Predgovor

Godina 2016. bila je po mnogočemu teška, no obilježili su je i znakovi napretka. Premda je na početku godine vladala gospodarska neizvjesnost, gospodarstvo je na njezinu kraju bilo najstabilnije otkako je započela kriza.

Ipak, kako je gospodarska neizvjesnost slabjela, pojačavala se politička neizvjesnost. Suočili smo se s nizom geopolitičkih događaja koji će još godinama oblikovati okružje u kojemu ćemo provoditi svoju politiku. U ovom godišnjem izvješću opisujemo kako je ESB plovio tim nemirnim vodama.

Godina je započela u strahu od novoga globalnog zastoja, što je prouzročilo izrazitu kolebljivost na financijskim tržištima. Postojala je opasnost da će se povratak na ciljne stope inflacije dodatno odgoditi, a s obzirom na to da je inflacija već bila vrlo niska, pojavili su se rizici deflacije. Baš kao i u 2015., Upravno vijeće bilo je odlučno u svojoj nakani da upotrijebi sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj.

Tako smo u ožujku uveli niz novih mjera radi jačanja monetarnog poticaja. Među njima su dodatno smanjenje ključnih kamatnih stopa, povećanje iznosa mjesečnih kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sa 60 na 80 mlrd. EUR, prva kupnja korporativnih obveznica i početak novih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja.

Kako smo opisali u Izvješću, te su se mjere pokazale vrlo učinkovitima kada je riječ o ublažavanju financijskih uvjeta, održavanju oporavka i, naposljetku, o podupiranju postupnog povratka stopa inflacije na razine koje su bliže ciljnima.

Zbog učinkovitosti naših mjera politike produljili smo u prosincu program kupnje vrijednosnih papira za još devet mjeseci kako bismo osigurali dulju potporu uvjetima financiranja i održiv povratak inflacije na razine blizu, ali ispod 2 %. No, iznos kupnji vratili smo na početnu razinu od 60 mlrd. EUR mjesečno. Taj je korak proizišao iz uspjeha mjera koje smo proveli ranije u 2016.: rasta povjerenja u gospodarstvo europodručja i nestajanja rizika deflacije.

No osim tih pogodnosti, monetarna politika, kao i uvijek, prouzrokuje i neke popratne pojave. U 2016. one su često bile u središtu pozornosti. U ovogodišnjem izvješću bavili smo se određenim pitanjima i bojaznima povezanima s neplaniranim posljedicama naših mjera.

Među njima je i pitanje distribucijskih učinaka, osobito kada je riječ o nejednakosti. Pokazali smo da u srednjoročnom razdoblju monetarna politika ima pozitivne distribucijske učinke jer smanjuje nezaposlenost, što ponajviše koristi siromašnijim kućanstvima. Zna se da je zapošljavanje jedan od najboljih načina da se smanji nejednakost.

Druga bojazan odnosi se na profitabilnost banaka, osiguravatelja i mirovinskih fondova. Objasnili smo kako je okružje niskih kamatnih stopa utjecalo na financijske institucije i kako su one reagirale. Utvrdili smo da sposobnost banaka da se prilagode ovisi o njihovim specifičnim poslovnim modelima.

U Izvješću su obuhvaćeni i drugi izazovi s kojima se financijski sektor suočio u 2016. Posebno smo razmotrili problem neprihodonosnih kredita, mjere potrebne za njegovo rješavanje i preostale prepreke. Dio Izvješća posvetili smo novim tehnologijama i inovacijama u financijskom sektoru; proučili smo kako one mogu utjecati na ustroj i funkcioniranje sektora te što znače za regulatorna tijela i tijela nadležna za nadgledanje.

Pregled 2016. ne bi bio potpun bez razmatranja seizmičkih političkih promjena koje su se dogodile tijekom godine, osobito odluke Ujedinjene Kraljevine o napuštanju Europske unije. Stoga smo u Izvješću procijenili učinak Brexita iz perspektive ESB-a. Prije svega, naglasili smo važnost očuvanja cjelovitosti jedinstvenog tržišta te homogenosti njegovih pravila i njihova provođenja.

Politička neizvjesnost vjerojatno će se protegnuti i na 2017. No uvjereni smo da će se gospodarski oporavak nastaviti poduprt našom monetarnom politikom. ESB postupa u skladu sa svojom jasnom zadaćom, zadaćom očuvanja stabilnosti cijena. Time smo se uspješno vodili u 2016. i nastavit ćemo i u godini koja je pred nama.

Frankfurt na Majni, travanj 2017.

Mario Draghi

predsjednik


Gospodarstvo europodručja, monetarna politika ESB-a i europski financijski sektor u 2016.

Gospodarstvo europodručja

Globalno makroekonomsko okružje

Gospodarstvo europodručja suočilo se 2016. sa zahtjevnim vanjskim okružjem. Rast u razvijenim zemljama i zemljama s tržištima u nastajanju bio je skroman u usporedbi s povijesnim standardima, a zabilježene su epizode povećane neizvjesnosti i kratkotrajnih vrhunaca kolebljivosti na financijskim tržištima, posebice nakon referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u u lipnju i američkih predsjedničkih izbora u studenome. Globalna inflacija bila je prigušena zahvaljujući sve manjem utjecaju prethodnog smanjenja cijena nafte i još uvijek obilnom globalnom rezervnom kapacitetu.

Globalni gospodarski rast ostao je skroman

Svjetsko gospodarstvo nastavilo se postupno oporavljati u 2016., iako po malo nižoj stopi nego u prethodnoj godini zbog usporavanja u razvijenim zemljama. Gospodarska aktivnost ubrzala se tek u drugom polugodištu, posebice u zemljama s tržištima u nastajanju. Sveukupno gledajući, globalni rast BDP-a i nadalje je bio manji od stopa zabilježenih u pretkriznom razdoblju (vidi Grafikon 1.).

Nekoliko važnih političkih događaja koji su zasjenili globalne gospodarske izglede obilježilo je 2016. U lipnju 2016. rezultat referenduma Ujedinjene Kraljevine stvorio je neizvjesnost glede gospodarskih izgleda Ujedinjene Kraljevine, ali se pokazalo da je neposredan financijski i gospodarski utjecaj kratkoročan i skroman. Kasnije tijekom godine rezultat američkih izbora izazvao je promjenu očekivanja o budućim politikama nove američke administracije, što je dovelo do još jednog naleta povećane neizvjesnosti povezane s politikom.

Grafikon 1.

Glavna kretanja u odabranim gospodarstvima

(godišnje promjene u postotcima, tromjesečni podatci, mjesečni podatci)

-10 % -5 % 0 % 5 % 10 % 15 % 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Sjedinjene Američke Države Ujedinjena Kraljevina Kina Japan Europodručje Svijet bez europodručja Zemlje s tržištima u nastajanju a) Rast proizvodnje -2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7 8 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. b) Stope inflacije Sjedinjene Američke Države Ujedinjena Kraljevina Kina Japan Europodručje OECD

Izvori: Eurostat i nacionalni podatci
Napomene: Podatci o BDP-u sezonski su prilagođeni. HIPC za europodručje i za Ujedinjenu Kraljevinu te IPC za Sjedinjene Američke Države, Kinu i Japan.

Razvijene zemlje nastavile su rasti, iako po nižoj stopi nego u prethodnoj godini. I nadalje akomodativni uvjeti financiranja i poboljšana tržišta rada podupirali su gospodarsku aktivnost. Rast u zemljama s tržištima u nastajanju također je bio umjeren promatra li se godina u cjelini, a izgledi su se znatno poboljšali u drugom polugodištu. Dva su činitelja bila posebno utjecajna: daljnje postupno usporavanje kineskoga gospodarstva i progresivno ublažavanje duboke recesije u zemljama koje su glavni izvoznici sirovina. S obzirom na to, rast je i nadalje bio ograničen zbog geopolitičkih napetosti, prevelike financijske poluge, ranjivosti u odnosu na preokrete u tokovima kapitala i, u slučaju izvoznika sirovina, sporih prilagodbi smanjenim prihodima.

Rast svjetske trgovine bio je slab u 2016., a obujam svjetskog uvoza ostvario je godišnji rast od samo 1,7 %, nakon što je u prethodnoj godini porastao za 2,1 %. Postoje dokazi da neka strukturna kretanja koja su ojačavala trgovinu u prošlosti – kao što su pad troškova prijevoza, liberalizacija trgovine, rastući globalni lanci vrijednosti i financijsko produbljivanje – neće podupirati trgovinu u istoj mjeri u srednjoročnom razdoblju. U skladu s tim, nije vjerojatno da će svjetska trgovina rasti brže od globalne gospodarske aktivnosti u doglednoj budućnosti.

Globalni uvjeti financiranja ostali su povoljni tijekom cijele godine. Središnje banke u glavnim razvijenim zemljama nastavile su sa svojom akomodativnom monetarnom politikom, dok su Bank of England, japanska središnja banka i ESB nastavili provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku. Američka središnja banka nastavila je s normalizacijom svoje monetarne politike povećavši ciljani raspon svoje ključne kamatne stope za 25 baznih bodova u prosincu 2016. Financijska tržišta pokazala su cjelokupnu otpornost unatoč razdobljima povećane neizvjesnosti koju su izazvali politički događaji. Krajem godine prinosi na dugoročne američke obveznice znatno su porasli. Još uvijek je nejasno odražava li taj porast povećana očekivanja glede rasta i inflacije ili nagli rast terminske premije na dugoročne američke obveznice. Na većinu zemalja s tržištima u nastajanju povoljno je utjecalo poboljšanje uvjeta inozemnog financiranja sve do američkih izbora u studenome. Ipak, nakon toga je prethodno povećanje tokova kapitala prema zemljama s tržištima u nastajanju bilo postupno poništeno, razlike prinosa na državne obveznice su porasle, a pritisci na valute u nekoliko zemalja ojačali su.


Izdašan rezervni kapacitet i nadalje je negativno utjecao na globalnu inflaciju

Globalna inflacija u 2016. i nadalje je bila pod utjecajem niskih cijena nafte i još uvijek izdašnoga globalnoga rezervnoga kapaciteta (vidi Grafikon 2.). Godišnja ukupna inflacija na području OECD-a postupno je rasla prema kraju godine i dosegnula 1,1 % u cijeloj 2016., a u 2015. iznosila je 0,6 %. Temeljna godišnja inflacija na području OECD-a (isključujući prehrambene proizvode i energiju) neznatno je porasla, na 1,8 % (vidi Grafikon 1.).

Grafikon 2.

Cijene sirovina

(dnevni podatci)