih vrijednosnih papira koji se drže u sklopu APP-a. U sklopu PSPP-a raspodjela kupnji na domaća tržišta nacionalnih središnjih banaka određuje se prema ključu kapitala ESB-a. Unutar pojedinačnih kvota koje su im dodijeljene ESB i nacionalne središnje banke mogu fleksibilno birati između kupnje vrijednosnih papira središnjih, regionalnih i lokalnih država, vrijednosnih papira koje su izdale određene agencije s poslovnim nastanom u odgovarajućim jurisdikcijama i, ako je to potrebno, vrijednosnih papira koje su izdale nadnacionalne institucije.

Ponderirano prosječno dospijeće PSPP-a iznosilo je 8,3 godine na kraju 2016., uz određene razlike među jurisdikcijama. Rok dospijeća imovine koju Eurosustav kupuje važan je zbog dva razloga: s jedne strane, on omogućuje da Eurosustav apsorbira kamatni rizik s tržišta, što potiče ulagače da ponovno uravnoteže svoje portfelje; s druge strane, cilj Eurosustava jest da ostvari tržišno-neutralnu raspodjelu imovine, kupnjom vrijednosnih papira svih prihvatljivih dospijeća u svim jurisdikcijama tako da odražava sastav tržišta državnih obveznice europodručja. Kako je najavljeno u prosincu 2015., glavnice vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP-a reinvestirat će se kako budu dospijevale, dok god to bude potrebno, čime će se stanje APP-a držati konstantno dulje od razdoblja neto kupnji vrijednosnih papira.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava smanjio se za oko 84 mlrd. EUR od početka lipnja 2014. U to je vrijeme velik iznos trogodišnjih operacija dugoročnijeg refinanciranja još bio nepodmiren i još se otplaćivao. Profil dospijeća kreditnih operacija Eurosustava otad se produljio. Ponderirano prosječno dospijeće produljilo se s oko pola godine u lipnju 2014. na tri godine na kraju 2016., uglavnom zahvaljujući dvjema serijama ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja s početnim dospijećem do četiri godine.

Europski financijski sektor: poboljšanje otpornosti u okružju niske profitabilnosti

U 2016. je tijekom redovite ESB-ove procjene rizika u nastajanju i otpornosti financijskog sustava utvrđeno više rizika za financijsku stabilnost europodručja. Ipak, ukupna razina sistemskog stresa u europodručju ostala je ograničena. Iako su financijske institucije često bile suočene s niskom profitabilnošću, one su u mnogim slučajevima poboljšale svoju otpornost, na primjer povećanjem razina kapitalizacije.

Godina 2016. bila je druga cijela godina u kojoj je ESB ispunjavao svoje makrobonitetne i mikrobonitetne zadaće nakon uspostave Jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) u studenome 2014., koji obuhvaća nacionalna nadležna tijela zemalja europodručja. ESB je također dao svoj doprinos glede nekoliko važnih regulatornih inicijativa i mjera za uspostavu trećeg stupa bankovne unije, tj. europskog sustava osiguranja depozita.

Rizici i ranjivosti financijskog sustava europodručja

ESB procjenjuje kretanja financijske stabilnosti u europodručju i financijskim sustavima EU-a radi utvrđivanja mogućih ranjivosti i izvora sistemskog rizika. On provodi tu zadaću zajedno s ostalim središnjim bankama Eurosustava i Europskim sustavom središnjih banaka. Pojava mogućih sistemskih rizika u financijskom sustavu rješava se primjenom makrobonitetnih politika.

ESB redovito iznosi analizu financijske stabilnosti u svom polugodišnjem Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review).[60] ESB također pruža analitičku potporu Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB) u području analize financijske stabilnosti.

Razdoblja poremećaja na globalnim financijskim tržištima u 2016. i zabrinutosti u vezi s izgledima za profitabilnost banaka u europodručju

Ukupna razina sistemskog stresa u europodručju ostala je ograničena u 2016. unatoč kratkim razdobljima poremećaja na globalnim financijskim tržištima. Oni su obuhvaćali pogoršanje raspoloženja na tržištu početkom godine, izazvano kolebljivošću cijena kineskih dionica i zabrinutošću glede zemalja s tržištima u nastajanju, te, pred kraj godine, političke neizvjesnosti nakon ishoda referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u i američkih izbora. Cijene dionica banaka europodručja suočavale su se s razdobljima visoke kolebljivosti u 2016., što je, sveukupno gledano, pridonijelo povećanju procijenjenoga troška izdavanja vlasničkih vrijednosnih papira. Jedan od najvažnijih razloga za takvo kretanje bio je nastavak zabrinutosti na tržištu glede izgleda za profitabilnost banaka u europodručju u okružju niskog rasta i niskih kamatnih stopa. Istodobno, nastavak akomodativne monetarne politike i jenjavanje zabrinutosti na tržištu zbog Kine ublažili su nagli rast sistemskog stresa u europodručju, pri čemu su standardni pokazatelji bankovnog stresa, stresa na tržištima državnog duga i financijskog stresa i nadalje bili na niskim razinama na kraju 2016. (vidi Grafikon 30.).

Grafikon 30.

Složeni pokazatelji sistemskog stresa na financijskim tržištima i tržištima državnih obveznica te vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza dviju ili više bankovnih grupa

(siječ. 2011. – pros. 2016.)

Izvori: Bloomberg i izračun ESB-a
Napomena: „Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza dviju ili više velikih i složenih bankovnih grupa” odnosi se na vjerojatnost istodobnog nastanka statusa neispunjavanja obveza na uzorku od 15 velikih i složenih bankovnih grupa tijekom razdoblja od godinu dana.

U takvom okružju 2016. utvrđena su četiri ključna rizika za financijsku stabilnost europodručja (vidi Tablicu 2.). Mogućnost ponovnog određivanja cijene globalnog rizika veća je zbog povećanih političkih neizvjesnosti, ranjivosti zemalja s tržištima u nastajanju i relativno niske cijene rizika na tržištima. Istodobno, ulagači su nastavili povećavati razine rizika u svojim portfeljima u okružju niskih kamatnih stopa. Što se tiče cijene imovine, u 2016. prinosi na korporativne obveznice ostali su na niskim razinama, dok su neka tržišta dionica pokazala znakove precijenjenosti. Također su se u nekim zemljama pojavili znakovi precijenjenosti stambenih i poslovnih nekretnina.

Tablica 2.

Ključni rizici za financijsku stabilnost europodručja utvrđeni su u Pregledu financijske stabilnosti iz studenoga 2016.

Izvor: ESB
* Boja pokazuje kumuliranu razinu rizika kao kombinaciju vjerojatnosti materijalizacije i procjene vjerojatnoga sistemskog učinka utvrđenog rizika u sljedeća 24 mjeseca, na temelju prosudbe stručnjaka ESB-a. Strelice pokazuju je li rizik porastao od prethodnog broja Pregleda financijske stabilnosti.

Ostali ključni izazovi u 2016. u mnogočemu su ostavština bankovne krize i krize državnog duga. Unatoč svojoj otpornosti na opisani stres na tržištima, bankarski sektor europodručja i dalje je bio ranjiv. Slab gospodarski rast i s njim povezano okružje niskih kamatnih stopa bili su izazov za izglede za profitabilnost banaka u razvijenim zemljama (vidi Grafikon 31.). Unatoč tim izazovima, banke su znatno ojačale svoje kapitalne pozicije u posljednjih nekoliko godina (što također potvrđuju rezultati testiranja otpornosti na stres banaka na području cijele Europske unije Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u 2016.).

Grafikon 31.

Povrat na kapital medijalnih banaka u glavnim razvijenim gospodarskim regijama

(2006. – 2016., postotci na godišnjoj razini)

Izvori: SNL Financial i izračun ESB-a
Napomena: Podatci za 2016. odnose se na prvu polovinu godine.

U nekim su zemljama europodručja izglede za profitabilnost također umanjili višak strukturnoga kapaciteta i još uvijek nezavršena prilagodba poslovnih modela okružju niskih kamatnih stopa (vidi Okvir 7.).

Osim toga, iznos neprihodonosnih kredita bio je velik u nekim zemljama europodručja, što je povećalo zabrinutosti glede buduće profitabilnosti banaka i financijske stabilnosti (vidi Okvir 8.). Nadalje, napredak u smanjenju razine neprihodonosnih kredita ostao je usporen. Na razini banaka razlozi za navedeno obuhvaćali su neodgovarajući poslovni kapacitet, nedostatak iskustva u upravljanju neprihodonosnim kreditima, kapitalna ograničenja i nisku profitabilnost. Usto, strukturni činitelji, poput neučinkovitih zakona o insolventnosti, uskih grla u sudskim sustavima, pomanjkanja izvansudskih programa, nedostatne razvijenosti tržišta neprihodonosnih kredita te računovodstvenih i poreznih pitanja, otežali su brzo rješavanje neprihodonosnih kredita.[61]

Rizici za financijsku stabilnost u 2016. proizlazili su i izvan bankarskog sektora. Prvo, povećale su se zabrinutosti glede održivosti duga sektora države i duga nefinancijskog sektora. Drugo, povećalo se i preuzimanje rizika u brzorastućem sektoru investicijskih fondova. Premda su investicijski fondovi u europodručju ostali otporni na stres na tržištima, odljevi iz nekih fondova nekretnina u Ujedinjenoj Kraljevini nakon rezultata referenduma o njezinu članstvu u EU-u pokazatelj su ranjivosti otvorenih fondova (fondova koji mogu izdati neograničen iznos dionica, pri čemu ulagači mogu otkupiti svoja ulaganja u svakom trenutku). Rizici su se povećali zbog nedostatka sustavnog stajališta glede propisa koji se odnose na sektor i s njim povezanoga otežanog sprječavanja gomilanja rizika u cijelom sektoru.

Strukturna analiza širega financijskog sektora europodručja, kojom su obuhvaćena osiguravajuća društva i mirovinski fondovi te bankarski subjekti u sjeni, potvrđuje nastavak širenja nebankarskoga financijskog sektora u 2016.[62] Istodobno, bankarski se sektor nastavio okretati tradicionalnijim poslovima u 2016. Prelazak sa centralnobankarskog i međubankovnog financiranja na depozitno financiranje bio je popraćen smanjenjem zaduživanja.

Okvir 7. Raznolikost poslovnih modela banaka i prilagodba okružju niskih kamatnih stopa

Nezavršena prilagodba poslovnih modela banaka okružju niskih kamatnih stopa ključan je uzrok niske profitabilnosti banaka u europodručju. Prije financijske krize, na dobit banaka povoljno su utjecali visoko zaduživanje, jeftino međubankovno financiranje i preuzimanje rizika kreditiranja nekretnina ili sekuritizacija. Kriza je pokazala da neke od tih strategija nisu održive. Krizom potaknute promjene u spremnosti banaka i ulagača da preuzmu rizik te u propisima zahtijevale su preoblikovanje poslovnih modela banaka. Banke su smanjile veličinu svojih bilanca, povećale kapitalne osnovice i smanjile rizičnije aktivnosti u korist osnovnog poslovanja. Sveukupno gledano, to je u europodručju rezultiralo prelaskom s investicijskog bankarstva i međubankovnih aktivnosti na tradicionalnije poslove s malim klijentima (vidi Grafikon A).[63]

Grafikon A

Promjene ključnih obilježja poslovnih modela značajnih bankovnih grupa u EU-u poslije krize

(2001. – 2014., indeks: 2007. = 100)

Izvori: Bloomberg, SNL Financial i izračun ESB-a
Napomene: Indeks se zasniva na srednjoj vrijednosti svakog pokazatelja. Omjer malih klijenata izračunat je kao omjer depozita klijenata uvećanih za (neto) kredite klijentima i ukupne imovine.

Često se iznosi stav da bi se daljnjom prilagodbom poslovnih modela u smjeru povećanja prihoda od naknada i provizija mogla poduprijeti profitabilnost banaka u okružju niskog rasta i niskih kamatnih stopa. Međutim, podrobnije je ispitivanje pokazalo da uspjeh takve strategije vjerojatno ovisi o specifičnim poslovnim modelima banaka i, u skladu s tim, vrsti prihoda od naknada i provizija koje one mogu generirati.[64]

Poslovni modeli banaka mogu se razvrstati prema ponderu različitih aktivnosti u bilancama banaka. ESB-ova analiza pokazuje da su veličina banaka, inozemne izloženosti i profili financiranja ključne odrednice poslovnih modela (vidi Grafikon B).[65] Ona također pokazuje da su kategorije poput skrbničkih banaka, kreditora malih klijenata, univerzalnih banaka, specijaliziranih ili sektorskih kreditora i velikih međunarodnih banaka, kao što su globalne sistemski važne banke, korisne za ocjenu učinka različitih činitelja na bankarski sektor (vidi Grafikon C) ili izradu usporedbe grupa istog ranga prema poslovnim modelima u nadzoru banaka.

U vezi s uzajamnim djelovanjem između prihoda od naknada i provizija i poslovnih modela, nekoliko je pojedinosti koje se može navesti na temelju posljednje analize ESB-a. Prvo, skrbničke banke i upravitelji imovinom najviše su usmjereni na prihod od naknada i provizija, zbog velike koncentracije povezanih aktivnosti koje su karakteristične za njihove poslovne modele (vidi Grafikon B). Za razliku od njih, univerzalne banke i poslovne banke najčešće ostvaruju oko jednu četvrtinu svojeg prihoda od naknada i provizija, dok takav prihod najmanju ulogu ima kod specijaliziranih kreditora.[66] Doista, zbog specifičnoga poslovnog modela takvi kreditori mogu biti manje sposobni za znatno povećanje svojeg prihoda od naknada i provizija.

Grafikon B

Bilančna struktura različitih poslovnih modela

(2014., omjeri ili postotni udjeli ukupne imovine i obveza ili ukupnog prihoda od poslovanja)

Izvori: Bankscope, Bloomberg, SNL Financial i izračun ESB-a
Napomene: Podatci su preuzeti iz bilanca 113 značajnih institucija pod nadzorom ESB-a. Grafikon prikazuje medijan varijabla koje su upotrijebljene za utvrđivanje grupa za svaku od sedam grupa utvrđenih u 2014.

Drugo, u razdoblju od 2012. zabilježen je rast prihoda od naknada i provizija u mnogim bankama (vidi Grafikon C). Kod skrbnika i upravitelja imovinom te kod univerzalnih banaka rast prihoda od naknada i provizija nadomjestio je niži rast neto kamatnog prihoda tijekom promatranog razdoblja. Banke s drugim poslovnim modelima ostvarile su pozitivan rast neto kamatnog prihoda i prihoda od naknada i provizija, što upućuje na to da je generiranje prihoda od naknada i provizija vjerojatno blisko povezano s njihovom općom poslovnom aktivnošću. Hoće li kamatni prihod ili prihod od naknada i provizija biti smatran nadopunom ili supstitutom, ovisi stoga o poslovnom modelu banke i izvoru generiranog prihoda od naknada i provizija.

Grafikon C

Promjene neto kamatnog prihoda i neto prihoda od naknada i provizija u značajnim institucijama prema poslovnom modelu

(promjena u postotnim bodovima neto kamatnog prihoda u odnosu na ukupnu imovinu i neto prihoda od naknada i provizija u odnosu na ukupnu imovinu u razdoblju od 2012. do 2015.)

Izvori: ESB i SNL Financial
Napomene: Uzorak obuhvaća 94 značajne institucije pod nadzorom ESB-a. „Univerzalne banke” također obuhvaćaju globalne sistemski važne banke koje su univerzalne banke, dok „globalne sistemski važne banke” ne obuhvaćaju te banke.

Treće, promatranje aspekata financijske stabilnosti ovih kretanja pokazalo je da se otpornost prihoda od naknada i provizija na nepovoljna makroekonomska kretanja razlikuje među poslovnim modelima.[67] Različiti načini generiranja prihoda od naknada i provizija upućuju na to da je on potencijalno kolebljiviji izvor prihoda kod korporativnih kreditora / kreditora velikih klijenata, sektorskih kreditora i kreditora malih klijenata te univerzalnih banaka nego kod diversificiranih kreditora i globalnih sistemski važnih banaka. Stoga, iako je rast prihoda od naknada i provizija podupirao neke kategorije ovih poslovnih modela posljednjih nekoliko godina kada je riječ o diversifikaciji izvora prihoda, on bi se mogao znatno smanjiti u slučaju nepovoljnijih okolnosti.

Naposljetku, iako su neke banke prelazile s jednoga poslovnog modela na drugi u razdoblju od 2007. do 2014., većina ih je ostala u istoj grupi.[68] Poslovni modeli banaka stoga su obično relativno „trajni” i ne mogu se besprijekorno prilagoditi promjenjivom okružju ili u očekivanju stresa. Posebna posljedica za financijsku stabilnost može nastati kada su neke grupe banaka sklonije sistemskom stresu nego druge. To, s druge strane, može rezultirati koncentracijom sistemskog rizika.

Makrobonitetna funkcija ESB-a

Odgovornost za odluke o makrobonitetnim mjerama u europodručju podijeljena je između nacionalnih tijela i ESB-a. Nacionalna su tijela zadržala ovlast za provedbu makrobonitetnih mjera, pri čemu ESB ima ovlast primijeniti više zahtjeve glede mjera koje su poduzela nacionalna tijela za one makrobonitetne instrumente koji su mu dodijeljeni na temelju zakonodavstva EU-a. Asimetrična priroda ovlasti odražava ulogu koju je ESB dužan ostvarivati kako bi se premostila potencijalna sklonost neaktivnosti na nacionalnoj razini.

U 2016. su ESB i nacionalna tijela nastavili sudjelovati u sveobuhvatnim raspravama, i na tehničkoj razini i na razini politika, o primjeni makrobonitetnih instrumenata. One su poslužile za procjenu adekvatnosti makrobonitetne politike u svim zemljama koje su obuhvaćene nadzorom europskih banaka.

Makrobonitetna politika u 2016.

Tijekom 2016. ESB je ojačao svoju ulogu koordinatora za makrobonitetnu politiku i svoju vanjsku komunikaciju o makrobonitetnim pitanjima kako bi povećao transparentnost i naglasio važnost uloge makrobonitetne politike. Upravno je vijeće objavilo prvu makrobonitetnu izjavu nakon rasprava na Makrobonitetnom forumu koji se sastoji od članova Upravnog vijeća i Nadzornog odbora ESB-a. Nadalje, u ožujku i listopadu objavljena su prva dva broja ESB-ova Makrobonitetnog biltena (engl. Macroprudential Bulletin). Biltenom se želi povećati transparentnost makrobonitetne politike, informirati o istraživanjima o makrobonitetnim temama koja su u tijeku i prikazati njihovu primjenu u predanom radu na politici u ESB-u. U prvom broju Biltena također je raspravljano o okviru makrobonitetne politike ESB-a i njegovu odnosu s drugim makrobonitetnim forumima i procesima u EU-u.[69]

ESB je također ispunjavao svoju zakonsku ovlast procjene makrobonitetnih odluka nacionalnih tijela u zemljama obuhvaćenim nadzorom europskih banaka. Primio je obavijesti za više od stotinu takvih odluka, od kojih se većina odnosila na određivanje protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala te na određivanje sistemski važnih kreditnih institucija i kalibriranje njihovih zaštitnih slojeva kapitala. Osim toga, ESB je primio obavijesti o primjeni zaštitnog sloja kapitala za sistemski rizik i donje granice za pondere rizika u nekim zemljama.

Svih 19 zemalja europodručja tromjesečno procjenjuje sistemske rizike cikličke prirode i određuje razinu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Sistemski rizici cikličke prirode ostali su ograničeni u većini zemalja europodručja. Upravno je vijeće dalo suglasnost za odluke o protucikličkim zaštitnim slojevima kapitala nacionalnih tijela. Posebno, znatan porast sistemskih rizika cikličke prirode u Slovačkoj rezultirao je odlukom o određivanju protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u toj zemlji od 0,5 % od 1. kolovoza 2017.

U 2016. su ESB, nacionalna tijela i Odbor za financijsku stabilnost (FSB), u suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka (BCBS), ažurirali procjenu globalnih sistemski važnih banaka u zemljama europodručja. Slijedom procjene osam je banaka u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj raspoređeno u međunarodno dogovorenu 1. i 3. skupinu globalno sistemski važnih banaka u kojima se primjenjuju stope zaštitnog sloja kapitala od 1,0 % i 2,0 %.[70] Nove stope zaštitnog sloja kapitala primjenjuju se od 1. siječnja 2018., a uvode se postupno. Jednom godišnje preispituju se popisi globalnih sistemski važnih banaka i ostalih sistemski važnih institucija te njihovih stopa zaštitnog sloja kapitala.

Nacionalna su tijela također donijela odluke o zaštitnim slojevima kapitala za 110 ostalih sistemski važnih institucija. Utvrđene stope zaštitnog sloja kapitala u skladu su s novouvedenom metodologijom ESB-a za procjenu zaštitnih slojeva kapitala ostalih sistemski važnih institucija.[71] Sve utvrđene ostale sistemski važne institucije od 2019. godine imat će isključivo pozitivnu stopu zaštitnog sloja kapitala.

Makrobonitetno testiranje otpornosti na stres

Osim što je aktivno sudjelovao u provedbi testiranja otpornosti na stres u okviru nadzora na području cijele Europske unije u 2016., ESB je vježbu testiranja otpornosti na stres proširio i na makrobonitetni segment.[72] Dok je kod testiranja otpornosti na stres u okviru nadzora težište na procjeni izravnog učinka na solventnost pojedinih banaka, kod makrobonitetnog segmenta nastoje se kvantificirati potencijalni makroekonomski učinci u drugom krugu koji su rezultat materijalizacije stresa. Studija je počivala na konceptualnom okviru koji su razvili zaposlenici ESB-a i koji će se rabiti kao potpora za kalibriranje mjera makrobonitetne politike.[73]

Prvi je korak bio procjena učinka promjene stanja ukupnih kredita banaka na njihovu solventnost, čime su djelomično otklonjene nedosljednosti nastale zbog statične bilančne pretpostavke koja se rabi u metodologiji testiranja otpornosti na stres na području cijele Europske unije. Dodatni je korak bio procjena učinaka u drugom krugu na makroekonomske varijable. Njima su obuhvaćene potencijalne prilagodbe banaka kada njihove stope kapitala padnu ispod unaprijed određenog cilja za kapital u nepovoljnom scenariju. Intenzitet im ovisi o donesenoj strategiji prilagodbe: što je u prilagodbi veći udio izdanih vlasničkih vrijednosnih papira, to je manji makroekonomski učinak u drugom krugu.

Osim endogene reakcije bankarskog sektora na stres, u makrobonitetnom segmentu razmotrena su dva dodatna kanala preko kojih učinci poremećaja u drugom krugu mogu dodatno smanjiti solventnost banke, odnosno povezanost među bankama i međusektorsko prelijevanje ulaganja u vlasničke vrijednosne papire. Zaključak je vježbe da bi trebalo ograničiti prenošenje izravne zaraze preko međubankovnih tržišta novca te da bi međusektorska prelijevanja najviše pogodila nebankovne financijske institucije, posebice investicijske fondove i mirovinske fondove.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je nastavio pružati analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu ESRB-a, koje je odgovorno za dnevno poslovanje ESRB-a. Odbor za financijsku stabilnost ESB-a zajedno sa Savjetodavnim znanstvenim odborom i Savjetodavnim tehničkim odborom ESRB-a pripremio je izvješće o pitanjima makrobonitetne politike povezanima s niskim kamatnim stopama i strukturnim promjenama u financijskom sustavu EU-a.[74] U izvješću su istraženi potencijalni rizici okružja niskih kamatnih stopa u financijskim sektorima i istaknuti mogući odgovori makrobonitetne politike. Njime su osim banaka obuhvaćene i druge vrste financijskih institucija, financijska tržišta i tržišna infrastruktura, pitanja važna za cijeli financijski sustav, kao i interakcije sa širim gospodarstvom.

ESB je također podržao ESRB pri objavi osam upozorenja specifičnih za zemlje o ranjivosti stambenih nekretnina 28. listopada 2016. tako što je analizirao pokazatelje neravnoteža i razvio modele precijenjenosti. Istaknute ranjivosti odnosile su se na porast zaduženosti kućanstava i njihovu sposobnost otplate hipotekarnog duga kao i na vrednovanje ili cjenovnu dinamiku stambenih nekretnina. Neovisno o ovoj analizi, potrebno je dodatno zatvoriti praznine u podatcima o nekretninama, što je i navedeno u ESRB-ovoj preporuci koja daje usklađene definicije potrebne za provođenje prikupljanja podataka o sektoru stambenih nekretnina i sektoru poslovnih nekretnina.

Mikrobonitetna funkcija ESB-a

Godina 2016. bila je druga cijela godina djelovanja funkcije nadzora banaka ESB-a. Tijekom cijele godine aktivnostima u ovom području nastavilo se pridonositi stabilnosti europskoga bankarskog sektora i jednakim uvjetima poslovanja za sve banke u europodručju.

ESB je dodatno razradio postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za one bankovne grupe koje izravno nadzire, objavivši visoka očekivanja glede postupka procjene adekvatnosti internoga kapitala i likvidnosti banaka te preporuku o politikama raspodjele dividendi banaka. K tome, vodio je računa o pojašnjenjima Europske komisije i Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA). Nadzorni dodatni kapitalni zahtjevi sada se sastoje od dvije komponente: zahtjeva koji banke moraju ispunjavati i održavati u svakom trenutku i smjernice čije kršenje automatski ne rezultira poduzimanjem nadzorne mjere nego procjenom od slučaja do slučaja i potencijalnim mjerama za pojedinačne banke. U SREP-u za 2016. smjernicom su obuhvaćeni rezultati testiranja otpornosti na stres koje je provela EBA. Ukupni potrebni kapital bio je uglavnom stabilan i na njega nije utjecala promijenjena metodologija.

Manje značajne institucije nadziru nacionalna nadležna tijela, što nadgleda ESB. ESB pri nadgledanju manje značajnih institucija primjenjuje razmjeran pristup koji se zasniva na riziku, dopunjen praćenjem sektora kako bi se obuhvatila povezanost među manje značajnim institucijama. ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su razvijati zajedničke standarde za nadzor manje značajnih institucija, primjerice uspostavom zajedničkog praćenja institucijskih sustava zaštite[75] kojima su obuhvaćene značajne institucije i manje značajne institucije.

Nadzorom europskih banaka dodatno je usklađeno ostvarivanje mogućnosti i diskrecija navedenih u europskom zakonodavstvu o bonitetnom nadzoru. To je važan korak prema osiguravanju dosljednog nadzora i jednakih uvjeta poslovanja za značajne institucije i manje značajne institucije. Unatoč tome, regulatorni je okvir u europodručju i nadalje fragmentiran u nekim slučajevima. Uzme li se u obzir cilj europske bankovne unije, dodatno je usklađivanje nužno.

S obzirom na nisku profitabilnost u europskom bankarskom sektoru, ESB je ispitao poslovne modele banaka i pokretače profitabilnosti te pokrenuo tematsku provjeru. ESB je također razvio smjernicu za banke za rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita koji su u nekim dijelovima europodručja i nadalje visoki. ESB je u lipnju objavio nadzornu izjavu o upravljanju bankama i sklonosti preuzimanju rizika, u kojoj su opisana nadzorna očekivanja. Također je pokrenuo ciljanu provjeru internih modela banaka, proveo inventuru informacijsko-tehnoloških rizika i pripremio smjernicu o transakcijama financiranja zaduživanjem.

Nadzor banaka ESB-a također je povećao svoju nazočnost u globalnim forumima postavši član Odbora za financijsku stabilnost u plenarnom sastavu.

Detaljnije informacije o nadzoru banaka ESB-a mogu se pronaći u Godišnjem izvješću ESB-a o nadzornim aktivnostima u 2016.

Doprinosi ESB-a regulatornim inicijativama

ESB je u 2016. pridonosio razvoju regulatornog okvira na međunarodnoj i europskoj razini. Glavni cilj ESB-a bio je osigurati da regulatornim okvirom na odgovarajući način u obzir budu uzeti makrobonitetni i mikrobonitetni aspekti te stvoriti okvir kojim se daje podrška stabilnosti pojedinih institucija i financijskog sustava u cjelini. Ključna regulatorna pitanja za ESB u 2016. obuhvaćala su: (i) finalizaciju međunarodnih standarda za kapital i likvidnost banaka (Basel III), (ii) reviziju mikrobonitetnoga i makrobonitetnoga regulatornog okvira u Europskoj uniji (Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRR/CRD IV), (iii) rješavanje problema velikih banaka koje su prevelike da bi propale i (iv) stvaranje unije tržišta kapitala (CMU) u Europskoj uniji te jačanje regulatornog okvira izvan bankarskog sektora. Osim toga, ESB je dao doprinos kontinuiranim raspravama u 2016. o uspostavi trećeg stupa bankovne unije, tj. europskog sustava osiguranja depozita.

Finalizacija međunarodnih standarda za kapital i likvidnost banaka

U 2016. ESB je pridonio brojnim inicijativama s ciljem dovršetka regulatornog odgovora na financijsku krizu, što je također uključivalo sveobuhvatnu izmjenu bonitetnog okvira za banke tijekom posljednjih osam godina od strane Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS). Basel III temeljni je element reforma poduzetih nakon krize čiji je cilj osigurati odgovarajuće, međunarodno usporedive standarde i osigurati bankama određeni stupanj regulatorne sigurnosti kako bi se dala potpora prilagodbi poslovnih modela trenutačnom okružju. S tim u vezi, ESB je dao doprinos sveobuhvatnoj provjeri uporabe internih modela u bazelskom okviru za kapital, vježbi čiji je cilj bio smanjiti prekomjernu promjenjivost imovine ponderirane rizikom koja čini osnovicu kapitalnih zahtjeva. K tome, ESB je dao potporu radu BCBS-a i Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) glede finalizacije omjera financijske poluge kao mjere zaštite kapitalnih zahtjeva koji se temelje na riziku, posebice s obzirom na kalibriranje odgovarajuće minimalne razine kao i dodatka za globalne sistemski važne banke na temelju međunarodne usklađene definicije. U siječnju 2017. Skupina guvernera i čelnika nadzora (GHOS), nadzorno tijelo BCBS‑a, pozdravila je napredak postignut na dovršenju regulatornih reforma poduzetih nakon krize. Međutim, napomenula je da je potrebno više vremena za finalizaciju prijedloga reforma kako bi ih GHOS mogao preispitati. Očekuje se da će ta aktivnost biti uskoro dovršena.

Revizija mikrobonitetnoga i makrobonitetnoga regulatornog okvira u Europskoj uniji

Provedba dogovorenih međunarodnih standarda u pravu EU-a, poglavito posredovanjem revizije CRR/CRD IV, bila je jedan od ključnih regulatornih izazova u 2016., a to će biti i u nadolazećim godinama. Ovom će revizijom CRR/CRD IV omjer financijske poluge biti uveden u okvir EU-a kao dodatna mjera zasnovana na kapitalu kojom se dopunjava okvir kapitala koji se temelji na riziku, kao i omjer neto stabilnih izvora financiranja koji je dugoročan likvidnosni zahtjev kojim se dopunjavaju postojeći kratkoročni zahtjevi utvrđeni koeficijentom likvidnosne pokrivenosti. K tome, uspostavom odgovarajućih inicijativa za banke i njihove zaposlenike novi će okvir također pridonijeti stabilnijem pružanju financijskih usluga realnom gospodarstvu. Ova revizija, za koju očekujemo da će biti dovršena u 2017. godini, važna je faza regulatorne reforme u Europskoj uniji.

Sljedeća ključna regulatorna inicijativa kojoj je ESB dao znatan doprinos jest revizija okvira makrobonitetne politike EU-a započeta u 2016. godini. ESB podržava sveobuhvatnu reviziju okvira makrobonitetne politike s ciljem unaprjeđenja njegove učinkovitosti te je u 2016. objavljen doprinos koji je ESB dao Europskoj komisiji tijekom konzultacija o navedenoj reviziji.[76] U tom smislu, važno je razmotriti novi institucionalni poredak, posebice uspostavu Jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM), u okviru makrobonitetne politike, kao i revidirati i pojasniti posebne ovlasti mikrobonitetnih i makrobonitetnih tijela, poboljšati mehanizme koordinacije među tijelima, proširiti alate makrobonitetne politike i pojednostavniti njihov aktivacijski mehanizam kako bi se osiguralo da tijela mogu pravodobno i djelotvorno odgovoriti na sistemske rizike. Zato je potrebno provesti temeljitu reviziju sadašnjeg zakonodavstva jer je makrobonitetni okvir propisan u CRR/CRD IV i u Uredbi o ESRB-u[77] nastao prije uspostave bankovne unije i posebno prije SSM-a.

Rješavanje problema velikih banaka koje su prevelike da bi propale

Revizija okvira za oporavak i sanaciju bila je dodatna ključna regulatorna inicijativa u 2016. kojoj je ESB dao svoj doprinos. Cilj revizije bio je osigurati da banke imaju dostatan i vjerodostojan kapacitet pokrića gubitaka te da trošak sanacije snose dioničari i vjerovnici banaka, a ne porezni obveznici. Novi koncept ukupnoga kapaciteta pokrića gubitaka (TLAC) već je dogovoren za globalne sistemski važne banke na međunarodnoj razini. Istodobno je okvirom EU-a uveden minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) koji se primjenjuje na sve kreditne institucije u Europskoj uniji, neovisno o njihovoj veličini. Zahtjevima u vezi s TLAC‑om i MREL-om poboljšana je mogućnost sanacije banaka te je tako zaštićena financijska stabilnost te izbjegnut moralni hazard i prevelika opterećenost javnih financija. Međutim, oba koncepta pokazuju odstupanje s obzirom na neka ključna obilježja, što može rezultirati nedosljednostima u regulatornom okviru i također narušiti konkurenciju. U tom smislu aktualna revizija Direktive o oporavku i sanaciji banaka i ostalih povezanih dijelova prava EU-a omogućava provedbu TLAC-a u Europi barem za globalno sistemski važne institucije i daljnje usklađivanje primjene MREL-a u državama članicama EU-a, čime se osigurava da se globalne aktivne institucije susreću s dosljednim skupom pravila u jurisdikcijama.

Financijska regulacija izvan bankarskog sektora

Važno je osigurati da postoji odgovarajući regulatorni okvir i za nebankovne financijske institucije. U tu je svrhu ESB dao doprinos u raspravama o dovršetku jedinstvenog tržišta za financijske usluge i kapital, što podrazumijeva daljnje izjednačavanje uvjeta poslovanja između bankarskog i nebankarskog sektora i ostvarenje istinskog napretka glede akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Veća podjela financijskog rizika, diversifikacija i povećana konkurencija između bankovnih i nebankovnih tijela i izvan granica nose gospodarske koristi. Doista, tržišta kapitala mogu biti važna nadopuna bankama kada je riječ o osiguravanju financija za gospodarstvo. Istodobno, takva kretanja neizbježno rezultiraju posljedicama za financijsku stabilnost i mogu stvoriti nove rizike.

ESB je u 2016. nastavio davati podršku koracima čiji je cilj ubrzavanje uspostave unije tržišta kapitala. Za cjelovitu uniju tržišta kapitala potrebno je otkloniti razlike između nacionalnih zakonodavnih okvira i europskoga zakonodavnog okvira koje su prepreka prekograničnim aktivnostima, uključujući zakon o insolventnosti i oporezivanje. Također je važno uspostaviti pravnu osnovu za makrobonitetne alate koji se mogu upotrijebiti izvan bankarskog sektora.

Europski sustav osiguranja depozita

ESB je tijekom 2016. davao doprinos kontinuiranim raspravama o uspostavi europskog sustava osiguranja depozita te podupire plan dovršetka bankovne unije, uključujući podjelu rizika (što obuhvaća sam sustav i zaštitu za Jedinstveni fond za sanaciju) i povezane mjere za smanjenje rizika.

ESB smatra da je važno da ovaj sustav bude uspostavljen čim je prije moguće i da se nastavi ostvarivati napredak glede plana smanjenja rizika. Europski sustav osiguranja depozita treći je i zadnji stup bankovne unije, a njegovom će se uspostavom dodatno unaprijediti i zaštititi financijska stabilnost. Osiguranje depozita istodobno je ex ante alat kojim se povećava povjerenje i sprječava navala na banke i ex post alat za zaštitu od negativnih posljedica propasti pojedinih banaka. Istodobno, potrebno je nastaviti ostvarivati napredak glede provedbe preostalih reforma, čime će se pridonijeti smanjenju rizika u bankovnom sustavu.

Okvir 8. Neprihodonosni krediti u europodručju

U zemljama europodručja nakon početka financijske krize zabilježeno je znatno pogoršanje kvalitete imovine banaka. Jedan od pokazatelja kvalitete imovine jest udio neprihodonosnih kredita, tj. kredita koji su u statusu neispunjavanja obveza ili blizu tog statusa, u ukupnom kreditnom portfelju banke. Nakon što je iznosio samo 2,5 % na kraju 2007., udio neprihodonosnih kredita za cijelo europodručje dosegnuo je čak 7,7 % na kraju 2013., ali se smanjio na 6,7 % do sredine 2016. zbog usklađene aktivnosti u nizu zemalja (posebice Irskoj, Sloveniji i Španjolskoj) i donekle poboljšanoga makroekonomskog okružja (vidi Grafikon A). Međutim, udio neprihodonosnih kredita i nadalje je visok u nekim zemljama, primjerice u Cipru (47,0 %), Grčkoj (37,0 %), Italiji (17,5 %) i Portugalu (12,7 %). Glavni uzročnik pogoršanja kvalitete imovine banaka u europodručju bio je korporativni sektor, posebno sektor malih i srednjih poduzeća i sektor poslovnih nekretnina.

Grafikon A

Dinamika udjela neprihodonosnih kredita u europodručju

(postotci)

Izvor: MMF (Financial Soundness Indicators)
Napomene: Podatci za sredinu 2016. za Njemačku i Italiju odnose se na kraj 2015. Korišteni su podatci MMF-a umjesto podataka ESB-a jer oni omogućavaju povijesnu usporedbu razina neprihodonosnih kredita.

U godinama prije financijske krize brojne su zemlje zabilježile visok rast kredita i duga privatnog sektora, često popraćen rastom cijena nekretnina, što je učinke krize učinilo još izraženijima. Međutim, osim ovih cikličkih komponenata, visoki udjeli neprihodonosnih kredita i njihova postojanost odraz su različitih strukturnih činitelja u zemljama. Visok dug korporativnog sektora, zajedno s niskom produktivnošću i slabom inozemnom konkurentnošću, ugrožavaju korporativna ulaganja i sprječavaju poslovnu ekspanziju, dok slabe javne financije povećavaju premije za rizik za zemlje. Istodobno, spore reforme na tržištu rada (kojima se rješavaju segmentacija i niska fleksibilnost) i prigušena tržišta nekretnina (kolaterala) u nekim zemljama otežavaju naplatu neprihodonosnih kredita u segmentu poslova s malim klijentima. Naposljetku, nedostatci u pravnom okviru, poglavito neučinkoviti okviri za prisilnu naplatu i insolventnost, zajedno s ograničenjima glede razmjene podataka među vjerovnicima i poreznog tretmana otpisa, ugrožavaju učinkovitost naplate neprihodonosnih kredita.

Visoke razine neprihodonosnih kredita stavljaju pritisak na profite banaka jer rezultiraju nižim prihodom od kamata i višim troškovima rezervacija. Istodobno, one povećavaju potrebe banaka za kapitalom i troše administrativne resurse banaka. Neprihodonosni krediti također negativno utječu na troškove financiranja banaka jer neizvjesnost glede kvalitete imovine pogoršava profil rizika banaka i dovodi do viših troškova financiranja. To može stvoriti negativnu spregu jer banke ne mogu riješiti pitanje neprihodonosnih kredita ako ne prikupe dostatan kapital. Niska profitabilnost i slaba kapitaliziranost banaka opterećenih neprihodonosnim kreditima ograničavaju njihove opcije jer je za odobravanje novih kredita potreban dodatni kapital. S obzirom na to da su neke banke europodručja aktivne izvan europodručja i da, u nekim slučajevima, imaju važnu ulogu u inozemnim bankarskim sektorima, problemi s kojima se suočavaju na domaćem tržištu također mogu imati negativan učinak na ostale bankarske sektore i obratno.

Slabosti u bilancama banaka mogu se preliti na cijelo gospodarstvo kada banke s visokim neprihodonosnim kreditima imaju manji rast kredita i naplaćuju više kamate na kredite; smanjenje neprihodonosnih kredita u europodručju stoga bi poboljšalo gospodarski rast.[78] S obzirom na očekivani skromni gospodarski oporavak u europodručju u 2017. i 2018.[79], zajedno s još uvijek visokom razinom duga privatnog i javnog sektora, neprihodonosni krediti vjerojatno se neće znatno smanjiti u srednjoročnom razdoblju ako ne budu poduzete dodatne mjere. Za smanjenje neprihodonosnih kredita potrebna je sveobuhvatna strategija usredotočena na strukturne uzročnike neprihodonosnih kredita.[80] Promatraju li se povijesni podatci, zemlje koje su istodobno provele pravodobne mjere politike na bilančnoj i izvanbilančnoj strani i odlučile se za mjere koje su posebno bile usmjerene na one segmente portfelja za koje se drži da su najvažniji uzročnici neprihodonosnih kredita zabilježile su znatno smanjenje udjela neprihodonosnih kredita (npr. Irska, Slovenija i Španjolska u kojima su udjeli neprihodonosnih kredita smanjeni za 16,7, 5,3 i 3,3 postotna boda u razdoblju od 2013. do sredine 2016.).

Nadzor banaka ESB-a ulaže znatne napore u davanje pomoći za rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita. Počevši od sveobuhvatne procjene u 2014., ESB je nastavio davati potporu aktivnostima za rješavanje pitanja neprihodonosnih kredita vođenjem kontinuiranoga nadzornog dijaloga s relevantnim bankama. Kako bi riješio taj ustrajni izazov na odlučan i snažan način, nadzor banaka ESB-a (i) proveo je inventuru nadzornih, pravnih te sudskih i izvansudskih praksi u nizu zemalja europodručja i (ii) razvio nacrt smjernice za neprihodonosne kredite[81], koja je objavljena u rujnu 2016. u svrhu konzultacija. Očekuje se da će konačna verzija smjernice biti objavljena u proljeće 2017. Zajednički nadzorni timovi počeli su aktivno surađivati s nadziranim bankama u vezi s provedbom navedene smjernice, pri čemu se od banaka s visokom razinom neprihodonosnih kredita očekuje da postave zahtjevne i ambiciozne ciljeve za rješavanje pitanja iznosa neprihodonosnih kredita. Smjernicom se osim toga potiču dosljednije prakse restrukturiranja, priznavanja neprihodonosnih kredita i izdvajanje rezervacija te objava s ciljem povećavanja povjerenja u tržište i osiguravanja jednakih uvjeta poslovanja. Međutim, postupkom rješavanja pitanja neprihodonosnih kredita ne mogu se baviti samo nadzornici i banke. Potrebno je brzo provesti mjere politike kako bi se otklonile strukturne prepreke koje sprječavaju banke da riješe pitanje neprihodonosnih kredita i restrukturiraju problematične dugove. Takve mjere kao cilj mogu imati poboljšanje učinkovitosti sudskih sustava, povećanje pristupa kolateralu, stvaranje bržih izvansudskih postupaka i uklanjanje fiskalne destimulacije. Osim toga, potrebno je razviti tržišta za problematičnu imovinu i olakšati prodaju problematičnih kredita nebankovnim ulagačima. S tim u vezi, također će biti potrebni napori za poticanje razvoja industrije za servisiranje neprihodonosnih kredita, poboljšanje kvalitete i pristupa podatcima te uklanjanje poreznih i zakonskih prepreka za restrukturiranje duga.

Ostale zadaće i aktivnosti

Tržišna infrastruktura i plaćanja

Financijski se sektor, kao i tržišna infrastruktura na kojoj se temelji, mora prilagoditi brzim tehnološkim promjenama i inovacijama koje trenutačno utječu na sve aspekte naših života. Iako su digitalizacija, globalizacija i veća međupovezanost pojedincima i poduzećima otvorile nove mogućnosti pristupanja informacijama, poslovanja i komunikacije, povećanje broja korisnika i podataka na digitalnim platformama, računalstvo u oblaku i mrežama povećalo je i broj potencijalnih putova za kibernetičke napade. Kibernetički kriminal prijetnja je ne samo za pojedinačne sudionike na tržištu već i za cjelokupnu operativnu mrežu, zbog čega je kibernetička otpornost 2016. godine bila u središtu pozornosti ESB-a i Eurosustava na području tržišne infrastrukture i plaćanja.

Eurosustav je također razmatrao budući strateški razvoj svoje tržišne infrastrukture istražujući kako se može povećati učinkovitost upravljanja likvidnošću na područjima plaćanja, namire vrijednosnih papira i upravljanja kolateralom Eurosustava. U bliskoj suradnji s tržišnim sudionicima Eurosustav proučava na koji se način mogu ispuniti nove potrebe korisnika i kako se tehnološke inovacije mogu primijeniti u predviđanju promjenjivih rizika kao što su kibernetičke prijetnje.

Sigurnost i učinkovitost i dalje su glavni prioriteti Eurosustava u oblikovanju budućnosti njegove tržišne infrastrukture. Nesmetano funkcioniranje njegove tržišne infrastrukture ključno je za održavanje povjerenja u euro i pružanje potpore operacijama monetarne politike. Osim toga, ima i središnju ulogu u osiguravanju stabilnosti europskoga financijskog sustava i poticanju gospodarske aktivnosti.

Konsolidacija sustava TARGET2 i T2S

TARGET2, sustav za namiru na bruto načelu Eurosustava za platne transakcije u eurima, 2016. je godine obradio prosječnu dnevnu vrijednost od 1,7 bil. EUR. Za stjecanje dojma o razmjeru te brojke dovoljno je reći kako sustav TARGET2 svakih šest dana obradi iznos usporediv s godišnjim BDP-om europodručja.

Sustav TARGET2-Securities (T2S) pušten je u rad u lipnju 2015., čime je došlo do povećanja integriranosti infrastrukture europskog tržišta namire vrijednosnih papira, koje je dotad bilo vrlo fragmentirano. Platforma je ključan temelj projekta Europske komisije čiji je cilj izgradnja unije tržišta kapitala te je potaknula izradu detaljnog plana poslijetrgovinske harmonizacije.

Dva uspješno provedena migracijska vala u ožujku i rujnu 2016. povećala su broj središnjih depozitorija vrijednosnih papira na platformi T2S s 5 na 12[82] i povećala iznos obrađenih transakcija na oko 50 % ukupnog iznosa očekivanog u trenutku kada se preostalih devet sudjelujućih središnjih depozitorija vrijednosnih papira spoji na platformu. Očekuje se da će po završetku potpune migracije 2017. godine sustav T2S prosječno obrađivati više od 550.000 transakcija dnevno.

U funkcionalnom smislu sustavi TARGET2 i T2S osiguravaju učinkovito upravljanje likvidnošću na područjima prijenosa plaćanja, namire vrijednosnih papira i upravljanja kolateralom. Ipak, budući da su oba sustava razvijena u različito vrijeme, funkcioniraju na odvojenim platformama i koriste se različitim tehničkim rješenjima i okružjima. Logično je stoga nastojati postići sinergiju između ta dva sustava. Primarni su ciljevi modernizacija sustava TARGET2, iskorištavanje mogućnosti koje su već dostupne u sustavu T2S te konsolidiranje tehničkih i funkcionalnih komponenata usluga sustava TARGET2 i T2S. Osim toga, konsolidacija bi pružila mogućnost dodatnog unaprjeđenja kibernetičke otpornosti, proširenja usluga koje se nude korisnicima i uspostavljanja jedinstvenoga pristupnoga kanala. Istraživačke aktivnosti na ovom području provodit će se tijekom 2017. godine.

Usluge namire kao podrška trenutnim plaćanjima

Najveći izazov koji za Eurosustav čini digitalizacija industrije plaćanja jest osigurati da uvođenje inovativnih platnih proizvoda i usluga razvijenih na tržištu ne dovede do ponovne fragmentacije europskog tržišta.

Protekle su godine trenutna plaćanja, tj. plaćanja pri kojima su primatelju sredstva trenutno dostupna, bila možda najaktualnija tema u industriji plaćanja malih vrijednosti. Shema trenutnih plaćanja pokrenuta u studenome 2016. omogućuje približavanje rješenja za trenutna plaćanja krajnjim korisnicima. Cilj je da infrastruktura europskoga financijskog tržišta do studenoga 2017. bude spremna obraditi trenutna plaćanja na paneuropskoj razini.

Eurosustav će podržati namiru između infrastruktura za plaćanja malih vrijednosti koje nude usluge obračuna za paneuropska trenutna plaćanja u eurima nudeći poboljšanu funkcionalnost sustava TARGET2 za automatizirane klirinške kuće i potičući dijalog i interoperabilnost između automatiziranih klirinških kuća.

Osim toga, Eurosustav u kontekstu istraživačkog rada vezanog uz budućnost svoje tržišne infrastrukture provodi analizu mogućnosti razvoja usluge namire trenutnih plaćanja sustava TARGET u realnom vremenu uz dostupnost namire u novcu središnje banke u bilo koje vrijeme tijekom cijele godine.

Buduća tržišna infrastruktura Eurosustava i tehnologija distribuirane glavne knjige

U kontekstu strateškog promišljanja budućnosti tržišne infrastrukture Eurosustava ESB je razmatrao niz modela tehnologije distribuirane glavne knjige (DLT) koji su trenutačno u razvoju. Za bolji uvid u mogući utjecaj tehnologije distribuirane glavne knjige na tržišnu infrastrukturu, vidi poseban prilog na mrežnim stranicama ESB-a.

Sigurna infrastruktura financijskih tržišta

Eurosustav svojom nadzornom ulogom promiče sigurnost i učinkovitost infrastruktura financijskih tržišta i potiče promjene kada je to potrebno. U srpnju 2016. ESB je objavio revidiranu verziju okvira nadzorne politike Eurosustava kako bi razmotrio regulatorna i ostala kretanja koja su tijekom posljednjih godina utjecala na nadzornu funkciju Eurosustava. ESB je glavni nadzornik triju sistemski važnih platnih sustava (SIPS) – TARGET2, EURO1 i STEP2. Protekle je godine u suradnji s nacionalnim središnjim bankama europodručja zaključio sveobuhvatnu procjenu sistemski važnih platnih sustava u odnosu na nadzorne zahtjeve iz tzv. Uredbe SIPS[83]. Usto, ESB je proširio svoje nadzorne aktivnosti u odnosu na sustav T2S u skladu s povećanom migracijom središnjih depozitorija vrijednosnih papira na jedinstvenu platformu za namiru tijekom 2016. godine.

Osim toga, ESB je objavio izvješće o vježbi krizne komunikacije za infrastrukture financijskih tržišta europodručja u organizaciji nadzornika Eurosustava. Vježba na razini cijelog tržišta osmišljena je kako bi se procijenila pripremljenost Eurosustava za učinkovitu provedbu njegovih operativnih i nadzornih odgovornosti u kriznim situacijama i osigurala učinkovitost različitih postupaka upravljanja krizom dionika u slučaju događaja s prekograničnim učincima. Općenito, ESB surađuje s drugim središnjim bankama, regulatornim tijelima i vlastima kako bi ojačao otpornost financijskog sektora kao cjeline na kibernetičke napade i pridonio međunarodnoj smjernici o kibernetičkoj otpornosti[84] izdanoj 2016. godine.

Što se tiče središnjih drugih ugovornih strana, ESB je pod pokroviteljstvom nadležnih tijela za uspostavljanje standarda skupine G-20 pridonio međunarodnim nastojanjima da se završi reforma globalnih tržišta izvedenica.

ESB je i dalje u svojstvu središnje emisijske banke uključen u aranžmane suradnje vezane uz određene infrastrukture financijskih tržišta na globalnoj razini i razini EU‑a. S tim u vezi, ESB je pridonio aktualnom radu kolegija nadzornih tijela za središnje druge ugovorne strane uspostavljenih u skladu s Uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR). ESB je u istom svojstvu u suradnji s nacionalnim središnjim bankama europodručja proveo pripremne radove za buduća odobrenja središnjim depozitorijima vrijednosnih papira u skladu s Uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira.

Financijske usluge pružene drugim institucijama

Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je odgovoran za upravljanje poslovima zaduživanja i kreditiranja EU-a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)[85] i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)[86]. ESB je u 2016. obradio plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu MTFA. Na dan 31. prosinca 2016. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 4,2 mlrd. EUR. U 2016. ESB je također obradio različita plaćanja i plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu EFSM-a. Na dan 31. prosinca 2016. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 46,8 mlrd. EUR.

ESB je također odgovoran za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)[87] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)[88]. ESB je u 2016. obradio različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu EFSF-a. ESB je također obradio doprinose članica ESM-a te različita plaćanja kamata i naknada za kredite odobrene u sklopu tog instrumenta.

Naposljetku, ESB je odgovoran za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.[89] Na dan 31. prosinca 2016. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 52,9 mlrd. EUR.

Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2016. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranih u eurima. Pojedine nacionalne središnje banke Eurosustava („pružatelji usluga Eurosustava”) središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama nude cjelokupan skup usluga prema usklađenim uvjetima i općim tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji promiče neometano funkcioniranje okvira i izvještava Upravno vijeće.

Broj stranaka koje imaju poslovni odnos s Eurosustavom na osnovi ERMS-a u 2016. godini iznosio je 286, a u 2015. bilo ih je 285. Što se tiče samih usluga, tijekom 2016. ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS-a povećale su se za otprilike 8 % u odnosu na kraj 2015. godine.

Novčanice i kovanice

ESB i nacionalne središnje banke europodručja odgovorni su za izdavanje euronovčanica u europodručju te za održavanje povjerenja u valutu.

Optjecaj novčanica i kovanica

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju povećali su se za oko 7,0 % i 3,9 % u 2016. Krajem godine u optjecaju je bilo 20,2 mlrd. euronovčanica, ukupne vrijednosti od 1.126 mlrd. EUR (vidi grafikone 32. i 33.). Novčanice od 100 € i 200 € rasle su po najvećoj godišnjoj stopi rasta, koja je iznosila 13,4 % i 12,9 % u 2016. Rast novčanica od 50 € i nadalje je bio dinamičan, ali malo sporiji nego prije godinu dana te je iznosio 9,9 %.

Grafikon 32.

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju

Izvor: ESB

Grafikon 33.

Vrijednost euronovčanica u optjecaju po apoenima

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Nakon što je preispitana apoenska struktura druge serije euronovčanica, poznate kao serija Europa, Upravno je vijeće donijelo odluku o zaustavljanju proizvodnje novčanice od 500 € i njezinu izostavljanju iz serije Europa uzimajući u obzir zabrinutost da bi postojanje te novčanice moglo olakšati nezakonite radnje. Izdavanje novčanice od 500 € obustavit će se krajem 2018., netom prije planiranog uvođenja novčanica od 100 € i 200 € iz serije Europa. Ostali apoeni – od 5 € i 200 € – i dalje će se proizvoditi. Proizvodnja euronovčanica dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima je u 2016. bila raspodijeljena izrada ukupno 6,22 milijarde novčanica.

S obzirom na međunarodnu ulogu eura i rasprostranjeno povjerenje u euronovčanice, novčanica od 500 € i dalje će biti zakonsko sredstvo plaćanja te će se stoga moći upotrebljavati za plaćanje i pohranu vrijednosti. Novčanica od 500 €, kao i drugi apoeni euronovčanica, zauvijek će zadržati vrijednost i razdoblje tijekom kojeg će se moći zamijeniti u nacionalnim središnjim bankama europodručja neće biti ograničeno.

Nakon što je donesena odluka o prestanku izdavanja novčanice od 500 €, u 2016. je smanjen optjecaj novčanice od 500 €. To je smanjenje djelomično nadomješteno većom potražnjom za novčanicama od 200 €, 100 € i 50 €.

Obrada euronovčanica

Procjenjuje se da se, u smislu vrijednosti, približno trećina euronovčanica u optjecaju nalazi izvan europodručja. Te se novčanice prije svega drže u državama koje graniče s europodručjem i uglavnom su viši apoeni. One se upotrebljavaju kao pohrana vrijednosti i za namiru transakcija na međunarodnim tržištima.

Ukupan broj eurokovanica u optjecaju u 2016. povećao se za 4,2 %, te je na kraju godine iznosio 121,0 mlrd. Na kraju 2016. vrijednost kovanica u optjecaju iznosila je 26,9 mlrd. EUR, što je povećanje od 3,6 % u odnosu na kraj 2015.

U 2016. nacionalne središnje banke europodručja provjerile su autentičnost i prikladnost za optjecaj otprilike 32,3 mlrd. novčanica, pri čemu su iz optjecaja povukle oko 5,4 mlrd. novčanica. Eurosustav je također nastavio ulagati napore kako bi pomogao proizvođačima opreme za novčanice da osiguraju da njihovi uređaji ispunjavaju standarde ESB-a za provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica prije njihova vraćanja u optjecaj. Kreditne institucije i ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u 2016. na takvim su uređajima provjerile autentičnost i prikladnost oko 33 mlrd. euronovčanica.

Nova novčanica od 50 €

Nova novčanica od 50 €, koja će biti stavljena u optjecaj 4. travnja 2017., predstavljena je 5. srpnja 2016. Uvođenje nove novčanice posljednji je korak da se euronovčanice učine još sigurnijima. Nakon novčanica od 5 €, 10 € i 20 € nova novčanica od 50 € četvrti je izdani apoen iz serije Europa. Ona sadržava unaprijeđena zaštitna obilježja, među ostalima i „smaragdnu brojku” koja, kada se novčanica nakreće, mijenja boju, i na kojoj se vidi svjetlosni efekt, odnosno svjetlost koja se miče gore-dolje te „prozor s portretom” – inovativno obilježje koje je prvi put upotrijebljeno na novčanici od 20 € iz serije Europa. Kada se novčanica usmjeri prema izvoru svjetlosti, prozirni prozor u gornjem dijelu holograma otkriva Europin portret (lika iz grčke mitologije), koji je vidljiv na obje strane novčanice. Portret je vidljiv i u vodenom znaku.

Nova novčanica od 50 €

U razdoblju pripreme za uvođenje nove novčanice od 50 € ESB i nacionalne središnje banke europodručja proveli su kampanju s ciljem informiranja javnosti i osoba koje profesionalno rukuju gotovinom o novoj novčanici i njezinim obilježjima. Osim toga, poduzeli su i nekoliko mjera kako bi pomogli industriji uređaja za obradu novčanica pripremiti se za uvođenje nove novčanice.

Krivotvorene euronovčanice

Ukupan se broj krivotvorenih euronovčanica u 2016. smanjio, pri čemu je oko 685.000 krivotvorina povučeno iz optjecaja. U usporedbi s brojem originalnih euronovčanica u optjecaju, udio krivotvorina i nadalje je na vrlo niskoj razini. Dugoročna kretanja u količini krivotvorina povučenih iz optjecaja prikazana su na Grafikonu 34. Krivotvoritelji najčešće ciljaju na novčanice od 20 € i 50 €, koje su u 2016. činile oko 80 % ukupnog broja zaplijenjenih krivotvorina. U 2016. smanjen je udio krivotvorenih novčanica od 20 €.

Grafikon 34.

Broj krivotvorenih euronovčanica povučenih iz optjecaja

Izvor: ESB

ESB i nadalje upozorava javnost na mogućnost prijevare te je podsjeća na obavljanje provjere novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći” i upozorava da nikada nije dovoljno oslanjati se samo na jedno sigurnosno obilježje. Usto, nudi se kontinuirana obuka osoba koje profesionalno rukuju gotovinom i u Europi i izvan nje, a dostupni su i ažurirani informativni materijali za podršku Eurosustavu u borbi protiv krivotvorenja. Osim toga, ESB u ostvarivanju ovog cilja surađuje i s Europolom, Interpolom i Europskom komisijom.

Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka važnih za podržavanje monetarne politike europodručja, nadzorne funkcije ESB-a, različitih ostalih zadaća ESSB-a i zadaća Europskog odbora za sistemske rizike. Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost.

ESSB je u 2016. godini nastavio neometano i pravodobno davati redovite statističke podatke za europodručje. Usto, uloženi su znatni napori kako bi se ispunili novi zahtjevi za iznimno pravodobnim, visokokvalitetnim i granularnijim statističkim podatcima na razini države, sektora i instrumenta. Takvi su zahtjevi rezultirali potrebom da se „odmakne od agregiranih podataka”, što je tema kojoj je bila posvećena osma Statistička konferencija ESB-a u srpnju 2016.[90]

Nova i poboljšana statistika europodručja

ESB je u srpnju 2016. započeo s dnevnim prikupljanjem transakcijskih podataka o eurskom tržištu novca od najvećih banaka europodručja, obuhvaćajući glavne tržišne segmente (tj. osigurani i neosigurani segment te segment valutnih ugovora o razmjeni i prekonoćnih kamatnih ugovora o razmjeni), čime se prikupi oko 45.000 transakcijskih zapisa dnevno. Ti će podatci služiti kao podrška nekoliko funkcija politike i omogućiti objavu nove statistike.

U skladu s Uredbom ESB/2014/50 (i Direktivom Solventnost II) prikupljeni su novi, poboljšani statistički podatci o osiguravajućim društvima za prvo i drugo tromjesečje 2016. Ti su podatci rezultat višegodišnje suradnje ESB-a i Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te suradnje nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela čiji je cilj bio smanjiti teret izvještavanja industrije na minimum. Podatci se trenutačno procjenjuju i agregiraju prije planirane objave u 2017.

U travnju 2016. prvi je put u stanje međunarodnih ulaganja europodručja uključeno potpuno usklađivanje stanja i tokova, a u tromjesečne račune europodručja uz podatke o ugovornim stranama u transakcijama (engl. who-to-whom) za depozite i kredite uvršteni su i podatci o ugovornim stranama u transakcijama s vrijednosnim papirima.

U rujnu 2016. ESB je počeo s objavom mjesečnih obrazaca s podatcima o međunarodnim pričuvama i deviznoj likvidnosti ESB-a i Eurosustava uz vremenski odmak od 15 dana, pri čemu je njihova objava pomaknuta 15 kalendarskih dana unaprijed.

U studenome 2016. ESB je počeo objavljivati dodatne, detaljnije tromjesečne podatke o financijskom zdravlju značajnih banaka koje su pod izravnim nadzorom ESB-a uz određene statističke podatke dostupne prema zemlji i kategoriji. Time će se povećati transparentnost vezana uz kvalitetu imovine banaka i podržati tržišna disciplina.

U prosincu 2016. ESB je objavio rezultate drugog vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (engl. Household Finance and Consumption Survey) koja je obuhvatila više od 84.000 kućanstava u europodručju (osim Litve) te Mađarsku i Poljsku (vidi odjeljak 5. poglavlja 2.). Analiza rezultata ankete omogućit će bolje razumijevanje načina na koji mikroekonomska heterogenost utječe na makroekonomske ishode.

Ostala statistička kretanja

ESSB je nastavio razvijati nove ili znatno poboljšane platforme za mikropodatke kao primarni izvor svojih statističkih podataka. Iako granularni podatci podrazumijevaju veći teret za statističku funkciju ESSB-a u smislu obrade podataka i osiguranja kvalitete, njihova je potencijalna prednost smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica. Usto, omogućuju fleksibilnost i agilnost u prilagođavanju korisničkim potrebama te povećavaju kvalitetu i internu dosljednost prikupljenih podataka.

Povećan je opseg izlaznih podataka Centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima, među ostalim, radi lakšeg upravljanja kolateralom.

ESB je u svibnju 2016. odobrio novu statističku Uredbu (ESB/2016/13) kojom se uspostavlja baza granularnih podataka koja obuhvaća ujednačene podatke o kreditima i kreditnom riziku za Eurosustav. Skup podataka AnaCredit od kraja će 2018., prema definiciji iz Uredbe, osiguravati mjesečne podatke o pojedinačnim kreditima poduzećima i drugim pravnim osobama (fizičke osobe neće biti obuhvaćene) koje su odobrile banke u europodručju i njihove inozemne podružnice. Istodobno će se povećati kapacitet ESSB-ova Registra baze podataka institucija i povezanih društava (RIAD) kako bi obuhvatio potrebne podatke o nefinancijskim društvima.

ESB je u kolovozu 2016. izmijenio Uredbu i Smjernicu o statističkim podatcima o držanju vrijednosnih papira da bi od bankovnih grupa prikupio dodatne atribute vezane uz računovodstvo i kreditni rizik. Osim toga, popis izvještajnih bankovnih grupa bit će proširen kako bi obuhvatio sve značajne grupe pod izravnim nadzorom ESB-a. Izmijenjena Smjernica usto utvrđuje i okvir za upravljanje kvalitetom podataka čija je svrha procjena i osiguravanje kvalitete izlaznih podataka.

ESSB pripisuje veliku važnost kvaliteti svojih statističkih podataka te se istodobno trudi svesti teret izvještavanja na minimum. U tom smislu, integracija statističkih i nadzornih zahtjeva ključna je za povećanje učinkovitosti cjelovitog procesa izvještavanja banaka nacionalnim i europskim tijelima. Tri glavna područja rada na tom polju odnose se na: (i) razvoj Rječnika za integrirano izvještavanje banaka u suradnji s industrijom, pri čemu se definiraju zajednička pravila kojih se banke moraju pridržavati pri izvještavanju tijela[91], (ii) definiranje Rječnika pojedinačnih podataka za Eurosustav i SSM i (iii) utvrđivanje jedinstvenoga, ujednačenog Europskog okvira za izvještavanje za banke.

ESB je, uz postupak procjene koristi i troškova koji se provodi od 2000., u listopadu 2016. odlučio dodatno povećati transparentnost procjene učinaka novih propisa ESB-a vezanih uz europsku statistiku provedbom javnog savjetovanja, bude li potrebno.

Europska komisija i ESB u studenome 2016. potpisali su Memorandum o razumijevanju između Eurostata i ESB-ove Glavne uprave Statistika o osiguranju kvalitete statistike na kojoj se temelji postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža.

ESB je i tijekom 2016. nastavio povećavati pristupačnost i prilagođenost svoje statistike korisnicima, primjerice, uz pomoć nove funkcionalnosti za pretraživanje Spremišta statističkih podataka, dinamičkih grafova, ažurirane aplikacije „ECBstatsApp” i novih objašnjenja na mrežnim stranicama ESB-a „Naša statistika”.

Ekonomsko istraživanje

Izrada visokokvalitetnih znanstvenih istraživanja pomaže u stvaranju čvrstog i snažnog temelja za analizu politike ESB-a, čime znatno pridonosi postizanju ciljeva politike. Ekonomska istraživanja ESB-a pružila su u 2016. godini nove uvide u mnoge zahtjevne i promjenjive analitičke prioritete. Osim toga, djelatnost triju istraživačkih mreža potaknula je intenzivnu suradnju među istraživačima diljem ESSB-a.[92]

Istraživački prioriteti i grupe ESB-a

Istraživanja koja se provode u ESB-u organiziraju se među sedam istraživačkih grupa koje obuhvaćaju širok raspon gospodarskih i financijskih tema (vidi Sliku 1.). Spomenuti timovi pomažu koordinirati istraživački plan Banke prema poslovnim područjima. Osim toga, grupe ostvaruju i međusobnu suradnju na temama koje su od zajedničkog interesa kako bi maksimalno iskoristile širok raspon istraživačkih talenata u ESB-u. Istraživački timovi u ESB-u u 2016. su se godini usredotočili na četiri ključna istraživačka prioriteta (vidi Sliku 2.), pri čemu su stečena saznanja povezana s transmisijom monetarne politike, činiteljima koji uzrokuju nisku inflaciju i funkcioniranjem novih institucionalnih aranžmana u EMU-u. Osim spomenutih ključnih područja, istraživanja su se fokusirala i na skromne rezultate rasta u europodručju, globalno gospodarsko okružje, bankarstvo i mikrobonitetnu politiku te razvoj i unaprjeđivanje modela. Kada je riječ o razvoju modela, naglasak je stavljen na razvoj suvremenijih modela na razini pojedinačnih država i europodručja čiji je cilj detaljnije zabilježiti interakcije između financijskih i realnih sektora u gospodarstvu.

Slika 1.

Istraživačke grupe ESB-a

Slika 2.

Istraživački prioriteti u 2016.

Istraživačke mreže Eurosustava/ESSB-a

Istraživačke mreže Eurosustava/ESSB-a ostvarile su u 2016. znatan napredak, pri čemu su sve tri mreže stekle važne uvide u funkcioniranje gospodarstava zemalja EU-a i europodručja.

Mreža za dinamiku plaća (WDN) završila je treći val ankete kojom se nastoji procijeniti kako su poduzeća u EU-u reagirala na različite šokove i strukturne reforme do kojih je došlo u razdoblju od 2010. do 2013. Anketa obuhvaća 25.000 poduzeća iz 25 zemalja EU-a, a pruža potpuno usklađen skup podataka koji omogućuje iscrpnu analizu za sve zemlje. U protekloj je godini mreža objavila izvješća o ključnim rezultatima na razini pojedinačnih zemalja, kao i članak u Ekonomskom biltenu ESB‑a u kojem se ističu iscrpni novi dokazi o prilagodbi plaća. Ključno saznanje koje proizlazi iz rada jest to da je učestalost promjena plaća u zemljama EU-a bila manja u razdoblju od 2010. do 2013. nego u razdoblju prije krize (2002. – 2007.), što se barem djelomično može pripisati otporu poduzeća prema nižim osnovnim plaćama, iako su one bile niže u zemljama koje se nalaze u programima makroekonomske prilagodbe.

Mreža za financije i potrošnju kućanstava koordinira provedbu Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (engl. Household Finance and Consumption Survey) i analizira dobivene podatke, pri čemu joj je krajnji cilj razumjeti način na koji razlike među potrošačima mogu pomoći pri objašnjavanju ukupnih gospodarskih kretanja. Mreža je u 2016. godini objavila izvješće o rezultatima drugog vala ankete koji je obuhvatio više od 84.000 kućanstava u 20 zemalja. Ključan je naglasak ankete na bogatstvu kućanstava i njegovoj raspodjeli među kućanstvima (vidi Grafikon 35.). Medijalno kućanstvo posjeduje neto bogatstvo od 104.100 EUR, vrijednost 75. percentila raspodjele je 258.800 EUR, dok je vrijednost 90. percentila 496.000 EUR, a 95. percentila 743.900 EUR. Mreža je provela istraživanje na nekoliko širokih područja, uključujući odrednice potrošnje, studiju o financijskoj krhkosti kućanstava za procjenu makrobonitetnih alata, distribucijske učinke cijena imovine i monetarne politike[93], mjerenje raspodjele bogatstva među kućanstvima i odgovor potrošnje potrošača na poreznu politiku.

Grafikon 35.

Raspodjela bogatstva kućanstava europodručja

(os y: tis. EUR, os x: percentili neto bogatstva)

Izvor: Anketa o financijama i potrošnji kućanstava Eurosustava

Mreža za istraživanje konkurentnosti protekle je godine nastavila funkcionirati kao centar za istraživače ESSB-a na području analize konkurentnosti i produktivnosti. Istraživanje je bilo posebno plodno na području međunarodne trgovine, međunarodne transmisije ekonomskih šokova i učinkovitosti raspodjele resursa u EU-u. Jedno od većih ostvarenja mreže u protekloj godini bio je peti krug prikupljanja i objave skupa povijesnih podataka mreže na razini poduzeća u EU-u. Skup podataka sadržava sveobuhvatan niz pokazatelja povezanih s produktivnošću te je jedinstven u smislu usporedivosti među zemljama i obuhvata. Novi podatci koje istraživanje sadržava doveli su do uvida u poveznicu između rasta produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta u europodručju.

Konferencije i publikacije

Usporedno s rastom količine i složenosti problema važnih za ESB posljednjih nekoliko godina rasla je i važnost najsuvremenijih istraživanja i dijaloga s ekonomistima zaposlenima u znanstvenim institucijama. Imajući to na umu, ESB je u 2016. godini organizirao nekoliko istraživačkih događaja na visokoj razini s naglaskom na nekima od najaktualnijih pitanja s kojima su suočene središnje banke. Dva središnja događaja godine bila su Forum ESB-a o središnjem bankarstvu održan u Sintri i prva Godišnja istraživačka konferencija ESB-a. Ostale važne konferencije uključivale su Međunarodni istraživački forum o monetarnoj politici, 9. Radionicu ESB-a o tehnikama prognoziranja i 12. Konferenciju Mreže za istraživanje konkurentnosti.

Mnoge istraživačke aktivnosti ESB-a također su rezultirale objavljenim radovima. U seriji Istraživački radovi ESB-a u 2016. godini objavljeno je ukupno 115 radova. Osim toga, u recenziranim časopisima objavljena su 73 rada čiji su autori ili suautori zaposlenici ESB-a. Taj skup visokokvalitetnih istraživačkih radova stvorio je i osnovu za unaprijeđeno priopćavanje rezultata istraživanja široj javnosti, primjerice preko ESB-ove publikacije Research Bulletin.

Pravni poslovi i obveze

ESB je 2016. sudjelovao u nekoliko sudskih postupaka na razini EU-a. ESB je donio i brojna mišljenja u skladu sa zahtjevom Ugovora kojim se propisuje savjetovanje s ESB-om o svim predloženim aktima EU-a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB-a, kao i praćenje poštivanja zabrane monetarnog financiranja i privilegiranog pristupa. Naposljetku, ESB je donio niz pravnih akata i instrumenata u vezi sa svojim nadzornim zadaćama.

Sudjelovanje ESB-a u sudskim postupcima na razini EU-a

U rujnu 2016. Sud Europske unije donio je presudu povodom žalbe u dvije skupine predmeta koje su podnijeli neki deponenti ciparskih banaka na koje su se primjenjivale sanacijske mjere iz 2013. Tužitelji su tvrdili da su ESB i Europska komisija nametnuli dotične sanacijske mjere na osnovi svojega sudjelovanja na sastancima Euroskupine i svoje uloge u pregovorima i donošenju ciparskog memoranduma o razumijevanju.

U prvoj skupini predmeta[94] tužitelji su tražili poništenje izjave Euroskupine od 25. ožujka 2013. o programu financijske pomoći Cipru, a posebice o restrukturiranju njegova bankarskog sektora. Sud je potvrdio zaključak Općeg suda kojim je utvrđeno da se sporna izjava Euroskupine ne može smatrati zajedničkom odlukom Komisije i ESB-a. Sud je također primijetio da se ne može smatrati da je uspostava pravnog okvira nužnog za restrukturiranje banaka od strane ciparskih tijela nametnuta navodnom zajedničkom odlukom Komisije i ESB-a koja je konkretizirana u izjavi Euroskupine. Predmeti su stoga odbačeni kao nedopušteni.

U drugoj skupini predmeta[95] tužitelji su tražili naknadu za gubitke koje su navodno pretrpjeli zbog toga što su u ciparski memorandum o razumijevanju bili uključeni stavci o sanaciji dviju ciparskih banaka i/ili zbog poništenja tih spornih stavaka. Sud je ukinuo odluku Općeg suda o nedopuštenosti na osnovi toga što navodno nezakonito postupanje institucija EU-a, čak i u pravnom okviru Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu („Ugovor o ESM-u”), teoretski može stvoriti obvezu Europske unije prema članku 340. stavcima 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ovaj zaključak temeljio se na obvezi Europske komisije prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji da promiče opći interes Unije i nadzire primjenu prava Unije i njezinoj obvezi prema članku 13. stavcima 3. i 4. Ugovora o ESM-u da osigura da je svaki memorandum o razumijevanju koji sklopi ESM usklađen s pravom EU-a. Sud je u suštini smatrao da, s obzirom na ostvarivanje cilja općeg interesa Europske unije, odnosno cilja osiguranja financijske stabilnosti bankovnog sustava u europodručju, sanacijske mjere utvrđene u ciparskom memorandumu o razumijevanju nisu značile nedopustivo i neproporcionalno uplitanje u pravo tužitelja na vlasništvo. U skladu s tim ne može se smatrati da je Europska komisija, time što je dopustila donošenje spornog stavka ciparskog memoranduma o razumijevanju, pridonijela povredi prava tužitelja na imovinu. Sud je stoga odbacio zahtjeve za naknadu štete jer nisu imali pravne osnove.

U srpnju 2016. Opći sud Europske unije presudio je u korist ESB-a u slučaju poništenja i odštete koji se odnosio na neke odluke Upravnog vijeća ESB-a povezane s likvidnosnom podrškom u nuždi (ELA) koju je grčka središnja banka pružala grčkim bankama. U predmetu T-368/15 tužitelj je tvrdio da su sporne odluke o ELA-i bile nezakonite i da su „neizbježno dovele do” privremenog zatvaranja banaka i kapitalnih kontrola koje su grčke vlasti nametnule u ljeto 2015., što je, pak, dovelo do toga da je tužitelj pretrpio „tešku i nepopravljivu štetu”. U vezi sa zahtjevom za poništenje, Opći sud zaključio je da zahtjev da se sporne odluke o ELA-i tumače kao da imaju izravan utjecaj na tužitelja očito nije zadovoljen te je stoga odbacio zahtjev kao neprihvatljiv. Posebice, Opći sud smatrao je da zadržavanjem gornje granice na ELA-u sporne odluke nisu ni na koji način nametnule spomenute mjere (tj. kapitalne kontrole), što je dovelo do toga da su grčke vlasti imale potpunu slobodu poduzeti i druge mjere. Opći sud također je odbacio zahtjev za naknadu štete kao neprihvatljiv.

U svibnju 2016. Opći sud donio je odluku o žalbi koju je podnijelo 150 zaposlenika ESB-a (predmet T-129/14 P) protiv presude Službeničkog suda u predmetu F-15/10 koji se odnosi na mirovinsku reformu ESB-a. U svibnju 2009., nakon procesa reforme u trajanju od oko dvije godine, ESB je zamrznuo postojeći mirovinski plan, hibridan sustav, te donio novi program mirovinskog osiguranja koji se sastoji od programa s utvrđenim naknadama kao prvog stupa i programa utvrđenih doprinosa kao drugog stupa. Mirovinska prava obračunavaju se u programu mirovinskog osiguranja ESB-a za radni staž od 1. lipnja 2009. za sve zaposlenike, uključujući one koji su se zaposlili prije ili na datum stupanja na snagu reforme, sa samo jednom iznimkom koja se primjenjuje na zaposlenike koji su imali između 60 i 65 godina 31. svibnja 2009. i koji su ostali obuhvaćeni mirovinskim planom ESB-a s obzirom na svoj prošli i budući staž. U žalbi koju je podnijelo 150 zaposlenika kritiziralo se nekoliko točaka presude prvog stupnja zbog osam tužbenih razloga. U svojoj presudi o žalbi Opći sud potvrdio je presudu Službeničkog suda, odbivši svih osam tužbenih razloga u njihovoj cijelosti, čime je ponovno potpuno potvrdio zakonitost mirovinske reforme ESB-a. Glede procedure koja se primjenjuje u provedbi reforme, Opći sud smatrao je da ESB nije povrijedio načela zakonitosti i pravne sigurnosti. Potvrdio je da su odluke o promjenama mirovinskih pravila donesene u skladu s pravilima o nadležnosti i postupku. Glede materijalnih pitanja, u ovoj presudi dana je dubinska analiza prirode mirovinskih prava. Opći sud smatrao je da mirovinska prava nisu dio pojma „naknada za rad” u smislu Direktive 91/533[96]. Stoga nisu sastavni element ugovora o radu, a ESB ima pravo provesti reformu programa mirovinskog osiguranja bez pristanka svojih zaposlenika. Što se tiče stečenog prava na koje su se pozivali tužitelji na umirovljenje u dobi od 60 godina bez umanjenja naknada, Opći sud podsjetio je da je uobičajena sudska praksa da službenik ne može zahtijevati stečeno pravo osim ako su činjenice koje su dovele do tog prava nastale prije izmjena odredaba. Nadalje, Opći sud smatrao je da reforma nije utjecala na stečena prava zaposlenika koji su navršili 60 godina kada je reforma stupila na snagu s obzirom na prijelazni režim koji je ESB predvidio kao dio paketa reforma.

Mišljenja ESB-a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) propisuje se savjetovanje s ESB-om o svim predloženim aktima EU-a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB-a.[97] Sva mišljenja ESB-a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a. Mišljenja ESB-a o predloženim aktima EU-a objavljuju se i u Službenom listu Europske unije.

ESB je 2016. donio osam mišljenja o predloženim aktima EU-a i 53 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz svojeg područja nadležnosti.

Na razini EU-a najvažnija mišljenja[98] koja je donio ESB odnosila su se na europski okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju i izmjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CON/2016/11), jedinstveno zastupanje europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu (CON/2016/22) i uspostavu europskog sustava osiguranja depozita (CON/2016/26).

Nekoliko savjetovanja provedenih s nacionalnim tijelima odnosilo se na zakonodavstvo koje se odnosi na novčanice i kovanice[99], nadzor platnih sustava[100], sustav elektroničkih vrijednosnih papira[101], obvezne zahtjeve za kreditne transfere i izravna terećenja[102] i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma[103].

ESB je donio mišljenja o nacionalnim središnjim bankama, uključujući revizorske zahtjeve koji se primjenjuju na nacionalnu središnju banku[104], izvještajne obveze nacionalne središnje banke prema nacionalnom parlamentu[105], funkcioniranje tijela nadležnog za odlučivanje nacionalne središnje banke[106], smanjenje naknada za rad viših službenika nacionalne središnje banke[107], stjecanje vlasništva nacionalne središnje banke nad subjektom koji provodi operacije monetarne politike u njezinim najudaljenijim regijama i prekomorskim teritorijima[108], operacije ELA-e nacionalne središnje banke[109], sanacijske zadaće nacionalne središnje banke[110], ulogu nacionalne središnje banke u vezi sa sustavom osiguranja depozita[111], nadzor nacionalne središnje banke nad pružanjem platnih usluga[112], založne institucije[113] i potrošačke kredite[114], upravljanje središnjim kreditnim registrima i registrima bankovnih računa od strane nacionalne središnje banke[115], prikupljanje financijske statistike od strane nacionalne središnje banke[116], ulogu nacionalne središnje banke u procjenjivanju konkurencije na tržištu hipotekarnih kredita[117], doprinos nacionalne središnje banke fondu kojim upravlja MMF[118], ulogu nacionalne središnje banke u izvješćivanju o porezu na premiju osiguranja[119], instrumente monetarne politike nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja[120], isključivanje prava na prijeboj u pogledu potraživanja mobiliziranih kao kolateral pri središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka[121] i izdavanje prigodnih novčanica od strane nacionalne središnje banke[122].

ESB je donio mišljenja o različitim aspektima aktivnosti financijskih institucija[123], uključujući hijerarhiju vjerovnika kod insolventnosti kreditnih institucija[124], određivanje ograničenja za promjenjive kamatne stope na hipotekarne kredite[125], remuneraciju računa štednih depozita[126], zahtjeve za otplatu hipotekarnih kredita[127], povrat određenih marži koje se naplaćuju na kredite s valutnom klauzulom[128], restrukturiranje deviznih kredita[129], reformu kreditnih zadruga[130], ograničenja za stjecanje nekretnina ili dioničkoga kapitala od strane kreditnih institucija[131], imenovanje članova nadzornog odbora banke[132], omjere plaćanja i dohotka i kredita i vrijednosti[133], sustav jamstava za sekuritizacije neprihodonosnih kredita[134], nametanje poreza za neke financijske institucije[135], funkcioniranje središnjih kreditnih registara[136] i funkcioniranje nacionalnih sustava osiguranja depozita[137].

ESB je donio mišljenje i o ulozi predstavnika nacionalnoga financijskog nadzornog tijela u Nadzornom odboru ESB-a[138].

Zabilježeno je osam slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB-om o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini, pri čemu se neki slučajevi smatraju jasnima i važnima[139].

Talijansko ministarstvo gospodarstva i financija nije se savjetovalo s ESB-om o Zakonodavnom dekretu o hitnim mjerama za zaštitu štednje u bankarskom sektoru, kojemu je cilj bila uspostava okvira za pružanje izvanredne javne financijske pomoći talijanskim bankama. Grčko ministarstvo financija nije se savjetovalo s ESB-om o zakonu o elektroničkim plaćanjima.

Naposljetku, mađarsko ministarstvo za nacionalno gospodarstvo nije se savjetovalo s ESB-om o zakonu o nacionalnim zajednicama za stanogradnju[140], što je stvorilo zabrinutosti glede moguće povrede neovisnosti središnje banke.

Smatra se da su slučajevi propuštanja savjetovanja s ESB-om Grčke, Mađarske i Italije jasni, važni i ponavljajući.

Pravne promjene povezane s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom

ESB je 2016. donio nekoliko pravnih instrumenata povezanih s obavljanjem svojih nadzornih zadaća, koji su objavljeni u Službenom listu Europske unije i na mrežnim stranicama ESB-a. Popis pravnih instrumenata povezanih s nadzorom banaka, koji su doneseni u 2016., može se pronaći u Godišnjem izvješću ESB-a o nadzornim aktivnostima u 2016.

Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i privilegiranog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB-u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU-a i ESB zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i Uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB-u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU-a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU-a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s Upravnim vijećem Europska komisija prati poštivanje navedenih odredaba od strane država članica.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU-a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU-a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora. Takva kupnja ne smije postati oblik neizravnoga monetarnog financiranja javnog sektora.

Praćenje poštivanja u 2016. potvrdilo je da su odredbe iz članaka 123. i 124. Ugovora i povezanih Uredaba Vijeća uglavnom poštivane.

Praćenje poštivanja u 2016. pokazalo je da sve nacionalne središnje banke EU-a nemaju politiku remuneriranja depozita javnog sektora koja je u potpunosti u skladu s gornjim granicama za remuneraciju. Posebno, nekoliko nacionalnih središnjih banaka mora osigurati da stopa remuneracije za depozite javnog sektora ne bude viša od gornje granice čak i kad je potonja negativna.

ESB je procijenio da je osnivanje i financiranje društva za upravljanje imovinom MARK Zrt. od strane Magyar Nemzeti Bank kršenje zabrane monetarnog financiranja koje se mora ispraviti.

U svibnju 2016. Magyar Nemzeti Bank odobrila je tromjesečnu likvidnosnu liniju za mostno financiranje mađarskom sustavu naknade štete za investitore Karrendezesi Alap. ESB je procijenio da je ta operacija potencijalno u sukobu sa zabranom monetarnog financiranja s obzirom na to da su postojale druge mogućnosti osiguranja kratkoročnog financiranja sustavu naknade štete za investitore koje ne bi dovele do financijskog uključivanja Magyar Nemzeti Bank. Ovaj slučaj ne bi smio biti presedan.

S obzirom na zabrinutosti iznesene u Godišnjem izvješću ESB-a za 2014. i 2015., ESB je nastavio pratiti nekoliko programa koje je pokrenula Magyar Nemzeti Bank u 2014. i 2015. Ti programi nisu povezani s monetarnom politikom i potencijalno su u sukobu sa zabranom monetarnog financiranja, u mjeri u kojoj bi se mogli promatrati kao oni u odnosu na koje je Magyar Nemzeti Bank preuzela zadaće države ili na neki drugi način dodijelila financijske koristi državi. Oni obuhvaćaju program ulaganja u nekretnine od strane Magyar Nemzeti Bank, program za promicanje financijske pismenosti koji se provodi preko mreže šest nositelja i strategiju ulaganja tih nositelja, premještaj u središnju banku bivših zaposlenika mađarskoga Financijskoga nadzornog tijela, program kupnje mađarskih umjetničkih djela i kulturnog blaga te program poticanja banaka da kupuju prihvatljive vrijednosne papire, posebice državne obveznice. S obzirom na njihovu brojnost, opseg i veličinu, ESB će nastaviti pozorno pratiti te operacije kako bi osigurao da ne dođe do sukoba sa zabranom monetarnog financiranja i privilegiranog pristupa. Magyar Nemzeti Bank također treba osigurati da resursi središnje banke koje je ona dodijelila svojoj mreži nositelja ne budu upotrijebljeni, neposredno ili posredno, u svrhu financiranja države. Nadalje, ESB će nastaviti pratiti uključenost Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane Magyar Nemzeti Bank u studenome 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Smanjenje imovine povezane s IBRC-om od strane irske središnje banke tijekom 2016., uglavnom putem prodaje dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom, jest korak u smjeru potrebnoga potpunog rješavanja pitanja te imovine. Međutim, ambiciozniji plan prodaje dodatno bi ublažio postojana i ozbiljna pitanja monetarnog financiranja.

Međunarodni i europski odnosi

Europski odnosi

U 2016. ESB je održavao blizak dijalog s europskim institucijama i forumima, a posebno s Europskim parlamentom, Europskim vijećem, Vijećem ECOFIN, Euroskupinom i Europskom komisijom. Tijekom godine poduzeti su daljnji koraci s ciljem dovršetka bankovne unije i nastavka oporavka financijskog sektora u europodručju. Gospodarska situacija u europodručju i program makroekonomske prilagodbe za Grčku također su bili na dnevnom redu sastanaka Euroskupine i Vijeća ECOFIN, na kojima su sudjelovali predsjednik ESB-a i ostali članovi Izvršnog odbora. Potreba za dosljednu strategiju za fiskalne, financijske i strukturne politike s ciljem poticanja oporavka u Europi bila je tema sastanaka Europskog vijeća na kojima je sudjelovao predsjednik ESB-a.

Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije

Poduzete su daljnje aktivnosti s ciljem dovršetka ekonomske i monetarne unije (EMU), u skladu s planom iz 2015. iz izvješća petorice predsjednika pod naslovom „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”.

Provedbom Direktive o oporavku i sanaciji banaka i Direktive o sustavima osiguranja depozita ostvaren je napredak u uspostavljanju bankovne unije. Tijekom godine ESB se nastavio zalagati i za odlučne korake za dovršetak bankovne unije, posebice u tehničkim raspravama s ciljem uspostave vjerodostojne zajedničke zaštite za Jedinstveni fond za sanaciju i europskog sustava osiguranja depozita. Uz bankovnu uniju, europska unija tržišta kapitala ima potencijal potreban za povećanje otpornosti financijskog sustava jačanjem prekogranične podjele rizika te šireg i lakšeg pristupa financiranju.

Što se tiče okvira gospodarskog upravljanja, s radom je započeo Europski fiskalni odbor. U budućnosti će biti potrebno jačati mandat i institucionalnu neovisnost Europskoga fiskalnog odbora kako bi mu se osigurala važna uloga u povećavanju transparentnosti i poboljšanju usklađenosti s fiskalnim pravilima.[141] Vijeće EU-a izdalo je 20. rujna 2016. preporuku kojom poziva zemlje europodručja da uspostave nacionalne odbore za produktivnost. Odbori za produktivnost trebali bi osigurati novi poticaj provedbi strukturnih reforma u zemljama europodručja. Njihova učinkovitost neće ovisiti samo o očekivanoj visokoj razini tehničke stručnosti u odborima već i o njihovoj punoj neovisnosti. U svome bi radu odbori za produktivnost trebali u dovoljnoj mjeri uzeti u obzir europsku dimenziju, razmjenom najboljih praksi među državama članicama i naglašavanjem dimenzije europodručja pri procjeni pitanja produktivnosti i bavljenju tim pitanjem na razini države članice.

Nadalje, ESB redovito naglašava potrebu za dosljednu i temeljitu primjenu odredaba postojećeg okvira upravljanja, u vezi s kojim je dosad ostvaren nezadovoljavajući napredak. To se jasno vidi iz ograničene provedbe preporuka specifičnih za određenu zemlju Europske komisije (vidi također odjeljak 1.6. poglavlja 1.) i iz izostanka usklađenosti sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu.

Puna provedba proračunskih pravila i učinkovitija koordinacija gospodarskih politika bit će preduvjet za izgradnju potrebnog povjerenja među državama članicama radi daljnjeg jačanja EMU-a. ESB naglašava važnost veće podjele suvereniteta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, primjerice poboljšanim upravljanjem zasnovanim na prelasku sa sustava pravila na institucije[142].

Europa je istodobno suočena i sa izazovima izvan ekonomske sfere, posebice u području migracije i sigurnosti. Za održivo rješavanje tih pitanja potrebno je snažno gospodarstvo. Stoga je dovršenje EMU-a važno za jačanje Europe. Eurosustav je spreman podržati ovu aktivnost.

Ispunjavanje demokratske odgovornosti

ESB je neovisna institucija koja uživa punu neovisnost pri uporabi svojih instrumenata u okviru svog mandata. Odgovornost je neodvojiv dio te neovisnosti i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije utvrđuje se da ESB ponajprije odgovara Europskom parlamentu kao tijelu koje čine izabrani predstavnici građana EU-a.

Predsjednik ESB-a sudjelovao je 2016. na četiri redovita saslušanja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.[143] Na spomenutim su saslušanjima članovi Europskog parlamenta posebno stavili težište na monetarnu politiku ESB-a, politike financijskog sektora, programe makroekonomske prilagodbe i reformu upravljanja europodručjem (vidi Grafikon 36.).

Grafikon 36.

Teme pitanja postavljenih na redovitim saslušanjima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku

(postotci)

Izvor: ESB

ESB je 2016. odlučio prvi put objaviti svoju povratnu informaciju na komentare Europskog parlamenta u okviru njegove rezolucije o prošlogodišnjem Godišnjem izvješću u skladu s prijedlogom iz rezolucije Europskog parlamenta te kao korak u daljnjem jačanju odgovornosti.[144] Ta je vrsta povratne informacije dosad, uz Godišnje izvješće, davana samo članovima Europskog parlamenta.

Tablica 3.

Pregled saslušanja u Europskom parlamentu u 2016.

Izvor: ESB

ESB ispunjava svoju obvezu odgovornosti i redovitim izvještavanjem i odgovaranjem na pisana pitanja zastupnika Europskog parlamenta. U 2016. predsjednik ESB-a primio je pisma s takvim pitanjima, a odgovori na ova pisma objavljeni su na mrežnim stranicama ESB-a.[145] Većina pitanja odnosila se na provedbu nestandardnih mjera monetarne politike ESB-a, gospodarske izglede i programe makroekonomske prilagodbe.

Kao i dosad, ESB je pridonio raspravama Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o zakonodavnim prijedlozima koji pripadaju njegovu području nadležnosti. Što se tiče tema koje se ne odnose na pitanje odgovornosti, ostali predstavnici ESB-a sudjelovali su na javnim sastancima pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku u tehničkim raspravama o pitanjima povezanima s područjem djelovanja i zadaćama ESB-a.

ESB je također odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću EU-a za svoje aktivnosti nadzora banaka.[146] Podrobnije informacije navedene su u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2016.

Međunarodni odnosi

U zahtjevnom međunarodnom okružju ESB je sudjelovao u raspravama na međunarodnim forumima, prikupljao informacije i vodio komunikaciju o svojoj politici i tako jačao odnose s ključnim međunarodnim partnerima. Ovo je bilo posebno važno u godini kada su monetarne vlasti u cijelom svijetu nastavile podržavati započeti gospodarski oporavak.

G-20

U kontekstu nastavka usporenoga globalnoga gospodarskog oporavka, skupina G‑20 usmjerila je tijekom kineskoga predsjedanja svoje napore na jačanje globalnog rasta te je uspjela u isticanju uloge strukturnih reforma u nadopunjavanju fiskalne i monetarne politike za postizanja toga cilja. Predsjedništvo skupine G-20 proširilo je raspravu i u nju uključilo inovacije i digitalizaciju kao generatore rasta. Skupina G-20 također je uspostavila daljnje mjere za bolji usporedni kritički osvrt o strukturnim reformama u okviru „poboljšanog plana strukturnih reforma” te skupine. U okolnostima rastućeg sentimenta antiglobalizma, skupina G-20 veće je napore usmjerila na nejednakost i uključenost te je poticala napredak prema poštenijem globalnom poreznom okružju, stavljajući novo težište na stvarnom vlasništvu i način rješavanja pitanja poreznih jurisdikcija koje ne surađuju. Ministri financija i guverneri središnjih banaka skupine G-20, na čijim sastancima prisustvuje predsjednik ESB-a, obvezali su se na međusobnu blisku suradnju u području deviznih tržišta i na izbjegavanje bilo kakvog oblika protekcionizma u trgovinskim i investicijskim politikama. Također su povećani i napori za rješavanje pitanja financiranja terorizma, u svjetlu nedavnih terorističkih napada. Dana je podrška finalizaciji ključnih elemenata financijskoga regulatornog okvira, a težište je stavljeno na pravodobnu, potpunu i dosljednu provedbu dogovorenog plana reforme financijskog sektora. Na sastanku na vrhu u Hangzhou čelnici skupine G-20 također su potaknuli napredak u smislu promicanja „zelenog” financiranja i, u kontekstu rasprava o međunarodnoj financijskoj arhitekturi, preispitivanja proširene primjene posebnih prava vučenja (SDR), širenja članstva u Pariškom klubu i promicanja uloge novih i postojećih multilateralnih razvojnih banaka.

Pitanja politike povezana s MMF-om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio promicati zajedničke europske pozicije u raspravama u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) o politikama Fonda i općenito o međunarodnoj financijskoj arhitekturi. Što se tiče upravljanja MMF-om, dalekosežna reforma kvota i upravljanja iz 2010. stupila je na snagu početkom 2016., nakon što ju je ratificirala potrebna većina članica MMF-a. Time je došlo do pomaka za više od 6 % u udjelima kvota prema dinamičnim zemljama s tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju, što bolje odražava njihovu važniju ulogu u globalnom gospodarstvu. U okviru spomenutog paketa reforma razvijene su se europske zemlje obvezale smanjiti svoju kombiniranu zastupljenost u Odboru za dva mjesta.

Grafikon 37.

Raspodjela MMF-ovih kvota prije i nakon reforme iz 2010.

(mil. SDR)

Izvori: MMF i izračun ESB-a

ESB podupire snažan i adekvatnim sredstvima opremljen te na kvotama zasnovan MMF sa središnjim položajem u međunarodnom monetarnom sustavu u kojem daje važan doprinos globalnoj gospodarskoj i financijskoj stabilnosti. Uz potporu država članica EU-a, u 2016. ukupna sredstva MMF-a u kvotama dvostruko su povećana te su iznosila 477 mlrd. SDR. Članice MMF-a, uključujući niz država članica EU-a, izdvojile su oko 260 mlrd. SDR kako bi osigurale kontinuirani pristup Fonda bilateralnim zajmovima unutar ojačanog okvira upravljanja. Vremenski okvir za razgovore o Petnaestoj općoj reviziji kvota promijenjen je kako bi se revizija okončala najkasnije do godišnjih sastanaka 2019.

Budući da je ključno da politike kreditiranja MMF-a ostanu primjerene potrebama njegovih članica, MMF je ispitao primjerenost mreže globalne financijske sigurnosti, uključujući njezin obuhvat, dostupnost i troškove instrumenata za sprječavanje krize i sanaciju.

Nakon krize u pojedinim zemljama europodručja i povezanih kreditnih programa i programa prilagodbe EU-a i MMF-a za te zemlje, MMF-ov Nezavisan ured za procjenu (IEO) objavio je sveobuhvatno izvješće o ulozi Fonda za vrijeme tih kriza i njegovom sudjelovanju u programima financijske pomoći za Grčku, Irsku i Portugal. Iako je težište izvješća bilo na postupku odlučivanja MMF-a, u njemu se navode i određena razmišljanja o gospodarskim pitanjima poput uzroka krize te prirode i primjerenosti uvjeta politike.

Tehnička suradnja

ESB je produbio tehničku suradnju sa središnjim bankama izvan Europske unije radi promicanja dobrih praksi središnjih banaka, a time i davanja doprinosa globalnoj monetarnoj i financijskoj stabilnosti. Aktivnosti suradnje odražavaju ulogu ESB-a kao glavne središnje banke u globalnom gospodarstvu. ESB je nastavio surađivati sa središnjim bankama zemalja s tržištima u nastajanju skupine G-20 (poput, primjerice Indije i Turske) s ciljem dijeljenja tehničkih znanja i najboljih praksi. U 2016. potpisan je novi Memorandum o razumijevanju s Banco Central do Brasil, kao temelj za jačanje suradnje s težištem na ključnim pitanjima središnjeg bankarstva, uključujući monetarnu politiku, financijsku stabilnost i nadzor banaka. Jača suradnja s međunarodnim i regionalnim organizacijama pridonijela je boljem dometu ESB-a u Latinskoj Americi, Aziji i Africi.

ESB je i nadalje surađivao sa središnjim bankama u potencijalnim budućim državama članicama EU-a, uglavnom na nizu regionalnih radionica. Težište posebnih događanja bilo je na institucionalnim izazovima u kontekstu pristupanja EU-u, makrobonitetnom i mikrobonitetnom nadzoru i neovisnosti središnjih banaka kao ključnom elementu dobroga gospodarskog upravljanja. Tehnička suradnja sa središnjim bankama država kandidatkinja za članstvo u EU-u i potencijalnih država kandidatkinja provodi se u bliskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama EU-a i njome se nadopunjuju ESB-ovo redovito praćenje i analiza gospodarskih i financijskih kretanja u tim zemljama te dijalog o politikama s njihovim središnjim bankama.

Okvir 9. Brexit – implikacije i izgledi

Ujedinjena Kraljevina održala je 23. lipnja 2016. referendum o članstvu u EU-u. Većina od 51,9 % glasovala je za izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. U skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji, Ujedinjena Kraljevina službeno obavješćuje Europsko vijeće o svojoj namjeri povlačenja iz Europske unije i time započinje postupak pregovora o sporazumu o povlačenju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Trenutačno vlada velika nesigurnost u vezi s budućim gospodarskim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije.[147]

Razdoblje neposredno nakon referenduma bilo je obilježeno povećanom nesigurnošću, kratkoročnim razdobljem kolebljivosti i snažnom deprecijacijom funte sterlinga. Europodručje je prebrodilo nagli porast nesigurnosti i kolebljivosti ohrabrujućom otpornošću zahvaljujući pripremama središnjih banaka i nadzornih tijela (uključujući mehanizme središnjih banaka za zaštitu likvidnosti i angažman nadzornih tijela u području likvidnosti, financiranja i operativnih rizika banaka) kao i poboljšanom regulatornom okviru.[148] Iako zbog visoke razine viška likvidnosti nije bilo vjerojatno da će se ESB morati poslužiti mjerama za nepredviđene okolnosti, osigurana je – kako je navedeno u priopćenju za javnost ESB-a od 24. lipnja 2016. – dodatna likvidnost ako to bude nužno, uključujući i stalno raspoložive ugovore o razmjeni s Bank of England. Nadalje, nadzor banaka ESB-a održavao je bliske veze s najizloženijim bankama prije referenduma kako bi osigurao njihovo pozorno praćenje rizika i pripremu za mogući ishod referenduma.

Teško je predvidjeti točne gospodarske implikacije rezultata referenduma u budućnosti. One će uglavnom ovisiti o vremenu održavanja, napretku i konačnom rezultatu predstojećih pregovora između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine. Učinak rezultata referenduma na gospodarske izglede u europodručju analizira se u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2016. i u okviru Ekonomskog biltena ESB-a, koji upućuje na njegov ograničen učinak na gospodarsku aktivnost u europodručju u kratkoročnom razdoblju. Nadalje, Pregled financijske stabilnosti ESB-a iz studenoga 2016. bavi se aspektima financijske stabilnosti vezano uz rezultat referenduma. Ta publikacija pokazuje da se većina tržišnih segmenata koji su bili pogođeni poremećajima nakon referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini brzo oporavila od većine gubitaka.

Predsjednik ESB-a također je u nekoliko navrata iznio Europskom parlamentu ESB-ovu procjenu mogućeg utjecaja Brexita, kao primjerice 26. rujna 2016. i 28. studenoga 2016. Tim je prigodama ESB naglasio koristi jedinstvenog tržišta, i za europodručje i za Ujedinjenu Kraljevinu. Bez obzira na oblik budućih veza između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, bit će neophodno očuvati integritet jedinstvenog tržišta te homogenost pravila i njihove provedbe. Na neformalnom sastanku u Bratislavi u rujnu čelnici država ili vlada preostalih 27 država članica EU-a prvi su put raspravljali o zajedničkoj budućnosti nakon očekivanog povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Reagirajući na trenutačnu zabrinutost građana, dogovorili su se oko plana za rješavanje zajedničkih izazova povezanih s migracijom, terorizmom te gospodarskom i socijalnom nesigurnošću. ESB je u nekoliko navrata naglasio kako za jačanje sposobnosti Europe u tim područjima europski projekt treba čvršće ekonomske temelje.

Vanjska komunikacija

Objašnjavanje politike ESB-a europskim građanima

Otvorena i transparentna komunikacija podržava učinkovitost politike središnje banke te omogućuje banci da redovito informira javnost i financijska tržišta o svojim ciljevima i zadaćama i objašnjava razloge za svoje postupke, čime usmjerava njihova očekivanja. ESB ima dugu tradiciju otvorene komunikacije, a u 2016. godini nastavio ju je unaprjeđivati, posebice daljnjim razvojem svojih aktivnosti iz područja rada s javnošću i digitalne komunikacije.

Aktivnosti iz područja rada s javnošću

ESB je 2016. godine nastavio razvijati inicijative kojima potiče javnost na bolje razumijevanje politika i odluka ESB-a, čime pridonosi povećanju povjerenja među građanima europodručja.

ESB je u Frankfurtu ugostio 522 skupine posjetitelja, čime je gostoprimstvo pružio više od 15.000 vanjskih posjetitelja iz 35 država. Posjetiteljima su bile ponuđene općenite, ali i specijalizirane prezentacije koje su obuhvaćale interakciju sa stručnjacima ESB-a. Osim toga, omogućen im je obilazak nove zgrade ESB-a i umjetničkih djela koja se u njoj nalaze te posjet izložbama o euru uz vodstvo. Od srpnja 2016. ESB lokalnoj zajednici vrata otvara i prve subote u mjesecu, čime je u drugoj polovini godine privučeno više od 3.000 posjetitelja.

U svrhu objašnjavanja svojih zadaća mlađim građanima europodručja ESB je šesti put održao učeničko natjecanje €urogeneracija. To je natjecanje primarni kanal Banke za interakciju s učenicima u dobi od 16 do 19 godina i njihovim nastavnicima, a cilj mu je dodatno ih educirati o monetarnoj politici i ESB-u. Učenici sudjeluju u igrokazu u kojemu donose odluke monetarne politike na temelju vlastite dijagnoze gospodarske i monetarne situacije u europodručju.

Usto, ESB se fokusira i na mlađe dobne skupine. Tako je 3. listopada 2016. godine 230 djece u dobi između osam i deset godina sa svojim obiteljima posjetilo ESB u povodu drugoga otvorenog dana popularne njemačke dječje televizijske emisije „Die Sendung mit der Maus”. Program je obuhvaćao vođeni obilazak zgrade, prezentacije, radionice o ulozi i funkciji ESB-a te euronovčanicama i eurokovanicama, edukativne igre i nekoliko izložaba.

Aktivnosti iz područja rada s javnošću provedene su i izvan Frankfurta. Primjerice, ESB je u suradnji s irskom središnjom bankom prisustvovao na Irskom državnom natjecanju u oranju 2016., u sklopu kojega se održava i najveća izložba na otvorenom i poljoprivredni sajam u Europi.

Pojačana digitalizacija

ESB je također pojačao aktivnosti povezane s digitalnom komunikacijom kako bi se prilagodio aktualnim obrascima konzumiranja vijesti.

Što se tiče sadržaja, ESB je intenzivirao nastojanje da postane pristupačniji javnosti, trudeći se rabiti jednostavan jezik u svojim odlukama kako bi bile razumljivije i služiti se digitalnim komunikacijskim kanalima za objašnjavanje inače vrlo stručnih pojmova. Primjer je toga rubrika „Objašnjavamo” na mrežnim stranicama ESB-a, dostupna na mnogim jezicima EU-a. Usredotočenost na digitalne sadržaje bila je popraćena i intenzivnijom primjenom infografika.

Tehnički gledano, Banka je dodatno modernizirala svoje mrežne stranice. Postignuta je potpuna prilagodljivost mrežnih stranica ESB-a i Europskog odbora za sistemske rizike, čime se osiguralo da se mrežne stranice i važne publikacije mogu pregledavati na optimalan način bez obzira na uređaj koji odabere čitatelj. K tome, ESB je udovoljio povećanoj potražnji za visokokvalitetnim internetskim prijenosom događaja.

Povećala se i prisutnost Banke na platformama društvenih medija. Twitterov račun ESB-a trenutačno ima više od 360.000 pratitelja, a rabi se za isticanje publikacija i ključnih poruka iz govora. ESB je u prosincu 2016. održao prvu debatu uživo na Twitteru, tijekom koje je Benoît Cœuré odgovarao na pitanja koja je uz znak #askECB postavila javnost, čime je omogućena izravna interakcija u realnom vremenu. Osim toga, ESB rabi svoj kanal na mreži YouTube za objavu videosadržaja, a Flickr za objavu fotografija. Banka ima i račun na mreži LinkedIn koji prati oko 43.000 građana.

Prilozi

Institucionalni okvir

Tijela nadležna za odlučivanje i upravljanje ESB-om

Eurosustavom i Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB) upravljaju tijela ESB-a nadležna za odlučivanje: Upravno vijeće i Izvršni odbor. Opće vijeće konstituirano je kao treće tijelo ESB-a nadležno za odlučivanje u razdoblju dok postoje države članice EU-a koje još nisu uvele euro. Rad tijela nadležnih za odlučivanje uređen je Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, Statutom ESSB-a i odgovarajućim poslovnicima.[149] Odlučivanje unutar Eurosustava i ESSB-a centralizirano je. Međutim, ESB i nacionalne središnje banke europodručja zajedno pridonose, strateški i operativno, ostvarivanju zajedničkih ciljeva Eurosustava, vodeći računa o načelu decentralizacije u skladu sa Statutom ESSB-a.

U vezi s ESB-ovim odgovornostima povezanima s nadzorom banaka, Upravno vijeće donosi zakonske akte o uspostavi općeg okvira unutar kojeg se donose nadzorne odluke i potvrđuje, u okviru postupka o neisticanju prigovora, nacrt nadzornih odluka koje je pripremio Nadzorni odbor.[150] Detaljnije informacije o nadzornoj funkciji ESB-a mogu se pronaći u Godišnjem izvješću ESB-a o nadzornim aktivnostima u 2016.

Upravno vijeće

Upravno vijeće je glavno tijelo ESB-a nadležno za odlučivanje i sastoji se od članova Izvršnog odbora ESB-a i guvernera nacionalnih središnjih banaka zemalja europodručja. Prava glasa članova Upravnog vijeća rotiraju se u skladu s posebnom shemom koja je dostupna na mrežnim stranicama ESB-a.

Upravno vijeće sastaje se u pravilu svaka dva tjedna u zgradi ESB-a u Frankfurtu na Majni, Njemačka. U 2016. održana su ukupno 23 sastanka. Sastanci u vezi s monetarnom politikom održavaju se svakih šest tjedana. Izvještaji o ovim sastancima o monetarnoj politici objavljuju se obično s vremenskim odmakom od četiri tjedna. Upravno vijeće na sastancima u čijem fokusu nije monetarna politika uglavnom raspravlja o ostalim zadaćama i odgovornostima ESB-a i Eurosustava. Kako bi osigurao odvojenost monetarne politike i ostalih zadaća ESB-a od njegovih nadzornih odgovornosti, Upravno vijeće održava posebne sastanke za nadzorna pitanja.

Upravno vijeće također može donositi odluke pisanim postupkom. U 2016. provedeno je više od 1.400 pisanih postupaka, od čega se više od 1.000 odnosilo na postupke o neisticanju prigovora.

Upravno vijeće

Mario Draghi, predsjednik ESB-a

Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a

Josef Bonnici, guverner, Central Bank of Malta (do 30. lipnja 2016.)

Benoît Cœuré, član Izvršnog odbora ESB-a

Carlos Costa, guverner, Banco de Portugal

Chrystalla Georghadji, guvernerka, Central Bank of Cyprus

Ardo Hansson, guverner, Eesti Pank

Boštjan Jazbec, guverner, Banka Slovenije

Klaas Knot, predsjednik, De Nederlandsche Bank

Philip R. Lane, guverner, Central Bank of Ireland

Sabine Lautenschläger, članica Izvršnog odbora ESB-a

Erkki Liikanen, guverner, Suomen Pankki – Finlands Bank

Luis M. Linde, guverner, Banco de España

Jozef Makúch, guverner, Národná banka Slovenska

Yves Mersch, član Izvršnog odbora ESB-a

Ewald Nowotny, guverner, Oesterreichische Nationalbank

Peter Praet, član Izvršnog odbora ESB-a

Gaston Reinesch, guverner, Banque centrale du Luxembourg

Ilmārs Rimšēvičs, guverner, Latvijas Banka

Jan Smets, guverner, Nationale Bank van België /

Banque Nationale de Belgique

Yannis Stournaras, guverner, Bank of Greece

Vitas Vasiliauskas, predsjednik Uprave, Lietuvos bankas

Mario Vella, guverner, Central Bank of Malta (od 1. srpnja 2016.)

François Villeroy de Galhau, guverner, Banque de France

Ignazio Visco, guverner, Banca d’Italia

Jens Weidmann, predsjednik, Deutsche Bundesbank

Prvi red (slijeva nadesno): Yannis Stournaras, Carlos Costa, Ewald Nowotny, Vítor Constâncio, Mario Draghi, Sabine Lautenschläger, Benoît Cœuré, Chrystalla Georghadji, Philip R. Lane, Yves Mersch

Srednji red (slijeva nadesno): Ilmārs Rimšēvičs, François Villeroy de Galhau, Jens Weidmann, Erkki Liikanen, Jozef Makúch, Ignazio Visco

Posljednji red (slijeva nadesno): Gaston Reinesch, Boštjan Jazbec, Ardo Hansson, Klaas Knot, Jan Smets, Peter Praet, Vitas Vasiliauskas

Napomena: Luis M. Linde i Mario Vella nisu bili nazočni u vrijeme fotografiranja.

Izvršni odbor

Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i potpredsjednika ESB-a i četiri druga člana koja imenuje Europsko vijeće, koje odlučuje po načelu kvalificirane većine nakon konzultacija s Europskim parlamentom i ESB-om. Izvršni je odbor odgovoran za pripremanje sastanaka Upravnog vijeća, provedbu monetarne politike u europodručju u skladu s utvrđenim smjernicama i odlukama koje donosi Upravno vijeće te za upravljanje svakodnevnim poslovanjem ESB-a.

Izvršni odbor

Mario Draghi, predsjednik ESB-a

Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a

Benoît Cœuré, član Izvršnog odbora ESB-a

Sabine Lautenschläger, članica Izvršnog odbora ESB-a

Yves Mersch, član Izvršnog odbora ESB-a

Peter Praet, član Izvršnog odbora ESB-a

Prvi red (slijeva nadesno): Sabine Lautenschläger, Mario Draghi, Vítor Constâncio

Drugi red (slijeva nadesno): Yves Mersch, Peter Praet, Benoît Cœuré

Opće vijeće

Opće vijeće sastoji se od predsjednika i potpredsjednika ESB-a i guvernera nacionalnih središnjih banaka svih 28 zemalja članica EU-a. Upravno vijeće, među ostalim, pridonosi savjetodavnoj funkciji ESB-a, prikupljanju statističkih podataka, uspostavi pravila potrebnih za standardizaciju računovodstva i izvještavanja o poslovima koje obavljaju nacionalne središnje banke, poduzimanju mjera za uspostavu ključa za upis kapitala ESB-a osim onih utvrđenih u Ugovoru i utvrđivanju uvjeta zaposlenja za osoblje ESB-a.

Opće vijeće

Mario Draghi, predsjednik ESB-a

Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a

Marek Belka, predsjednik, Narodowy Bank Polski (do 20. lipnja 2016.)

Josef Bonnici, guverner, Central Bank of Malta (do 30. lipnja 2016.)

Mark Carney, guverner, Bank of England

Carlos Costa, guverner, Banco de Portugal

Chrystalla Georghadji, guvernerka, Central Bank of Cyprus

Adam Glapiński, predsjednik, Narodowy Bank Polski (od 21. lipnja 2016.)

Ardo Hansson, guverner, Eesti Pank

Stefan Ingves, guverner, Sveriges Riksbank

Mugur Constantin Isărescu, guverner, Banca Naţională a României

Boštjan Jazbec, guverner, Banka Slovenije

Klaas Knot, predsjednik, De Nederlandsche Bank

Philip R. Lane, guverner, Central Bank of Ireland

Erkki Liikanen, guverner, Suomen Pankki – Finlands Bank

Luis M. Linde, guverner, Banco de España

Jozef Makúch, guverner, Národná banka Slovenska

György Matolcsy, guverner, Magyar Nemzeti Bank

Ewald Nowotny, guverner, Oesterreichische Nationalbank

Dimitar Radev, guverner, Българска народна банка (Bugarska narodna banka)

Gaston Reinesch, guverner, Banque centrale du Luxembourg

Ilmārs Rimšēvičs, guverner, Latvijas Banka

Lars Rohde, guverner, Danmarks Nationalbank

Jiří Rusnok, guverner, Česká národní banka (od 1. srpnja 2016.)

Miroslav Singer, guverner, Česká národní banka (do 30. lipnja 2016.)

Jan Smets, guverner, Nationale Bank van België /

Banque Nationale de Belgique

Yannis Stournaras, guverner, Bank of Greece

Vitas Vasiliauskas, predsjednik Uprave, Lietuvos bankas

Mario Vella, guverner, Central Bank of Malta (od 1. srpnja 2016.)

François Villeroy de Galhau, guverner, Banque de France

Ignazio Visco, guverner, Banca d’Italia

Boris Vujčić, guverner, Hrvatska narodna banka

Jens Weidmann, predsjednik, Deutsche Bundesbank

Prvi red (slijeva nadesno): Yannis Stournaras, Carlos Costa, Ewald Nowotny, Vítor Constâncio, Mario Draghi, Mark Carney, Chrystalla Georghadji, Philip R. Lane

Srednji red (slijeva nadesno): Ilmārs Rimšēvičs, François Villeroy de Galhau, Jens Weidmann, Erkki Liikanen, Ignazio Visco

Posljednji red (slijeva nadesno): Gaston Reinesch, Boštjan Jazbec, Lars Rohde, Ardo Hansson, Klaas Knot, Jan Smets, Jozef Makúch, Vitas Vasiliauskas, Dimitar Radev

Napomena: Adam Glapiński, Stefan Ingves, Mugur Constantin Isărescu, Luis M. Linde, György Matolcsy, Jiří Rusnok, Boris Vujčić i Mario Vella nisu bili nazočni u vrijeme fotografiranja.

Upravljanje

Osim tijela nadležnih za odlučivanje, upravljačka struktura ESB-a obuhvaća dva odbora više razine kao što su Odbor za reviziju i Etički odbor kao i nekoliko dodatnih razina vanjskih i unutarnjih kontrola. Nju dopunjuju Etički okvir, Odluka ESB-a[151] o odredbama i uvjetima za istrage u području sprječavanja prijevara i pravila o pristupu javnosti dokumentima ESB-a. Po uspostavljanju Jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) pitanja vezana uz upravljanje postala su još važnija za ESB.

Odbor za reviziju

Odbor za reviziju ESB-a podupire Upravno vijeće pružanjem savjeta i mišljenja u vezi s (i) integritetom financijskih informacija, (ii) nadzorom nad unutarnjim kontrolama, (iii) pridržavanjem mjerodavnog prava, propisa i kodeksa ponašanja i (iv) obavljanjem revizorskih funkcija. Mandat ovog Odbora dostupan je na mrežnim stranicama ESB-a. Odborom za reviziju predsjeda Erkki Liikanen, a u 2016. sastojao se od još četiri člana: Vítor Constâncio, Josef Bonnici[152], Patrick Honohan i Ewald Nowotny.

Odbor za etiku

Kako bi se osigurala odgovarajuća i dosljedna provedba različitih kodeksa ponašanja tijela koja sudjeluju u ESB-ovu procesu odlučivanja, Odbor za etiku daje savjete i smjernice o etičkim pitanjima članovima Upravnog vijeća, Izvršnog odbora i Nadzornog odbora. Mandat ovog Odbora dostupan je na mrežnim stranicama ESB‑a. Odborom za etiku predsjeda Jean-Claude Trichet, a sastoji se od još dva vanjska člana: Patrick Honohan[153] i Klaus Liebscher.

Razine vanjske i unutarnje kontrole

Razine vanjske kontrole

Statut ESSB-a propisuje dvije razine vanjske kontrole, i to vanjskog revizora, koji se na temelju sustava rotacije i s mandatom od pet godina imenuje za reviziju godišnjih financijskih izvještaja ESB-a, i Europski revizorski sud, koji kontrolira učinkovitost upravljanja ESB-om.

Razine unutarnje kontrole

U ESB-u je uspostavljen sustav tri razine unutarnjih kontrola: (i) upravljačka kontrola, (ii) različite funkcije nadzora usklađenosti i rizika i (iii) neovisno uvjerenje revizora.

Struktura unutarnje kontrole ESB-a temelji se na funkcionalnom pristupu u kojemu svaka organizacijska jedinica (odsjek, odjel, uprava ili glavna uprava) ima primarnu dužnost upravljati svojim vlastitim rizicima kao i osiguravati učinkovitost i djelotvornost svojih operacija.

Funkcije nadzora obuhvaćaju i mehanizme praćenja i djelotvorne procese s ciljem postizanja odgovarajuće kontrole financijskih i operativnih rizika te reputacijskog rizika i rizika ponašanja. Ove funkcije kontrole druge razine obavljaju interne funkcije ESB-a (kao što su funkcija proračuna i kontrolinga, funkcije upravljanja operativnim rizikom i financijskim rizikom, funkcija osiguranja kvalitete nadzora banaka ili funkcija usklađenosti) i/ili – kada je potrebno – odbori Eurosustava/ESSB-a (npr. Odbor za organizacijski razvoj, Odbor za upravljanje rizicima i Odbor za proračun).

Osim toga, neovisno o strukturi unutarnje kontrole i o praćenju rizika ESB-a, zadaće revizije provodi ESB-ova funkcija za unutarnju reviziju pod izravnom odgovornošću Izvršnog odbora u skladu s Pravilnikom ESB-a o reviziji. Aktivnosti unutarnje revizije ESB-a usklađene su s Međunarodnim standardima za profesionalnu praksu unutarnje revizije Instituta unutarnjih revizora. Osim toga, Odbor unutarnjih revizora koji se sastoji od stručnjaka za unutarnju reviziju ESB-a, nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadležnih tijela pomaže u ostvarivanju ciljeva Eurosustava/ESSB-a i SSM-a.

Etički okvir ESB-a

Etički okvir ESB-a sastoji se od Kodeksa ponašanja za članove Upravnog vijeća, Dodatnoga kodeksa etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora, Kodeksa ponašanja za članove Nadzornog odbora i Pravila o osoblju ESB-a. Etički okvir postavlja etička pravila i vodeća načela s ciljem osiguravanja najviše razine integriteta, kompetencije, djelotvornosti i transparentnosti u izvršavanju zadataka ESB-a. On, među ostalim, obuhvaća detaljne odredbe kojima se uređuje izbjegavanje i upravljanje potencijalnim sukobima interesa, ograničenja, obveze izvješćivanja i sustave za praćenje koji se odnose na privatne financijske transakcije, pravila o razdoblju hlađenja u vezi s obavljanjem naknadnih profesionalnih djelatnosti i detaljna pravila u vezi s vanjskim aktivnostima i odnosima s vanjskim subjektima.

Mjere za borbu protiv prijevara i sprječavanje pranja novca

U 1999. Europski parlament i Vijeće EU-a donijeli su Uredbu[154] kojom se, među ostalim, omogućuju unutarnje istrage u slučaju da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) sumnja na prijevaru unutar institucija, tijela, ureda i agencija EU-a. Upravno vijeće prihvatilo je 2004. i revidiralo 2016. pravni okvir koji obuhvaća uvjete za istrage ESB-a koje provodi OLAF u području sprječavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti.[155] Osim toga, ESB je 2007. uspostavio unutarnje sustave za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Unutarnjim sustavom izvješćivanja dopunjuje se okvir za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ESB-a kako bi se osiguralo da se sve relevantne informacije sustavno prikupe i pravodobno proslijede Izvršnom odboru.

Pristup dokumentima ESB-a

Odluka ESB-a o javnom pristupu dokumentima ESB-a[156] u skladu je s ciljevima i standardima koje primjenjuju ostale institucije i tijela EU-a u vezi s javnim pristupom njihovim dokumentima. Ta odluka pojačava transparentnost, a istodobno uzima u obzir neovisnost ESB-a i nacionalnih središnjih banaka te osigurava povjerljivost određenih pitanja koja su specifična za obavljanje zadaća ESB-a. Broj i složenost zahtjeva građana i nacionalnih tijela glede pristupa dokumentima znatno je povećan zbog ESB-ovih novih odgovornosti u području nadzora banaka.

U sklopu opredjeljenja za transparentnost i odgovornost, ESB je u veljači 2016. počeo objavljivati kalendar sastanaka svakog člana Izvršnog odbora i predsjednice Nadzornog odbora s vremenskim odmakom od tri mjeseca.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje izravno izvješćuje predsjednika ESB-a, daje podršku Izvršnom odboru pri zaštiti integriteta i ugleda ESB-a, promiče etičke standarde ponašanja i ojačava odgovornosti i transparentnost ESB-a. Kako bi se poboljšale dosljednost i učinkovitost ESB-ova okvira upravljanja, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje osim navedenoga ima i ulogu tajništva za Odbor za reviziju i Odbor za etiku ESB-a te je točka za vezu s Europskim ombudsmanom i OLAF-om.

Odbori Eurosustava/ESSB-a

Odbori Eurosustava/ESSB-a i nadalje imaju važnu ulogu u pomaganju ESB-ovim tijelima nadležnima za odlučivanje u provođenju njihovih zadaća. Na zahtjev i Upravnog vijeća i Izvršnog odbora ti odbori pružaju stručnost u svojim područjima nadležnosti i olakšavaju proces donošenja odluka. Članstvo u odborima obično je ograničeno na zaposlenike središnjih banaka Eurosustava. Međutim, nacionalne središnje banke država članica koje još nisu uvele euro sudjeluju na sastancima odbora kada se rješavaju pitanja koja pripadaju području nadležnosti Općeg vijeća. Usto, neki se odbori sastaju u SSM sastavu (tj. jedan član iz središnje banke i jedan član iz nacionalnoga nadležnog tijela svake države članice sudionice) kada pomažu ESB-u u njegovu radu na pitanjima politike povezanima s bonitetnim nadzorom nad kreditnim institucijama. Kada se to smatra potrebnim, i predstavnici drugih nadležnih tijela mogu biti pozvani da sudjeluju na sastancima odbora.

Odbori Eurosustava/ESSB-a, Odbor za proračun, Konferencija za ljudske potencijale i njihovi predsjednici (na dan 1. siječnja 2017.)

Postoje još dva odbora. Odbor za proračun pomaže Upravnom vijeću u pitanjima povezanima s proračunom ESB-a. Konferencija za ljudske potencijale forum je za razmjenu iskustava, stručnosti i informacija među središnjim bankama Eurosustava/ESSB-a u području upravljanja ljudskim potencijalima.

Organizacijski razvoj i razvoj ljudskih potencijala

Organizacijski ustroj ESB-a (1. siječnja 2017.)

Ljudski potencijali ESB-a

Glavni koordinator za zajedničke poslove imenovan je u siječnju 2016. Ova je nova uloga kreirana radi daljnjeg jačanja operativne i analitičke izvrsnosti, unaprjeđenja organizacijske učinkovitosti i poboljšanja suradnje i usmjerenosti funkcija podrške na potrebe ESB-a u cijelosti. Nadalje, glavni koordinator za zajedničke poslove, čije odgovornosti obuhvaćaju područja upravljanja i informacijskih sustava, istaknuo je kao prioritet razvoj procesa cjelovitijega strateškog planiranja s ciljem daljnjeg poticanja suradnje među poslovnim područjima u nadležnosti glavnoga koordinatora za zajedničke poslove i svih ostalih poslovnih područja.

Uspostavom novoga poslovnog područja koje je zaduženo za sva pitanja povezana s financijama u travnju 2016. omogućeno je restrukturiranoj funkciji ljudskih potencijala da se potpuno usredotoči na pružanje visokokvalitetnih usluga ljudskih potencijala kako bi zaposlenici ESB-a mogli razviti svoj potencijal unutar moderne i agilne organizacijske strukture. Privlačenje i zadržavanje talentiranih zaposlenika te upravljanje njihovom učinkovitošću jesu prioritet. Usto, usluge ljudskih potencijala stavljaju poseban naglasak na osiguravanje zdravlja i dobrobiti zaposlenika ESB-a.

Tijekom 2016. postavljeni su temelji za unaprjeđenje strateške funkcije poslovnog partnera kako bi se unaprijedilo ESB-ovo upravljanje pitanjima zaposlenika i pretočilo poslovne zahtjeve u potrebe politike ljudskih potencijala.

Jačanje sposobnosti Banke da upravlja talentom i razvija vođenje te potiče kulturu izvrsnosti u smislu profesionalne etike i dugoročne organizacijske učinkovitosti zauzimali su i u 2016. visoko mjesto u planu ljudskih potencijala ESB-a. Posebna je pozornost stavljena na razvoj Programa za rast vođenja koji će se postupno provoditi tijekom 2017. i 2018., provedbi programa „zdravog vodstva” i davanju podrške nedavno utemeljenoj Službi za usklađenost s propisima i upravljanje pri razvijanju obvezne obuke o etici.

K tome, provedene su brojne inicijative ljudskih potencijala usmjerene na jačanje funkcije nadzora europskih banaka. One su uključivale daljnji strateški razvoj plana i programa obuke za nadzor u cijelom Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (u kojem je sudjelovalo više od 1.900 sudionika), organiziranje 28 događaja za stvaranje timova kako bi se osnažila suradnja među zemljama u zajedničkim nadzornim timovima i uspješno integrirala prva skupina od 33 mlada diplomanta odabrana za program obuke nadzora europskih banaka koji su uspješno završili program uvođenja, osposobljavanja i razmještaja u nacionalna nadležna tijela.

ESB je u 2016. nastavio poduzimati napore za poboljšanje spolne raznolikosti, posebno među rukovodećim položajima. Nakon što je na kraju 2016. dosegnut udio od 27 % žena na položajima na razini rukovodstva i 18 % žena na položajima na razini višeg rukovodstva, ESB sada nastoji ostvariti svoje privremene i konačne ciljeve za 2017. i 2019. (vidi Sliku 3.). Od uvođenja ciljeva vezanih uz ravnopravnost spolova u lipnju 2013., i posebnoga akcijskog plana, tema spolne raznolikosti zauzima visoko mjesto u planu rada ESB-a jer je cilj organizacije prepoznavanje, privlačenje i razvoj ženskog talenta. Osim toga, ESB je u 2016. proveo dodatne mjere vezane uz raznolikost koje uključuju pokroviteljstvo na visokoj razini člana Izvršnog odbora Benoita Coeuréa i glavnoga koordinatora za zajedničke poslove, dan otvorenih vrata za ženski talent s težištem na sveučilišnim studentima i uspostavu Mreže raznolikosti ESSB-a i SSM-a.

Osim ravnopravnosti spolova, ESB se obvezao poticati sve aspekte raznolikosti kako bi uspostavio uključivu radnu kulturu koja počiva na podjeli odgovornosti među pokroviteljima, ambasadorima raznolikosti ESB-a, Glavne uprave za ljudske potencijale, šire upravljačke zajednice i postojećih mreža raznolikosti kao što su Ženska mreža, mreža Rainbow i ESB-ova Etnička i kulturna grupa.

Slika 3.

Ciljevi i razine vezani uz ravnopravnost spolova u ESB-u (podatci na dan 31. prosinca 2016.)

Izvor: ESB

Na dan 31. prosinca 2016. ESB je imao 2.898,5 odobrenih radnih mjesta, izraženih u ekvivalentima punoga radnog vremena, u usporedbi s 2.650 odobrenih radnih mjesta na kraju 2015. Stvaran broj zaposlenika u ugovornom odnosu s ESB-om, izražen u ekvivalentima punoga radnog vremena, iznosio je 3.171 (u usporedbi s 2.871 na dan 31. prosinca 2015.).[157] U 2016. ponuđeno je ukupno 208 novih ugovora na određeno vrijeme (ograničenih ili s mogućnosti pretvaranja u ugovore na neodređeno vrijeme). K tome, sklopljena su 304 ugovora za kraća razdoblja, koji će, uz određeni broj produljenja ugovora, pokrivati izostanke kraće od godinu dana. Tijekom 2016. ESB je nastavio zaposlenicima nacionalnih središnjih banaka i međunarodnih organizacija nuditi ugovore za kraća razdoblja, do 36 mjeseci. Na dan 31. prosinca 2016. godine 250 zaposlenika iz nacionalnih središnjih banaka i međunarodnih organizacija radilo je u ESB-u na različitim zadatcima, što je za 11 % više nego na kraju 2015. U rujnu 2016. ESB je poželio dobrodošlicu četrnaestorici sudionika jedanaestog izdanja programa za diplomante, a do 31. prosinca 2016. bio je domaćin za 320 pripravnika (17 % više nego u 2015. godini). ESB je također dodijelio pet stipendija kao dio programa Wim Duisenberg Research Fellowship Programme, koji je otvoren za vodeće ekonomiste, i šest stipendija mladim istraživačima kao dio svog programa Lamfalussy Fellowship Programme.

Dok je organizacija blago rasla, 56 zaposlenika koji su imali ugovore na određeno ili neodređeno vrijeme dalo je ostavku ili otišlo u mirovinu u 2016. (53 u 2015.), a tijekom godine isteklo je 317 ugovora za kraća razdoblja.

Godišnji financijski izvještaji

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ar2016annualaccounts_hr.pdf

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2016.

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/eurosystembalancesheet2016.hr.pdf

Statistički odjeljak (dostupno samo na engleskom jeziku)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ar2016/EN_AR16_STATISTICAL_ANNEX.pdf

Kratice

Države

BE

Belgija

BG

Bugarska

CZ

Češka

DK

Danska

DE

Njemačka

EE

Estonija

IE

Irska

GR

Grčka

ES

Španjolska

FR

Francuska

HR

Hrvatska

IT

Italija

CY

Cipar

LV

Latvija

LT

Litva

LU

Luksemburg

HU

Mađarska

MT

Malta

NL

Nizozemska

AT

Austrija

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SI

Slovenija

SK

Slovačka

FI

Finska

SE

Švedska

UK

Ujedinjena Kraljevina

US

Sjedinjene Američke Države

U skladu s praksom EU-a nazivi država članica EU-a u ovom se izvješću navode prema abecednom redoslijedu naziva država na nacionalnom jeziku.

Ostalo

BDP

bruto domaći proizvod

BIS

Banka za međunarodne namire

DG ECFIN

Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove, Europska komisija

EDP

postupak u slučaju prekomjernog deficita

EMI

Europski monetarni institut

EMU

ekonomska i monetarna unija

ERM

tečajni mehanizam

ESA 95

Europski sustav računa iz 1995.

ESB

Europska središnja banka

ESRB

Europski odbor za sistemske rizike

ESSB

Europski sustav središnjih banaka

ET

efektivni tečaj

EU

Europska unija

EUR

euro

HIPC

harmonizirani indeks potrošačkih cijena

ILO

Međunarodna organizacija rada

IPC

indeks potrošačkih cijena

MFI

monetarna financijska institucija

MIP

postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža

MMF

Međunarodni monetarni fond

NSB

nacionalna središnja banka

OECD

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

s.m.u.

stanje međunarodnih ulaganja

SSM

Jedinstveni nadzorni mehanizam

TSCG

Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji

Znakovi upotrijebljeni u tablicama

„-” podatak ne postoji / podatak nije primjenjiv

„.” ne raspolaže se podatkom

© Europska središnja banka, 2017.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka

Telefon +49 69 1344 0

Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Zaključni datum za podatke u ovom izvješću bio je 10. veljače 2017. Zaključni datum za statističke podatke u ovom izvješću bio je 15. ožujka 2017.

Fotografije Andreas Böttcher

Luis Felipe Torrego

Andreas Varnhorn

ISSN 2362-9711 (html) DOI 10.2866/492236 (html)

ISSN 2362-9711 (pdf) DOI 10.2866/056032 (pdf)

ISBN 978-92-899-2698-0 (html) Kataloški broj EU-a QB-AA-17-001-HR-Q (html)

ISBN 978-92-899-2667-6 (pdf) Kataloški broj EU-a QB-AA-17-001-HR-N (pdf)

  1. Za više informacija vidi mrežne stranice US Energy Information Administration.
  2. Vidi i okvir pod naslovom „Economic developments in the aftermath of the UK referendum on EU membership”, Ekonomski bilten, Broj 7, ESB, 2016.
  3. Za više informacija o ublažavanju kreditnih uvjeta banaka vidi i odjeljak 1.5. poglavlja 1., u kojemu se govori o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju.
  4. Vidi The euro area bank lending survey, ESB, listopad 2016.
  5. Utvrđeno je da su nestandardne mjere monetarne politike imale samo ograničen utjecaj na profitabilnost banaka; vidi Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Okvir 4.
  6. Vidi Macroprudential policy issues arising from low interest rates and structural changes in the EU financial system, Europski odbor za sistemske rizike, studeni 2016.
  7. Vidi Kok, C., Mirza, H., Móré, C. i Pancaro, C., „Adapting bank business models: financial stability implications of greater reliance on fee and commission income”, Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Special Feature C.
  8. Vidi Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., odjeljak 3.
  9. Vidi Japelli, T. i Pistaferri, L., „Fiscal policy and MPC heterogeneity”, American Economic Journal: Macroeconomics, sv. 6, br. 4, 2014., str. 107 – 136.
  10. Zaključak da je sadašnji oporavak uglavnom predvođen potrošnjom ne ovisi o načinu na koji je određena uloga potrošnje u oporavku. Jedna od mjera kojom se određuje ta uloga jest određivanje doprinosa potrošnje ukupnom rastu BDP-a, a druga mjera uspoređuje stopu rasta potrošnje i stopu rasta BDP-a. U ovom okviru upotrebljava se prva mjera, pa jača cikličnost ulaganja (tj. veći rast u oporavku) ne zamagljuje analizu.
  11. Iako je tromjesečni rast zaposlenosti snažno pozitivno autokoreliran (tj. postojan), autokorelacija tromjesečnog rasta plaća vrlo je slaba. Godišnji rast zaposlenosti također je malo postojaniji od godišnjeg rasta plaća.
  12. Campbell, J. i Deaton, A.., „Why is consumption so smooth?”, Review of Economic Studies, sv. 56, str. 357 – 373, 1989.
  13. Više dokaza vidi u, primjerice, Japelli, T. i Pistaferri, L., „Fiscal policy and MPC heterogeneity”, American Economic Journal: Macroeconomics, sv. 6, br. 4, 2014., str. 107 – 136; Casado, J. M. i Cuenca, J. A., „La recuperación del consumo en la UEM”, Boletín Económico, Banco de España, studeni 2015. i Godišnje izvješće 2015., Banco de España.
  14. Vidi okvir pod naslovom „Oil prices and euro area consumer energy prices”, Ekonomski bilten, Broj 2, ESB, 2016.
  15. Vidi okvir pod naslovom „Recent wage trends in the euro area”, Ekonomski bilten, Broj 3, ESB, 2016.
  16. Vidi okvir pod naslovom „What accounts for the recent decoupling between the euro area GDP deflator and the HICP excluding energy and food?”, Ekonomski bilten, Broj 6, ESB, 2016.
  17. Godišnja stopa promjene jediničnih troškova rada porasla je u prva tri tromjesečja 2016. u odnosu na 2015., što je uglavnom odražavalo usporavanje rasta proizvodnosti rada. Bez obzira na to, godišnji rast jediničnih troškova rada bio je znatno niži od povijesnog prosjeka. Ipak, u sadašnjem okružju niske inflacije povećanje jediničnih troškova rada ublaženo je prilagodbom profitnih marža.
  18. Uključivanje inflacijskih očekivanja bez komponente za prošla razdoblja malo povećava eksplanatornu vrijednost.
  19. Vidi članak pod naslovom „New evidence on wage adjustment in Europe during the period 2010-13”, Ekonomski bilten, Broj 5, ESB, 2016., i Anderton, R. i Bonthuis, B., „Downward Wage Rigidities in the Euro Area”, Research Paper Series, br. 2015/09, Nottingham University Centre for Research on Globalisation and Economic Policy, 2015.
  20. Raspravu o pojmu fiskalne politike u europodručju vidi u članku pod naslovom „The euro area fiscal stance”, Ekonomski bilten, Broj 4, ESB, 2016. Procjena primjerenosti fiskalne politike u europodručju nije jednostavna. Tom se procjenom moraju uravnotežiti različiti ciljevi, kao što su potrebe održivosti i stabilnosti, a trebaju se uzeti u obzir problemi mjerenja, posebice s obzirom na jaz proizvodnje.
  21. Vidi članak pod naslovom „Government debt reduction strategies in the euro area”, Ekonomski bilten, Broj 3, ESB, 2016.
  22. Vidi „Joint report on health care and long-term care systems and fiscal sustainability”, Institutional Paper 37, Europska komisija, listopad 2016.
  23. Vidi članak pod naslovom „Public investment in Europe”, Ekonomski bilten, Broj 2, ESB, 2016.
  24. Vidi, primjerice, Attinasi et al., „Budget-neutral labour tax wedge reductions: a simulation-based analysis for selected euro area countries”, Discussion Paper br. 26, Deutsche Bundesbank, 2016.
  25. Na Grčku se primjenjuje program financijske pomoći, pa stoga nije obuhvaćena procjenama fiskalnog nadzora usklađenosti sa SGP-om.
  26. Vidi okvir pod naslovom „Country-specific recommendations for fiscal policies under the 2016 European Semester”, Ekonomski bilten, Broj 4, ESB, 2016.
  27. Vidi komunikaciju Europske komisije objavljenu 16. studenoga 2016. Za analizu procjene Komisije vidi okvir pod naslovom „Review of draft budgetary plans for 2017 and the budgetary situation for the euro area as a whole”, Ekonomski bilten, Broj 8, ESB, 2016.
  28. Vidi izjavu Euroskupine objavljenu 5. prosinca 2016.
  29. Vidi, primjerice, Masuch et al., „Institutions, public debt and growth in Europe”, Working Paper Series, br. 1963, ESB, rujan 2016.
  30. Vidi također članak pod naslovom „Increasing resilience and long-term growth: the importance of sound institutions and economic structures for euro area countries and EMU”, Ekonomski bilten, Broj 5, ESB, 2016.
  31. Vidi, primjerice, Going for Growth Interim Report, OECD, 2016.
  32. Vidi, primjerice, okvir pod naslovom „Recent employment dynamics and structural reforms” u članku „The employment-GDP relationship since the crisis”, Ekonomski bilten, Broj 6, ESB, 2016., koji pokazuje da su zemlje koje provode reforme povećale osjetljivost zaposlenosti na BDP tijekom oporavka ili okvir pod naslovom „Episodes of unemployment decline in the euro area and the role of structural reforms” u članku „Increasing resilience and long-term growth: the importance of sound institutions and economic structures for euro area countries and EMU”, Ekonomski bilten, Broj 5, ESB, 2016., koji pokazuje da su epizode apsorpcije nezaposlenosti često povezane s prethodnim razdobljem strukturnih reforma.
  33. Vidi, primjerice, Fernández-Villaverde, J., Guerrón-Quintana, P. i Rubio-Ramírez, J. F., „Supply-Side Policies and the Zero Lower Bound”, IMF Economic Review, sv. 62(2), 2014., str. 248 – 260.
  34. Juncker, J. C., Tusk, D., Dijsselbloem, J., Draghi, M. i Schulz, M., „Completing Europe’s Economic and Monetary Union”, Europska komisija, lipanj 2015.
  35. Vidi također zaključke Vijeća EU-a o trećem stupu plana ulaganja EU-a, u kojemu je utvrđen niz prepreka ulaganjima.
  36. Za ilustraciju, dan je pregled pokazatelja u nekoliko specifičnih područja obuhvaćenih Izvješćem o lakoći poslovanja iz 2017. Svjetske banke. Slični se zaključci također mogu izvesti iz različitih drugih pokazatelja (npr. OECD-ovi pokazatelji sektorske regulacije ili globalni pokazatelji konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma).
  37. Vidi također „Structural indicators of the euro area business environment”, Ekonomski bilten, Broj 8, ESB, 2016.
  38. Upravno vijeće također je odlučilo sniziti kamatne stope na glavne operacije refinanciranja i na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke za po 5 baznih bodova (na 0 % odnosno 0,25 %).
  39. Za razliku od prvih serija TLTRO-a, kod TLTRO-II nisu uvedene obveze ranije otplate. Više pojedinosti vidi u Prilogu I Odluci (EU) 2016/810 i priopćenju za javnost o TLTRO-II od 10. ožujka 2016.
  40. Okvir kolaterala Eurosustava osnova je za određivanje prihvatljivosti vrijednosnih papira sektora poduzeća za kupnju u sklopu CSPP-a, zajedno sa specifičnim definicijama nebankovnih društava. Više pojedinosti vidi u Odluci (EU) 2016/948.
  41. Nekoliko sigurnosnih mjera povezanih sa zabranom monetarnog financiranja ugrađeno je u okvir CSPP-a. Primjerice, za dužničke instrumente koje su izdali subjekti koji ispunjavaju uvjete za javna poduzeća, kupnje su ograničene samo na sekundarno tržište.
  42. U prosincu 2015. Upravno vijeće odlučilo je reinvestirati glavnice vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP-a kako budu dospijevale, dok god to bude potrebno. Vidi uvodnu izjavu na konferenciji za tisak ESB-a iz prosinca 2015.
  43. Istodobno su uvedene promjene u okvir pozajmljivanja vrijednosnih papira kako bi se povećala njegova učinkovitost. Vidi priopćenje za javnost od 8. prosinca 2016.
  44. Više informacija o temeljnim činiteljima koji određuju niske kamatne stope vidi u okviru pod naslovom „Zašto su kamatne stope tako niske”, Godišnje izvješće, ESB, 2015.
  45. Vidi također i govor „Stability, equity and monetary policy”, koji je održao Mario Draghi, 2nd DIW Europe Lecture, German Institute for Economic Research (DIW), Berlin, 25. listopada 2016.
  46. Promjene kamatnih stopa prenose se različitim brzinama, ovisno o dospijeću imovine ili obveze. Izračuni su zasnovani na stvarnim kamatnim tokovima iz sektorskih računa, što implicitno odražava strukturu dospijeća sektorskih bilanca.
  47. Neto financijski prihodi kućanstava jednaki su prihodu kućanstava od financijskih ulaganja (kamate i dividende) umanjenom za njihove ukupne otplate duga.
  48. Vidi Adam, K. i Tzamourani, P., „Distributional consequences of asset price inflation in the euro area”, European Economic Review, sv. 89, 2016, str. 172 – 192.
  49. Simulacija pretpostavlja da su promjene komponenata bogatstva između sredine 2014. i sredine 2016. bile pod utjecajem kretanja cijena stambenih nekretnina, dionica i obveznica specifičnih za određenu zemlju. Nakon toga se izvode implikacije za promjene neto bogatstva pojedinačnih kućanstava koje ovise o udjelu pojedinačne imovine koju drži svako kućanstvo.
  50. Od sredine 2014. prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP-om pao je za oko 90 baznih bodova. Ukupni trend pada prekinut je krajem 2016., kada su prinosi na državne obveznice slijedili globalni trend porasta u uvjetima povećane političke neizvjesnosti.
  51. Prva serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-I) najavljena je 5. lipnja 2014., a druga serija (TLTRO-II) najavljena je 10. ožujka 2016. Za više informacija o TLTRO-I vidi priopćenje za javnost, a za više informacija o TLTRO-II vidi odjeljak 2.1. poglavlja 1.
  52. U 2016. je 333 mlrd. EUR sredstava TLTRO-I zamijenjeno sredstvima TLTRO-II. Procijenjeno je da se prvim trima operacijama TLTRO-II osiguralo ublažavanje uvjeta financiranja od 11 baznih bodova.
  53. Namira operacija TLTRO-II planirana je za lipanj, rujan i prosinac 2016. te ožujak 2017. Posljednja operacija stoga dospijeva u ožujku 2021.
  54. Vidi Survey on the Access to Finance of Enterprises in the euro area – od travnja do rujna 2016., ESB, studeni 2016.
  55. Preciznije rečeno, banke su nastavile izvješćivati da su ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja, APP i negativna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke pridonijeli povoljnijim uvjetima za kredite. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju iz srpnja 2016. uključivala je konkretna pitanja o utjecaju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju iz listopada 2016. uključivala je konkretna pitanja o utjecaju APP-a i negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke na uvjete i obujam kreditiranja.
  56. Empirijske procjene upućuju na to da je veći dio tog smanjenja bio posljedica pokretanja CSPP-a. Vidi okvir pod naslovom „The corporate bond market and the ECB’s corporate sector purchase programme”, Ekonomski bilten, Broj 5, ESB, 2016.
  57. Posebice Smjernica ESB-a o domaćim operacijama upravljanja imovinom i obvezama od strane nacionalnih središnjih banaka (ESB/2014/9) i Sporazum o neto financijskoj imovini (ANFA).
  58. Sredstva pričuve drugih ugovornih strana uključuju stanja na tekućim računima i novčane depozite kod nacionalnih središnjih banaka i, tijekom razdoblja u kojem je Eurosustav obavljao takve operacije, oročene depozite prikupljene za potrebe monetarne politike.
  59. Informacije o kretanju stanja u sklopu APP-a mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB-a na https://www.ecb.europa.eu/mopo/implement/omt/html/index.en.html.
  60. Vidi Financial Stability Review, ESB, svibanj 2016. i Financial Stability Review, ESB, studeni 2016.
  61. Vidi Fell, J., Grodzicki, M., Martin, R. i O’Brien, E., „Addressing market failures in the resolution of non-performing loans in the euro area”, Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Special Feature B.
  62. Vidi Report on financial structures, ESB, listopad 2016.
  63. Vidi Kok, C., Moré, C. i Petrescu, M., „Recent trends in euro area banks’ business models and implications for banking sector stability”, Financial Stability Review, ESB, svibanj 2016., Special Feature C.
  64. Vidi Kok, C., Mirza, H., Moré, C. i Pancaro, C., „Adapting bank business models: financial stability implications of greater reliance on fee and commission income”, Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Special Feature C.
  65. Vidi Franch, F. i Żochowski, D., „A statistical approach to classify euro area banks according to business model characteristics”, Financial Stability Review, ESB, svibanj 2016., Special Feature C, Okvir 2.
  66. Vidi također Grafikon C.2. u Kok, C., Mirza, H., Moré, C. i Pancaro, C.,„ Adapting bank business models: financial stability implications of greater reliance on fee and commission income”, Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Special Feature C.
  67. Vidi bilješku 66.
  68. Vidi bilješku 66.
  69. Više pojedinosti vidi u Macroprudential Bulletin, Broj 1, ESB, 2016.
  70. Utvrđene globalne sistemski važne banke (s potpunim postupnim ispunjavanjem zahtjeva za zaštitne slojeve od 2019. koji su navedeni u zagradi) jesu BNP Paribas (2,0 %), BPCE Group (1,0 %), Crédit Agricole Group (1,0 %), Deutsche Bank (2,0 %), ING Bank (1,0 %), Banco Santander (1,0 %), Société Générale (1,0 %) i UniCredit Group (1,0 %). Zahtjevi su utvrđeni na temelju BCBS-ove metodologije iz srpnja 2013.
  71. U skladu s ESB-ovom metodologijom za ostale sistemski važne institucije banke se raspoređuju u jednu od četiri skupine ostalih sistemski važnih institucija na temelju bodovanja sistemskog značaja banaka. Bodovi se izračunavaju u skladu sa Smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2014/10) u vezi s procjenom ostalih sistemski važnih institucija u kojima su navedeni relevantni pokazatelji za mjerenje sistemske važnosti pojedinih institucija. Vidi također prilog priopćenju od 15. prosinca 2016.
  72. Više pojedinosti vidi u Macroprudential Bulletin, Broj 2, ESB, 2016.
  73. Vidi Henry, J. i Kok, C. (ur.), „A macro stress testing framework for assessing systemic risks in the banking sector”, Occasional Paper Series, br. 152, ESB, listopad 2013. i Constâncio, V., „The role of stress testing in supervision and macroprudential policy”, govor na konferenciji London School of Economics o testiranju otpornosti na stres i makrobonitetnim propisima, 29. listopada 2015. To je modularni analitički okvir od vrha nadolje koji se sastoji od samostalnih modula i alata koji se mogu kombinirati kako bi se dobila sveobuhvatna analiza učinka makrofinancijskog stresa.
  74. Vidi priopćenje za javnost ESRB-a od 28. studenoga 2016.
  75. Ugovorno ili zakonsko uređenje odgovornosti koje štiti svoje institucije članice, a posebno osigurava da, ako je potrebno, imaju likvidnost i solventnost potrebnu radi izbjegavanja stečaja.
  76. Vidi „ECB contribution to the European Commission’s consultation on the review of the EU macroprudential policy framework”, ESB, prosinac 2016.
  77. Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.
  78. Kvantifikacija koju daju Balgova, M., Nies, M. i Plekhanov, A. u „The economic impact of reducing non-performing loans”, Working Paper br.193, Europska banka za obnovu i razvoj, listopad 2016., pokazuje da bi potencijalna korist smanjenja neprihodonosnih kredita mogla biti rast BDP-a od čak dva postotna boda više na godišnjoj razini. To se odnosi na globalni uzorak od 100 zemalja. Međutim, slični rezultati za europodručje mogu se naći u Global Financial Stability Report, Međunarodni monetarni fond, listopad 2016., Euro area policies: selected issues – Country Report No 15/205, Međunarodni monetarni fond, srpanj 2015. i Unlocking lending in Europe , Europska investicijska banka, listopad 2014., Okvir 5.
  79. Vidi Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje, rujan 2016., ESB, 2016.
  80. Vidi Fell, J., Grodzicki, M., Martin, R. i O’Brien, E., „Addressing market failures in the resolution of non-performing loans in the euro area”, Financial Stability Review, ESB, studeni 2016., Special Feature B, za detaljniji opis strukturnih uzročnika neprihodonosnih kredita.
  81. Vidi Draft guidance to banks on non-performing loans, nadzor banaka ESB-a, rujan 2016.
  82. U lipnju 2015. na platformu su se spojila četiri središnja depozitorija vrijednosnih papira iz Grčke, Malte, Rumunjske i Švicarske. Talijanski središnji depozitorij vrijednosnih papira spojen je u kolovozu 2015. U ožujku i rujnu 2016. pridružilo im se još sedam središnjih depozitorija vrijednosnih papira iz Portugala, Belgije (dva središnja depozitorija vrijednosnih papira), Francuske, Nizozemske, Luksemburga i Danske.
  83. Uredba Europske središnje banke (EU) br. 795/2014 od 3. srpnja 2014. o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB/2014/28).
  84. Smjernica o kibernetičkoj otpornosti za infrastrukture financijskih tržišta, Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire, lipanj 2016.
  85. U skladu s člankom 141. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, člankom 17., člankom 21. stavkom 21.2., člankom 43. stavkom 43.1. i člankom 46. stavkom 46.1. Statuta ESSB-a te člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002.
  86. U skladu s člankom 122. stavkom 2. i člankom 132. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, člancima 17. i 21. Statuta ESSB-a te člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010.
  87. U skladu s člancima 17. i 21. Statuta ESSB-a (u vezi s člankom 3. stavkom 5. Okvirnog sporazuma o EFSF-u).
  88. U skladu s člancima 17. i 21. Statuta ESSB-a (u vezi s člankom 5.12.1. Općih uvjeta ESM-a za ugovore o financijskoj pomoći).
  89. U vezi s ugovorom o kreditima između država članica čija je valuta euro (osim Grčke i Njemačke) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (djeluje u javnom interesu, prema uputama i koristeći se jamstvom Savezne Republike Njemačke) kao zajmodavaca i Helenske Republike kao zajmoprimca te grčke središnje banke kao agenta zajmoprimca, i u skladu s člankom 17. i člankom 21. stavkom 21.2. Statuta ESSB-a i člankom 2. Odluke ESB/2010/4 od 10. svibnja 2010.
  90. Za više informacija vidi mrežne stranice ESB-a.
  91. Za više informacija vidi http://banks-integrated-reporting-dictionary.eu/.
  92. Podrobnije informacije o istraživačkim aktivnostima ESB-a, uključujući informacije o događajima povezanima s istraživanjima, publikacijama i mrežama, objavljene su na mrežnim stranicama ESB-a.
  93. Vidi također Okvir 5. u odjeljku 2.1. poglavlja 1.
  94. Spojeni predmeti od C-105/15 P do C-109/15 P.
  95. Spojeni predmeti od C-8/15 P do C-10/15 P.
  96. Direktiva Vijeća od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (91/533/EEZ).
  97. Ujedinjena Kraljevina izuzeta je od obveze savjetovanja u skladu s Protokolom (br. 15) o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske, koji je priložen Ugovorima.
  98. Ostala mišljenja su sljedeća: CON/2016/10 o prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe o kapitalnim zahtjevima u pogledu izuzeća za trgovce robom, CON/2016/15 o prijedlogu uredbe o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje, CON/2016/27 o prijedlogu uredbe o izmjenama Uredbe o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe o zlouporabi tržišta i Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te o prijedlogu direktive o izmjeni Direktive o tržištima financijskih instrumenata, CON/2016/44 o prijedlogu uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo i CON/2016/49 o prijedlogu direktive o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ.
  99. Vidi CON/2016/2, CON/2016/4, CON/2016/25, CON/2016/36 i CON/2016/58.
  100. Vidi CON/2016/38 i CON/2016/61.
  101. Vidi CON/2016/46.
  102. Vidi CON/2016/13.
  103. Vidi CON/2016/23.
  104. Vidi CON/2016/24, CON/2016/30, CON/2016/33 i CON/2016/52.
  105. Vidi CON/2016/33, CON/2016/35 i CON/2016/52.
  106. Vidi CON/2016/9, CON/2016/33, CON/2016/47 i CON/2016/52.
  107. Vidi CON/2016/32.
  108. Vidi CON/2016/14.
  109. Vidi CON/2016/55.
  110. Vidi CON/2016/5 i CON/2016/28.
  111. Vidi CON/2016/3 i CON/2016/6.
  112. Vidi CON/2016/19.
  113. Vidi CON/2016/16.
  114. Vidi CON/2016/31 i CON/2016/34.
  115. Vidi CON/2016/42 i CON/2016/57.
  116. Vidi CON/2016/29.
  117. Vidi CON/2016/54.
  118. Vidi CON/2016/21.
  119. Vidi CON/2016/45.
  120. Vidi CON/2016/12, CON/2016/40 i CON/2016/56.
  121. Vidi CON/2016/37.
  122. Vidi CON/2016/60.
  123. Vidi CON/2016/17, CON/2016/41, CON/2016/50, CON/2016/1, CON/2016/18 i CON/2016/55.
  124. Vidi CON/2016/7, CON/2016/28 i CON/2016/53.
  125. Vidi CON/2016/54.
  126. Vidi CON/2016/51.
  127. Vidi CON/2016/18.
  128. Vidi CON/2016/50.
  129. Vidi CON/2016/39.
  130. Vidi CON/2016/17 i CON/2016/41.
  131. Vidi CON/2016/48.
  132. Vidi CON/2016/28.
  133. Vidi CON/2016/8.
  134. Vidi CON/2016/17.
  135. Vidi CON/2016/1.
  136. Vidi CON/2016/42.
  137. Vidi CON/2016/3 i CON/2016/6.
  138. Vidi CON/2016/43.
  139. Oni uključuju: (i) slučajeve kada su nacionalna tijela propustila podnijeti prijedlog zakonskih odredaba iz područja nadležnosti ESB-a na savjetovanje s ESB-om i (ii) slučajeve kada se nacionalno tijelo formalno savjetovalo s ESB-om, ali nije ESB-u dalo dovoljno vremena da ispita prijedlog zakonskih odredaba i donese svoje mišljenje prije donošenja tih odredaba.
  140. Zakon o nacionalnim zajednicama za stanogradnju, objavljen u Magyar Kozlony (mađarski službeni list), Broj 49, 11. travnja 2016.
  141. Više pojedinosti vidi u okviru pod naslovom „The creation of a European Fiscal Board”, Ekonomski bilten, Broj 7, ESB, 2015.
  142. Vidi također članak pod naslovom „Increasing resilience and long-term growth: the importance of sound institutions and economic structures for euro area countries and EMU”, Ekonomski bilten, Broj 5, ESB, 2016.
  143. Uvodne izjave dostupne su na mrežnim stranicama ESB-a.
  144. Vidi stavak 23. rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2014., koja je dostupna na mrežnim stranicama Europskog parlamenta.
  145. Svi odgovori predsjednika ESB-a na pitanja članova Europskog parlamenta objavljeni su u posebnom odjeljku na mrežnim stranicama ESB-a.
  146. Pisani odgovori predsjednice Nadzornog odbora ESB-a na pitanja zastupnika Europskog parlamenta objavljeni su na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka.
  147. Vidi također odjeljak 1.1. poglavlja 1.
  148. Za detaljniju analizu vidi odjeljak 1.2. poglavlja 1.
  149. Za Poslovnik ESB-a vidi: Odluka (EU) 2016/1717 ESB-a od 21. rujna 2016. o izmjeni Odluke ESB/2004/2 kojom se donosi Poslovnik Europske središnje banke (ESB/2016/27), SL L 258, 24.9.2016., str. 17 i Odluke ESB/2015/8, ESB/2014/1 i ESB/2009/5, Odluka ESB/2004/2 od 19. veljače 2004. kojom se donosi Poslovnik Europske središnje banke, SL L 80, 18.3.2004., str. 33, Odluka ESB/2004/12 od 17. lipnja 2004. kojom se donosi Poslovnik Općeg vijeća Europske središnje banke, SL L 230, 30.6.2004., str. 61 i Odluka ESB/1999/7 od 12. listopada 1999. o Poslovniku Izvršnog odbora Europske središnje banke, SL L 314, 8.12.1999., str. 34. Ovi su poslovnici dostupni i na mrežnim stranicama ESB-a.
  150. Dodatne informacije o odlučivanju unutar Jedinstvenoga nadzornog mehanizma moguće je naći na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka.
  151. Odluka (EU) 2016/456 Europske središnje banke od 4. ožujka 2016. o uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke u području sprečavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije (ESB/2016/3), SL L 79, 30.3.2016., str. 34.
  152. Od 1. prosinca 2016. zamjenjuje Hansa Tietmeyera.
  153. Od 1. kolovoza 2016. zamjenjuje Hansa Tietmeyera.
  154. Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 136, 31.5.1999., str. 1.
  155. Odluka (EU) 2016/456 Europske središnje banke od 4. ožujka 2016. o uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke u području sprečavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije (ESB/2016/3), SL L 79, 30.3.2016., str. 34.
  156. Odluka ESB/2004/3 od 4. ožujka 2004. o javnom pristupu dokumentima Europske središnje banke, SL L 80, 18.3.2004., str. 42.
  157. Osim ugovora na osnovi radnih mjesta, izraženih u ekvivalentima punoga radnog vremena, ovaj broj uključuje ugovore za kraća razdoblja zaposlenika koji su premješteni iz nacionalnih središnjih banaka i međunarodnih organizacija i ugovore koji su dodijeljeni sudionicima u programu za diplomante.