Devizne pričuve i vlastita sredstva

Devizne pričuve ESB-a osiguravaju dostatnu likvidnost da bi ESB, po potrebi, obavljao devizne poslove. Nastale su prijenosom deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja na ESB kad je 1. siječnja 1999. započela treća faza ekonomske i monetarne unije.

Ciljevi upravljanja deviznim pričuvama ESB-a, prema redoslijedu važnosti, su sljedeći: likvidnost, sigurnost i prinosi.

Portfelj deviznih pričuva ESB-a sastoji se od američkih dolara, japanskih jena, zlata i posebnih prava vučenja. Sastav pričuva mijenja se tijekom vremena te odražava promjene tržišnih vrijednosti uložene imovine, kao i poslova ESB-a s devizama i sa zlatom.

Pričuvama u američkim dolarima i japanskim jenima aktivno upravljaju ESB i odabrane nacionalne središnje banke europodručja (koje nastupaju kao agenti ESB-a) koje žele biti uključene u tu operativnu djelatnost. Nacionalne središnje banke mogu se prilikom operativnog upravljanja deviznim pričuvama ESB-a međusobno udružiti. Svaka pojedina nacionalna središnja banka ili skupina tako udruženih banaka kao agent ESB-a obično upravlja jednim portfeljom u američkim dolarima ili japanskim jenima.

Prilikom prodaje zlata ESB postupa u skladu sa Sporazumom središnjih banaka o zlatu i »Zajedničkom izjavom o zlatu« (poveznica na priopćenja za javnost nalazi se dolje). ESB je potpisnik tih sporazuma.

Službene pričuve
Podatci krajem studenoga 2010. (mil. EUR)
ESB 58.882
Eurosustav 597.459
Za više podataka vidi statistika međunarodnih pričuva (samo na engleskom).

Povezani pravni akti

Pravni akti ESB-a o deviznim pričuvama, objavljeni u Službenom listu Europske Unije, dostupni su na mrežnim stranicama ESB-a u odjeljku »Pravni okvir«.

Povezana priopćenja za javnost

Priopćenja za javnost o prodaji zlata ESB-a i Zajednička izjava o zlatu dostupni su na mrežnim stranicama ESB-a u odjeljku »Media« (samo na engleskom).

Vanjska poveznica

IMF guidelines for foreign exchange reserve management (20. rujna 2001.)

ESB vlastitim sredstvima ostvaruje prihod za pokriće dijela troškova svoga poslovanja.

Taj se portfelj ulaže u imovinu denominiranu u eurima s ciljem postizanja maksimalnog prinosa, uz poštovanje ograničenja glede rizika.

Vlastita sredstva ESB-a sastoje se od:

  • ulaganja uplaćenog kapitala ESB-a
  • novčanih sredstava koja se povremeno drže u okviru općih pričuva
  • rezervacija za valutne i kamatne te rizike povezane s cijenom zlata.
Podatci krajem 2010. godine (mil. EUR)
Vlastita sredstva ESB-a (tržišne vrijednosti) 14.145
Za pojedinosti vidi godišnje financijske izvještaje ESB-a, koji se objavljuju u okviru godišnjeg izvješća.

Učinkovitom alokacijom i upravljanjem deviznim pričuvama osigurava se likvidnost potrebna za ispunjenje mandata monetarne politike, a istodobno se troškovi držanja pričuva svode na najmanju moguću mjeru. Upravljanje rizicima tim ciljevima može pridonijeti zahvaljujući upravljanju izloženošću financijskom riziku i nadzoru nad njome.

ESB je izravno odgovoran za upravljanje rizicima svojih portfelja, uključujući portfelj deviznih pričuva i portfelj vlastitih sredstava. Upravljanje i praćenje financijskih rizika kojima je izložen ESB – bilo izravno bilo preko nacionalnih središnjih banaka Eurosustava koje nastupaju u ime ESB-a – odnosi se na tržišne, kreditne i likvidnosne rizike, a uključuje četiri glavna područja odgovornosti:

  • postavljanje ograničenja za kreditne i tržišne rizike
  • pridržavanje zakona i propisa
  • mjerenje i izvještavanje o izloženosti rizicima i uspješnosti
  • stratešku alokaciju imovine.

Neovisno izvještavanje o rizicima i uspješnosti ključna je značajka ulagačkog okvira ESB-a. Kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa, upravljanje financijskim rizicima u okviru upravljanja portfeljima povjereno je upravi Upravljanje rizicima, koja je izravno odgovorna Izvršnom odboru.