Menu

Ukratko o protekloj godini

** Uvodna riječ napisana je prije globalne pandemije koronavirusa (COVID-19) i u njoj se govori o aktivnostima ESB-a u 2019. Gospodarska situacija i mjere politike ESB-a u međuvremenu su se znatno promijenile. ESB će, u okviru svojih ovlasti, učiniti sve što bude potrebno da pomogne europodručju da prebrodi krizu. **

U 2019. obilježili smo 20. godišnjicu uvođenja eura, a potpora jedinstvenoj valuti među građanima europodručja dosegnula je dosad nezabilježenih 76 % u anketi Eurobarometra provedenoj u studenome.

U 2019. zabilježeno je i daljnje smanjenje gospodarskog rasta u europodručju na 1,2 % s 1,9 % u prethodnoj godini. Nastavak ekspanzije omogućili su povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i blago ekspanzivna fiskalna politika, iako se neizvjesnost na području globalne trgovine najviše odrazila na prerađivačku industriju i ulaganja.

Uvjeti na tržištima rada u europodručju nastavili su se poboljšavati tijekom 2019. Stopa nezaposlenosti dodatno je pala na 7,6 %, a rast plaća bio je i nadalje snažan, približno na razini dugoročnog prosjeka.

Prosječna stopa ukupne inflacije u europodručju, koja je u 2018. iznosila 1,8 %, u 2019. pala je na 1,2 % zbog manjih doprinosa dviju kolebljivijih sastavnica, energije i hrane. Ako isključimo te dvije sastavnice, prosječna stopa inflacije u 2019. iznosila je 1 %, baš kao i u prethodne dvije godine.

Uzmu li se u obzir navedene činjenice, Upravno vijeće ESB-a provelo je u 2019. tri uzastopna kruga daljnje monetarne akomodacije, što je uključivalo novu seriju ciljanih operacija dugoročnijeg financiranja, produljenje razdoblja na koje se odnose smjernice buduće monetarne politike, smanjenje kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke i nastavak programa kupnje vrijednosnih papira. Do kraja 2019. uočene su prve naznake stabilizacije gospodarskog rasta i blag rast temeljne inflacije.

U sklopu postupka procjene naše politike Upravno vijeće uzima u obzir utjecaj svih eventualnih popratnih učinaka naše politike. U vezi s tim uveden je sustav dviju naknada za pričuve, kojim je dio viška gotovinskih pričuva banaka izuzet od primjene negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kako bi se očuvala transmisija monetarne politike koja se zasniva na bankama.

Strukturno niska profitabilnost i dalje je izazov za banke europodručja iako je sektor adekvatno kapitaliziran uz stopu redovnoga osnovnoga kapitala od 14,2 %. Tijekom 2019. odvažno preuzimanje rizika na financijskim tržištima i tržištima nekretnina i dalje je poticalo rast ranjivosti povezane s cijenama imovine, dok su se rizici nastavili povećavati u rastućem nebankarskom financijskom sektoru. Države europodručja poduzele su, nakon savjetovanja s ESB-om, brojne makrobonitetne mjere za ublažavanje sistemskih rizika i jačanje otpornosti na njih.

Eurosustav je nastavio aktivnosti s ciljem neometanog funkcioniranja platnih sustava. Među ostalim, proveo je pripreme za zamjenu sustava TARGET2 novim, modernim sustavom namire u realnom vremenu na bruto načelu i donio novu strategiju za plaćanja malih vrijednosti. Strategijom se podupire razvoj paneuropskoga tržišnog rješenja za plaćanja na mjestu interakcije, kojim bi se dopunilo uspješno jedinstveno područje plaćanja u eurima.

Eurska kratkoročna kamatna stopa, nova prekonoćna referentna kamatna stopa, počela se objavljivati 2. listopada kako bi do siječnja 2022. zamijenila trenutačnu referentnu kamatnu stopu EONIA-u. Dnevni izračun eurske kratkoročne kamatne stope dobro je funkcionirao i metodologija se pokazala pouzdanom.

ESB nastavlja pomno proučavati učinak klimatskih promjena na izglede za stabilnost cijena i financijski sustav, što uključuje i razumijevanje intenziteta ugljika kreditnih portfelja banaka i razvoj analitičkog okvira za analizu oglednih testiranja otpornosti na stres od klimatskih rizika za bankarski sektor europodručja. ESB pridonosi borbi protiv klimatskih promjena odlukama o ulaganjima i aktivnostima na području zaštite okoliša. U razdoblju od 2008. do 2018. smanjili smo emisiju ugljika po radnom mjestu za 74 % i potrošnju energije po radnom mjestu za 54 %.

U 2019. ponovno smo se usredotočili na komunikaciju sa širom javnosti, odnosno javnosti koja ne uključuje samo financijska tržišta i stručnjake, i pozornije poslušali što građane zabrinjava. Inicijative su uključivale natjecanje #EUROat20, novi niz videomaterijala „ESB objašnjava” i mjesečni podcast.

Frankfurt na Majni, svibanj 2020.

Christine Lagarde

predsjednica


Godina u brojkama

  


1. Gospodarska aktivnost europodručja postala je umjerenija u okružju prigušenih inflacijskih pritisaka

Nakon što je sredinom 2018. dosegnulo vrhunac, globalno gospodarstvo znatno se usporilo u 2019. u okružju snažnog porasta neizvjesnosti povezane s trgovinom. Usporavanje je bilo sveobuhvatno i sinkronizirano među zemljama. U tim uvjetima gospodarski rast europodručja dodatno se smanjio, s 1,9 % u 2018. na 1,2 %. Usporavanje rasta u 2019. bilo je ponajprije potaknuto slabijom međunarodnom trgovinom u okružju dugotrajne globalne neizvjesnosti. Usporavanje je istodobno bilo ublaženo povoljnim uvjetima financiranja, daljnjim povećavanjem zaposlenosti i rastom plaća, umjereno ekspanzivnom fiskalnom politikom u europodručju i kontinuiranim – premda sporijim – porastom globalne aktivnosti. Tržišta rada europodručja dodatno su se poboljšala, a rast proizvodnosti znatno se usporio. Inflacijski pritisci općenito su ostali potisnuti. Ukupna inflacija smanjila se na 1,2 % pod utjecajem niže inflacije cijena energije i prehrambenih proizvoda, a temeljna inflacija i nadalje je bila prigušena. Povoljni uvjeti financiranja nastavili su podupirati rast kredita i novčane mase. Prinosi na državne obveznice europodručja znatno su se smanjili, a cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju porasle su, uglavnom zbog nižih diskontnih stopa. Na bogatstvo kućanstava povoljno je utjecala povećana vrijednost nekretnina i financijske imovine.


1.1. Globalno gospodarstvo znatno se usporilo

Globalno gospodarstvo znatno se usporilo u 2019., a usporavanje je bilo sveobuhvatno i sinkronizirano među zemljama.

Rast globalnoga gospodarstva snažno se smanjio tijekom 2019. Nakon što je sredinom 2018. dosegnulo vrhunac, globalno gospodarstvo znatno se usporilo te je raslo po stopi dosta nižoj od povijesnog prosjeka, odnosno najnižoj od globalne financijske krize (vidi Grafikon 1.). Globalno usporavanje bilo je sveobuhvatno i sinkronizirano među zemljama. U velikim razvijenim zemljama, kao što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina i Japan, to je odražavalo pad s iznadprosječnih stopa rasta. U Kini je rast pao na najnižu stopu od 1990., ali bio je blizu svoje sadašnje procijenjene potencijalne stope. U ostalim velikim zemljama s tržištima u nastajanju rast je uglavnom bio slab, što je djelomično odražavalo usporen oporavak od posljednjih recesija.

Grafikon 1.

Rast globalnog BDP‑a

(godišnje promjene u postotcima, tromjesečni podatci)

Izvori: Haver Analytics, nacionalni izvori i izračun ESB‑a
Napomene: Regionalni agregati izračunavaju se pomoću BDP‑a prilagođenog primjenom pondera pariteta kupovne moći. Pune linije označuju podatke i obuhvaćaju razdoblje do četvrtog tromjesečja 2019. Isprekidane linije označuju dugoročni prosjek (između prvog tromjesečja 1999. i četvrtog tromjesečja 2019.). Posljednji podatci odnose se na 10. ožujka 2020.

Usporavanje globalnoga gospodarstva bilo je potaknuto padom proizvodnje sektora prerađivačke industrije i znatno slabijim rastom trgovine i ulaganja. Nasuprot tome, rast proizvodnje sektora usluga manje se smanjio, potpomognut relativno snažnim rastom potrošnje i kontinuiranim poboljšanjem na tržištima rada.

Rast trgovine i ulaganja znatno je oslabio u 2019. zbog snažnog povećanja neizvjesnosti povezane s trgovinom.

Neizvjesnost povezana s trgovinom snažno je porasla i zadržala se na povišenoj razini, što je oslabilo globalno gospodarstvo. Trgovinske napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine pojačale su se, na što upućuje niz različitih pokazatelja.[1] Obje zemlje povećale su carine na svoju bilateralnu trgovinu. Do kraja 2019. glavnina bilateralne trgovine između SAD‑a i Kine bila je obuhvaćena višim carinama. Neizvjesnost povezana s trgovinom malo se ublažila kada je u prosincu najavljen trgovinski sporazum „prve faze”, nakon dodatnih pregovora koje su te dvije zemlje vodile od sredine listopada. Sporazum je potpisan 15. siječnja 2020. U uvjetima povišenih trgovinskih napetosti, porast carina doveo je do snažnog pada trgovine, a povećana neizvjesnost i pogoršano ekonomsko raspoloženje usporavali su rast ulaganja u 2019. (vidi Grafikon 2.).

Grafikon 2.

Rast globalne trgovine

(godišnje promjene u postotcima, tromjesečni podatci)

º

Izvori: Haver Analytics, nacionalni izvori i izračun ESB‑a
Napomene: Rast globalne trgovine definira se kao rast globalnog uvoza, uključujući europodručje. Pune linije označuju podatke i obuhvaćaju razdoblje do četvrtog tromjesečja 2019. Isprekidane linije označuju dugoročni prosjek (između četvrtog tromjesečja 1999. i četvrtog tromjesečja 2019.). Posljednji podatci odnose se na 10. ožujka 2020.

Ukupna je inflacija pala, ali je temeljna inflacija ostala uglavnom stabilna.

Globalna inflacija ostala je prigušena u 2019., odražavajući slab globalni zamah rasta (vidi Grafikon 3.). Na području OECD‑a godišnja ukupna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena smanjila se s oko 3 % u drugoj polovini 2018. na 2,1 % u prosincu 2019. zbog pada cijena energije i usporene inflacije cijena prehrambenih proizvoda. Ipak, temeljna inflacija (bez energije i prehrambenih proizvoda) ostala je relativno stabilna na razini od oko 2 % tijekom godine.

Grafikon 3.

Stope inflacije na području OECD‑a

(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)

Izvor: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
Napomena: Posljednji podatci odnose se na prosinac 2019.

Cijene nafte fluktuirale su pod utjecajem dinamike ponude nafte i očekivanja glede globalne potražnje.

Cijene nafte fluktuirale su tijekom godine, odražavajući dinamiku ponude nafte u prvom polugodištu i očekivanja glede globalne potražnje u drugom polugodištu. Cijene nafte fluktuirale su između 53 i 74 USD po barelu u 2019. U prvoj polovini godine smanjenja proizvodnje veća nego što se očekivalo u zemljama OPEC‑a i zemljama izvan OPEC‑a (skupini velikih proizvođača nafte) i geopolitičke napetosti poticali su trend rasta cijena nafte. U drugom polugodištu cijene nafte pale su u okružju zabrinutosti glede trgovinskih napetosti i mogućeg utjecaja na globalno gospodarstvo. Učinci obustave ponude iz Saudijske Arabije nakon napada drona 14. rujna bili su kratkotrajni jer su velike zalihe i brza obnova proizvodnih kapaciteta pripomogli ublažavanju šoka.

Euro je oslabio u odnosu na valute trgovinskih partnera europodručja.

Nominalni efektivni tečaj eura oslabio je za 1,6 % tijekom 2019. (vidi Grafikon 4.). Bilateralni tečaj eura bio je pod utjecajem deprecijacije eura u odnosu na američki dolar i japanski jen. Tečaj eura u odnosu na funtu sterlinga također se smanjio, uz znatna kolebanja tijekom cijele 2019., ponajprije zbog promjenjivih kretanja u vezi s Brexitom.

Grafikon 4.

Tečaj eura

(dnevni podatci, 1. siječnja 2015. = 100)

Izvori: Bloomberg, Hamburg Institute of International Economics, ESB i izračun ESB‑a
Napomene: Nominalni efektivni tečaj u odnosu na 38 glavnih trgovinskih partnera. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

Prevladavali su negativni rizici za izglede za globalni rast.

Na kraju 2019. izgledi za globalni rast upućivali su na umjereniji rast jer je gospodarski ciklus u razvijenim zemljama bio u zrelijoj fazi, a Kina postupno prešla na putanju nižih stopa rasta, dok je oporavak u ostalim zemljama s tržištima u nastajanju i nadalje bio krhak. Ovi izgledi bili su neizvjesni, a, uzevši sve u obzir, prevladavali su negativni rizici za globalnu aktivnost.[2] Usporavanje globalne aktivnosti moglo bi se intenzivirati ako se slabost u sektoru prerađivačke industrije proširi na sektor usluga. Snažnije usporavanje u Kini moglo bi imati jači učinak na globalno gospodarstvo, a eskalacija trgovinskog spora pogoršala bi negativan utjecaj na globalne trgovinske tokove. Posebice, u nekoliko država u Europi postojao je rizik da bi Sjedinjene Američke Države mogle uvesti trgovinske carine na određene vrste robe. Pojačane geopolitičke napetosti općenito bi mogle nepovoljno utjecati na globalni rast i trgovinu. Usto, unatoč urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, postoji neizvjesnost glede budućeg odnosa između EU‑a i Ujedinjene Kraljevine, a rezultat pregovora bio je i nadalje negativan rizik. Osim toga, velike promjene cijena na globalnim financijskim tržištima mogle bi smanjiti sklonost preuzimanju rizika na globalnoj razini i utjecati na realnu gospodarsku aktivnost.


1.2. Gospodarski rast europodručja postao je umjereniji, a tržišta rada nastavila su se poboljšavati

Realni rast BDP‑a u europodručju dodatno se smanjio u 2019., na 1,2 %, nakon što je u prethodnoj godini bio 1,9 % (vidi Grafikon 5.). Za razliku od usporavanja rasta u 2018., koje je bilo pod utjecajem slabijeg rasta inozemne i domaće potražnje, umjereniji rast u 2019. ponajprije je bio potaknut znatnim slabljenjem međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti. Istodobno je ekspanzija u europodručju bila i nadalje potpomognuta povoljnim uvjetima financiranja, daljnjim povećavanjem zaposlenosti i rastom plaća, umjereno ekspanzivnom fiskalnom politikom u europodručju i kontinuiranim – premda sporijim – porastom globalne aktivnosti.

Grafikon 5.

Realni BDP u europodručju

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a
Napomena: Godišnji rast BDP‑a za četvrto tromjesečje 2019. odnosi se na model preliminarne brze procjene, a posljednji podatci za komponente odnose se na treće tromjesečje 2019.

Sektori usmjereni na domaće tržište bili su otporniji u 2019.

Porast proizvodnje u 2019. bio je potaknut sektorima usluga i građevinarstva, koji su i nadalje bili otporni zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji europodručja. Aktivnost u industrijskom sektoru europodručja dodatno je oslabjela (vidi Grafikon 6.). To je odražavalo negativne posljedice slabosti inozemne potražnje. Nasuprot tome, pojavile su se samo ograničene naznake da je slabija vanjska potražnja utjecala na usluge u 2019.[3]

Grafikon 6.

Realna bruto dodana vrijednost europodručja prema ekonomskoj aktivnosti

(indeks: 1. tr. 2010. = 100)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a
Napomena: Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2019.

Domaća je potražnja u 2019. nastavila pozitivno pridonositi rastu europodručja u okružju povoljnih uvjeta financiranja i poboljšanih tržišta rada. Privatna potrošnja i raspoloženje potrošača ostali su otporni u 2019. (vidi Okvir 1.). Potrošnja kućanstava bila je poduprta povećavanjem zaposlenosti i plaća, što je dovelo do porasta agregatnog dohotka od rada. Nakon postupnog usporavanja koje je započelo u 2018., poslovna ulaganja ostala su umjerena u 2019. Znatno manje dinamično vanjsko okružje i povećana globalna neizvjesnost nepovoljno su utjecali na odluke poduzeća o ulaganjima. Unatoč tome i skromnim kretanjima profitabilnosti poduzeća i padu iskorištenosti kapaciteta, poslovna ulaganja nastavila su davati pozitivan doprinos gospodarskom rastu, što je bilo poduprto povoljnim uvjetima financiranja. Rast ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva, koji je obično kolebljiv, bio je osobito snažan.[4] Ulaganja u stambenu izgradnju istodobno su se usporila nakon snažnog i dugotrajnog oporavka u prethodnim godinama, a zamah na tržištima stambenih nekretnina europodručja bio je umjereniji. To usporavanje uglavnom je odražavalo sve snažniji utjecaj ograničenosti ponude stambenih nekretnina – posebice u smislu manjka radne snage, regulatornih uskih grla i procesa smanjenja duga – što je ograničilo rast sektora građevinarstva tijekom 2019.

Okvir 1.
Potrošnja i raspoloženje kućanstava ostali su otporni

Sektori usluga i maloprodaje ostali su općenito otporni tijekom usporavanja gospodarstva europodručja u 2019., iako je rast u tim sektorima postao donekle umjereniji. Privatna potrošnja važan je dio potražnje u sektorima usluga i maloprodaje. Imajući to na umu, u ovom okviru pobliže se promatra pouzdanje potrošača u europodručju, uz razmatranje razloga za relativnu otpornost potrošnje potrošača.

Raspoloženje potrošača stabiliziralo se i zadržalo na višoj razini nego u drugim sektorima.

Gospodarsko usporavanje u 2019. ponajprije je odražavalo slabiju međunarodnu trgovinu uz povišene razine globalne neizvjesnosti, što je, pak, većinom nepovoljno djelovalo na industrijski sektor europodručja. Sektori usluga i maloprodaje istodobno su ostali otporni, iako je njihov rast bio donekle umjereniji. To je vidljivo iz Grafikona A, koji prikazuje raspoloženje u različitim sektorima gospodarstva europodručja. Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Europske komisije ponderirani je prosjek pouzdanja u industriji bez građevinarstva (s ponderom od 40 %), sektoru usluga (30 %), građevinarstva (5 %), maloprodajnog sektora (5 %) i kućanstava (20 %). Kao što je vidljivo, usporavanje je bilo znatno manje izraženo u sektorima koji su više usmjereni na domaće tržište (tj. građevinarstvo, usluge, maloprodaja i kućanstva) nego u industriji.

Grafikon A

Pouzdanje u europodručju – raščlamba po sektorima

(standardizirani postotci, stanja)

Izvori: Europska komisija i izračun ESB‑a

Privatna potrošnja ostala je općenito otporna u 2019.

Rast privatne potrošnje u 2019. bio je potpomognut kontinuiranim rastom realnoga raspoloživog dohotka, koji je, pak, bio poduprt otpornim tržištem rada. Na dohodak od rada povoljno su utjecala kontinuirana povećavanja plaća i daljnji, iako sve sporiji, rast zaposlenosti. Usto, izravni porezi, socijalni doprinosi i transferi vjerojatno su općenito imali blagi pozitivni učinak na rast dohotka, za razliku od 2018., kada su još nepovoljno utjecali na rast dohodaka (vidi Grafikon B). Ipak, doprinos operativnog viška i vlasničkog dohotka, koji su obično blisko povezani s gospodarskom aktivnošću, postao je blago negativan u 2019., nakon što je od 2015. bio pozitivan.

Grafikon B

Realna privatna potrošnja i raspoloživi dohodak

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a

Pokretači pouzdanja potrošača

Komisijin indeks pouzdanja potrošača rezultat je uprosječivanja četiriju podindeksa koji se odnose na percepcije prošlih financijskih i ekonomskih kretanja te očekivanja glede budućih kretanja u sljedećih 12 mjeseci (vidi Grafikon C).[5] Jedan podindeks odnosi se na procjenu ukupne gospodarske situacije u zemlji, a ostali se odnose na financijsku situaciju kućanstva. Promatraju li se kretanja tih podindeksa, vidljivo je da su kućanstva imala relativno povoljniji pogled na svoju osobnu situaciju, što je uglavnom odražavalo postojanu otpornost tržišta rada, koja je uvelike štitila dohodak kućanstava od gospodarskog usporavanja.

Grafikon C

Privatna potrošnja i pouzdanje potrošača

(godišnje promjene u postotcima, standardizirani postotci, stanja)

Izvori: Eurostat, Europska komisija i izračun ESB‑a
Napomena: Anketni podatci standardizirani su s prosječnom i standardnom devijacijom godišnjeg rasta privatne potrošnje od 2010.

Snažnim kretanjima na tržištu rada, koja su bila popraćena porastom plaća, zajedno s povoljnim uvjetima financiranja i poboljšanom financijskom pozicijom kućanstava, uglavnom se može objasniti zašto je pouzdanje potrošača u europodručju ostalo na visokoj razini u 2019. i povoljno djelovalo na privatnu potrošnju. U kontekstu otporne domaće potražnje praćene slabom inozemnom potražnjom, ESB nastavlja pomno pratiti najnovije podatke kako bi procijenio rizik negativnih učinaka prelijevanja iz inozemnog sektora na domaći sektor.

Vanjski sektor dao je negativan neto doprinos proizvodnji europodručja u 2019. S iznimkom izvoza u Sjedinjene Američke Države, koji je rastao sporijim tempom, pad je bio sveobuhvatan, uglavnom zbog slabih ostvarenja izvoza kapitalnih proizvoda i automobila. Trgovina unutar europodručja također se smanjila, a pad je bio najizraženiji u trgovini intermedijarnih proizvoda, što je odražavalo slabljenje proizvođačkih lanaca u europodručju.

Tržišta rada europodručja nastavila su se poboljšavati, a rast proizvodnosti znatno se usporio

Tržišta rada europodručja nastavila su se poboljšavati tijekom 2019.

Tržišta rada europodručja nastavila su se poboljšavati u 2019. (vidi Grafikon 7.). To poboljšanje bilo je ključan element koji je podupirao gospodarsku aktivnost u 2019.

Prema analizi zasnovanoj na sintetičkim pokazateljima tržišta rada razina aktivnosti tržišta rada bila je blizu svoje najviše pretkrizne razine u drugom tromjesečju 2019. Usto, zamah na tržištu rada ostao je iznad svojega dugoročnog prosjeka, iako je u posljednje vrijeme postao malo umjereniji.[6] Dobri rezultati na tržištu rada ostvareni su u uvjetima kontinuiranog povećavanja ponude radne snage, što je djelomično odražavalo veću participaciju starijih radnika proizašlu iz prethodnih reforma kojima je povećana zakonska dob za umirovljenje.[7]

Grafikon 7.

Pokazatelji tržišta rada

(postotak radne snage, tromjesečna stopa rasta, sezonska prilagodba)

Izvor: Eurostat
Napomena: Posljednji podatci odnose se na četvrto tromjesečje 2019.

Zaposlenost je porasla za 1,2 % u 2019., što je visoka stopa u usporedbi s kretanjima rasta BDP‑a. Rast proizvodnost rada po zaposlenom bio je 0,0 % u 2019., nakon 0,4 % u 2018.[8] Unatoč povećanju ponude radne snage, stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i iznosila je 7,6 % u 2019., blizu stope zabilježene u 2017. Ipak, disperzija stopa nezaposlenosti među državama europodručja i nadalje je bila visoka.

Digitalno gospodarstvo zahtijeva praćenje

Digitalizacija utječe na varijable koje su bitne za monetarnu politiku.

Prema literaturi digitalizacija utječe na više ključnih ekonomskih varijabla koje su bitne za monetarnu politiku. Empirijski dokazi o učincima digitalizacije upućuju na to da ona dovodi do povećanja aktivnosti i proizvodnosti, iako njezin ukupni utjecaj na inflaciju još nije jasan.[9] Po indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije stupanj digitalizacije gospodarstava EU‑a bio je 2019. u rasponu od oko 40 za najmanje digitalizirana gospodarstva do oko 70 za najviše digitalizirana gospodarstva (vidi Grafikon 8.). Gospodarstva EU‑a ostvarila su uglavnom slične rezultate u smislu povezivosti, dok su u smislu ljudskoga kapitala, upotrebe interneta, integracije digitalne tehnologije i digitalnih javnih usluga pokazala manju homogenost.

Grafikon 8.

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva za 2019.

Izvor: Europska komisija

Strukturne politike trebaju pomoći u rješavanju ključnih izazova

Provedba preporuka za politike ostala je slaba u 2019.

Provedbu strukturnih politika u državama europodručja treba znatno ubrzati radi povećanja proizvodnosti i potencijalnog rasta europodručja, smanjenja strukturne nezaposlenosti i povećanja otpornosti gospodarstva. To uključuje strukturne politike za poboljšanje funkcioniranja tržišta rada, povećanje konkurencije na tržištima proizvoda i proizvodnih faktora i poboljšanje poslovnog okružja.[10] Nadalje, strukturne politike potrebne su kako bi se pomoglo rješavanje sadašnjih i budućih izazova koje, primjerice, predstavljaju starenje stanovništva, digitalizacija i klimatske promjene. Preporuke za pojedine zemlje osiguravaju preporuke za politike oblikovane za pojedinu zemlju o načinu povećanja gospodarskog rasta i otpornosti. Preporuke za pojedine zemlje prihvaćaju države članice i Europsko vijeće. U veljači 2019. Europska komisija zaključila je da 95 % preporuka za politiku nije provedeno ili je, u najboljem slučaju, ostvaren „određen” napredak.[11]

Umjereno ekspanzivna fiskalna politika dala je određenu potporu gospodarskoj aktivnosti

Udio proračunskog manjka opće države u europodručju blago je porastao zbog umjereno ekspanzivne fiskalne politike.

Nakon što je bila uglavnom neutralna tijekom pet godina, fiskalna politika u europodručju[12] postala je blago ekspanzivna u 2019. (vidi Grafikon 9.). Ublažavanje politike povoljno je djelovalo na gospodarsku aktivnost u europodručju. Odražavalo je mjere ekspanzivne politike koje su provodile neke velike države članice, uglavnom smanjenje izravnih poreza i povećanje javnih rashoda. Prema makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2019., manjak opće države za europodručje blago je porastao u 2019., na 0,7 % BDP‑a. Smanjenje proračunskog salda odražavalo je ekspanzivniju fiskalnu politiku, koja je djelomično bila neutralizirana uštedama na plaćanjima kamata, a doprinos cikličke pozicije bio je uglavnom nepromijenjen.

Grafikon 9.

Saldo opće države i fiskalna politika

(postotak BDP‑a)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a

Omjer ukupnog duga opće države i BDP‑a u europodručju nastavio se smanjivati u 2019. i pao je na 84,5 % BDP‑a na kraju godine. Ipak, omjeri duga i BDP‑a ostali su visoki u nizu zemalja. Smanjenje ukupnog omjera duga bilo je potpomognuto povoljnom razlikom između kamatne stope i rasta i pozitivnim, ali sve manjim primarnim saldom. Iako nijedna država europodručja nije bila obuhvaćena korektivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) na kraju 2019., Europska komisija procijenila je da nacrti proračunskih planova za 2020. osam zemalja europodručja, od kojih su mnoge imale omjere duga blizu ili iznad 100 % BDP‑a, predstavljaju rizik neusklađenosti sa zahtjevima SGP‑a.[13]


1.3. Inflacijski pritisci ostali su potisnuti

Prosječna ukupna stopa inflacije u europodručju bila je 1,2 % u 2019., što je smanjenje u odnosu na 1,8 % u 2018.[14] To smanjenje u osnovi je odražavalo niže doprinose dviju kolebljivijih komponenata inflacije, odnosno energije i prehrambenih proizvoda. Stopa inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda, koja je jedna od mjera temeljne inflacije, ostala je prigušena i iznosila prosječno 1,0 % u 2019., jednako kao u 2018. i 2017., unatoč povećanju krajem godine (vidi Grafikon 10.).

Grafikon 10.

Inflacija mjerena HIPC‑om i doprinosi po komponentama

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a

Ukupna se inflacija smanjila pod utjecajem niže inflacije cijena energije i prehrambenih proizvoda, a temeljna inflacija i nadalje je bila prigušena.

Pad prosječne ukupne inflacije u 2019. u odnosu na 2018. uglavnom se može pripisati kretanjima inflacije cijena energije. Doprinos ukupne inflacije cijena prehrambenih proizvoda ukupnoj inflaciji mjerenoj HIPC‑om pao je s 0,4 postotna boda u 2018. na 0,3 postotna boda u 2019. Kretanja ukupne inflacije cijena prehrambenih proizvoda tijekom godine bila su uglavnom pod utjecajem kolebljive komponente neprerađenih prehrambenih proizvoda. Inflacija cijena prerađenih prehrambenih proizvoda fluktuirala je oko 1,9 % u 2019., odnosno neznatno niže od prosječne stope u 2018. Povećanje proizvođačkih cijena prehrambenih proizvoda za potrošače i cijena prehrambenih sirovina (koje su obuhvaćene otkupnim cijenama na poljoprivrednim gospodarstvima), odnosno dvaju pokretača cijena prerađenih prehrambenih proizvoda, upućuje na to da u uvjetima velike konkurencije ta povećanja troškova nisu bila potpuno prenesena na cijene prehrambenih proizvoda na razini potrošača.

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda, kao i druge mjere temeljne inflacije, kretala se uglavnom u uskom rasponu tijekom većeg dijela godine i bila je niža od povijesnog prosjeka unatoč blagom povećanju krajem 2019. U Okviru 2. raspravlja se o odnosu između temeljne inflacije i gospodarske aktivnosti i o širim gospodarskim kretanjima od globalne financijske krize. Slabija kretanja inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije i usluga pridonijela su prigušenoj inflaciji mjerenoj HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda. Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije iznosila je prosječno 0,3 % u 2019., odnosno bila je nepromijenjena u odnosu na 2018. i prosjek od 2015. Pokazatelji cjenovnih pritisaka u različitim fazama cjenovnog lanca pokazuju da je godišnja stopa promjene proizvođačkih cijena neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju bila uglavnom stabilna tijekom godine, ali znatno viša od prosjeka od 2015. To upućuje na to da je dio troškovnih povećanja apsorbiran na razini maloprodaje. Usto, za razliku od 2018., prosječna godišnja stopa promjene uvoznih cijena neprehrambenih proizvoda za široku potrošnju bila je pozitivna u 2019., odražavajući, između ostaloga, deprecijaciju eura. Inflacija cijena usluga bila je donekle kolebljiva zbog kretanja cijena usluga povezanih s putovanjem koja su bila rezultat statističkog učinka.[15] Ako se ta mjesečna kolebljivost ne uzme u obzir, inflacija cijena usluga kretala se u uskom rasponu i prosječno je iznosila 1,5 % u 2019., jednako kao u 2018. i samo neznatno više od prosjeka od 2015. Sveukupno gledano, povećanja cijena usluga, koje uglavnom uključuju velik dio troškova radne snage, nastavila su zaostajati za rastom plaća.

Okvir 2.
Phillipsova krivulja za europodručje i njezino tumačenje novijih inflacijskih kretanja

Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda od 2013. postojano je niža od svojega povijesnog prosjeka. Iako se to u početku moglo pripisati izraženim gospodarskim slabostima i drugim činiteljima koji su slabili inflacijske pritiske, najnoviju slabost teško je objasniti u okviru standardne Phillipsove krivulje, što je zamjetljivo iz neobjašnjene komponente raščlambe inflacijskih kretanja u Grafikonu A. To je potaknulo ponovno preispitivanje ovoga temeljnog ekonomskog odnosa.[16]

Grafikon A

Raščlamba temeljne inflacije na osnovi Phillipsove krivulje

(godišnje promjene u postotcima i doprinosi u postotnim bodovima, sve vrijednosti iskazane su kao odstupanja od svojih prosjeka od 1999.)

Izvor: izračun ESB‑a
Napomene: Stupci prikazuju prosječne doprinose u brojnim specifikacijama modela (vidi Bobeica, E. i Sokol, A., „Drivers of underlying inflation in the euro area over time: a Phillips curve perspective”, Ekonomski bilten, broj 4, ESB, 2019.). Doprinosi su dobiveni kao u Yellen, J. L., „Inflation Dynamics and Monetary Policy”, govor održan na Philip Gamble Memorial Lecture, University of Massachusetts, Amherst, 24. rujna 2015.

Determinante inflacije unutar okvira Phillipsove krivulje

Phillipsova krivulja u osnovi obuhvaća ideju da bi gospodarska aktivnost i s njom povezan stupanj pooštravanja uvjeta na tržištima robe i rada trebali utjecati na inflaciju. Izraženo gospodarsko usporavanje nepovoljno je djelovalo na inflaciju u razdoblju nakon globalne financijske krize. Europodručje je također zabilježilo drugu recesiju u razdoblju od 2011. do 2013. pa se tim činiteljem može dobro objasniti slabost temeljne inflacije od početka 2013. Ipak, temeljna inflacija je ostala ispod svojeg prosjeka od 1999. (1,3 %) iako su se do 2018. brojne mjere gospodarske aktivnosti i usporavanja vratile na prosječne razine, a neke su mjere počele pokazivati i naznake viška potražnje.

Uz gospodarsku aktivnost, ostali činitelji, kao što su inflacijska očekivanja i inozemne cijene, također su ključni za razumijevanje inflacijskih kretanja. Brojni činitelji mogu utjecati na inflacijska očekivanja gospodarskih subjekata: novija inflacijska kretanja (a posebice kretanja cijena energije) obično utječu na očekivanja u kratkoročnom razdoblju, dok istinske zabrinutosti glede vjerodostojnosti i ostvarivosti cilja središnje banke koji se odnosi na inflaciju mogu nepovoljno djelovati na dugoročnija očekivanja, iako je teško empirijski razdvojiti te činitelje.[17] Inflacijska očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima i očekivanja zasnovana na anketama oslabjela su u razdoblju od 2014. do 2017., što se odražava na njihove negativne doprinose temeljnoj inflaciji u istom razdoblju.[18] U posljednje su vrijeme mjere zasnovane na anketama koje se odnose na dugoročnija inflacijska očekivanja za europodručje, posebice mjere ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters), pokazale naznake ublažavanja. Ipak, nepovoljan utjecaj na inflaciju koji se može pripisati tim novijim kretanjima malen je.

Naposljetku, mjere inozemnih cijena, kao što su indeksi cijena nafte i šire definirani indeksi uvoznih cijena, mogu biti važan činitelj u objašnjavanju odluka poduzeća o cijenama, a time i kretanja inflacije, i u mjeri većoj nego što je već obuhvaćeno očekivanjima glede usporavanja i inflacije. Iako se inozemne cijene, posebice cijene energije, obično brzo odražavaju na temeljnu inflaciju, čini se da su njihovi neizravni učinci na temeljnu inflaciju posljednjih godina bili ograničeni.[19] Sveukupno gledano, kretanja temeljne inflacije naizgled se mogu relativno dobro objasniti standardnim činiteljima do 2017., ali novija se slabost teško može objasniti unutar tog okvira.

Jedno moguće objašnjenje jest da standardne mjere gospodarskog usporavanja ne obuhvaćaju sva kretanja gospodarske aktivnosti relevantna za inflaciju. U tom su smislu Jarociński i Lenza (2018.)[20] izveli mjeru gospodarskog usporavanja koja je izričito osmišljena za prognoziranje inflacije. Ta bi mjera upućivala na znatno izraženije gospodarsko usporavanje od standardnije mjere jaza proizvodnje.

Sveukupno gledano, Phillipsova krivulja i nadalje je središnji element za tumačenje i priopćavanje inflacijskih očekivanja, ali mora se nadopuniti informacijama dobivenima drugim alatima i pristupima, posebice s obzirom na novija kretanja temeljne inflacije.

Domaći troškovni pritisci mjereni porastom deflatora BDP‑a u 2019. rasli su po prosječnoj stopi višoj od prosjeka u 2018., odnosno svojega prosjeka od 2015. (vidi Grafikon 11.). Godišnji rast naknade po zaposlenom zadržao je svoju visoku stopu u 2019., koja je prosječno iznosila 2,0 %, odnosno bila nešto niža od prosjeka u 2018., ali viša od njezina prosjeka od 2015. Rast naknade po zaposlenom ublažila su kretanja doprinosa za socijalno osiguranje,[21] a rast plaća i nadnica bio je viši u 2019. nego u 2018., u skladu s daljnjim smanjivanjem stope nezaposlenosti i unatoč usporavanju gospodarskog rasta u europodručju (vidi odjeljak 1.2.). Međutim, visoki prosječni rast naknade po zaposlenom upućuje na veći rast jediničnih troškova rada s obzirom na to da je proizvodnost stagnirala u 2019. Uz veće povećanje jediničnih troškova rada, snažniji rast deflatora BDP‑a također je odražavao oporavak kretanja dobiti (mjerene bruto operativnim viškom), koja je tijekom 2018. primjetno oslabjela. S obzirom na to da se proizvodnost kretala u uskom rasponu u 2019., oporavak dobiti u 2019. najvjerojatnije je odražavao poboljšanja trgovinskih uvjeta i kretanja u gospodarskim sektorima koji su bili manje pogođeni usporavanjem globalne aktivnosti i trgovine.[22] To se, primjerice, odnosi na sektore građevinarstva i nekretnina, koji su također imali visoku stopu rasta deflatora dodane vrijednosti, koja je u građevinarstvu porasla na prosječno 4,6 % u 2019.

Grafikon 11.

Raščlamba deflatora BDP‑a

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Izvori: Eurostat i izračun ESB‑a

Dugoročnija inflacijska očekivanja smanjivala su se tijekom 2019. Inflacijska očekivanja za sljedećih pet godina iz ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) smanjila su se s 1,9 % u četvrtom tromjesečju 2018. na 1,7 % u četvrtom tromjesečju 2019. Mjerila dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima, kao što su petogodišnji ugovori o razmjeni povezani s inflacijom, također su se smanjila. Ipak, stabilizirala su se krajem godine, premda i nadalje na niskim razinama.


1.4. Povoljni uvjeti financiranja i nadalje su podupirali rast kredita i novčane mase

Financijska tržišta europodručja bila su u 2019. ponajprije pod utjecajem usporavanja gospodarske aktivnosti u okružju postojano niske inflacije, neizvjesnosti povezane s političkim činiteljima koji su poticali raspoloženje nesklonosti riziku u nekim dijelovima godine i daljnjeg ublažavanja monetarne politike. Kamatne stope na tržištu novca i prinosi na dugoročnije obveznice znatno su pali, a cijene vlasničkih vrijednosnih papira općenito su porasle, potpomognute nižim diskontnim stopama. Tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava uglavnom su se stabilizirali u 2019. na razini znatno nižoj od svoje posljednje najviše razine u 2017., ali zaduživanje kod banaka i izdavanje dužničkih vrijednosnih papira i nadalje su bili snažni, potpomognuti povoljnim uvjetima financiranja, dok je neto izdavanje dionica koje ne kotiraju na burzi bilo snažno, čemu je pridonio povećan broj spajanja i pripajanja. Kontinuirana ekspanzija bankovnih kredita privatnom sektoru i niski oportunitetni troškovi držanja monetarnog agregata M3 pridonijeli su održavanju stopa rasta najširega monetarnog agregata. Povoljni uvjeti financiranja odražavali su akomodativnu monetarnu politiku ESB‑a i sposobnost bankovnog sustava da prenese tu akomodaciju na kamatne stope na kredite poduzećima i kućanstvima. Povećavanje vrijednosti financijske imovine i nekretnina povoljno je utjecalo na bogatstvo kućanstava, što je, pak, pripomoglo rastu privatne potrošnje.

Prinosi na državne obveznice europodručja znatno su se smanjili u 2019., iako su se od rujna počeli oporavljati.

Prinosi na državne obveznice europodručja znatno su se smanjili u 2019., a dugoročni prinosi pali su na negativne razine tijekom ljeta. Pad je odražavao sve veće zabrinutosti o razmjeru i trajanju usporavanja gospodarske aktivnosti europodručja i njegova utjecaja na inflacijska kretanja. Akomodacija monetarne politike u Sjedinjenim Američkim Državama, intenzivnije globalno raspoloženje prema riziku povezano s trgovinskim napetostima između SAD‑a i Kine i Brexitom te rastuća očekivanja na financijskim tržištima glede daljnjeg ublažavanja monetarne politike ESB‑a također su pridonijeli snižavanju nerizičnih kamatnih stopa u europodručju. Nakon što je u rujnu najavljen ESB‑ov paket ublažavanja monetarne politike, malo pozitivniji objavljeni makroekonomski podatci za europodručje i određena stabilizacija globalnog raspoloženja prema riziku pridonijeli su postupnom oporavku prinosa na državne obveznice europodručja. Bez obzira na to, na dan 31. prosinca 2019. prosječan prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om iznosio je 0,28 %, što je za 74 bazna boda niže od njegove prosječne razine 1. siječnja 2019. Razlika prinosa na desetogodišnje državne obveznice država europodručja i desetogodišnje njemačke državne obveznice smanjila se, kod nekih država i znatno, zahvaljujući manjoj neizvjesnosti povezanoj s fiskalnom politikom.

Grafikon 12.

Prinosi na desetogodišnje državne obveznice europodručja, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke

(postotci na godišnjoj razini, dnevni podatci)

Izvori: Bloomberg, Thomson Reuters Datastream i izračun ESB‑a
Napomene: Podatci za europodručje odnose se na desetogodišnji prosječni prinos na državne obveznice ponderiran BDP‑om. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju porasle su zbog nižih diskontnih stopa.

Cijene vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju znatno su porasle u 2019. Široki indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava europodručja porastao je za 20,7 % tijekom 2019., a indeks cijena vlasničkih vrijednosnih papira banaka europodručja povećao se za 9,7 % (vidi Grafikon 13.). Niske diskontne stope bile su glavni činitelj koji je podupirao kretanja cijena vlasničkih vrijednosnih papira, a očekivanja glede zarada i kretanja premija za rizik – ponajprije povezana s razvojem događaja u trgovinskom sporu između SAD‑a i Kine i pregovorima o Brexitu – nepovoljno su utjecala na vlasničke vrijednosne papire.

Grafikon 13.

Indeksi tržišta vlasničkih vrijednosnih papira u europodručju i Sjedinjenim Američkim Državama

(indeks: 1. siječnja 2018. = 100)

Izvor: Thomson Reuters Datastream
Napomene: Indeks banaka EURO STOXX i tržišni indeks baze podataka Datastream za nefinancijska društva prikazani su za europodručje, a indeks S&P za banke i tržišni indeks baze podataka Datastream za nefinancijska društva prikazani su za Sjedinjene Američke Države. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

Zaduživanje nefinancijskih društava kod banaka i izdavanje dužničkih vrijednosnih papira bili su dobri.

Tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava uglavnom su se stabilizirali u 2019. na razinama znatno ispod svoje posljednje najviše razine iz 2017. (vidi Grafikon 14.). Bez obzira na to, rast zaduživanja kod banaka i izdavanje dužničkih vrijednosnih papira ostali su dobri, poduprti povoljnim uvjetima financiranja, a neto izdavanje dionica koje ne kotiraju na burzi bilo je snažno, čemu je pridonio povećan broj spajanja i pripajanja. Nasuprot tome, zabilježeni su smanjenje ostalih izvora financiranja (uključujući kredite između poduzeća i trgovinske kredite) i pad neto izdavanja dionica koje kotiraju na burzi (što je odražavalo povećane troškove vlasničkih vrijednosnih papira u usporedbi s ostalim izvorima financiranja). Kamatne stope banaka na kredite dodatno su pale tijekom 2019. – uglavnom u skladu s kretanjima tržišnih stopa – na dosad najniže razine.

Daljnje ublažavanje monetarne politike ESB‑a tijekom 2019. preneseno je na uvjete financiranja, koji su postali povoljniji. To je djelomično bilo zbog činjenice da su neke mjere uvedene 2019. – kao što su treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i sustav dviju naknada za pričuve – usmjerene na podupiranje sposobnosti banaka za posredovanje (vidi odjeljak 2.1.). Bankovni sustav istodobno je ostvario daljnji napredak u oporavku bilanca u smislu jačanja kapitalnih pozicija i poboljšanja kvalitete imovine.

Grafikon 14.

Neto tokovi vanjskog financiranja nefinancijskih društava u europodručju

(godišnji tokovi, mlrd. EUR)

Izvori: Eurostat i ESB
Napomene: „Ostali krediti” uključuju kredite nemonetarnih financijskih institucija (druge financijske institucije, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi) i kredite ostatka svijeta. Krediti monetarnih financijskih institucija i nemonetarnih financijskih institucija prilagođeni su za prodaje kredita i sekuritizaciju. „Ostalo” je razlika između ukupnog iznosa i instrumenata navedenih u grafikonu. Uključuje kredite između poduzeća i trgovinske kredite. Posljednji podatci odnose se na treće tromjesečje 2019.

Bogatstvo kućanstava bilo je poduprto povećanom vrijednošću nekretnina i financijske imovine.

Neto bogatstvo kućanstava poraslo je snažno u prva tri tromjesečja 2019., što je povoljno djelovalo na privatnu potrošnju. Unatoč tome što je zamah na tržištima stambenih nekretnina postao umjereniji, na neto bogatstvo povoljno su djelovala daljnja povećavanja cijena stambenih nekretnina, što je dovelo do znatnog porasta vrijednosti imovine kućanstava u obliku nekretnina. Usto, kućanstva su zabilježila i znatna povećanja vrijednosti svoje financijske imovine. Nadalje, rastuće cijene stambenih nekretnina i povoljni uvjeti financiranja pridonijeli su kontinuiranom trendu postupnog povećavanja godišnje stope rasta stambenih kredita banaka kućanstvima. Bruto zaduženost kućanstava – mjerena kao postotak nominalnoga bruto raspoloživog dohotka kućanstava – i nadalje je bila znatno viša od svoje prosječne razine u pretkriznom razdoblju.

M3 i kreditni rast oporavili su se u 2019.

Sveukupno gledano, kreditna aktivnost banaka prema privatnom sektoru bila je dobra, a njezina godišnja stopa rasta (prilagođena za prodaje kredita, sekuritizacije i obračunski cash pooling (engl. notional cash pooling)) porasla je s 3,4 % u prosincu 2018. na 3,7 % u prosincu 2019. Kreditni rast i nadalje je bio najveći pokretač rasta najširega monetarnog agregata (vidi plave dijelove stupaca u Grafikonu 16.). Vanjski monetarni tokovi istodobno su dali veći doprinos dinamici M3 (vidi žute dijelove stupaca u Grafikonu 16.). Godišnji rast monetarnog agregata M3 stoga se oporavio u 2019. (vidi Grafikon 15.). Iako je ukidanje neto kupnja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira krajem 2018. nepovoljno djelovalo na rast M3 (vidi crvene dijelove stupaca u Grafikonu 16.), njihovo obnavljanje u studenome 2019. imalo je samo ograničeni učinak na rast najširega monetarnog agregata u 2019.

Grafikon 15.

M3 i krediti privatnom sektoru

(godišnje promjene u postotcima)

Izvor: ESB
Napomene: Krediti su prilagođeni za prodaje kredita, sekuritizacije i obračunski cash pooling (engl. notional cash pooling). Posljednji podatci odnose se na prosinac 2019.

  

Grafikon 16.

M3 i njegove protustavke

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima, prilagođeno za sezonske i kalendarske učinke)

Izvor: ESB
Napomene: Krediti privatnom sektoru uključuju kredite monetarnih financijskih institucija privatnom sektoru i ulaganja monetarnih financijskih institucija u vrijednosne papire koje je izdao privatni sektor nemonetarnih financijskih institucija europodručja. Također obuhvaćaju kupnje dužničkih vrijednosnih papira nemonetarnih financijskih institucija koje Eurosustav provodi u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća. Posljednji podatci odnose se na prosinac 2019.

Rast M3 većinom je odražavao povećana ulaganja u prekonoćne depozite.

Promatrano po instrumentima, prekonoćni depoziti i nadalje su bili glavni pokretač rasta M3, s obzirom na niske oportunitetne troškove držanja likvidnih depozita u okružju koje su obilježile vrlo niske kamatne stope i ravna krivulja prinosa. Rast prekonoćnih depozita odražavao je snažnu ekspanziju prekonoćnih depozita kućanstava i nefinancijskih društava. Stoga je najuži monetarni agregat M1, koji obuhvaća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite, nastavio snažno rasti.


2. Monetarna politika: odlučnost da se djeluje u skladu s potrebama

U uvjetima slabljenja gospodarstva europodručja, postojanijih negativnih rizika i inflacijskih izgleda koji su i nadalje bili ispod srednjoročnoga inflacijskog cilja Upravnog vijeća ESB‑a, Upravno vijeće provelo je tri uzastopna kruga dodatne monetarne akomodacije tijekom 2019. Te uzastopne intervencije naglasile su odlučnost Upravnog vijeća da djeluje u skladu s potrebama kako bi poduprlo povratak inflacije na putanju postojane konvergencije prema srednjoročnom cilju. S obzirom na vrijeme potrebno da se ostvari potpun učinak svih mjera na gospodarstvo europodručja, Upravno vijeće nastavilo je pomno pratiti inflacijska kretanja i prijenos utjecaja provedenih mjera monetarne politike, a istodobno je bilo spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo daljnje postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetriju. Na kraju 2019. imovina koja proizlazi iz provođenja operacija monetarne politike iznosila je 70 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava. Veličina bilance stabilizirala se na 4,7 mlrd. EUR u 2019., u skladu s razinom dosegnutom na kraju prethodne godine. ESB‑ov okvir upravljanja rizicima nastavio je smanjivati rizike povezane s velikom bilancom.


2.1. Prvi krug mjera monetarne politike da se održi izdašna akomodacija politike u okružju rastućih inozemnih pritisaka

Nakon pogoršanja gospodarskih izgleda na kraju 2018. i podatci dostupni početkom 2019. bili su slabiji od očekivanja zbog blaže inozemne potražnje i nekih činitelja specifičnih za pojedine zemlje i sektore, što je upućivalo na to da je kratkoročni zamah rasta manje snažan nego što je bilo prethodno predviđeno. Istodobno je postojala znatna neizvjesnost glede pitanja hoće li činitelji koji usporavaju rast europodručja biti prolazni ili dugotrajniji i u kojoj će mjeri sporiji rast u kratkoročnom razdoblju utjecati na srednjoročne gospodarske izglede. U tim uvjetima Upravno vijeće prepoznalo je da su rizici povezani s izgledima za rast europodručja postali negativni zbog postojane neizvjesnosti povezane s geopolitičkim činiteljima i opasnošću od protekcionizma te ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima. Upravno vijeće naglasilo je da monetarna politika mora ostati strpljiva, razborita i ustrajna. Iako bi dobri uvjeti financiranja, povoljna dinamika na tržištu rada i veći rast plaća nastavili podupirati ekspanziju na europodručju i postupan rast inflacijskih pritisaka, Upravno vijeće ponovo je istaknulo da je potreban snažan poticaj monetarne politike kako bi se osigurala daljnja postojana konvergencija inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Slabiji gospodarski zamah usporio je prilagodbu inflacije prema srednjoročnom cilju, zbog čega je uveden prvi paket politika.

Novi ekonomski podatci tijekom proljeća i nadalje su bili slabi i upućivali su na znatno usporavanje gospodarske ekspanzije koje će se produljiti u 2019. Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije osjetno se usporila, ponajviše zbog inozemnih nepovoljnih utjecaja jer je dinamika globalnog rasta i trgovine ostala slaba. Slabiji gospodarski zamah usporavao je prilagodbu inflacije prema srednjoročnom cilju Upravnog vijeća.

Kao odgovor na znatno slabljenje izgleda za rast i inflaciju, Upravno vijeće odlučilo je na svojem ožujskom sastanku uvesti paket mjera politike radi osiguranja dodatne monetarne akomodacije. To bi pridonijelo daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i kretanjima ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju i povećalo otpornost gospodarstva europodručja u okružju globalnih neizvjesnosti. Upravno vijeće odlučilo je uvesti sljedeće mjere. Prvo, odlučilo je produljiti kalendarsko razdoblje na koje se odnose smjernice buduće monetarne politike povezane s kamatnim stopama. Preciznije rečeno, Upravno vijeće očekivalo je da će zadržati ključne kamatne stope ESB‑a na sadašnjim razinama barem do kraja 2019., u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana konvergencija inflacije prema razinama u skladu sa srednjoročnim ciljem. Drugo, Upravno vijeće ponovo je istaknulo namjeru da nastavi s reinvestiranjem punog iznosa glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) u duljem razdoblju nakon datuma kad započne podizati ključne kamatne stope ESB‑a, a u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno da se održe povoljni likvidnosni uvjeti i visok stupanj monetarne akomodacije. S obzirom na povezanost između smjernica buduće monetarne politike povezanih s kamatnim stopama i reinvestiranja, očekivano razdoblje reinvestiranja automatski je pomaknuto, čime su ojačane smjernice monetarne politike povezane s kamatnim stopama i naglašena odlučnost Upravnog vijeća da djeluje u skladu s potrebama. Treće, uz promjene smjernica monetarne politike povezanih s kamatnim stopama, najavljena je nova serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III). Te bi se operacije počele provoditi u rujnu 2019. i završile bi u ožujku 2021., a svaka operacija imala bi dospijeće od dvije godine. Cilj nove serije TLTRO‑a bilo je očuvanje povoljnih kreditnih uvjeta banaka kako bi krediti banaka i nadalje bili odobravani klijentima po prihvatljivim uvjetima. Zauzvrat je snažan tok kredita privatnom sektoru podupirao potrošačke i investicijske planove kućanstava i poduzeća, što je pridonijelo rastu gospodarstva i potpomoglo prilagodbu inflacije prema srednjoročnom cilju Upravnog vijeća. Četvrto, Upravno vijeće odlučilo je nastaviti provoditi operacije kreditiranja Eurosustava putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom dok god to bude potrebno, a barem do kraja razdoblja održavanja pričuva koje počinje u ožujku 2021.

Nakon najave nove serije TLTRO‑a, na svojem sljedećem sastanku o monetarnoj politici Upravno vijeće priopćilo je da će preciznije uvjete serije TLTRO III najaviti na jednom od sljedećih sastanaka. Posebice, pri određivanju cijena operacija TLTRO III u obzir bi se uzela temeljita procjena transmisijskoga kanala monetarne politike koji se zasniva na bankama i daljnja kretanja gospodarskih izgleda. Usto, imajući na umu da će okružje negativnih kamatnih stopa prevladavati dulje nego što je prethodno predviđeno, Upravno vijeće napomenulo je da će u kontekstu svoje redovite procjene razmatrati hoće li zadržavanje povoljnih implikacija negativnih kamatnih stopa za gospodarstvo zahtijevati smanjenje njihovih mogućih popratnih učinaka, ako postoje, na posredovanje banaka.

Drugi krug dodatne akomodacije monetarne politike i pogoršanje pouzdanja u inflacijske izglede

Najnoviji podatci do sredine godine upućivali su na to da su globalni pritisci nastavili nepovoljno djelovati na izglede za europodručje.

Najnoviji podatci do sredine godine upućivali su na to da su globalni pritisci, povezani ponajprije s kontinuiranom slabošću globalne trgovine i izraženijom i dugotrajnijom neizvjesnošću u vanjskom okružju, nastavili nepovoljno djelovati na izglede za europodručje. Ti činitelji posebno su nepovoljno djelovali na sektor prerađivačke industrije europodručja. Nadalje, inflacija mjerena HIPC‑om dodatno se smanjila, ponajprije zbog privremenih činitelja, a mjere temeljne inflacije nastavile su se kretati u uskom rasponu.

S obzirom na produljene neizvjesnosti i njihove implikacije za inflacijske izglede, Upravno vijeće prepoznalo je potrebu da drugi put u 2019. prilagodi monetarnu politiku i osigura dodatnu monetarnu akomodaciju kako bi inflacija ostala na postojanoj putanji prema srednjoročnom cilju. Stoga je na lipanjskom sastanku Upravno vijeće odlučilo pojačati svoje smjernice buduće monetarne politike povezane s kamatnim stopama tako što je dodatno produljilo kalendarsko razdoblje na koje se odnose smjernice buduće monetarne politike. Preciznije rečeno, Upravno vijeće izjavilo je da očekuje da će ključne kamatne stope ESB‑a ostati na sadašnjim razinama barem tijekom prve polovine 2020., u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana konvergencija inflacije prema srednjoročnom cilju. Usto je ponovilo svoje smjernice buduće monetarne politike povezane s reinvestiranjem. Naposljetku, Upravno vijeće također je odlučivalo o cijenama serije TLTRO III. Kamatna stopa u svakoj operaciji odredila bi se na razini koja je deset baznih bodova iznad prosječne stope koja se primjenjuje u glavnim operacijama refinanciranja Eurosustava. Za banke čije prihvatljivo neto kreditiranje premašuje referentnu vrijednost kamatna stopa koja se primjenjuje u TLTRO III bila bi niža, a mogla bi biti na razini prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke uvećane za deset baznih bodova. Zamijećeno je da se ovim načinom određivanja cijene postiže razumna ravnoteža između potvrđivanja dobrih kretanja bankovnih kredita s jedne strane i važnosti očuvanja akomodativne politike s druge strane.

Usporavanje globalne dinamike rasta i slaba međunarodna trgovina tijekom ljeta i nadalje su nepovoljno djelovali na izglede za europodručje. Usto, dugotrajna prisutnost neizvjesnosti nastavila je negativno utjecati na poslovno raspoloženje, posebice u sektoru prerađivačke industrije. Cjenovna kretanja ostala su prigušena, a mjere temeljne inflacije nastavile su se kretati u uskom rasponu. Mjerila dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovana na tržišnim pokazateljima stagnirala su na dosad najnižim razinama zabilježenima nakon lipanjskog sastanka, a ankete su upućivale na zamjetan pad dugoročnijih očekivanja.

Upravno vijeće zamijetilo je da su ostvarene i predviđene stope inflacije postojano niže od razina koje bi bile u skladu s ciljem.

U tim uvjetima Upravno vijeće zamijetilo je na srpanjskom sastanku da su stope inflacije (ostvarene i predviđene) postojano niže od razina koje bi bile u skladu s ciljem. Nadalje, Upravno vijeće smatralo je simetriju svojega srednjoročnoga inflacijskog cilja važnim elementom za podupiranje ostvarenja postojane prilagodbe inflacije prema cilju. Stoga se smatralo važnim da Upravno vijeće pokaže svoju odlučnost i sposobnost da djeluje i da bude spremno dodatno ublažiti monetarnu politiku prilagodbom svih svojih instrumenata po potrebi radi ostvarenja inflacijskog cilja. Upravno vijeće istodobno je izjavilo da je, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetriju inflacijskog cilja, odlučno djelovati ako srednjoročni inflacijski izgledi i nadalje budu ispod njegova cilja. Stoga je u tom kontekstu Upravno vijeće odlučilo ponovo uvesti tzv. tendenciju ublažavanja u svoje smjernice buduće monetarne politike povezane s kamatnim stopama i izjavilo da očekuje da će se ključne kamatne stope ESB‑a zadržati na sadašnjim ili nižim razinama. Usto je zadužilo odgovarajuće odbore Eurosustava da ispitaju opcije, uključujući načine da se osnaže smjernice buduće monetarne politike povezane s kamatnim stopama, mjere ublažavanja (npr. oblikovanje sustava više naknada za pričuve) i mogućnosti glede obujma i sastava potencijalnih novih neto kupnja vrijednosnih papira. Te najave utrle su put potencijalnom provođenju sveobuhvatnog paketa politika na sljedećem sastanku Upravnog vijeća o monetarnoj politici ako se inflacijski izgledi ne poboljšaju u skladu s ciljem.

Treći krug akomodacije monetarne politike sa sveobuhvatnim paketom mjera kao odgovor na postojano niske stope inflacije

Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz rujna 2019. pokazale su daljnje snižavanje inflacijskih izgleda. Sveukupno gledano, Upravno vijeće suočilo se s dugotrajnim usporavanjem gospodarstva europodručja, ustrajnim negativnim rizicima i inflacijskim izgledima koji su i nadalje bili ispod srednjoročnoga inflacijskog cilja. Preciznije rečeno, uzastopne i znatne korekcije naniže inflacijskih očekivanja spustile su predviđenu inflaciju u 2021. s 1,8 % u projekcijama iz prosinca 2018. na 1,5 % u projekcijama iz rujna 2019. Daljnje snižavanje inflacijskih izgleda – unatoč činjenici da su financijski uvjeti ugrađeni u projekcije već odražavali znatna očekivanja dodatnog ublažavanja politika – značilo je da se predviđalo da će se inflacija još udaljiti od razina za koje je Upravno vijeće smatralo da su u skladu s njegovim inflacijskim ciljem. Mjere temeljne inflacije i nadalje su bile slabe, a pokazatelji inflacijskih očekivanja ostali su na niskim razinama. U tim uvjetima Upravno vijeće složilo se da je treći krug ublažavanja monetarne politike opravdan kako bi se podupro povratak inflacije na putanju postojane konvergencije prema cilju. Upravno vijeće stoga je u rujnu donijelo sljedeće odluke:

Sveobuhvatan odgovor politike smatrao se potrebnim kako bi se podupro povratak inflacije na putanju postojane konvergencije prema srednjoročnom cilju.

Prvo, odlučilo je smanjiti kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke za deset baznih bodova, na –0,50 % (vidi Grafikon 17.). Smanjenje kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke bilo je popraćeno preoblikovanjem smjernica Upravnog vijeća o budućoj monetarnoj politici povezanih s očekivanom putanjom kamatnih stopa monetarne politike. Vijeće je očekivalo da će ključne kamatne stope ESB‑a ostati na svojim sadašnjim ili nižim razinama sve dok ne postane jasno da inflacijski izgledi počinju snažno konvergirati prema razini dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju, i dok se ta konvergencija dosljedno ne bude odražavala na dinamiku temeljne inflacije.

Grafikon 17.

Ključne kamatne stope ESB‑a

(postotci na godišnjoj razini)

Izvor: ESB
Napomena: Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

Drugo, odlučilo je ponovo provoditi neto kupnje obveznica u sklopu APP‑a u mjesečnom iznosu od 20 mlrd. EUR počevši od 1. studenoga (vidi Grafikon 18.) uz očekivano ukidanje neto kupnja malo prije nego što Upravno vijeće počne podizati ključne kamatne stope ESB‑a. Upravno vijeće također je ponovo istaknulo da će nastaviti s reinvestiranjem punog iznosa glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a u duljem razdoblju nakon datuma kad započne podizati ključne kamatne stope ESB‑a, a u svakom slučaju onoliko dugo koliko to bude potrebno da se održe povoljni likvidnosni uvjeti i visok stupanj monetarne akomodacije.

Grafikon 18.

Mjesečne neto kupnje i ukupni otkupi vrijednosnih papira u sklopu APP‑a u 2019.

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomene: Mjesečne neto kupnje po knjigovodstvenoj vrijednosti i mjesečni iznosi otkupa. Tijekom faze reinvestiranja Eurosustav se pridržava načela tržišne neutralnosti putem neometane i fleksibilne provedbe. U tu je svrhu reinvestiranje otkupljenih glavnica raspoređeno tijekom godine kako bi se osigurala redovna i uravnotežena prisutnost na tržištu. Osim toga, dodatne neto kupnje vrijednosnih papira mogu se rasporediti i na sljedeće mjesece kako bi se nadomjestila očekivana niža tržišna aktivnost u određenim mjesecima (npr. prosincu). Zbog toga mjesečne neto kupnje nisu potpuno jednake ciljanim neto mjesečnim kupnjama vrijednosnih papira. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

Treće, odlučilo je korigirati treću seriju TLTRO‑a atraktivnijom kamatnom stopom za banke sudionice (banke koje premaše minimalnu referentnu vrijednost kredita mogu se sada zaduživati po stopi koja može biti niska koliko i prosječna kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke tijekom trajanja operacije) i dugoročnijim dospijećem (tri godine umjesto dvije). Povoljnijim uvjetima TLTRO‑a nastojalo se očuvati povoljne kreditne uvjete banaka kako bi se osigurale neometana transmisija monetarne politike i daljnja potpora akomodativne monetarne politike.

Naposljetku, da bi se očuvala transmisija monetarne politike koja se zasniva na bankama, uveden je sustav dviju naknada za pričuve kojim se dio viška gotovinskih pričuva banaka izuzima od negativne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke.

Svi elementi paketa mjera o kojemu je Upravno vijeće odlučivalo na rujanskom sastanku bili su oblikovani tako da se međusobno dopunjavaju u pružanju monetarnog poticaja i potpori konvergencije inflacije prema cilju Upravnog vijeća. Snižavanje kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke i pojačane smjernice buduće monetarne politike koje ovise o trenutačnom stanju pridonijeli su ukorjenjivanju kratkoročnih i srednjoročnih kamatnih stopa, koje su važne za određivanje cijena kredita poduzećima u europodručju. Obnovljene neto kupnje vrijednosnih papira i očekivano razdoblje reinvestiranja ukorijenili su srednjoročne i dugoročnije kamatne stope, koje su važne za određivanje cijena hipotekarnih kredita kućanstvima. TLTRO III korigiran je kako bi se sačuvali povoljni kreditni uvjeti banaka, osigurala neometana transmisija monetarne politike i potaknulo banke da nastave odobravati kredite svojim klijentima. Naposljetku, sustav dviju naknada za pričuve osmišljen je radi ublažavanja izravnih troškova negativnih kamatnih stopa za banke kako bi se poduprla transmisija monetarne politike koja se zasniva na bankama. Zbog toga su se blaži uvjeti tržišnog financiranja nastavili prenositi na kreditne uvjete za poduzeća i kućanstva.

Praćenje inflacijskih kretanja s obzirom na nesigurnu stabilizaciju izgleda za rast uz spremnost na djelovanje

Do kraja godine, nakon tri kruga ublažavanja monetarne politike tijekom 2019., mjere temeljne inflacije i nadalje su bile općenito prigušene, a dinamika rasta europodručja ostala je slaba, iako su se pojavile prve naznake stabilizacije usporavanja rasta i blagog povećanja temeljne inflacije u skladu s prethodnim projekcijama. S obzirom na ta kretanja i s obzirom na to da je bilo potrebno vrijeme da se ostvari potpun učinak svih mjera, Upravno vijeće najavilo je na svojem sastanku u prosincu da pomno prati inflacijska kretanja i prijenos utjecaja mjera monetarne politike provedenih u rujnu na gospodarstvo. U skladu sa svojom opredijeljenošću za simetriju Upravno vijeće naglasilo je da je svakako i dalje spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo da se inflacija postojano kreće prema ciljnim razinama.

S obzirom na postojane neizvjesnosti i negativne rizike, tijekom 2019. provedena je znatna dodatna akomodacija monetarne politike. Svi elementi poduzetih mjera i nadalje su zajednički djelovali i pridonosili daljnjem padu troškova financiranja banaka (vidi Grafikon 19.). Vrlo povoljni uvjeti financiranja banaka prenosili su se na šire gospodarstvo, a uvjeti zaduživanja za poduzeća i kućanstva i nadalje su bili na svojim najnižim razinama dosad ili blizu njih (vidi Grafikon 20.). Sve odluke donesene tijekom 2019. pridonijele su visokom stupnju akomodacije monetarne politike uvedenom u 2014. i nastavile su podupirati poboljšanje gospodarskih rezultata u europodručju.

Grafikon 19.

Složeni trošak dužničkog financiranja za banke

(složeni trošak financiranja depozitima i neosiguranim tržišnim dugom, postotci na godišnjoj razini)

Izvori: ESB, Markit iBoxx i izračun ESB‑a
Napomene: Složeni trošak depozita izračunava se kao prosjek kamatnih stopa na nove prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokom dospijeća i depozite s otkaznim rokom, ponderiranih odgovarajućim nepodmirenim iznosima. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.

  

Grafikon 20.

Složene kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim društvima i kućanstvima

(postotci na godišnjoj razini)

Izvor: ESB
Napomene: Složene kamatne stope banaka na kredite izračunavaju se agregiranjem kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa uporabom 24‑mjesečnoga pomičnog prosjeka iznosa novih poslova. Posljednji podatci odnose se na 31. prosinca 2019.


2.2. Dinamika bilance Eurosustava u okružju ponovnog početka neto kupnja vrijednosnih papira

Veličina bilance Eurosustava ostala je nepromijenjena u 2019.

Od početka globalne financijske krize u 2007. i 2008. Eurosustav je provodio različite standardne i nestandardne mjere monetarne politike, koje su imale izravan utjecaj na veličinu i sastav njegove bilance tijekom vremena. Nestandardne mjere uključivale su operacije refinanciranja kojima se osigurava financiranje drugim ugovornim stranama s početnim dospijećem do četiri godine kao i kupnje vrijednosnih papira koje su izdali privatni i javni subjekti (u sklopu APP‑a). U prosincu 2018. Eurosustav je prekinuo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a, a u 2019. reinvestirao je pun iznos glavnice dospjelih vrijednosnih papira. Eurosustav je 1. studenoga 2019. ponovo počeo provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u prosječnom mjesečnom iznosu od 20 mlrd. EUR. Na kraju 2019. veličina bilance Eurosustava iznosila je 4,7 bil. EUR, jednako kao na kraju 2018.

Na kraju 2019. stavke povezane s monetarnom politikom na strani imovine iznosile su 3,3 bil. EUR, a na njih se odnosilo 70 % ukupne imovine u bilanci Eurosustava (smanjenje u odnosu na 72 % na kraju 2018.). Te stavke uključuju kredite kreditnim institucijama europodručja, koji su iznosili 13 % ukupne imovine (smanjenje u odnosu na 16 % na kraju 2018.), i vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, na koje se odnosilo oko 56 % ukupne imovine (jednako kao na kraju 2018.) (vidi Grafikon 21.). Ostala financijska imovina u bilanci uglavnom je obuhvaćala devizna sredstva i zlato koje drži Eurosustav i portfelje nominirane u eurima koji se ne drže za potrebe monetarne politike.

Na strani obveza ukupan iznos sredstava pričuva drugih ugovornih strana i korištenja novčanih depozita ostao je uglavnom nepromijenjen i iznosio 2 bil. EUR te činio 39 % pasivne strane bilance na kraju 2019., jednako kao na kraju 2018. Nakon najave sustava dviju naknada za pričuve, koji je na snazi od listopada 2019., gotovinska sredstva drugih ugovornih strana kod Eurosustava u znatnoj su mjeri preusmjerena prema sredstvima pričuva na štetu korištenja novčanih depozita. Na kraju 2019. ti su depoziti činili 15 % ukupnih gotovinskih sredstava drugih ugovornih strana kod Eurosustava, što je smanjenje u odnosu na 34 % na kraju 2018. Novčanice u optjecaju rasle su u skladu s prijašnjim trendom rasta i iznosile 28 % obveza na kraju 2019., što je povećanje u odnosu na 26 % na kraju 2018. Na ostale obveze, uključujući kapital i račune revalorizacije, odnosilo se 34 %, jednako kao na kraju 2018. (vidi Grafikon 21.).

Grafikon 21.

Kretanje konsolidirane bilance Eurosustava

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomene: Pozitivni podatci odnose se na imovinu, a negativni na obveze. Linija za višak likvidnosti predstavljena je kao pozitivan podatak iako se odnosi na zbroj sljedećih stavki obveza: stanje na tekućim računima iznad obvezne pričuve i korištenje novčanih depozita.

Prosječno dospijeće portfelja APP‑a i distribucija po imovini i jurisdikcijama

APP obuhvaća četiri aktivna programa kupnje vrijednosnih papira: treći program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP), program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP) i program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP). U skladu s odlukama Upravnog vijeća ciljane neto mjesečne kupnje za APP mijenjale su se tijekom vremena.

Na kraju 2019. APP je iznosio 2,6 bil. EUR.

Na kraju 2019. APP je iznosio 2,6 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Na ABSPP odnosilo se 1 % (28 mlrd. EUR), na CBPP3 10 % (264 mlrd. EUR), a na CSPP 7 % (185 mlrd. EUR) ukupnog stanja APP‑a na kraju godine. Među programima kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora CSPP je najviše pridonio rastu stanja APP‑a u posljednja dva mjeseca 2019., sa 7,7 mlrd. EUR neto kupnja. Kupnje u sklopu CSPP‑a provode se na osnovi referentne vrijednosti koja odražava tržišnu kapitalizaciju svih prihvatljivih nepodmirenih obveznica.

Na PSPP odnosilo se 82 % ukupnog stanja APP‑a.

PSPP je činio najveći dio stanja APP‑a, u iznosu od 2,1 bil. EUR ili 82 % ukupnog stanja APP‑a na kraju 2019., što je jednako udjelu na kraju 2018. U sklopu PSPP‑a raspodjela kupnja na jurisdikcije određuje se prema ključu kapitala ESB‑a na osnovi stanja. Unutar pojedinačnih kvota kupnja koje su im dodijeljene, nacionalne središnje banke europodručja mogle su fleksibilno birati između kupnje vrijednosnih papira središnjih i regionalnih država i vrijednosnih papira koje su izdale agencije s poslovnim nastanom u odgovarajućim jurisdikcijama. Neke nacionalne središnje banke kupovale su i vrijednosne papire koje su izdale nadnacionalne institucije EU‑a. ESB nije kupovao dužničke vrijednosne papire koje su izdale nadnacionalne institucije EU‑a ni obveznice regionalnih država. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a iznosilo je 7,12 godina na kraju 2019., što je malo manje od 7,37 godina na kraju 2018., uz određene razlike među jurisdikcijama.[23]

Eurosustav je reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira iz portfelja APP‑a. Otkupi u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora dosegnuli su 37,2 mlrd. EUR u 2019., a otkupi u sklopu PSPP‑a dosegnuli su 167,3 mlrd. EUR.[24] Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu PSPP‑a, CSPP‑a i CBPP3 i nadalje su bili raspoloživi za pozajmljivanje vrijednosnih papira[25] kako bi se poduprla likvidnost tržišta obveznica i repo ugovora.[26]

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava smanjio se za 109,3 mlrd. EUR od kraja 2018. i iznosio 624,1 mlrd. EUR na kraju 2019. To se uglavnom može pripisati dobrovoljnim otplatama serije TLTRO II u iznosu od 208 mlrd. EUR. Iznos od 101,1 mlrd. EUR raspodijeljen u prve dvije operacije serije TLTRO III samo je djelomično nadomjestio smanjenje neotplaćenog iznosa operacija refinanciranja proizišlo iz otplata TLTRO II. Ponderirano prosječno dospijeće nepodmirenog iznosa operacija refinanciranja Eurosustava smanjilo se s oko 1,8 godina na kraju 2018. na oko 1,2 godine na kraju 2019.


2.3. Financijski rizici povezani s APP‑om ublažavaju se putem odgovarajućih okvira

Učinkovitost rizika ključno je načelo funkcije upravljanja rizicima Eurosustava.

Glavni je cilj obnovljenih neto kupnja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a pružanje podrške snažnoj konvergenciji inflacije prema srednjoročnom cilju Upravnog vijeća. Kupnje vrijednosnih papira istodobno bi trebale biti neophodne i razmjerne za ispunjavanje mandata ESB‑a i ostvarenje njegova cilja stabilnosti cijena. Kada postoji nekoliko mogućnosti za ispunjavanje ciljeva politike, odabrana mogućnost treba biti učinkovita s operativnog stajališta i sa stajališta rizika. U tom kontekstu funkcija upravljanja rizicima Eurosustava nastoji ostvariti učinkovitost rizika: ostvarenje ciljeva politike s najmanje rizika za Eurosustav.[27]

Svi instrumenti monetarne politike, uključujući izravne kupnje vrijednosnih papira, inherentno uključuju financijske rizike, kojima upravlja i koje kontrolira Eurosustav. Izravne kupnje vrijednosnih papira zahtijevaju specifične okvire za kontrolu financijskih rizika koji ovise o specifičnim ciljevima politike i o obilježjima i profilima rizičnosti uključenih vrsta vrijednosnih papira. Svaki od tih okvira sastoji se od kriterija prihvatljivosti, procjena kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja. Okviri za kontrolu rizika APP‑a primjenjuju se na kupnju dodatnih vrijednosnih papira, reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i stanja vrijednosnih papira u sklopu APP‑a dok god su u bilanci Eurosustava.

Izravne kupnje vrijednosnih papira zahtijevaju specifične okvire za kontrolu rizika.

Okviri za kontrolu rizika ne služe samo ublažavanju financijskih rizika, već pridonose i uspješnom ostvarenju ciljeva politike jer usmjeravaju kupnje vrijednosnih papira prema diversificiranoj i tržišno neutralnoj raspodjeli imovine. Usto, oblikovanje okvira za kontrolu rizika uzima u obzir i nefinancijske rizike, kao što su pravni, operativni i reputacijski rizik.

U nastavku se opisuju sadašnji okviri za kontrolu financijskih rizika kojima se rukovodi provedba APP‑a.[28] U Tablici 1. sažeto su prikazani ključni elementi primjenjivih okvira.

Tablica 1.

Ključni elementi okvira za kontrolu rizika za APP

Izvor: ESB
Napomene: CQS: stupanj kreditne kvalitete na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava (vidi okvir za kreditnu procjenu Eurosustava); CAC: klauzula o zajedničkom djelovanju
1) Vrijednosni papiri osigurani imovinom s rejtingom nižim od 2. stupnja kreditne kvalitete moraju zadovoljiti dodatne zahtjeve, koji uključuju sljedeće: (i) neprihodonosni krediti ne smiju osiguravati vrijednosne papire osigurane imovinom pri izdavanju ili biti dodani za vrijeme trajanja vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (ii) imovina koja stvara novčani tok i koja osigurava vrijednosne papire osigurane imovinom ne smije biti strukturirana, sindicirana ili s financijskom polugom i (iii) moraju postojati odredbe o kontinuitetu servisiranja.
2) Vidi stranicu „Implementation aspects of the public sector purchase programme (PSPP)” na mrežnim stranicama ESB‑a.

Zahtjevi za prihvatljivost za izravne kupnje vrijednosnih papira

Kriteriji prihvatljivosti primjenjuju se na sve kategorije imovine.

Samo utrživi vrijednosni papiri koji su prihvatljivi kao kolateral za kreditne poslove Eurosustava potencijalno su prihvatljivi za izravne kupnje vrijednosnih papira. Kriteriji prihvatljivosti kolaterala za kreditne poslove Eurosustava navedeni su u općem okviru za instrumente monetarne politike. Među ostalim, prihvatljivi vrijednosni papiri moraju ispuniti visoke standarde kreditne kvalitete i imati najmanje jedan kreditni rejting[29] od vanjske institucije za kreditnu procjenu (VIKP) koja je prihvaćena unutar okvira za kreditnu procjenu Eurosustava (ECAF) te ispuniti kriterije za 3. stupanj kreditne kvalitete (CQS 3) na usklađenoj ljestvici kreditnih rejtinga Eurosustava ili viši (CQS 1 i CQS 2). Nadalje, vrijednosni papiri moraju biti nominirani u eurima, a izdaju se i namiruju u europodručju. U slučaju vrijednosnih papira osiguranih imovinom dužnici na koje se odnose potraživanja moraju se uglavnom nalaziti u europodručju.

Uz navedene kriterije prihvatljivosti, specifični kriteriji prihvatljivosti primjenjuju se ovisno o programu kupnje. Primjerice, za PSPP i CSPP postoje ograničenja minimalnoga i maksimalnog dospijeća. Za CSPP vrijednosni papiri koje su izdale kreditne institucije ili izdavatelji čije je matično društvo kreditna institucija nisu prihvatljivi za kupnju. Nadalje, za CSPP i CBPP3 vrijednosni papiri koje su izdali subjekti koji prestaju s radom ili subjekti za upravljanje imovinom isključeni su iz kupnje. U sklopu CBPP3 vrijednosni papiri moraju ispunjavati neophodne uvjete da budu prihvaćeni kao kolateral za vlastitu uporabu za kreditne poslove Eurosustava, tj. kao kolateral ih može upotrijebiti kreditna institucija koja ih izdaje.[30] Nadalje, pokrivene obveznice s uvjetovanim produljenjem dospijeća (engl. conditional pass‑through covered bonds) prestale su biti prihvatljive za kupnju 1. siječnja 2019. Usto, kupnje vrijednosnih papira ne smiju zaobilaziti pravila kojima se zabranjuje monetarno financiranje tijela javnih vlasti kako je određeno u članku 123. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Procjene kreditnog rizika i postupci dubinske analize

Procjene kreditnog rizika i postupci dubinske analize kontinuirano se provode.

Za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora Eurosustav kontinuirano provodi odgovarajuće procjene kreditnog rizika i postupke dubinske analize skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti. Okviri za praćenje održavaju se primjenom određenih pokazatelja rizika. Te procjene i postupci slijede načelo proporcionalnosti, pri čemu se za rizičnije vrijednosne papire provodi detaljnija analiza. Ako je to potrebno, mogu se primijeniti dodatne mjere za upravljanje rizicima, također ovisno o načelu proporcionalnosti. To posebice uključuje ograničenja ili privremene obustave kupnja i, u izvanrednim slučajevima, čak i prodaju vrijednosnih papira, za što je potrebno da Upravno vijeće procijeni svaki slučaj posebno.

Okviri za određivanje cijena

Okviri za određivanje cijena osiguravaju da se kupnje provode po tržišnim cijenama.

Okviri za određivanje cijena za APP osiguravaju da se kupnje provode po tržišnim cijenama kako bi se tržišni poremećaji sveli na najmanju moguću mjeru i da bi se olakšalo ostvarenje učinkovitosti rizika. Ti okviri uzimaju u obzir dostupne tržišne cijene, kvalitetu tih cijena i fer vrijednosti. Naknadne kontrole cijena također se provode kako bi se odredilo jesu li transakcijske cijene odražavale tržišne cijene u trenutku transakcija.

Kupnje prihvatljivih dužničkih instrumenata s negativnim prinosom do dospijeća dopuštene su u svim programima kupnje vrijednosnih papira, uključujući, koliko je potrebno, one s prinosom nižim od kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke.[31]

Referentne vrijednosti

Referentne vrijednosti upotrebljavaju se radi osiguranja diversifikacije.

Referentne vrijednosti upotrebljavaju se za stvaranje diversificiranog portfelja i pridonose smanjenju rizika. Referentne vrijednosti za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora određuju se prema tržišnoj kapitalizaciji skupa vrijednosnih papira koji se mogu kupiti, tj. nominalnih nepodmirenih iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koji zadovoljavaju pitanja rizika. U slučaju PSPP‑a ključ kapitala ESB‑a određuje raspodjelu kupnja na jurisdikcije na osnovi stanja.

Ograničenja

Ograničenja za izdanje i izdavatelja učinkovit su alat za ograničavanje koncentracije rizika.

Okviri za ograničenja uspostavljeni su za APP. Kalibracija ograničenja za izdanje i izdavatelja[32] uzima u obzir pitanja politike, operativna i pravna pitanja te pitanja upravljanja rizicima. Ograničenja se prilagođavaju u skladu s razredom vrijednosnih papira, pri čemu se razlikuju vrijednosni papiri javnoga i privatnog sektora.

Ograničenja za izdanje i izdavatelja u sklopu PSPP‑a primjenjuju se kako bi se očuvali funkcioniranje tržišta i oblikovanje cijena, ograničila koncentracija rizika i osiguralo da Eurosustav ne postane dominantan vjerovnik vlada država europodručja. Ograničenje za izdanje za nadnacionalne obveznice prihvatljive za PSPP jest 50 % nepodmirenog iznosa izdanih vrijednosnih papira. Za sve ostale obveznice prihvatljive za PSPP ograničenje za izdanje određeno je kao 33 % nepodmirenog iznosa izdanja, a podliježe provjeri svakoga pojedinog slučaja kako ne bi došlo do toga da Eurosustav ima blokirajuću manjinu za potrebe klauzula o zajedničkom djelovanju (CAC). U drugim slučajevima ograničenje za izdanje iznosi 25 %. Ograničenje za izdavatelja za nadnacionalne izdavatelje određeno je kao 50 % nepodmirenog iznosa prihvatljivih vrijednosnih papira koje je izdala odgovarajuća institucija; za ostale izdavatelje ograničenje je 33 %.

Za programe kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora ograničenje za izdanje određeno je na 70 %. U CSPP‑u niža ograničenja za izdanja primjenjuju se u posebnim slučajevima, primjerice za vrijednosne papire koje su izdala javna poduzeća, s kojima se postupa na način u skladu s tretmanom u sklopu PSPP‑a. Osim ovih ograničenja za izdanje, ograničenja za izdavatelja primjenjuju se na CBPP3 i CSPP. Za CSPP ograničenja za izdavatelja određena su na osnovi referentne raspodjele povezane s tržišnom kapitalizacijom izdavateljeve grupe kako bi se osigurala diversificirana raspodjela kupnja. Nadalje, niža ograničenja mogu se primjenjivati ako je to potrebno na osnovi rezultata procjene kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, kao što je objašnjeno.


3. Financijski sektor europodručja: povećanje otpornosti banaka u okružju rizika

U okružju rizika s kojim se suočava financijski sektor europodručja izazovi su ostali prisutni tijekom 2019. S jedne strane, nekoliko je činitelja podupiralo financijsku stabilnost, uključujući rast gospodarstva i dobru kapitaliziranost banaka u europodručju. S druge strane, povećani negativni rizici za budući rast nepovoljno su djelovali na okružje financijske stabilnosti. Snažno preuzimanje rizika na financijskim tržištima i tržištima nekretnina nastavilo je poticati porast ranjivosti cijena imovine, a rizici u sve većem nebankarskom financijskom sektoru i nadalje su jačali. U tom su okružju države europodručja, nakon savjetovanja s ESB‑om, provele niz makrobonitetnih mjera radi smanjenja sistemskih rizika i jačanja otpornosti na njih. Usto, nadzor banaka ESB‑a poduzimao je mikrobonitetne mjere i pridonosio stabilnosti europskoga bankarskog sektora. ESB je i u 2019. nastavio pridonositi raspravama o dovršetku bankovne unije i unaprjeđenju unije tržišta kapitala, a naglašavao je i važnost razvoja alata za smanjenje rizika u nebankarskom financijskom sektoru.


3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2019.

U okružju financijske stabilnosti i nadalje su bili prisutni izazovi tijekom 2019. Globalni gospodarski izgledi pogoršavali su se tijekom godine, a povećana politička neizvjesnost i neizvjesnost povezana s politikama stvarala je velike negativne rizike. U tom okružju tržišta su sve više bila pod utjecajem očekivanja glede daljnjeg ublažavanja monetarne politike i bijega u sigurnost. To je dovelo do znatno nižih prinosa na državne i korporativne obveznice s višim rejtingom. U okružju kojemu su svojstvene niske (ili negativne) kamatne stope i niski prinosi na sigurnu imovinu pojavili su se izazovi za profitabilnost financijskih institucija. Kao odgovor na to, investicijski fondovi i osiguravatelji preuzimali su veće rizike. Pogoršani izgledi za rast i s njima povezani uvjeti u kojima se očekuje da će kamatne stope ostati niske u duljem razdoblju dodatno su oslabili profitabilnost banaka. Međutim, bankama su podršku dali smanjeni izazovi povezani s financiranjem u uvjetima nižih troškova financiranja i poboljšanog pristupa tržištu obveznica te su one i nadalje bile adekvatno kapitalizirane i imale stopu redovnog osnovnog kapitala (CET 1) od 14,2 %.

Utvrđene su četiri ključne ranjivosti financijske stabilnosti.

Četiri ključne ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju tijekom dvogodišnjeg razdoblja utvrđene su u polugodišnjem ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review) (vidi Sliku 1.):

Slika 1.

Ključne ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju

Izvor: ESB
Napomena: Procjena financijske stabilnosti od 20. studenoga 2019.

  • Prvo, ranjivosti cijena imovine ostale su izražene tijekom 2019., a ESB je naglašavao rizik nepovoljnog utjecaja velikih promjena cijena na globalnim financijskim tržištima. Potraga za prinosom intenzivirala se tijekom 2019., pri čemu su cijene dionica u europodručju porasle za oko 20 % unatoč manjoj dobiti poduzeća i pogoršanom makroekonomskom okružju, a manje od 10 % nepodmirenih obveznica na globalnoj razini davalo je prinose od 3 % ili više. Nagle korekcije na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira i tržištima vrijednosnih papira s fiksnim prinosom i s nižim rejtingom i nadalje stvaraju rizik, posebice s obzirom na veliku gospodarsku i političku neizvjesnost. Poduprte okružjem niskih kamatnih stopa, cijene nekretnina u europodručju nastavile su rasti u 2019. Upozorenja i preporuke koje je Europski odbor za sistemske rizike izdao glede ranjivosti stambenih nekretnina doista su upućivali na to da su postojano snažna dinamika cijena zajedno s relativno dinamičnim rastom hipotekarnih kredita i visokom zaduženošću kućanstava ključne ranjivosti u nizu zemalja (vidi odjeljak 3.2.).
  • Drugo, zabrinutosti glede održivosti javnoga i privatnog duga i nadalje su bile prisutne u nekoliko zemalja, a dug javnog sektora i/ili nefinancijskoga privatnog sektora često je bio na povišenim razinama i prema povijesnim i prema međunarodnim standardima. Iako su niski troškovi financiranja ublažavali pritiske glede kratkoročne održivosti duga, javne i privatne financije i nadalje su bile izložene riziku iznenadne promjene raspoloženja na tržištu ili pogoršanja makroekonomskih uvjeta. Iznenadna korekcija naviše kamatnih stopa s njihovih vrlo niskih razina mogla bi posebice naškoditi kućanstvima i nefinancijskim društvima u zemljama u kojima prevladavaju krediti s promjenjivim kamatnim stopama.
  • Treće, porasle su ranjivosti u bankarskom sektoru europodručja. Profitabilnost banaka europodručja ostala je niska u 2019., a izgledi za profitabilnost oslabjeli su u uvjetima pogoršanih izgleda za rast i okružja dugotrajno niskih kamatnih stopa. Iako se stanje neprihodonosnih kredita nastavilo smanjivati umjerenom dinamikom, daljnja poboljšanja bila su potrebna u dijelovima bankarskog sektora. Višak kapaciteta i troškovne neučinkovitosti također su nastavili nepovoljno djelovati na dugoročne izglede za profitabilnost banaka u mnogim slučajevima.
  • Četvrto, ranjivosti su nastavile jačati u nebankarskom financijskom sektoru zbog povećanog preuzimanja rizika. Investicijski fondovi i osiguravatelji i nadalje su preuzimali rizike kao odgovor na smanjene prinose na imovinu s višim rejtingom. Istodobno su u sektoru investicijskih fondova pad visokolikvidne imovine i porast financijske poluge u nekim segmentima tržišta potaknuli rast zabrinutosti glede mogućnosti da dođe do iznenadnih i velikih otkupa udjela i investicijskog ponašanja koje bi moglo povećati kolebljivosti na tržištu.

ESB je tijekom 2019. naglašavao i ostale ranjivosti koje premašuju kratkoročno i srednjoročno razdoblje s mogućim negativnim učinkom na financijski sektor. Posebice, intenzivirani su napori da se procijene implikacije klimatskih promjena za financijsku stabilnost, a komunikacija o toj temi unaprijeđena je. ESB nastoji unutar svojeg mandata pridonijeti općim naporima za umanjenje potencijalnih negativnih učinaka klimatskih promjena i usredotočio se na nekoliko ključnih područja (vidi Okvir 3.). Glede ESB‑ovih nastojanja da smanji svoj utjecaj na okoliš, emisija ugljika po radnom mjestu smanjena je za 74 % između 2008. i 2018. (vidi također Okvir 3.). Osim toga, ESB je u 2019. godini razmatrao implikacije razvoja financijske tehnologije na mikrobonitetnoj razini i makrobonitetnoj razini (vidi Okvir 4.).

Okvir 3.
ESB i klimatske promjene

Rizici povezani s klimom (također poznati pod nazivom rizici povezani s globalnim zatopljenjem) postaju sve važniji za financijski sustav i gospodarstvo općenito putem dvaju glavnih kanala: fizičkih rizika i prijelaznih rizika. Fizički rizici povezani su, među ostalim, s povećanom ozbiljnošću i učestalošću nepovoljnih vremenskih događaja. Materijalizacija tih rizika ima nepovoljne učinke na vrijednost imovine, cijene robe i kolateral u pogođenim područjima pa stvara gubitke za mnoge subjekte, uključujući osiguravajuća društva, banke i ostale financijske institucije. Fizički rizici već se materijaliziraju i rastu na globalnoj razini.[33] Prijelazni rizici odnose se na moguće popratne učinke i troškove politika usmjerenih na ublažavanje klimatskih rizika. Prilagodba na niskougljično gospodarstvo može se provesti na kontroliran ili nekontroliran način. Primjerice, naglo uvođenje politika ili učinak novih tehnologija mogli bi izazvati tržišne rizike za banke i ostale investitore zbog neočekivanih smanjenja cijena imovine i potencijalnih rasprodaja imovine s visokim emisijama ugljika. Nadalje, prijelaz ili povezane politike mogu smanjiti profitabilnost poduzeća s visokim emisijama ugljika i stvoriti veće kreditne rizike za banke izložene tim sektorima. To može dovesti i do gubitaka proizvodnje i promjena relativnih cijena.

Nositelji politike suočavaju se sa sljedećom odlukom pri razmatranju pristupa klimatskim promjenama: mogu sada početi provoditi potencijalno skupe politike za umanjenje rizika povezanih s klimom radi osiguranja pravodobnog i urednog prelaska na niskougljično gospodarstvo ili mogu ne poduzimati mjere i riskirati suočavanje sa scenarijem „tragedije horizonta” u kojemu se rizici povezani s klimom rješavaju prekasno, a znatni prijelazni i fizički rizici mogu se istodobno materijalizirati.[34] Iako bi se okolišni vanjski učinci ponajprije trebali korigirati najboljim mogućim politikama kao što su porezi, već je prepoznato da sva tijela trebaju razmotriti odgovarajuću reakciju na klimatske promjene i s tim povezane rizike u svojem području nadležnosti.[35] U preispitivanju strategije monetarne politike ESB će procijeniti moguću uključenost Eurosustava u rješavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama i vidjeti može li i kako tome pridonijeti djelujući unutar svojeg mandata.

U tim okolnostima ESB može unutar svojeg mandata pridonijeti općim naporima za umanjenje potencijalnih negativnih učinaka klimatskih promjena u područjima u kojima može biti najdjelotvorniji i u kojima je to operativno izvedivo. Preciznije rečeno, napori ESB‑a usmjereni su na sljedeća glavna područja: (1) unaprjeđenje ekonomske analize, prognostičkih modela i procjene rizika, (2) razvijanje praćenja i procjenjivanja rizika za financijsku stabilnost, uključujući testiranje otpornosti na stres od klimatskih rizika, (3) nadzor banaka, (4) integriranje pitanja povezanih s klimatskim rizikom u vlastita ulaganja i poslovanje, (5) procjenjivanje utjecaja klimatskih promjena na njegovu monetarnu politiku, (6) podupiranje foruma EU‑a i međunarodnih foruma, zakonodavaca i tijela za donošenje standarda u njihovu radu na rješavanju rizika povezanih s klimatskim promjenama i uključivanje pitanja povezanih s održivošću u donošenju financijskih odluka i (7) zaštita okoliša putem njegova sustava upravljanja zaštitom okoliša.

1. Ekonomska analiza, prognostički modeli i procjena rizika

Važno je, a postaje i sve relevantnije, da u provođenju monetarne politike ESB uzme u obzir učinke klimatskih promjena i politika koje se odnose na klimatske promjene pri procjenjivanju izgleda za stabilnost cijena. U tom smislu klimatske promjene bit će dio budućeg preispitivanja strategije monetarne politike. ESB je već bio u mogućnosti uzeti u obzir utjecaj šokova klimatskih promjena i povezanih politika u svojoj temeljnoj ekonomskoj analizi. Tehnološke politike i fiskalne politike povezane s ublažavanjem i prilagodbom, kao što je oporezivanje emisije CO2, obično imaju izravan utjecaj na cijene. Utjecaj na inflaciju može biti i neizravan, putem uvjeta ponude i potražnje u gospodarstvu, što pak utječe na porast ulaganja i produktivnosti. Potrebne klimatski prihvatljive politike stoga utječu i na fiskalni saldo država i operativne troškove poduzeća u izloženim sektorima, što na kraju ima implikacije na određivanje cijena. Klimatske promjene same po sebi mogu dovesti i do postupne transformacije ponašanja i obrazaca potrošnje kućanstava, s implikacijama za dinamiku rasta, i u smislu srednje vrijednosti i u smislu kolebljivosti rasta proizvodnje. Ti učinci naposljetku se prenose na učinke na bogatstvo i potencijalnu proizvodnju. ESB sve više analizira makroimplikacije klimatskih promjena i s njima povezane javne politike. Nalazi tog rada usmjereni su na bolje objašnjenje tih aspekata u ESB‑ovoj redovitoj ekonomskoj analizi, prognostičkim modelima i procjeni rizika. Također se razmatraju implikacije klimatskih promjena za transmisijske kanale monetarne politike i monetarnu analizu, posebice za odobravanje kredita.

2. Praćenje i procjenjivanje rizika za financijsku stabilnost

U sklopu prilagodbe klimatskim promjenama ESB aktivno prati fizičke i prijelazne rizike za banke i nebankarske institucije. To zahtijeva razvijanje dovoljno detaljnog razumijevanja i praćenja intenziteta ugljika portfelja banaka na razini poduzeća, na osnovi izloženosti nefinancijskim društvima i emisijama ugljika.[36] Istodobno se pozornost posvećuje razvoju analitičkog okvira za analizu oglednih testiranja otpornosti na stres od klimatskih rizika za bankarski sektor europodručja, koji će po svojoj naravi biti makrobonitetan.[37] Važno je da ovaj rad obuhvaća sve zemlje Europskoga gospodarskog područja pod pokroviteljstvom zajedničkoga projektnog tima za praćenje klimatskog rizika. Tim izvještava Savjetodavni tehnički odbor Europskog odbora za sistemske rizike i Odbor za financijsku stabilnost Europskog sustava središnjih banaka, a ima dva cilja: (i) provoditi okvir praćenja za sistemske rizike povezane s klimom i (ii) utvrditi scenarije okrenute prema budućnosti za procjenu klimatskih rizika i transmisijskih kanala u testiranju otpornosti na stres. S obzirom na globalnu narav klimatskih promjena, ključno je razviti zajedničko razumijevanje financijskih rizika koje donose klimatske promjene. U tom smislu ESB i nekoliko nacionalnih središnjih banaka Eurosustava članice su Mreže za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) i imaju važnu ulogu u oblikovanju početnog rada na ocjenjivanju rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz klimatskih promjena, zajedno s Odborom za financijsku stabilnost i Bazelskim odborom za nadzor banaka (BCBS).

3. Nadzor banaka

Rizici povezani s klimom važan su pokretač rizika za bankovni sustav europodručja.[38] U istraživanjima banaka koje je ESB proveo 2019. (kojima je obuhvaćeno oko 44 % ukupne imovine banaka europodručja) utvrđeno je da se banke europodručja sve više uključuju u zajedničke inicijative industrije kako bi poboljšale vlastite metodologije za mjerenje rizika povezanih s klimom i pridonijele opsežnijim i usporedivijim objavama podataka. ESB smatra da banke trebaju donijeti pravodoban i strateški pristup za razmatranje tih rizika, usklađen s porukama politike i očekivanjima iz EBA‑ina Akcijskog plana za održivo financiranje objavljenog u prosincu 2019. ESB aktivno surađuje s nacionalnim nadležnim tijelima, financijskim regulatorima (npr. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i BCBS) kao i s drugim središnjim bankama i nadzornim tijelima (posebice putem NGFS‑a) radi daljnjeg razvoja svojega nadzornog pristupa rizicima povezanima s klimom.[39]

4. Operacije ulaganja

ESB pridonosi borbi protiv klimatskih promjena putem svojih odluka o ulaganjima. Mirovinski fond zaposlenika ESB‑a provodi politiku održivog ulaganja, kojom se nastoji smanjiti ugljični otisak ESB‑a. Za portfelj mirovinskog fonda zaposlenika ESB‑a širok opseg ulaganja i dugoročnije investicijsko razdoblje omogućuju politiku održivog i odgovornog ulaganja (engl. sustainable and responsible investment, SRI), zasnovanu na smjernicama koje se trebaju slijediti, a odnose se na selektivno isključenje i glasovanje putem punomoći. ESB je glasovanje putem punomoći za ulaganja u vlasničke vrijednosne papire delegirao svojim vanjskim upraviteljima ulaganja, koji su potpisali Načela odgovornog ulaganja (engl. Principles for Responsible Investment), koje podupiru Ujedinjeni narodi, a koja ih obvezuju da u svoje politike glasovanja uključe okolišne i socijalne standarde te standarde upravljanja (ESG). ESB je također odlučio zamijeniti sadašnje opće referentne vrijednosti za portfelje vlasničkih vrijednosnih papira svojega mirovinskog fonda niskougljičnim verzijama tih referentnih vrijednosti. ESB radi i na praktičnoj provedbi načela održivog i odgovornog ulaganja (SRI) u svojem portfelju regulatornoga kapitala, koji se sastoji od uplaćenoga kapitala i fonda opće pričuve, u sklopu svojega sudjelovanja u NGFS‑u i u skladu s njegovim nedavno objavljenim Vodičem za održivo i odgovorno ulaganje (SRI) (engl. SRI guide) za upravljanje portfeljima središnjih banaka.

5. Operacije monetarne politike

Pridržavajući se načela tržišne neutralnosti, Eurosustav također kupuje zelene obveznice u sklopu svoja četiri programa kupnje vrijednosnih papira (tj. programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća, programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica), te time podupire postojanu borbu protiv klimatskih promjena. ESB podupire inicijative usmjerene na poboljšavanje određivanja cijena rizika povezanih s klimatskim promjenama i procjenjivanja povezanih prijelaznih rizika od strane privatnih subjekata. To podrazumijeva da vanjske institucije za kreditnu procjenu koje su priznate unutar okvira za kreditnu procjenu Eurosustava razvijaju i poboljšavaju metodologije i standarde za integriranje kriterija ESG‑a u svoje rejtinge ili da razvijaju druge preciznije ocjene povezane s ESG‑om.

ESB pomno prati koliko su rizici povezani s klimatskim promjenama uključeni u cijene i stoga ugrađeni u kreditne uvjete i razmatra jesu li potrebne dodatne mjere koje bi odražavale rizike povezane s klimatskim promjenama u opsegu kolaterala prihvatljivog za kreditne operacije Eurosustava u sklopu okvira za utržive vrijednosne papire. Općenitije rečeno, očekuje se da će se u preispitivanju strategije monetarne politike ESB‑a razmatrati načini na koje klimatske promjene mogu utjecati na operacije monetarne politike ESB‑a.

6. Inicijative EU‑a i međunarodne inicijative o održivom financiranju

Promicanjem održivog i zelenog financiranja ESB je pridonosio različitim europskim i međunarodnim inicijativama usmjerenima na poboljšanje kolektivnog odgovora na klimatske promjene. Na razini EU‑a ESB je pozdravio Akcijski plan Europske komisije o financiranju održivog rasta kao važan korak prema integriranju održivosti u donošenje financijskih odluka i aktivno podupirao predloženo razvijanje zajedničke taksonomije EU‑a za održivu imovinu kao ključan korak za povećanje zelenog financiranja. Kao član Tehničke stručne skupine za održivo financiranje, osnovane da podupre inicijative Europske komisije glede provedbe njezina Akcijskog plana, ESB je pridonio pripremama tehničkog izvješća objavljenog u lipnju 2019., posebice dajući analitičku podlogu i tehničku podršku procjeni gospodarskog učinka taksonomije. ESB je snažnije surađivao s većom skupinom središnjih banaka i financijskih regulatora diljem svijeta radi promicanja zelenog financiranja i povećanja doprinosa financijskog sektora financiranju prelaska na zeleno gospodarstvo, posebice u okviru NGFS‑a i međunarodnih foruma kao što je G7.

7. Zeleni ESB

Glede nastojanja da smanji svoj utjecaj na okoliš, ESB je u 2019. uspješno ponovo dobio certifikat u skladu sa Sustavom upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (engl. European Eco-Management and Audit Scheme) (EMAS) te odredio nove ciljeve zaštite okoliša i poduzeo mjere za jačanje svoje opredijeljenosti za zaštitu okoliša i kontinuirano poboljšanje svoje učinkovitosti u zaštiti okoliša. Tijekom godine provedeno je nekoliko novih mjera kako bi se smanjio utjecaj na okoliš svakodnevnih poslova, kao što je elektroničko prijavljivanje za postupke javne nabave. ESB je također uspostavio međuinstitucijsku suradnju s Europskim parlamentom kako bi zajedno neutralizirali preostale emisije CO2, a pri tom je nastavio izbjegavati i smanjivati emisije, što je strateški prioritet njegova sustava upravljanja zaštitom okoliša. Ključno uporište nastojanja ESB‑a koje se odnosi na zaštitu okoliša i nadalje je podizanje osviještenosti o aktualnim izazovima koje donose klimatske promjene i potrebi da se poduzmu smislene mjere. ESB je sudjelovao u EU‑ovu tjednu mobilnosti i EU‑ovu tjednu za smanjenje otpada i ponudio zaposlenicima tečajeve o klimatskim promjenama. U razdoblju od 2008. do 2018. ESB‑ove aktivnosti na području zaštite okoliša dovele su do smanjenja emisije ugljika po radnom mjestu od 74 % i potrošnje energije po radnom mjestu od 54 %. Više informacija o učinkovitosti ESB‑a u zaštiti okoliša dostupno je u njegovoj izjavi o okolišu.


3.2. Makrobonitetna politika za jačanje otpornosti cijelog sektora

Makrobonitetne politike ključan su instrument za rješavanje rizika za financijsku stabilnost.

Pojava sistemskih rizika u financijskom sustavu može se rješavati primjenom makrobonitetnih politika, a uredbom o SSM‑u ESB je dobio važnu ulogu i posebne ovlasti u tom području. Posebice, ESB ima zadaću procjenjivati makrobonitetne mjere za banke predviđene zakonodavstvom EU‑a koje donose nacionalna tijela u državama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM), a ima i ovlast primijeniti dodatne zahtjeve glede tih nacionalnih mjera. Kao odgovor na glavne rizike koji su bili prisutni u 2019., nakon savjetovanja s ESB‑om, nacionalna tijela u europodručju provela su znatno više makrobonitetnih mjera nego prethodne godine radi smanjenja sistemskih rizika i jačanja otpornosti na njih.

Kontinuirani makrobonitetni napori za očuvanje financijske stabilnosti

ESB procjenjuje makrobonitetne politike u državama europodručja.

ESB je nastavio s opsežnim naporima u području makrobonitetne politike, čime je dao važan doprinos očuvanju financijske stabilnosti. Osim povezanoga analitičkog rada, ESB je osigurao platformu za redovite zajedničke procjene rizika i koordinaciju politika između ESB‑a i nacionalnih tijela u europodručju. ESB i nacionalna tijela također su nastavili sudjelovati u sveobuhvatnim i otvorenim raspravama o primjeni makrobonitetnih instrumenata i jačanju analitičkog alata u području makrobonitetne politike. Ti napori dodatno su poboljšali metode i procese za procjenjivanje sistemskih rizika i adekvatnosti mjera makrobonitetne politike u europodručju.

Makrobonitetni zaštitni slojevi koji se mogu osloboditi mogu imati važnu protucikličku ulogu.

Makrobonitetne rasprave u 2019. bile su usmjerene na važnost toga da banke ostanu otporne i sposobne oduprijeti se nepovoljnim šokovima u makrofinancijskom okružju. Makrobonitetna politika može imati protucikličku ulogu samo ako postoje zaštitni slojevi koji se mogu osloboditi. U tom kontekstu, protuciklički zaštitni sloj kapitala ključan je instrument koji se može osloboditi ako se materijaliziraju ciklički rizici. Veća raspoloživost zaštitnih slojeva koji se mogu osloboditi u obliku protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala stoga bi pomogla da se izbjegne istodobno razduživanje diljem bankovnog sustava, što bi moglo dovesti do kreditne krize i pogoršati pad. To naglašava važnost razine zaštitnih slojeva kapitala, ali i sposobnosti njihova oslobađanja u stresnim razdobljima. Protuciklički zaštitni slojevi kapitala koji se trenutačno provode u europodručju iznose 0,1 % imovine ponderirane rizikom i nadalje su, sveukupno gledano, mali u usporedbi s ostalim zahtjevima za zaštitni sloj (vidi Grafikon 22.).

Grafikon 22.

Raščlamba zaštitnih slojeva kapitala banaka

(postotci)

Izvor: ESB
Napomene: Minimalni zahtjevi uključuju zahtjev za CET 1 u sklopu prvog stupa, zahtjev u sklopu drugog stupa i kapital CET1 za nadopunjavanje manjka za redovni osnovni kapital i dopunski kapital. Strukturni zaštitni slojevi uključuju zaštitne slojeve za očuvanje kapitala, zaštitne slojeve za sistemski rizik te zaštitne slojeve za globalne sistemski važne institucije i ostale sistemski važne institucije. Upravljački zaštitni slojevi oni su koje banke drže iznad tih regulatornih zahtjeva. Desni stupac pokazuje najavljene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u ožujku 2020.

ESB je završio preispitivanje okvira zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije.

ESB je u 2019. također završio svoje prvo preispitivanje okvira za donju granicu zaštitnog sloja za ostale sistemski važne institucije u području SSM‑a. Zaštitni sloj za ostale sistemski važne institucije usmjeren je na ograničavanje negativnih vanjskih učinaka koje propast sistemski važnih institucija može imati na domaći financijski sustav i šire gospodarstvo. Revidirana metodologija za donju granicu ostalih sistemski važnih institucija granularnija je i povećava minimalne stope zaštitnih slojeva za većinu sistemski važnih banaka (više pojedinosti vidi u Makrobonitetnom biltenu iz ožujka 2020.). Novi okvir pomoći će osigurati da se u određenim jurisdikcijama mogu primijeniti viši zahtjevi za zaštitni sloj na više sistemskih banaka, čime bi se smanjili rizici za financijsku stabilnost. Postupno će se uvoditi počevši od 1. siječnja 2022.

Nadalje, ESB je nastavio poboljšavati komunikaciju o pitanjima makrobonitetne politike, a poboljšao je informiranost povećanjem transparentnosti svojega aktualnog rada i razmatranja u ovom području. Pregled financijske stabilnosti iz studenoga 2019. sadržava tekst o tome kako se makrobonitetnim politikama mogu rješavati ranjivosti u financijskom sustavu. Uz govore, priopćenja za javnost i ostale publikacije kao što su povremeni radovi, ESB je nastavio objavljivati Makrobonitetni bilten dva puta godišnje, koji je važno komunikacijsko sredstvo za tumačenje okvira makrobonitetne politike i postupaka odlučivanja ESB‑a kao i analitičkog napretka i procjena u tom području. ESB je također na mrežnim stranicama nastavio objavljivati pregled trenutačno aktivnih makrobonitetnih mjera u državama koje su obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a.

Odluke o makrobonitetnoj politici tijekom 2019.

ESB je procijenio 106 odluka o makrobonitetnoj politici u 2019.

U skladu sa svojom zakonskom ovlasti ESB je u 2019. procijenio obavijesti nacionalnih tijela u europodručju o 106 odluka o makrobonitetnoj politici glede instrumenata usmjerenih na cikličke i strukturne sistemske rizike, kao i drugih instrumenata u skladu s člankom 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR). Većina obavijesti odnosila se na određivanje protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala ili na određivanje globalnih i ostalih sistemski važnih institucija i kalibriranje odgovarajućih zaštitnih slojeva kapitala. Upravno vijeće ESB‑a nije dalo prigovor ni na jednu od odluka o makrobonitetnoj politici koje su nacionalna tijela dostavila tijekom 2019.

Nacionalna nadležna tijela sedam država europodručja najavila su aktivaciju stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala iznad 0 % do kraja 2019., u usporedbi s četiri države koje su to učinile u prethodnoj godini. U 12 država taj zaštitni sloj nije aktiviran do kraja 2019. Kalibriranje stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala temelji se na „usmjerenoj diskreciji” kojom se kombiniraju smjernice iz glavnih pokazatelja rizika i elementi koji su podložniji diskreciji, a odražavaju specifične gospodarske i financijske uvjete.

Promatraju li se države koje su najavile povećanja protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u 2019., Visoko vijeće za financijsku stabilnost u Francuskoj odlučilo je povisiti stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,25 % na 0,5 % u ožujku 2019. kao preventivnu mjeru i uzimajući u obzir trend rasta zaduženosti privatnog sektora u Francuskoj. Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique odlučila je povisiti stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0 % na 0,5 % u lipnju 2019., a glavni cilj bio je povećati otpornost banaka na cikličke rizike. Iako nije smatrala da su ciklički sistemski rizici akutni, ta središnja banka smatrala je da je razborito uvesti preventivnu mjeru kako bi se osigurao kontinuitet odobravanja kredita tijekom ciklusa. Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht u Njemačkoj odlučio je u lipnju 2019. uvesti pozitivnu stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 0,25 %. Procijenio je da je povećanje cikličkih sistemskih rizika (posebice ranjivosti povezanih s podcjenjivanjem kreditnog rizika, precjenjivanjem kolaterala i s kamatnim rizikom) stvorilo potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti. U srpnju 2019. Národná banka Slovenska odlučila je dodatno povećati stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 1,5 % na 2 % u Slovačkoj. Bankarski sektor i njegova profitabilnost postali su izloženiji cikličkim rizicima, pa je ta središnja banka zamijetila naznake preobilja na financijskim tržištima. Naposljetku, u Luksemburgu je Komisija za nadzor financijskog sektora odlučila povećati stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,25 % na 0,5 % u prosincu 2019. zbog snažnog rasta kredita i cijena nekretnina.

Mjere zasnovane na korisniku kredita mogu pomoći održati dobre standarde odobravanja kredita.

Okružje niskih kamatnih stopa moglo bi potaknuti snažnije preuzimanje rizika i ublažavanje standarda odobravanja kredita, posebice ako je profitabilnost banaka pod pritiskom. Daljnja povećavanja cijena stambenih nekretnina, praćena kretanjima hipotekarnih kredita i slabostima u sektoru kućanstava, dovela su do povećanja ranjivosti sektora nekretnina u 2019. u nekoliko država europodručja. U tim bi uvjetima smjernice glede dobrih standarda odobravanja kredita ili preventivno pooštravanje mjera zasnovanih na korisniku kredita s odgovarajućim izuzećima moglo pomoći obuzdati potencijalno povećanje rizika. Do kraja 2019. godine 13 država europodručja uvelo je takve mjere, koje su u isključivoj nadležnosti nacionalnih tijela.

Glede makrobonitetnih instrumenata usmjerenih na ostale rizike, ESB je procijenio odluke nacionalnih tijela o zaštitnim slojevima za ostale sistemski važne institucije, zaštitnim slojevima za sistemski rizik i makrobonitetne mjere na osnovi članka 458. CRR‑a. Što se tiče ovih posljednjih mjera donesenih u 2019., Eesti Pank uvela je novu mjeru radi osiguranja otpornosti banaka na sistemske rizike povezane sa stambenim kreditima. Kreditne institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima moraju primjenjivati prosječan ponder rizika ponderiran izloženošću od najmanje 15 % na izloženosti prema stanovništvu osigurane hipotekama na nekretninama odobrene rezidentima Estonije. Mjera je stupila na snagu 30. rujna 2019. Finsko tijelo za financijski nadzor također je odlučilo u lipnju 2019. produljiti razdoblje primjene prosječnog pondera rizika za pojedine institucije od minimalno 15 % na stambene kredite, koji se primjenjuje na kreditne institucije koje su prihvatile pristup zasnovan na internim rejting-sustavima. Produljenje primjene minimalne razine stupilo je na snagu 1. siječnja 2020., a primjenjivat će se godinu dana.

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je nastavio blisko surađivati s ESRB‑om i podupirati ga.

ESB je nastavio pružati analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku Tajništvu Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koje je odgovorno za dnevno poslovanje ESRB‑a. ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava EU‑a te za sprječavanje i ublažavanje sistemskog rizika.

ESB je redovito pridonosio ESRB‑ovu kontinuiranom utvrđivanju i praćenju potencijalnih sistemskih rizika i davao opću potporu radu koji je obavljao ESRB. Primjerice, ESB je bio uključen u rad na zatvaranju praznina u podatcima o nekretninama, što je dovelo do odobrenja preporuke ESRB‑a, kao i u razvoj poboljšanog okvira praćenja za značajne treće zemlje. Usto, ESB je podupirao ESRB‑ovu analizu srednjoročnih ranjivosti u sektoru stambenih nekretnina, što je dovelo do toga da je ESRB izdao pet upozorenja i šest preporuka odabranim državama EU‑a.

ESB je također dao znatan doprinos početnim razmatranjima ESRB‑a o razvijanju zajedničkog okvira za makrobonitetnu politiku. Posebno izvješće objavljeno u travnju 2019. bilo je prvi korak prema tom zajedničkom okviru. Njime je uspostavljena veza između makrobonitetnih politika i cilja financijske stabilnosti. Osim toga, ESB je nastavio pridonositi drugoj fazi ovog rada kao supredsjedatelj stručne skupine ESRB‑a koja je imala zadaću razviti operativne metode radi lakšeg procjenjivanja i priopćavanja makrobonitetne politike i raspravljanja o njoj.

Nadalje, ESB je supredsjedatelj analitičke stručne skupine zadužene za procjenjivanje značajnosti potencijalnog preklapanja između makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala, minimalnog omjera financijske poluge i minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL). Ovaj rad usmjeren je na opisivanje interakcije tih zahtjeva i implikacije za učinkovitost makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala.

Tijekom godine ESB je bio predsjedatelj tima za izradu nacrta preporuke ESRB‑a o razmjeni i prikupljanju informacija za makrobonitetne potrebe o podružnicama kreditnih institucija koje imaju mjesto uprave u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

Obavljen je dodatan rad na makrobonitetnim instrumentima za primjenu izvan bankarstva.

ESB je postojano podupirao rad ESRB‑a na makrobonitetnim instrumentima koji će se primjenjivati izvan bankarskog sektora. ESB je pridonosio analizi podataka i rizika, posebice implikacija praksa vezanih uz iznose nadoknade za osiguravatelje i obliku novih makrobonitetnih instrumenata za sektor osiguranja, s naglaskom na neke opcije koje su bile u užem izboru u izvješću iz 2018. o makrobonitetnim odredbama, mjerama i instrumentima za osiguranje. Rezultat ovog rada izravno će se prenijeti u aktualne rasprave o preispitivanju direktive Solventnost II usmjerene na jačanje regulatornog okvira za osiguravatelje i reosiguravatelje s makrobonitetnog stajališta.

ESB je također pridonio kontinuiranom razvoju mjerila rizika za nebankarske institucije i izradi nacrta četvrtog izdanja EU Non-bank Financial Intermediation Risk Monitor, u kojemu se daje pregled kretanja u sektoru s naglaskom na procjenjivanju potencijalnih rizika za financijsku stabilnost. ESB je dao i vrijedne doprinose privremenom izvješću o smanjenju procikličnosti marža i korektivnih faktora na tržištima izvedenica i transakcijama financiranja vrijednosnih papira, u smislu izrade nacrta i razvoja temeljne analitičke podloge.

Veća pozornost dana je analitičkom radu na implikacijama klimatskih promjena za financijski sektor.

Nadalje, ESB je zajedno s ESRB‑om radio na razvoju i provedbi metodologija za provedbu studije učinka o mogućem utjecaju različitih scenarija klimatskih promjena na financijski sektor EU‑a. Osigurao je i mapiranje različitih metodologija, procjenu dostupnosti podataka i pregled vrsta izloženosti financijskih institucija koje se trebaju analizirati pri provođenju analiza rizika povezanih s klimom.

ESB je bio predsjedatelj ESRB‑ove Radne skupine za testiranje otpornosti na stres, koja je pripremala nepovoljne scenarije za testiranje otpornosti na stres mirovinskih fondova Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, kao i testiranje otpornosti na stres novčanih fondova i središnjih drugih ugovornih strana Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala. U tu je svrhu nekoliko glavnih uprava ESB‑a davalo ključnu tehničku potporu i potporu pri modeliranju radnoj skupini ESRB‑a.

Naposljetku, ESB je aktivno sudjelovao u Europskoj sistemskoj kiberskupini ESRB‑a, koja je razvila analitički okvir za procjenjivanje kiberrizika.

Podrobnije informacije o ESRB‑u mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u njegovim godišnjim izvješćima.


3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje stabilnosti pojedinih banaka

U 2019. godini obilježeno je pet godina od osnutka nadzora banaka ESB‑a. Tijekom tih godina njegove mikrobonitetne aktivnosti pridonosile su promicanju stabilnoga europskoga bankarskog sektora i jednakih uvjeta poslovanja za sve banke u europodručju. Zahvaljujući napretku ostvarenom od 2014., europski nadzor banaka razvija se u zrelu instituciju.

Kontinuitet i prilagodba nadzornih prioriteta ESB‑a

Iako je oporavak bilanca banaka nakon krize snažno napredovao, i nadalje je ostao među glavnim nadzornim prioritetima u 2019. Ostali prioriteti usmjereni su na pokretače niske profitabilnosti europskih banaka i pitanja povezana s upravljanjem, uključujući sposobnosti banaka za upravljanje konvencionalnim rizicima, i rizike u nastajanju, posebice u vezi s kontinuiranom digitalizacijom financijskih usluga i njihovom ranjivošću prema IT rizicima i rizicima za kibersigurnost.

Nadzorni alati i metode nastavili su se poboljšavati.

Nadzor banaka ESB‑a nastavio je poboljšavati svoje alate i metode tijekom cijele 2019. godine. Ispunjavajući svoju prethodnu obvezu, ESB je u kolovozu 2019. revidirao nadzorna očekivanja za bonitetna rezerviranja novih neprihodonosnih izloženosti navedenih u Dodatku ESB‑ove Upute bankama o neprihodonosnim kreditima, kako bi se u obzir uzeli novi zahtjevi u sklopu prvog stupa.[40] Nakon javnog savjetovanja i objave uputa o općenitim pitanjima u studenome 2018. ESB je u srpnju 2019. objavio konačna poglavlja o pojedinim vrstama rizika ESB‑ova vodiča o internim modelima, koja obuhvaćaju kreditni rizik, tržišni rizik i kreditni rizik druge ugovorne strane. U veljači 2019. ESB je objavio i agregatne rezultate testiranja otpornosti na stres svih banaka sudionica pod njegovim nadzorom, kao nadopunu testiranju otpornosti na stres na cijelom području EU‑a iz 2018. U listopadu 2019. ESB je objavio rezultate svoje analize osjetljivosti likvidnosnog rizika koja je provedena kao godišnje testiranje otpornosti na stres. Rezultati obaju testiranja prenose se u Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2018. (objavljeno u travnju 2019.) odnosno 2019.

Pripremne radnje obavljene su prije izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a.

Iako je broj banaka pod izravnim nadzorom ESB‑a ostao relativno stabilan u 2019., nekoliko banaka doživjelo je znatne promjene struktura svojih grupa i aktivnosti zbog toga što su se bankovne grupe konsolidirale ili premjestile aktivnosti iz Ujedinjene Kraljevine u europodručje. ESB je preuzeo izravan nadzor nad bankama koje su zbog toga postale značajne, a za neke od njih pokrenuta je obvezna sveobuhvatna procjena u drugom polugodištu 2019. U razdoblju neizvjesnosti koje je prethodilo povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a nadzor banaka ESB‑a bio je usmjeren na praćenje spremnosti banaka i nadzornih tijela za sve moguće nepredviđene situacije, a posebice na provedbu planova banaka za Brexit, koje su dogovorile banke i nadzorna tijela. Iako su banke ostvarile određen napredak u smjeru svojih ciljanih operativnih modela u 2019., ESB je u više navrata upozoravao na dodatna odgađanja i nastavio je objašnjavati svoja nadzorna očekivanja putem ažuriranja čestih pitanja na mrežnim stranicama o nadzoru banaka ESB‑a, nekoliko članaka u Biltenu nadzora banaka i u bilateralnim razgovorima s nadziranim subjektima.

Ostvaren je napredak prema uspostavi bliske suradnje s Bugarskom i Hrvatskom.

U 2019. ostvaren je i napredak prema proširenju SSM‑a izvan europodručja, nakon što su Bugarska i Hrvatska podnijele zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB‑a i svojih nacionalnih nadležnih tijela. Nadzor banaka ESB‑a zaključio je u srpnju 2019. svoju sveobuhvatnu procjenu šest bugarskih banaka i dogovorio u kolovozu 2019. da će provesti sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, koja je obvezni dio procesa uspostave bliske suradnje s državama članicama čija valuta nije euro. ESB je usporedno blisko surađivao s Българска народна банка (bugarskom središnjom bankom) i Hrvatskom narodnom bankom s obzirom na njihovu potencijalnu buduću ulogu kao nacionalnih nadležnih tijela unutar SSM‑a.

Podrobnije informacije o nadzoru banaka ESB‑a mogu se pronaći na njegovim mrežnim stranicama i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2019.

Okvir 4.
Financijska tehnologija

Financijska tehnologija donosi znatne koristi bankama, njihovim klijentima, financijskom sustavu i širem gospodarstvu, ali podrazumijeva i izazove i rizike. Financijske institucije mogu uvoditi inovacije na odgovoran način, ali se povezani rizici moraju smanjivati učinkovitim okvirima za upravljanje rizicima i nadzorom.

Pojava financijske tehnologije i specijaliziranih financijskotehnoloških poduzeća dovela je do promjena postojećih poslovnih modela banaka. Financijskotehnološka poduzeća u Europskoj uniji dosad su uglavnom ulazila u partnerstva s bankama, što je bankama omogućavalo da poboljšaju iskustvo klijenata pružanjem šireg raspona financijskih usluga i proizvoda na prihvatljiviji i učinkovitiji način. Nadalje, zahvaljujući sve većoj dostupnosti podataka i upotrebi umjetne inteligencije te većoj računalnoj snazi prikupljanja podataka, banke također sve više upotrebljavaju financijsku tehnologiju da bi poboljšale vlastito unutarnje poslovanje.

Zbog toga rastu međusobne povezanosti između financijskotehnoloških poduzeća i banaka, posebice u pružanju usluga eksternalizacije, a operativni rizici povećavaju se i na institucionalnoj razini i na razini cijelog sustava. Neka financijskotehnološka poduzeća također nude nove financijske usluge, posebice u području plaćanja, što stvara pritiske na banke. Važno je spomenuti da „velika tehnološka” poduzeća sa svojim velikim bazama klijenata i uspostavljenim tehnološkim platformama postupno prodiru u financijske usluge i da su već postala dominantni pružatelji usluga računalstva u oblaku.

ESB je odgovorio na sve veće izazove i rizike koji proizlaze iz financijskih inovacija na nekoliko područja. Na makrobonitetnoj razini ESB prati i procjenjuje implikacije financijske tehnologije za financijsku stabilnost. Pritisci na profitabilnost koji proizlaze iz tržišnog natjecanja s financijskotehnološkim poduzećima povećani su potrebama banaka za ulaganjima u digitalizaciju, što zahtijeva vrijeme da se ostvare neto koristi. Rastuća međusobna povezanost s financijskotehnološkim poduzećima može značiti da bi poremećaji u tim poduzećima mogli imati sistemske implikacije za financijski sustav ako se ne uvedu odgovarajuće sigurnosne mjere.

ESB također pridonosi politici povezanoj s financijskom tehnologijom i radu na financijskoj stabilnosti putem različitih europskih i međunarodnih foruma, uključujući Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture. Usto, ESB djeluje kao pokretač promjena, što se može vidjeti iz uvođenja usluge namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET i kontinuiranog istraživanja primjene novih tehnologija na tržišne infrastrukture.[41]

Na mikrobonitetnoj razini nadzor banaka ESB‑a poduzima daljnje napore da razvije zajedničko razumijevanje rizika povezanih s financijskom tehnologijom i osigura dosljedan nadzorni pristup tim rizicima u SSM‑u. To uključuje procjenu utjecaja financijske tehnologije na poslovne modele banaka i glavnih rizika povezanih s tim. Radi poboljšanja svojega nadzornog pristupa financijskoj tehnologiji, nadzor banaka ESB‑a surađuje s bankama koje podliježu SSM‑u da bi razumio kako upotrebljavaju inovativne tehnologije i rješenja i koje su implikacije za njihove poslovne modele i, što je još važnije, kako se pomoću okvira za upravljanje rizicima mogu riješiti glavni rizici.

Prvi Dijalog ESB‑a o financijskotehnološkom sektoru održan je 21. i 22. svibnja, a okupio je bankare i nadzorna tijela iz europodručja, nadzorna tijela iz trećih zemalja te predstavnike regulatornih tijela, kao što su Europska komisija, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Dijalog je bio usmjeren na: (i) ocjenjivanje kredita primjenom umjetne inteligencije i velikih podataka, (ii) automatizirano internetsko investicijsko savjetovanje („robotizirano savjetovanje”) i (iii) računalstvo u oblaku. Ovaj događaj trebao je biti prvi od nekoliko sličnih dijaloga, pri čemu su banke dobile mogućnost da nadzornim tijelima iznesu svoja stajališta o preporučenim područjima nadzorne pozornosti. Ova podloga pridonosi daljnjem razvoju pristupa nadzoru banaka primjenom inovativnih tehnologija.

Nadzor banaka ESB‑a također je nastavio razvijati svoju međunarodnu suradnju u vezi s pitanjima povezanima s financijskom tehnologijom unutar i izvan SSM‑a. Na primjer, inicijative temeljene na dijeljenju znanja uspostavljene su kako bi se nadzornicima iz nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a olakšao brz pristup relevantnim financijskotehnološkim informacijama.


3.4. Doprinos ESB‑a inicijativama europske politike

Okvir uspostavljen nakon globalne financijske krize još se može poboljšati.

Prvi stup bankovne unije, jedinstveni nadzorni mehanizam, počeo je funkcionirati prije pet godina, nakon što je u razdoblju poslije globalne financijske krize poduzet ambiciozan skup institucionalnih i regulatornih inicijativa. Ovim konkretnim korakom države članice i institucije EU‑a poduprle su financijsku integraciju i stabilnost i ojačale gospodarsku otpornost.

Danas, međutim, ipak ima još prostora za daljnje integriranje jedinstvenoga bankovnog tržišta. To bi pridonijelo jedinstvenoj transmisiji monetarne politike i dodatno uklonilo destabilizirajući odnos između banaka i država, koji je bio u samoj srži krize državnog duga u europodručju. Daljnji napredak na razvijanju i integriranju tržišta kapitala također je potreban za poboljšanje sposobnosti financijskog sustava da diversificira rizike i nadopuni bankovnu uniju. Usto, rizici u nebankarskom financijskom sektoru trebaju se smanjiti odgovarajućim makrobonitetnim alatima.

Dovršetak bankovne unije

Dubinski rad na dovršetku bankovne unije obavljen je u 2019.

ESB je u 2019. bio u potpunosti uključen u rad foruma EU‑a za jačanje bankovne unije. U lipnju 2019. u deklaraciji sa sastanka na vrhu europodručja potvrđen je napredak ostvaren u produbljivanju ekonomske i monetarne unije i podržan je nastavak tehničkog rada na jačanju bankovne unije. U drugom polugodištu 2019. Radna skupina na visokoj razini zadužena za europski sustav osiguranja depozita (EDIS) nastavila je s daljnjim radom na kratkoročnim i dugoročnim perspektivama glede uspostave EDIS‑a, mogućnostima za regulatorni tretman izloženosti država kao i načinima za jačanje financijske stabilnosti, poboljšanje upravljanja krizama i poticanje integracije. Nadalje, Euroskupina je odlučila nastaviti poduzimati napore za dovršetak paketa o reviziji Ugovora o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, također uzimajući u obzir potrebu osiguravanja zajedničkoga zaštitnog mehanizma za Jedinstveni fond za sanaciju.[42]

ESB je znatno pridonio tehničkim raspravama u forumima EU‑a dajući doprinos različitim područjima rada. Glede okvira za upravljanje krizama, ESB je ustrajao na rješavanju postojećih preklapanja u propisima o mjerama rane intervencije.[43] ESB je također podupirao dodatnu analizu prepreka prekograničnoj integraciji, posebice prepreka slobodnom toku kapitala i likvidnosti unutar bankovne unije. Općenitije rečeno, ESB se zalagao za kompromisni paket koji bi uključivao prvu fazu EDIS‑a u obliku likvidnosne potpore, a ujedno osiguravao perspektivu završne faze u obliku potpunog pokrića gubitaka. Takav sveobuhvatan sporazum omogućio bi Europljanima da iskoriste sve prednosti bankovne unije, uključujući integraciju tržišta i jednaku zaštitu deponenata. Udruživanjem resursa za osiguranje depozita na europskoj razini bolje bi se sačuvalo pouzdanje deponenata nego nacionalnim sustavima jer bi ti sustavi mogli biti izloženiji u slučaju idiosinkratičnog šoka, što bi potencijalno moglo oslabiti njihovu vjerodostojnost, a time i povjerenje deponenata.

U skladu s poimanjem da su podjela rizika i smanjenje rizika dva procesa koji se međusobno nadopunjavaju, ESB je pridonosio dodatnom smanjenju rizika u bankarskom sektoru. Posebice, nadzor banaka ESB‑a nastavio je raditi na oporavku bilanca banaka daljnjim aktivnostima nakon objave svojih smjernica o neprihodonosnim kreditima i procjenjivao kvalitetu kriterija odobravanja kredita banaka s naglaskom na novim kreditima. ESB je u 2019. nastavio pridonositi zajedničkim izvješćima o praćenju smanjenja rizika (vidi svibanjsko izdanje i izdanje iz studenoga), pripremljenima zajedno s Europskom komisijom i Jedinstvenim odborom za sanaciju, koja su pokazala daljnji napredak u smanjenju rizika.

Drugi stup bankovne unije također je bio u središtu pozornosti tijekom godine. U prosincu 2018. dogovoreno je da će Europski stabilizacijski mehanizam osiguravati zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju. Ipak, sanacijski okvir i nadalje ima velik nedostatak jer još nije stvoren okvir europodručja za osiguranje likvidnosti održivim bankama koje izlaze iz sanacije. Iako je takav okvir uspostavljen u drugim velikim jurisdikcijama, a uvelike se temelji na državnim jamstvima središnjoj banci kao pružatelju likvidnosti, dosad se nije mogao postići dogovor o istovjetnom rješenju u europodručju.

Unaprjeđenje unije tržišta kapitala

CMU može olakšati transmisiju monetarne politike.

ESB se u 2019. nastavio zalagati za dovršetak unije tržišta kapitala (CMU). Istinska unija tržišta kapitala, ako se učinkovito ostvari, znatno bi produbila financijsku integraciju i ojačala ekonomsku i monetarnu uniju te promicala međunarodnu ulogu eura. To bi poduprlo neometaniju i homogeniju transmisiju monetarne politike.

Duboko integrirana tržišta kapitala dodatno bi povećala otpornost financijskog sustava jer bi smanjila oslanjanje na banke i ohrabrila alternativne tržišne izvore financiranja. Kao što je naglašeno u ESB‑ovu Pregledu financijske stabilnosti u 2019., dovršetak unije tržišta kapitala temeljni je preduvjet za povećanje podjele rizika i poboljšanje otpornosti europodručja na gospodarske šokove. Geopolitička i gospodarska kretanja od 2015., kao što su Brexit, digitalizacija i klimatske promjene, pojačala su potrebu za integriranim europskim tržištima kapitala.

Sa zaključivanjem akcijskog plana Europske komisije za CMU iz 2015. Komisija je dovršila znatan broj zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga iz plana provedbe CMU‑a u zakonodavnom razdoblju od 2014. do 2019. Iako su postignuća na zakonodavnom području zamjetna, obnovljena nastojanja u vezi s nekoliko glavnih prioriteta neophodna su za nastavak ovog projekta.

Dodatni napori na usklađivanju potrebni su za unaprjeđenje CMU‑a.

ESB je u 2019. isticao glavne prioritete za unaprjeđenje unije tržišta kapitala u forumima EU‑a. To je uključivalo naglašavanje važnosti dodatnog usklađivanja nacionalnih poreznih režima i režima za insolventnost, što je neophodno za dobro funkcioniranje prekograničnih transakcija na tržištima kapitala kao i daljnju nadzornu konvergenciju prema jedinstvenim pravilima, posebice za nebankarske institucije.[44] S dugoročnog stajališta, davanje dodatnih nadzornih ovlasti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala promicalo bi istinsku uniju tržišta kapitala s dosljednom provedbom jedinstvenih pravila u cijeloj Europskoj uniji.

Makrobonitetna politika za nebankarski financijski sektor

Postojan rast nebankarskog financijskog sektora povećava potencijalne zabrinutosti glede financijske stabilnosti.

Iako u potpunosti podupire jačanje tržišnog financiranja za gospodarstvo europodručja, ESB je i nadalje zabrinut zbog ubrzanog rasta nebankarskoga financijskog sektora i njegovih potencijalnih implikacija za financijsku stabilnost. Veća uloga nebankarskoga financijskog posredovanja u financiranju gospodarstva dio je plana provedbe CMU‑a, ali je djelotvorno praćenje tog sektora i nadalje ključno.

S obzirom na ta kretanja, osiguranje stabilnoga bonitetnog okvira za nebankarske financijske institucije neophodno je za primjereno rješavanje sistemskih rizika koji bi se mogli materijalizirati u tom sektoru. Stoga se u 2019. ESB nastavio zalagati za proširenje makrobonitetnog okvira izvan bankovnog sustava i snažno je pridonosio povezanim tehničkim raspravama u forumima EU‑a i međunarodnim forumima.


4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Jedna je od osnovnih zadaća Eurosustava osigurati neometano funkcioniranje platnih sustava. Ona je usko povezana s odgovornostima Eurosustava u područjima monetarne politike i financijske stabilnosti. Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišnih infrastruktura i rješenja koji olakšavaju siguran i učinkovit tok plaćanja, vrijednosnih papira i kolaterala u europodručju.


4.1. Usluge sustava TARGET

Usluge sustava TARGET unutar Eurosustava trenutačno obuhvaćaju tri sastavnice: sustav TARGET2, sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu za platne transakcije u eurima povezane s operacijama monetarne politike Eurosustava te za međubankovne i komercijalne transakcije, sustav TARGET2‑Securities (T2S), jedinstvenu platformu za namiru vrijednosnih papira diljem Europe i uslugu namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koja omogućuje pružateljima platnih usluga da svojim korisnicima svakodnevno nude trenutačan prijenos sredstava u bilo koje doba.

Više od 1 000 banaka služi se sustavom TARGET2 kako bi iniciralo transakcije u eurima u vlastito ime ili u ime svojih klijenata. Uzimajući u obzir podružnice i društva kćeri, sustav TARGET2 povezuje više od 45 000 banaka diljem svijeta. Sustav je 2019. prosječno obradio 344 120 plaćanja dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 1,7 bil. EUR.

Kao sistemski važan platni sustav, sustav TARGET2 ključan je ne samo za stabilnost i učinkovitost financijskog sektora i gospodarstva europodručja već i za nesmetano vođenje jedinstvene monetarne politike europodručja i stabilnost jedinstvene valute. Poput ostalih sistemski važnih platnih sustava, sustav TARGET2 podliježe kontinuiranom nadzoru Eurosustava koji primjenjuje pristup koji se temelji na riziku, uključujući praćenje zaštite krajnjih točaka i kiberotpornosti.

Eurosustav je u 2019. uveo novi alat za nepredviđene situacije u sustavu TARGET2. U slučaju prekida rada sustava TARGET2 (čak i kada je on dulji od jednog dana), alat omogućava Eurosustavu da nastavi obrađivati transakcije kategorizirane kao „važne” i „iznimno važne”. Novi alat za nepredviđene situacije dio je šire strategije za jačanje operativne otpornosti i kiberotpornosti tržišne infrastrukture Eurosustava.

U 2021. novi će sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu zamijeniti sustav TARGET2.

Sustav TARGET2 nesmetano funkcionira dulje od jednog desetljeća. Međutim, s obzirom na to da je u tom razdoblju ekosustav plaćanja bio izložen znatnim promjenama zbog tehnoloških dostignuća, novih regulatornih zahtjeva i promjena u korisničkim zahtjevima, Eurosustav planira zamijeniti sustav TARGET2 novim sustavom namire u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS) u studenome 2021. te istodobno optimizirati upravljanje likvidnošću za sve usluge sustava TARGET. U novom sustavu namire u realnom vremenu na bruto načelu koristit će se norma ISO 20022 za slanje poruka i preko njega će se moći obavljati viševalutna plaćanja. Krajem 2019. objavljena je proširena verzija Detaljne korisničke funkcionalne specifikacije za buduće usluge sustava namire u realnom vremenu na bruto načelu na temelju povratnih informacija dobivenih u sklopu javnog savjetovanja. K tome, dva su pružatelja mrežnih usluga potpisala ugovore s Eurosustavom kako bi se korisnicima neovisno o mreži ponudilo povezivanje sa svim uslugama tržišne infrastrukture Eurosustava preko portala jedinstvene tržišne infrastrukture Eurosustava (ESMIG).

Kada je riječ o sustavu T2S, prošle su već dvije godine od ispunjenja valova migracije središnjih depozitorija vrijednosnih papira na zajedničku platformu. Sustavom T2S trenutačno se koristi 21 središnji depozitorij vrijednosnih papira koji pružaju usluge na 20 europskih tržišta. Sustav T2S tijekom 2019. prosječno je obradio 606 938 transakcija dnevno s prosječnom dnevnom vrijednošću od 1.106,13 mlrd. EUR.

U 2019. neovisni vanjski ispitivač kojeg je imenovalo Upravno vijeće ESB‑a prvi je put proveo tehničko i operativno ispitivanje usluga sustava T2S. Njegova su opažanja razmijenjena s Eurosustavom i središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i sa središnjim bankama izvan europodručja koje se koriste sustavom T2S. Ta će se ispitivanja od sada provoditi svake godine.

Nadalje, nakon prethodne procjene u 2015., prva sveobuhvatna procjena nadzora rada sustava T2S, koja je započela u 2018., završena je u 2019. Zaključeno je da je sustav T2S pretežno usklađen s načelima za infrastrukture financijskog tržišta Odbora za plaćanja i tržišne infrastrukture (CPMI) i Međunarodne organizacije komisija za vrijednosne papire (IOSCO), što upućuje na to da je sustav T2S siguran i učinkovit. Premda su tijekom procjene utvrđeni nedostatci u određenim područjima, nijedan se, u slučaju da ga se odmah ne riješi, ne smatra ozbiljnim rizikom.

Nakon pokretanja TIPS‑a u studenome 2018. na tu se uslugu tijekom prve godine povezalo sedam tržišta europodručja, što znači da je sada više od 1 000 pružatelja platnih usluga dostupno putem TIPS‑a. Veći se broj tržišta europodručja sprema uključiti u TIPS u 2020. S obzirom na to da TIPS može podržati plaćanja u različitim valutama, Sveriges Riksbank iskazala je nakanu uključivanja švedske krune u TIPS u 2022.

Osim toga, Eurosustav razvija novu komponentu za usluge sustava TARGET, a to je sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS). Taj će jedinstveni sustav biti sposoban upravljati imovinom koja se koristi kao kolateral za sve kreditne poslove Eurosustava. Specificirana faza projekta završena je u 2019. i prema planu. Datum njegova početka rada planiran je za studeni 2022.


4.2. Inovacije i integracija u tržišnu infrastrukturu i plaćanja

Financijska industrija prolazi kroz znatnu promjenu zbog inovacija i digitalizacije. Na tržištu plaćanja malih vrijednosti, na primjer, novo zakonodavstvo EU‑a koje trećim osobama omogućava pristup računima za plaćanje, uvođenje trenutačnih plaćanja i tehničke inovacije općenito rezultirali su stvaranjem novih tržišnih sudionika, novih kanala za pristup uslugama plaćanja i novim načinima iniciranja plaćanja. (Informacije o kriptoimovini, stabilnim kovanicama i digitalnoj valuti središnje banke vidi u Okviru 5.) Zbog tih promjena pred Eurosustavom stoje dva izazova: on mora poticati integraciju i inovaciju u svojoj ulozi katalizatora te promicati sigurnost i učinkovitost tržišne infrastrukture i plaćanja u svojoj funkciji nadzornika.

Okvir 5.
Kriptoimovina, stabilne kovanice i digitalna valuta središnje banke

Tijekom proteklih nekoliko godina bitcoin i druga kriptoimovina našli su se u središtu pozornosti, kao i mogućnost da postanu zamjena za novac. Kriptoimovina omogućava pojedincima i poduzećima da izravno obavljaju transakcije bez potrebe za pouzdanom trećom osobom. Međutim, činjenica da je ta imovina nazivana „kriptovalutama”, „digitalnim valutama” i „virtualnim valutama” vjerojatno je rezultirala time da su se u vezi s njihovim obilježjima i funkcionalnostima stvorila određena netočna očekivanja. U širem smislu, kriptoimovina je imovina zabilježena u digitalnom obliku koju njezini korisnici smatraju vrijednim ulaganjem i/ili sredstvom razmjene te imovina koja nije financijsko potraživanje od ili financijska obveza bilo koje fizičke ili pravne osobe.

Glavni je nedostatak kriptoimovine kolebljivost njezine cijene. Kolebljivost kriptoimovine u proteklim je godinama bila izraženija od kolebljivosti zabilježene, na primjer, na raznim tržištima sirovina. To pokazuje u kojoj su mjeri ulagači u kriptoimovinu izloženi tržišnom riziku. Osim toga, velika kolebljivost znači da kriptoimovina ne može pravilno obavljati tri funkcije novca: pohranu vrijednosti, sredstvo plaćanja i obračunsku jedinicu.

U nastojanjima da izbjegnu problem velike kolebljivosti cijena, pružatelji financijskih usluga i tehnološke kompanije uveli su novu vrstu kriptoimovine, poznatu kao stabilne kovanice, koja se koristi stabilizacijskim mehanizmima kako bi umanjila cjenovne fluktuacije. Ovisno o tome koji se stabilizacijski mehanizam primjenjuje, vrijednost stabilne kovanice osigurana je: (i) zalihom novca (u jednoj valuti ili košarici različitih valuta), (ii) vrijednosnim papirima i robi kao što je zlato, (iii) kriptoimovinom ili (iv) mehanizmom kojim se nastoji uskladiti ponuda i potražnja (tj. algoritamskim stabilnim kovanicama). U 2019. posebna je pozornost dana inicijativama za stabilne kovanice, poput Libre, koje tvrde da omogućavaju brže transakcije po potencijalno nižem trošku na globalnoj razini s pomoću novih posebnih načina plaćanja. Međutim, stabilne kovanice još nisu opsežnije testirane i čine brojne pravne, regulatorne i nadzorne rizike. Ta pitanja moraju biti riješena prije početka primjene inicijativa za stabilne kovanice uspostavom i upravljanjem odgovarajućim sustavom te nadzornim zahtjevima i propisima koji su razmjerni riziku.

Kriptoimovina i stabilne kovanice potaknule su širu raspravu o inovacijama povezanima s plaćanjima i o ulogama privatnog i javnog sektora u osmišljavanju novih načina koji bi plaćanja učinili prihvatljivijima, učinkovitijima i uključivijima. Izdavanje digitalne valute središnje banke (CBDC) možda bi moglo odgovoriti na potrebu društva za novim inovativnim, učinkovitim i otpornim alatima za provođenje plaćanja. Međutim, različita obilježja dizajna CBDC‑a mogla bi imati dalekosežne posljedice za financijski sustav i potrebno ih je pažljivo procijeniti. S obzirom na ekosustav plaćanja malih vrijednosti, dizajn CBDC‑a ne bi trebao isključiti mogućnost suradnje s privatnim sektorom ili istisnuti privatna tržišna rješenja za brza i učinkovita plaćanja malih vrijednosti u europodručju.

U 2019. ESB je objavio izvješće Procjena učinka migracije na SEPA‑u koje je pokazalo da su razvoj jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA) i migracija na paneuropske platne sheme za kreditne transfere i izravna terećenja rezultirali znatnim napretkom glede sigurnoga, učinkovitoga i integriranoga europskog tržišta plaćanja. Međutim, SEPA za kartice nije dovršena. Osim toga, rješenja krajnjih korisnika za iniciranje plaćanja i dalje su fragmentirana u Europi. Slično tome, za plaćanja na mjestu interakcije (tj. plaćanja na prodajnim mjestima i u e‑trgovini) još nije razvijeno paneuropsko rješenje koje bi odgovorilo na potrebe europskih korisnika.

Nova strategija za plaćanja malih vrijednosti, okvir za nadzor platnih instrumenata i standardi za upravljanje kolateralom

Kako bi riješio to pitanje, Eurosustav je u 2019. donio novu strategiju za plaćanja malih vrijednosti. Strategijom se podupire razvoj paneuropskoga tržišnog rješenja za plaćanja na mjestu interakcije te su u njoj izneseni ključni ciljevi tog rješenja.

U području nadzora i na temelju pristupa da subjekti koji obavljaju istu funkciju trebaju podlijegati istim nadzornim očekivanjima („isti rizik, isti zahtjevi”), Eurosustav je poduzeo korake kako bi preispitao svoje nadzorne politike i počeo razvijati novi okvir za nadzor platnih instrumenata i shema te načina plaćanja (nadzorni okvir PISA). Taj bi se novi holistički, agilan i na budućnost usmjeren okvir trebao primjenjivati na postojeće i nove platne proizvode, pružatelje i tehnologije te pridonositi sigurnosti i učinkovitosti cijeloga platnog sustava.

Eurosustav potiče poslijetrgovinsku harmonizaciju na razini cijelog tržišta kako bi podržao daljnju integraciju financijskih tržišta u Europi. U području harmonizacije upravljanja kolateralom ključni je cilj raditi na uspostavljanju jedinstvenih pravila za upravljanje kolateralom u Europi, koja obuhvaćaju standarde upravljanja kolateralom. U 2019. Savjetodavna skupina za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral ESB‑a donijela je prvi skup takvih standarda kojima su obuhvaćene usluge upravljanja kolateralom koje pruža agent treća strana, korporativne akcije u vezi s dužničkim instrumentima i procesi naplate; oni bi trebali biti provedeni do studenoga 2022. Od skupina nacionalnih dionika zatraženo je da pripreme svoje planove prilagodbe kako bi se uskladile sa standardima.

Eurosustav nastavio je poticati i poslijetrgovinsku harmonizaciju na području namire vrijednosnih papira, posebice budnim praćenjem napretka u provedbi standarda i poduzimanjem daljnjih aktivnosti za otklanjanje nedostataka u napretku. Na kraju 2019. godine 90 % tržišta koja sudjeluju u sustavu T2S bilo je usklađeno s temeljnim harmonizacijskim standardima (u odnosu na 85 % u 2018.).

Eurosustav sudjeluje u izdavanju odobrenja za rad svih središnjih depozitorija vrijednosnih papira.

U području infrastruktura vrijednosnih papira, Eurosustav, kao središnja emisijska banka za euro, sudjeluje u izdavanju odobrenja za rad i redovitom preispitivanju i praćenju središnjih depozitorija vrijednosnih papira u skladu s uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Zapravo, Eurosustav je jedino tijelo koje u ovom trenutku sudjeluje u izdavanju odobrenja za rad i preispitivanju svih središnjih depozitorija vrijednosnih papira u europodručju; tako olakšava primjenu dosljednog pristupa na te zadaće i ima ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i učinkovitosti namire vrijednosnih papira.

Kada je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama, Eurosustav je kao središnja emisijska banka za euro nastavio pridonositi aktivnostima kolegija nadzornih tijela uspostavljenih u skladu s uredbom o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), uključujući procjenu zahtjeva središnjih drugih ugovornih strana glede proširenja obuhvata njihovih usluga ili uvođenja promjena u njihove modele rizika. Osim toga, Eurosustav je zastupljen u skupinama za upravljanje krizom koje su osnovane ili se osnivaju na globalnoj razini za središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne u više država.

Eurosustav je u 2019. sudjelovao u razgovorima o reviziji okvira EMIR radi poboljšanja regulatornog okvira za središnje druge ugovorne strane, osobito za središnje druge ugovorne strane izvan EU‑a, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020. Eurosustav je također dao doprinos u pripremi uredbe EU‑a o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana te je sudjelovao u testiranju otpornosti na stres središnjih drugih ugovornih strana na cijelom području EU‑a, posebice u vezi s likvidnosnim rizikom.


5. Napori pri podršci funkcioniranju tržišta i financijske usluge pružene drugim institucijama

U listopadu 2019. ESB je počeo objavljivati eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR), novu referentnu kamatnu stopu temeljenu isključivo na podatcima iz statističkih izvješća o tržištima novca. €STR će postupno zamijeniti prosječnu eursku prekonoćnu kamatnu stopu (EONIA) i očekuje se da će postati jedna od glavnih referentnih kamatnih stopa na tržištima europodručja. Financijska je industrija dobro prihvatila uvođenje nove referentne kamatne stope i ono nije rezultiralo ozbiljnijim poremećajima. Dnevni izračun €STR‑a dobro je funkcionirao i metodologija se pokazala pouzdanom. U 2019. ESB je i nadalje bio odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime EU‑a i imao ulogu općega koordinatora okvira za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava. Osim toga, ESB je odlučio da će od travnja 2020. početi objavljivati dodatne podatke o svojim deviznim intervencijama s ciljem unaprjeđenja komunikacije i transparentnosti u tom području i u skladu sa svojim praksama povezanima s odgovornošću u drugim područjima politike (vidi Okvir 6.).


5.1. €STR, nova prekonoćna referentna kamatna stopa za tržišta novca europodručja

ESB je 2. listopada 2019. počeo objavljivati novu prekonoćnu referentnu kamatnu stopu za tržišta novca europodručja. Eurska kratkoročna kamatna stopa ili €STR obuhvaća veleprodajne troškove eurskoga neosiguranog prekonoćnog pozajmljivanja banaka u europodručju. Ova čvrsta i pouzdana kamatna stopa trenutačno se izračunava svaki dan na temelju prihvatljivih transakcija u vrijednosti većoj od 30 mlrd. EUR o kojima izvještava 50 različitih izvještajnih jedinica te bi trebala postupno zamijeniti EONIA‑u.

Metodologija za izračun €STR‑a osmišljena je tako da daje sveobuhvatan prikaz temeljne dinamike tržišta novca. Informacije za kamatnu stopu dolaze iz širokog skupa prihvatljivih transakcija koje dostavljaju banke i koje su provedene s drugim bankama i nebankarskim financijskim institucijama; to ju čini otpornom na strukturne promjene na neosiguranom tržištu. U 2019. prosječan dnevni obujam transakcija koje su bile osnova za izračun €STR‑a iznosio je 31,1 mlrd. EUR. Politikom dostatnosti podataka za €STR osigurava se reprezentativnost kamatne stope tako da se: (a) od najmanje 20 institucija koje trenutačno izvještavaju u skladu s uredbom o statistici tržišta novca zahtijeva da dostave svoje doprinose i da se (b) od pet banaka s najvećim izvještajnim udjelom obujma zahtijeva da ne uključuju više od 75 % dnevnog prometa. Ako jedan od tih zahtjeva nije ispunjen, pokreće se postupak za kratkoročne nepredviđene situacije, čime se osigurava raspoloživost kamatne stope. Naposljetku, kamatna se stopa izračunava kao modificirani prosjek ponderiran obujmom, pri čemu se 25 % gornje i donje vrijednosti obujma, što odgovara transakcijama s najnižim i najvišim stopama, izdvaja radi izračuna kamatne stope, čime se smanjuje utjecaj netipičnih vrijednosti (za više pojedinosti o načinu utvrđivanja €STR‑a vidi Okvir 7. u poglavlju 7.).

€STR, čvrsta i pouzdana kamatna stopa koja počiva na širokom skupu prihvatljivih transakcija, zamijenit će EONIA‑u.

€STR postupno zamjenjuje EONIA‑u koja će biti ukinuta 3. siječnja 2022. U skladu s preporukama radne skupine privatnog sektora o nerizičnim eurskim stopama i javnim savjetovanjem administrator EONIA‑e, Europski institut za tržišta novca, 2. listopada 2019. promijenio je metodologiju za izračun EONIA‑e tako da se do prestanka njezina korištenja 3. siječnja 2022. EOINA utvrđuje kao €STR uvećan za fiksni raspon od 8,5 baznih bodova. Radna skupina o nerizičnim eurskim stopama koja je osnovana 2017. radi utvrđivanja i davanja preporuke o nerizičnim kamatnim stopama koje mogu poslužiti kao osnova za zamjenu postojećih referentnih kamatnih stopa pripremila je priručnik za prelazak s EONIA‑e na €STR. U njega su uključene preporuke o tome kako pristupiti ugovorima vezanim uz EONIA‑u te analiza posljedica promjena za proizvode, procese i modele te za financijsko računovodstvo i upravljanje rizicima.

ESB‑ova nastojanja tijekom priprema za uvođenje €STR‑a glede komunikacije s korisnicima referentnih kamatnih stopa te smjernice i preporuke radne skupine o nerizičnim eurskim stopama pridonijeli su nesmetanom početku primjene €STR‑a. Financijska je industrija dobro prihvatila uvođenje nove referentne kamatne stope i promjene u metodologiji za izračun EONIA‑e te one nisu rezultirale ozbiljnijim poremećajima. Na primjer, interni su sustavi prilagođeni kako bi se u obzir uzelo različito vrijeme objave referentne stope, tj. jutro dana nakon datuma trgovanja. Osim toga, uspješno su provedene prve tržišne transakcije indeksirane na €STR, uključujući prvo izdavanje vrijednosnih papira. Na tržištu izvedenica prve su OTC transakcije ugovorima o razmjeni provedene s uvođenjem kamatne stope, dok su ubrzo nakon toga u listopadu i studenome neke središnje klirinške druge ugovorne strane počele pružati obračun proizvoda koji počivaju na €STR‑u.

Dnevni izračun €STR‑a dobro je funkcionirao i metodologija se pokazala pouzdanom.

Dnevni izračun €STR‑a dobro je funkcionirao i metodologija se pokazala pouzdanom. Pouzdanost metodologije može se ilustrirati dvama primjerima. Prvo, smanjenje ESB‑ove kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke 18. rujna 2019. potpuno je i odmah bilo vidljivo u podatcima prije €STR‑a, a od početka objavljivanja €STR‑a kamatna stopa i distribucija temeljnih transakcija u središnjem obuhvatu bile su prilično stabilne. Drugo, državni praznik u Njemačkoj 3. listopada 2019. imao je neznatan učinak na stopu i njezine različite parametre. Iako je tog dana u usporedbi s prethodnim danom vrijednost prijavljenih transakcija bila manja za 4,3 mlrd. EUR, broj banaka sudionica kao i koncentracija prometa koji je prijavilo pet banaka s najvećim udjelom obujma ostali su na prihvatljivoj udaljenosti u odnosu na pragove koji, kao što je objašnjeno, služe za definiranje politike dostatnosti podataka. Osim toga, kolebljivost €STR‑a ostala je ograničena, što pokazuje pouzdanost metodologije unatoč takvim događajima.

Grafikon 23.

€STR od 9. rujna 2019.

(lijevo: mlrd. EUR, desno: bazni bodovi)

Izvor: ESB
Napomena: Prije €STR‑a do 30. rujna, a €STR od 1. listopada.

  

Grafikon 24.

Parametri dostatnosti podataka za €STR od 9. rujna 2019.

(lijevo: postotci, desno: broj banaka)

Izvor: ESB
Napomena: Prije €STR‑a do 30. rujna, a €STR od 1. listopada.

Tržišni sudionici trebaju uložiti veće napore kako bi se izgradila dostatno likvidna €STR tržišta gotovinom i izvedenicama.

Iako je primjena €STR‑a dobila zamah, tržišni sudionici trebaju uložiti veće napore kako bi se izgradila dostatno likvidna €STR tržišta gotovinom i izvedenicama. Primjena €STR‑a treba zahvatiti više tržišnih segmenata, tj. nju ne treba smatrati samo zamjenom za EONIA‑u na tržištu izvedenica nego primijeniti i u slučajevima kada bi se primijenile druge referentne kamatne stope. Primjeri takve primjene na obje strane bilance uključuju izdavanje obveznica i odobravanje kredita.

€STR bi mogao funkcionirati kao zamjenska kamatna stopa u ugovorima vezanima uz EURIBOR i kao zamjenska kamatna stopa za EURIBOR.

€STR također nudi put za rješavanje rizika povezanih s „međubankovnim kamatnim stopama” u kontekstu globalne reforme tih indeksa. U skladu s preporukama Odbora za financijsku stabilnost[45] primjenu prekonoćnih i gotovo nerizičnih stopa treba poticati na globalnim tržištima kamatnih stopa, kada je primjereno, a ugovori u kojima se poziva na međubankovne kamatne stope trebaju imati kvalitetne odredbe o zamjenskim kamatnim stopama. U europodručju je na temelju odobrenja administratora EURIBOR‑a od 3. srpnja 2019. dopušten nastavak primjene referentne kamatne stope; nadalje, za razliku od LIBOR‑a, nije planirano ukidanje EURIBOR‑a. Ipak, ne može se računati na dugoročnu održivost EURIBOR‑a: prvo, ovisi o stabilnosti skupine relevantnih banaka i drugo, ovisi o razvoju aktivnosti tržišta novca koje EURIBOR nastoji mjeriti. Premda nadležna tijela prema uredbi o referentnim vrijednostima EU‑a mogu osigurati privremeni zaštitni mehanizam u obliku obveznih doprinosa za referentnu kamatnu stopu ili obveze upravljanja referentnom kamatnom stopom, taj je zaštitni mehanizam ograničen s obzirom na svoju prirodu i vrijeme. Stoga bi €STR i ročne strukture koje na njemu počivaju mogli funkcionirati kao zamjenska kamatna stopa u ugovorima vezanima uz EURIBOR i kao zamjenska kamatna stopa za EURIBOR. U drugim državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i Švicarske već sada postoje dobri primjeri primjene prekonoćnih kamatnih stopa sličnih €STR‑u koje postaju sve značajnije i uspješno se promiču kao način za rješavanje neizvjesnosti povezanih s LIBOR‑om.


5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u

ESB je odgovoran za upravljanje poslovima zaduživanja i kreditiranja EU‑a u sklopu instrumenta srednjoročne financijske pomoći (MTFA)[46] i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost (EFSM)[47]. ESB je u 2019. obradio plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu MTFA. Na dan 31. prosinca 2019. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 200 mil. EUR. U 2019. ESB je također obradio različita plaćanja i plaćanja kamata za kredite odobrene u sklopu EFSM‑a. Na dan 31. prosinca 2019. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 46,8 mlrd. EUR.

ESB obrađuje plaćanja za različite kreditne programe EU‑a.

ESB je također odgovoran za upravljanje plaćanjima koja su povezana s operacijama u sklopu Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF)[48] i Europskoga stabilizacijskog mehanizma (ESM)[49]. ESB je u 2019. obradio različita plaćanja kamata i naknada za dva kredita odobrena u sklopu EFSF‑a. ESB je također obradio plaćanja vezana uz upisane doprinose članica ESM‑a u odobrenom kapitalu ESM‑a.

Naposljetku, ESB je odgovoran za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.[50] Na dan 31. prosinca 2019. ukupan nepodmireni iznos u sklopu tog instrumenta iznosio je 52,9 mlrd. EUR.


5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

Neke središnje banke Eurosustava pružaju usluge unutar okvira za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS).

U 2019. godini i nadalje je na raspolaganju bio sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranih u eurima. Neke nacionalne središnje banke Eurosustava (pružatelji usluga Eurosustava) središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama nude cjelokupan skup investicijskih usluga prema usklađenim uvjetima i tržišnim standardima. ESB ima ulogu općega koordinatora, koji prati neometano funkcioniranje usluga, promiče promjene radi poboljšanja okvira i priprema povezana izvješća za Upravno vijeće ESB‑a.

U 2019. još je jedna središnja banka počela pružati usluge u sklopu ERMS‑a zbog čega je ukupan broj pružatelja usluga Eurosustava narastao na deset. Broj računa stranaka u ERMS‑u na kraju 2019. godine iznosio je 273, a na kraju 2018. bilo ih je 277. Ukupne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a smanjile su se za otprilike 7,5 % u 2019. u odnosu na 2018.

Okvir 6.
ESB poboljšava izvještavanje o deviznim intervencijama

Upravno je vijeće ESB‑a 26. rujna 2019. odlučilo da će od travnja 2020. objavljivati dodatne podatke o deviznim intervencijama ESB‑a. Cilj je ovoga novog objavljivanja poboljšati komunikaciju i transparentnost u tom području u skladu s praksama povezanima s odgovornošću u drugim područjima politike uz očuvanje ESB‑ove sposobnosti da učinkovito provodi intervencije na deviznom tržištu. U slučaju programa kupnje vrijednosnih papira, koji je primjer praksa povezanih s odgovornošću, Eurosustav redovito pruža podatke o obujmu i distribuciji kupnja po programima i državama.

Tečaj nije cilj politike ESB‑a. Od uspostave eura ESB je dva puta intervenirao na deviznom tržištu, 2000. i 2011. (vidi Tablicu A). ESB je prvi put intervenirao u 2000. zbog zabrinutosti povezanih s globalnim i domaćim posljedicama kretanja tečaja eura, uključujući njegov učinak na stabilnost cijena. ESB je najprije koordinirano intervenirao 22. rujna s američkim i japanskim tijelima, a zatim je u studenome intervenirao jednostrano. Drugo, na zahtjev japanskih tijela, ESB i američka, britanska i kanadska tijela koordinirano su intervenirali 18. ožujka 2011. kao odgovor na kretanja tečaja jena povezana s tragičnim događajima u Japanu.

Tablica A

Dosad provedene devizne intervencije ESB‑a

Izvor: ESB

Zbog promjene u politici objavljivanja ESB će pružati podatke o deviznim intervencijama primjenjujući strukturirani i sistemski pristup glede učestalosti i obuhvata podataka. ESB je već rabio nekoliko kanala za objavu informacija o deviznim intervencijama, uključujući tjedne financijske izvještaje, Godišnje financijske izvještaje i Godišnje izvješće. ESB će u budućnosti podatke o deviznim intervencijama objavljivati u tablici na svojim mrežnim stranicama i u Godišnjem izvješću ESB‑a. Tablica na mrežnim stranicama ažurirat će se na tromjesečnoj osnovi, sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja. Kada bude prvi put objavljena, tablica će sadržavati povijesne podatke o svim deviznim intervencijama od 1999. nadalje. Godišnje izvješće ESB‑a od sada će također sadržavati sve popratne informacije i, prema potrebi, sažeti prikaz svih novih kretanja povezanih s deviznim intervencijama. Usto, u Godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a bit će navedeno jesu li u izvještajnoj godini provedene devizne intervencije. Komentar tjednih financijskih izvještaja također će sadržavati opću napomenu o intervenciji provedenoj u prethodnom tjednu, kao što je to bio slučaj u 2000. i 2011.

Novim će izvještajnim okvirom biti obuhvaćene devizne intervencije koje je ESB proveo jednostrano ili koordinirano s drugim tijelima i devizne intervencije „na graničnim vrijednostima” u okviru europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II)[51]. Njime će biti obuhvaćeni ukupan iznos (neto i bruto), smjer (prodaja ili kupnja), raščlamba po valutama i datum (datumi) intervencije. U interesu potpune transparentnosti, u tromjesečnoj će tablici također biti izričito naveden izostanak deviznih intervencija.

Ovim se korakom komunikacijska politika ESB‑a o deviznim intervencijama usklađuje s praksama povezanima s odgovornošću koje je ESB tijekom godina razvio u drugim područjima. One izlaze izvan okvira onoga što se isključivo zahtijeva u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. ESB na taj način pruža relevantne informacije o svojoj strategiji, procjenama i odlukama o politikama široj javnosti i financijskim tržištima. Time se pomaže ESB‑u da transparentnošću o obavljanju svojih zadaća promiče vjerodostojnost. Svaka središnja banka koja je članica u ERM II i nadalje je odgovorna objavljivati podatke o deviznim intervencijama u skladu s vlastitom praksom.


6. Više novčanica i niska razina krivotvorenja

ESB i nacionalne središnje banke europodručja odgovorni su za izdavanje euronovčanica u europodručju, za osiguranje dostupnosti gotovine i za održavanje povjerenja u valutu. Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju rastu od njihova uvođenja u 2002. godini, pri čemu je taj rast općenito brži od gospodarskog rasta. Zahvaljujući kombinaciji činitelja, uključujući unaprijeđena zaštitna obilježja nove serije Europa, kontinuiranu suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva, redovitu komunikaciju s javnošću i obuku koja se nudi osobama koje profesionalno rukuju gotovinom, broj je krivotvorina u 2019. ostao na niskoj razini. Uvođenjem novih novčanica od 100 € i 200 € s novim, inovativnim zaštitnim obilježjima u svibnju 2019. upotpunjena je serija novčanica Europa.


6.1. Nastavio se rast novčanica u optjecaju

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju povećali su se za oko 6,4 % i 5,0 % u 2019. Krajem godine u optjecaju je bilo 24,1 mlrd. euronovčanica, ukupne vrijednosti od 1.293 mlrd. EUR (vidi grafikone 25. i 26.). Novčanice od 50 € činile su gotovo polovinu broja i vrijednosti novčanica u optjecaju. S obzirom na to da su pokrile dio potražnje za novčanicama od 500 € čije je izdavanje obustavljeno, novčanice od 200 € rasle su po najvećoj godišnjoj stopi rasta, koja je iznosila 61,4 % u 2019. Ukupna vrijednost novčanica u optjecaju od 100 € iznosila je 305 mlrd. EUR na kraju 2019., što je jednako ukupnoj vrijednosti svih apoena euronovčanica u optjecaju u srpnju 2002. Rast novčanica od 100 € i 50 € i nadalje je bio visok te je iznosio 8,8 % i 7,4 %.

Grafikon 25.

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju

(lijevo: mlrd. EUR, desno: mlrd.)

Izvor: ESB

  

Grafikon 26.

Vrijednost euronovčanica u optjecaju po apoenima

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

U smislu vrijednosti trećina se euronovčanica nalazi izvan europodručja.

Procjenjuje se da se, u smislu vrijednosti, približno trećina euronovčanica u optjecaju nalazi izvan europodručja. Te se novčanice prije svega drže u državama koje graniče s europodručjem i uglavnom su viši apoeni. Upotrebljavaju se kao pohrana vrijednosti i za namiru transakcija na međunarodnim tržištima.

Proizvodnja euronovčanica dijeli se među nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima je u 2019. bila raspodijeljena izrada oko 3,7 mlrd. novčanica.

Ukupan broj eurokovanica u optjecaju u 2019. povećao se za 3,3 % te je na kraju godine iznosio 135,1 mlrd. Vrijednost kovanica u optjecaju porasla je na 30 mlrd. EUR, što je povećanje od 3,4 % u odnosu na kraj 2018.

U 2019. nacionalne središnje banke europodručja provjerile su autentičnost i prikladnost otprilike 30 mlrd. novčanica, pri čemu su iz optjecaja zbog neprikladnosti povukle oko 5 mlrd. novčanica. Eurosustav također je nastavio ulagati napore kako bi pomogao proizvođačima opreme za novčanice osigurati da njihovi uređaji ispunjavaju standarde ESB‑a za provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica prije njihova vraćanja u optjecaj. Kreditne institucije i ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u 2019. su provjerile autentičnost i prikladnost oko 38 mlrd. euronovčanica.

Uvođenje novih novčanica od 100 € i 200 € i obustava izdavanja novčanica od 500 €

U optjecaj su 28. svibnja 2019. stavljene nove novčanice od 100 € i 200 €. Uvođenje novih novčanica upotpunilo je seriju Europa koja je pokrenuta 2013. s novčanicom od 5 €.

Sve su nacionalne središnje banke europodručja obustavile izdavanje novčanica od 500 € u razdoblju od siječnja do travnja 2019. Kao i ostali apoeni iz prve serije euronovčanica, novčanice od 500 € i nadalje će biti zakonsko sredstvo plaćanja te će se stoga moći upotrebljavati za plaćanje i pohranu vrijednosti. Novčanice iz prve serije (uključujući onu od 500 €) zauvijek će zadržati svoju vrijednost jer razdoblje tijekom kojeg će se moći zamijeniti u nacionalnim središnjim bankama europodručja neće biti ograničeno.


6.2. Krivotvorenje euronovčanica ostalo je nisko u 2019.

Broj krivotvorenih euronovčanica ostao je nizak u 2019., pri čemu je oko 559 000 krivotvorina povučeno iz optjecaja. Taj je nizak broj rezultat kombinacije činitelja, uključujući unaprijeđena zaštitna obilježja nove serije Europa, suradnju s tijelima za izvršavanje zakonodavstva te komunikaciju i napore glede obuke na europskoj i nacionalnoj razini. U usporedbi s brojem originalnih euronovčanica u optjecaju, udio krivotvorina dodatno je smanjen i na vrlo je niskoj razini. Dugoročna kretanja u broju krivotvorina povučenih iz optjecaja prikazana su na Grafikonu 27.

Grafikon 27.

Broj krivotvorenih novčanica na milijun originalnih euronovčanica u optjecaju

(komada na milijun)

Izvor: ESB

Krivotvoritelji najčešće izrađuju krivotvorine novčanica od 20 € i 50 €, koje su u 2019. činile više od 70 % ukupnog broja krivotvorina povučenih iz optjecaja. U 2019. smanjen je udio krivotvorenih novčanica od 50 €.

ESB upozorava javnost da bude oprezna pri preuzimanju novčanica te podsjeća na provjeru novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći”.

Unatoč smanjenju uvjerljivosti krivotvorina povučenih iz optjecaja, ESB i nadalje upozorava javnost da bude oprezna pri preuzimanju novčanica te podsjeća na provjeru novčanica testom „osjeti, pogledaj i nakreći” i upozorava da nikad nije dovoljno oslanjati se samo na jedno sigurnosno obilježje. Usto, nudi se kontinuirana obuka osoba koje profesionalno rukuju gotovinom i u Europi i izvan nje, a javnosti su dostupni i ažurirani informativni materijali za podršku Eurosustavu u borbi protiv krivotvorenja. Osim toga, ESB u ostvarivanju ovog cilja surađuje i s Europolom, Interpolom i Europskom komisijom.


6.3. Zelenije novčanice

Eurosustav je u 2014. proveo procjenu životnog ciklusa euronovčanica na temelju niza normi iz ISO 14040, postavši pionir u procjeni utjecaja novčanica na okoliš tijekom njihova cijeloga životnog ciklusa. Ta je složena procjena postala glavni izvor informacija za provedbu mjera za smanjenje utjecaja euronovčanica na okoliš. Na primjer, Eurosustav je uspostavio sustav akreditacije proizvođača euronovčanica i njihovih dijelova koji uključuje sustav upravljanja okolišem te se među ostalim usmjerio na postupno dostizanje ciljane 100 %‑tne upotrebe pamuka iz održivih izvora u izradi papira za euronovčanice.

Eurosustav također na godišnjoj razini prati ključne podatke o potrošnji i emisiji svih akreditiranih proizvođača, nastojeći poboljšati okolišnu učinkovitost procesa proizvodnje.


7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka i podataka potrebnih za podržavanje monetarne politike europodručja, financijske stabilnosti i različitih ostalih zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i zadaća Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, čime se pridonosi ispunjavaju ESB‑ova cilja transparentnosti.

Ovo se poglavlje bavi time kako ograničiti teret izvještavanja za banke i statistikom koja se odnosi na financijsku tehnologiju, uključujući kriptoimovinu. Dva se okvira bave neovisnim procesom utvrđivanja eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) na temelju relevantne Smjernice (Okvir 7.) i srednjoročnom strategijom za statistiku financijskih računa u kojoj su izneseni ciljevi za sljedeće godine (Okvir 8.).


7.1. Smanjenje tereta izvještavanja

Financijska je kriza rezultirala većim teretom izvještavanja.

Financijska je kriza otkrila ograničenja agregiranih statističkih podataka glede pružanja potrebnih informacija kojima se tvorci politika služe u situaciji povećane fragmentacije u državama, sektorima i tržištima. ESB je odgovorio na ta ograničenja donijevši nove pravne akte koji su mu omogućili da dobije dodatne granularne podatke koji ispunjavaju zahtjeve za podatcima o monetarnoj politici, mikrobonitetnim podatcima i makrobonitetnim podatcima, na primjer statističke skupove podataka poput skupa podataka AnaCredit, statističkih podataka o držanju vrijednosnih papira i statističkih podataka o tržištima novca. Time je došlo do većeg tereta izvještavanja za banke.

Dodatno pitanje s kojim je suočena bankarska industrija jest nedostatak međudržavne usklađenosti kod izvještajnih shema, koji proizlazi iz ESSB‑ova tradicionalnog pristupa koji nacionalnim središnjim bankama omogućava da ispunjavaju europske statističke zahtjeve preko njihovih nacionalnih izvještajnih okvira.

Iako su pojmovi većinom usklađeni u statističkim izvješćima u europodručju, zapravo je velik broj zasebnih statističkih izvješća, različite učestalosti i rokova prenošenja i na različitim razinama agregacije, potrebno dostaviti nacionalnim središnjim bankama.

Osim toga, statistička se izvješća jednim dijelom preklapaju s cijelim nizom izvješća koja zahtijevaju nadzorna tijela za bankarstvo. Rezultat su toga redundancija i preklapanja kao i složeni izvještajni rasporedi i procesi.

Sasvim je jasno zašto je bankarska industrija istaknula ovu situaciju i pozvala na troškovno učinkovitiju izvedbu i provedbu izvještajnih zahtjeva[52] uz zadržavanje učinkovitosti regulative i istodobno daljnje povećanje kvalitete podataka.

U Okviru za integrirano izvještavanje konsolidirani su postojeći statistički zahtjevi ESSB‑a za banke.

ESSB je u tom kontekstu u 2016. počeo raditi na konsolidiranju postojećih statističkih zahtjeva za banke razvojem Okvira za integrirano izvještavanje (IReF) čiji je cilj uspostava integriranog rješenja za ESSB‑ovo statističko izvještavanje u državama i statističkim područjima. Prema novom okviru, za koji očekujemo da će biti proveden između 2024. i 2027., prikupljat će se granularniji podatci nego što je to slučaj kod postojećih skupova podataka[53], što će omogućiti da se jedinstvenim okvirom pokriju postojeći zahtjevi i izbjegne udvostručavanje zahtjeva kad god je to moguće. To znači da će banke, iako će se količina podataka znatno povećati, morati provesti manje statističkih klasifikacija i agregacija, što su obično aktivnosti koje zahtijevaju resurse; umjesto njih te će zadaće provoditi ESSB, pri čemu se očekuje povećanje opće kvalitete podataka. U IReF‑u će se koristiti jedinstveni podatkovni model i rječnik za koje se očekuje da će u potpunosti standardizirati definicije i osigurati metodološku kvalitetu. Granularni podatci su sami po sebi fleksibilni i mogu se kombinirati na različite načine kako bi se osigurali novi proizvodi i usluge te se očekuje da bi se na taj način mogla smanjiti učestalost promjena u zakonodavnom izvještajnom okviru i istodobno smanjiti potreba tijela za ad hoc zahtjevima za podatcima.

Rječnik za integrirano izvještavanje banaka dopunjava Okvir za integrirano izvještavanje.

Kao što je prikazano u Slici 2., sveobuhvatna ESSB‑ova strategija prikupljanja podataka od banaka također predviđa davanje podrške izvještajnim jedinicama pri optimizaciji organizacije informacija pohranjenih na njihovim unutarnjim operativnim sustavima (npr. za računovodstvo, upravljanje rizicima, vrijednosne papire ili depozite) u „ulazni skup”, koji bi zatim bio osnova za ispunjavanje svih primjenjivih izvještajnih zahtjeva na temelju standardiziranih pravila transformacije. S tim ciljem skupina sastavljena od predstavnika ESB‑a, nekih nacionalnih središnjih banaka iz europodručja i bankarske industrije razvija Rječnik za integrirano izvještavanje banaka (BIRD). BIRD po svojem opsegu premašuje statističke skupove podataka ESSB‑a kako bi obuhvatio izvješćivanje u vezi s nadzorom i sanacijom.

Slika 2.

ESSB‑ova strategija prikupljanja podataka od banaka

Napomena: EBA: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, SSM: jedinstveni nadzorni mehanizam i SRM: jedinstveni sanacijski mehanizam.

ESSB provodi analizu troškova i koristi Okvira za integrirano izvještavanje.

U 2018. ESSB je odlučio pokrenuti analizu troškova i koristi IReF‑a u bliskoj suradnji s bankarskom industrijom i ostalim relevantnim dionicima radi procjene učinka inicijative na ponudu i potražnju. Prvi se korak sastojao od kvalitativnog upitnika za procjenu situacije statističkog izvješćivanja u područjima i državama kako bi se utvrdili glavni troškovni činitelji i potencijalne koristi IReF‑a. U 2019. godini je ESSB‑ov Odbor za statistiku procijenio rezultate kvalitativnog upitnika za procjenu situacije i osmislio konkretne scenarije za IReF što se tiče raznih aspekata prikupljanja podataka i izrade statistike. Sljedeći će korak u 2020. biti procjena na temelju upitnika, troškova i koristi tih scenarija. Scenarije su razvile fokusne skupine u koje su bili uključeni ESSB‑ovi stručnjaci za određena područja i, ovisno o odabranom području, predstavnici bankarske industrije. Novi će upitnik počivati na nacrtu IReF‑ove izvještajne sheme kojom će se anketiranima omogućiti da ocijene scenarije na temelju konkretnih prijedloga izvještajnih zahtjeva. ESSB će zatim procijeniti rezultate i, ako oni daju potporu IReF‑u, utvrditi optimalna obilježja koja najbolje odgovaraju industriji i ESSB‑ovim korisnicima i statističarima.

Bude li ishod ukupne analize troškova i koristi zadovoljavajući, ESB-ovo Upravno vijeće može donijeti odluku o nastavku rada na IReF‑u. Nacrt ESB‑ove uredbe pripremit će se za javno savjetovanje prije nego što ona bude donesena i provedena. Zahtjevi koji proizlaze iz IReF‑a bit će obvezujući za sve banke europodručja.


7.2. Nova i poboljšana statistika europodručja

Financijska tehnologija i kriptoimovina

ESB prati fenomen kriptoimovine i financijsku tehnologiju.

Statistika o tehnološkim inovacijama koje se koriste za davanje podrške ili pružanje financijskih usluga (financijska tehnologija) razvija se i unaprjeđuje kako bi se nastavilo ispunjavati potrebe statističkih korisnika u digitalno transformiranom svijetu. Među ostalim, ESB‑ova glavna uprava Statistika početkom 2019. uspostavila je skup internih podataka o kriptoimovini i utvrdila skup pokazatelja koji ponajprije počivaju na javno dostupnim agregiranim podatcima. Taj skup podataka i skup pokazatelja, nakon što su prošli provjeru kvalitete i bili dopunjeni drugim podatcima iz komercijalnih izvora[54], dali su doprinos ESB‑ovu praćenju fenomena kriptoimovine[55]. Upotreba tehnologija velikih podataka omogućila je ESB‑u da stvori automatizirani skup procedura za prikupljanje, postupanje s i integriranje nekoliko skupova prikupljenih podataka o kriptoimovini. Važna je komponenta ovog rada provjera statističke klasifikacije kriptoimovine. Što se tiče financijske tehnologije, premda se u međunarodnim forumima vode rasprave o statističkim definicijama financijske tehnologije kao i o povezanim potrebama za podatcima[56], ESB priprema eksperimentalni skup internih podataka o financijskotehnološkim subjektima u europodručju[57] u skladu sa sličnim inicijativama provedenim u nekim nacionalnim središnjim bankama u europodručju. Cilj je dobiti uvid u veze između financijskog sektora i financijske tehnologije te u mogućnosti koje potonja nudi i rizike koje stvara.

Okvir 7.
Neovisan proces utvrđivanja eurske kratkoročne kamatne stope (€STR)

Nakon dvije godine intenzivnih priprema Eurosustava i izvještajnih banaka, ESB je objavio eursku kratkoročnu kamatnu stopu (€STR) prvi put 2. listopada 2019. (vidi odjeljak 5.1.). €STR, koji obuhvaća veleprodajne troškove eurskoga neosiguranog prekonoćnog pozajmljivanja banaka u europodručju, izračunava i objavljuje statistička funkcija ESB‑a, čime se osigurava da je utvrđivanje kamatne stope neovisno o funkcijama politika ESB‑a. U skladu sa Smjernicom o €STR‑u uspostavljen je kontrolni okvir kako bi se zaštitili integritet i neovisnost procesa utvrđivanja i otklonili svi postojeći ili mogući sukobi interesa.

Smjernicom o €STR‑u uspostavljena je odgovornost ESB‑a za njegovo administriranje kao i zadaće i odgovornosti ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka u odnosu na njihov doprinos postupku utvrđivanja €STR‑a i druge poslovne postupke. U skladu sa Smjernicom o €STR‑u osnovan je interni Odbor za nadzor radi pregleda, osporavanja i izvješćivanja o svim aspektima postupka utvrđivanja €STR‑a. Osim toga, postupak utvrđivanja €STR‑a podliježe redovnim unutarnjim i vanjskim revizijama. Kako bi se osiguralo da su procedure za €STR u skladu s najboljom međunarodnom praksom, IOSCO Načela za financijske referentne vrijednosti prenesena su, kada je to relevantno i prikladno, u Smjernicu o €STR‑u.

Odražavajući aktivnosti na novčanom tržištu 1. listopada 2019., ESB je objavio €STR prvi put 2. listopada 2019. €STR se objavljuje na mrežnim stranicama ESB‑a[58] u 8.00 po srednjoeuropskom vremenu svakoga radnog dana sustava TARGET2 na temelju transakcija provedenih i namirenih prethodnoga radnog dana sustava TARGET2. Ako se nakon objave €STR‑a uoči jedna greška ili više grešaka koje utječu na €STR za više od 2 bazna boda, €STR se revidira i ponovno objavljuje istog dana u 9.00 po srednjoeuropskom vremenu. Nakon tog vremena ne provode se promjene €STR‑a. Odmah nakon što ESB objavi €STR, pružatelji komercijalnih podataka stavljaju €STR na raspolaganje putem tokova tržišnih podataka u realnom vremenu. U svrhu davanja podrške transparentnosti postupka utvrđivanja referentne kamatne stope, ESB periodično objavljuje sažetak informacija o greškama većim od 0,1 baznog boda koje su otkrivene nakon standardne objave i koje ne zadovoljavaju kriterije za ponovnu objavu.

€STR u cijelosti počiva na stvarnim transakcijama u eurima o kojima banke izvještavaju u skladu s uredbom o statistici tržišta novca koja je nedavno izmijenjena kako bi se poboljšala dostupnost visokokvalitetnih statističkih podataka o tržištu novca europodručja.[59] Izvještajne jedinice statistike tržišta novca, kojih je na krajnji datum za podatke u ovom izvješću bilo 50, dostavljaju podatke neizravno putem odgovarajućeg NSB‑a (Deutsche Bundesbank, Banco de España, Banque de France ili Banca d’Italia) ili izravno ESB‑u prije 7.00 po srednjoeuropskom vremenu (vidi Sliku A). Podatci zatim prolaze postupak osiguranja kvalitete, što obuhvaća skup tehničkih provjera, velik broj provjera dosljednosti i skup ciljanih provjera kvalitete statističkih podataka kako bi se utvrdilo koje transakcije, ako postoje, trebaju biti isključene iz izračuna €STR‑a. Proces potvrde transakcija odvija se između 7.15 i 7.45 po srednjoeuropskom vremenu. ESB tijekom tog procesa, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, od izvještajnih institucija traži da provjere jesu li utvrđene transakcije točne.

Slika A

Poslovni proces €STR‑a

Izvor: ESB

  

Okvir 8.
Srednjoročna strategija za statistiku financijskih računa

U 2019. ESSB‑ov je Odbor za statistiku dovršio razvoj nove srednjoročne strategije za tromjesečnu statistiku financijskih računa. Cilj ove inicijative bio je donijeti plan kako dalje razvijati statistiku financijskih računa vodeći računa o novim analitičkim potrebama i kontinuiranim poboljšanjima statističkog kapaciteta (npr. većoj granularnosti podataka) i kako odgovoriti na izazove globalizacije i povećane međunarodne međuovisnosti. Pri oblikovanju srednjoročne strategije provedeno je detaljno ispitivanje analitičkih potreba, izvora podataka i mogućnosti sastavljanja u bliskoj suradnji s korisnicima podataka i stručnjacima iz različitih statističkih područja, npr. sastavljačima statistike platne bilance ili bilančnih podataka monetarnih financijskih institucija.

Strategijom je utvrđeno pet ciljeva koje je potrebno ostvariti u sljedećim godinama. Prvo, na izazove globalizacije za statistiku financijskih računa, koji su povezani s produbljivanjem međunarodne međuovisnosti i ekonomskom integracijom, odgovorit će se većim usklađivanjem te statistike sa statistikom platne bilance i stanjem međunarodnih ulaganja, većom granularnošću podataka o prekograničnim aktivnostima i stavljanjem posebnoga statističkog naglaska na multinacionalna poduzeća. Drugo, potreba dodatnog rasvjetljavanja nebankarskoga financijskog posredovanja bit će zadovoljena detaljnijom raščlambom po sektorima i većom granularnošću podataka o financijskim instrumentima. Treće, povećane analitičke potrebe povezane s razumijevanjem međupovezanosti na makrorazini koja naglasak stavlja na međuovisnost ulaganja i financiranja, kanale prelijevanja politika i lance zaraze bit će ispunjene unaprjeđenjem okvira „od koga kome”, koji pokazuje vezu između vjerovnika i dužnika, s pomoću detaljnije sektorske i/ili geografske raščlambe. Četvrto, statistička analiza sektora stanovništva bit će poboljšana uvođenjem distribucijskih mjera za bogatstvo i zaduženost kućanstava te razvojem analize za utvrđivanje neizravne izloženosti kućanstava temeljnim ulaganjima fondova u vrijednosne papire, vlasničke instrumente i ostalu imovinu (poznato pod nazivom „transparentni pristup” investicijskih fondova). Peto, cilj je strategije povećati upotrebljivost podataka o financijskim računima, na primjer u smislu pravodobnosti i dostupnosti povijesnih podataka.

Aktivnosti za ostvarenje navedenih ciljeva uzimaju u obzir zahtjeve u kontekstu druge faze Inicijative skupine G‑20 o prazninama u podatcima[60] te će se pomoću njih istražiti inicijative u tijeku u ostalim područjima statistike. Faza razvoja, koja je započela u 2019., provodit će se uglavnom u sljedeće tri do pet godina te će obuhvatiti i reviziju postojećih ESB‑ovih statističkih uredaba i smjernica kada je to važno za primjenu novih statističkih rezultata financijskih računa. U okružju koje se brzo mijenja strategiju od samog početka treba promatrati kao dinamičnu i prilagodljivu.

Provedba srednjoročne strategije za statistiku financijskih računa bit će zajednički napor kako bi se suočilo s različitim izazovima na koordiniran način i na temelju jasnog skupa ciljeva, korištenjem mogućnosti koje proizlaze iz promjena u dostupnosti podataka i statističkog kapaciteta te nastojanjem da se zadrži relevantnost statistike financijskih računa i njezina primjerenost svrsi.


8. Istraživanja u ESB‑u

Ekonomskim se istraživanjima daje važan doprinos analizi gospodarskih kretanja i prenošenja intervencija politike te podupire ostvarivanje ciljeva politike. S obzirom na gospodarsko okružje u 2019., dinamika inflacije, financije kućanstva i uzajamno djelovanje monetarne politike, financijske stabilnosti i realnih sektora u gospodarstvu ostali su u središtu istraživačkih prioriteta u 2019.


8.1. Istraživačke mreže ESB‑a

Tri istraživačke grupe i različite istraživačke mreže imaju važnu ulogu u koordinaciji istraživačkih napora unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i održavanju odnosa s akademskim istraživačima. U 2019. tri su istraživačke grupe ESSB‑a iz područja monetarne politike, financijske stabilnosti i konkurentnosti gospodarstava europodručja nastavile organizirati radionice o srodnim pitanjima. Osim toga, Mreža za istraživanje i politiku komunikacija središnjih banaka, u čijem vođenju sudjeluje i ESB, uspostavljena je unutar okvira Centra za istraživanje ekonomskih politika (vidi i odjeljak 11.2.).

Kako uzajamno djeluju monetarne politike i makrobonitetne politike?

Istraživanja u ESB‑u posebnu pozornost stavljaju na makrobonitetne politike i njihovu interakciju s monetarnim politikama. U 2019. je radna skupina proučavala različita prelijevanja između dvije vrste politika, uključujući učinke monetarne politike na financijsku stabilnost i utjecaj makrobonitetne politike na realno gospodarstvo. U 2020. težište će se staviti na optimalnu koordinaciju dviju vrsta politika.[61]

Što nam određivanje cijena na temelju mikropodataka može reći o dinamici inflacije?

Istraživačka mreža PRISMA (analiza određivanja cijena na temelju mikropodataka) proučava ponašanje pojedinih poduzeća pri određivanju cijena i ponašanje pri određivanju cijena u maloprodajnom sektoru na temelju skupova mikropodataka. Istraživanje se bavi odnosom između dinamike određivanja cijena pojedinačnih poduzeća i agregatne inflacije, a osobito proučava utječu li na ponašanje pri određivanju cijena niska inflacija, monetarna politika i stanje poslovnog ciklusa.

Koja je uloga različitosti kućanstava u transmisiji monetarne politike?

Mreža za financije i potrošnju kućanstava (HFCN) dovršila je aktivnosti na trećem valu Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (HFCS), čije se rezultate planira objaviti u 2020. Istraživanje je, među ostalim, proučavalo implikacije različitosti kućanstava za transmisiju monetarne politike, na primjer njegovu ulogu u transmisiji politike kod distribucije dohotka. HFCS je također bilo korišten kao ključan ulazni podatak u mikrosimulacijskim modelima kojima se kvantificiraju učinci scenarija za testiranje otpornosti na stres na kućanstva.

Istraživačka mreža za konkurentnost (CompNet), istraživački forum koji proučava produktivnost i konkurentnost u državama EU‑a, završila je novi krug prikupljanja podataka u cilju poboljšanja obuhvata i međudržavne usporedivosti njezina skupa podataka na razini poduzeća o pokazateljima konkurentnosti. U 2019. je na primjer CompNetov skup podataka bio korišten u studijama o ulozi trgovine i fiskalne politike i politike tržišta rada u realokaciji kapitala i tržišta.

ESB je u 2019. pokrenuo redovnu internetsku anketu radi provedbe projekta prikupljanja podataka o očekivanjima potrošača. Anketa će se provoditi u suradnji s nacionalnim središnjim bankama te će njome biti obuhvaćena očekivanja glede inflacije, tržišta rada, ponašanja potrošnje i štednje te financija potrošača. Ona će ESB‑u omogućiti da proučava ulogu očekivanja potrošača u njihovim ekonomskim i financijskim odlukama.


8.2. Konferencije i publikacije

ESB je ponovo organizirao mnoge konferencije, među ostalim i Forum u Sintri o 20 godina EMU‑a.

ESB je i u 2019. godini organizirao nekoliko istraživačkih događaja na visokoj razini. U 2019. na Forumu ESB‑a o središnjem bankarstvu održanom u Sintri razgovaralo se o lekcijama naučenim tijekom 20 godina ekonomske i monetarne unije (EMU), pri čemu je naglasak stavljen na različit napredak na području ekonomske konvergencije i ulogu fiskalnih i monetarnih politika u makroekonomskoj stabilizaciji (vidi i Okvir 12. u poglavlju 12.). ESB‑ova četvrta Godišnja istraživačka konferencija bavila se inovativnim istraživanjem o temama kao što su sekularna stagnacija, strukture financijskog tržišta i uloga velikih podataka u gospodarstvima. Ostale važne konferencije odnosile su se na strukturne reforme u europodručju, inflacijska kretanja, svjetsku trgovinu, tržišta rada, fiskalnu politiku i upravljanje EMU‑om, ankete o očekivanjima potrošača, napredak glede rodne ravnoteže i napredovanja u karijeri te monetarnu politiku i makrobonitetnu politiku.

ESB je objavio svoja istraživanja u različitim izdavačkim serijama.

U seriji Istraživački radovi ESB‑a u 2019. godini objavljeno je ukupno 129 radova čiji su autori zaposlenici ESB‑a. Osim toga, u ESB‑ovim serijama Povremeni radovi, Statistički radovi i Raspravni radovi objavljene su brojne studije više usmjerene na politike ili metodološke studije. Mnoge su istraživačke aktivnosti ESB‑a također rezultirale objavom radova u znanstvenim časopisima. Osim toga, rezultati istraživanja priopćeni su široj publici, na primjer u 12 članaka objavljenih u ESB‑ovu Istraživačkom biltenu. U Okvirima 9. i 10. sažeto su prikazani rezultati dvaju istraživanja iz 2019.

Okvir 9.
Koncentracija na tržištu, tržišna snaga i dinamičnost zapošljavanja u europodručju

U tijeku je opsežna javna rasprava o tome je li tržišna snaga poduzeća postala prekomjerna u posljednjem desetljeću. Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, u studijama je dokumentiran porast omjera koncentracija poduzeća, pri čemu je tek nekoliko poduzeća imalo veći tržišni udio. S tim u vezi, razina se konkurentnosti smanjila, što je poduzećima omogućilo da povećaju cjenovne marže iznad njihovih graničnih troškova, dok je dinamičnost zapošljavanja oslabjela.

U recentnoj ESB‑ovoj studiji[62] ispitana su povezana kretanja u četiri najveća gospodarstva u europodručju (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj). U njoj nisu izneseni dokazi o porastu tržišne snage poduzeća u tim državama od 1990‑ih. Zapravo, iako su cjenovne marže u odnosu na troškove porasle na razinu iznad 20 % s gotovo 15 % u Sjedinjenim Američkim Državama od 1990‑ih, one su u europodručju blago smanjene (vidi Grafikon A). To je ponajprije rezultat kretanja u prerađivačkoj industriji koja su vjerojatno bila potaknuta učinkom dublje trgovinske i monetarne integracije u europodručju. Nadalje, omjeri koncentracije ostali su uglavnom nepromijenjeni u europodručju proteklih godina, na agregatnoj i na nacionalnoj razini, što je očita razlika u odnosu na kretanja u Sjedinjenim Američkim Državama.

Grafikon A

Kretanja marža u europodručju i Sjedinjenim Američkim Državama

(cjenovne marže u odnosu na troškove proizvodnje)

Izvor: Cavalleri et al. (2019.)
Napomena: Marža od 15 % odgovara vrijednosti bruto marže od 1,15 kao što je prikazano u grafikonu.

Premda se općenito smatra da tržišna snaga smanjuje blagostanje (jer rezultira time da poduzeća povećavaju cijene, a proizvode manje), ona također može imati povoljne učinke u inovativnim sektorima jer izgledi za uživanje tržišne snage najviše potiču poduzeća na inovacije. Doista, u studiji je utvrđeno da je velika koncentracija u visokotehnološkim industrijama povezana s višim stopama rasta ukupne faktorske produktivnosti.

Naposljetku, dinamičnost tržišta rada, mjerena stopama stvaranja i ukidanja radnih mjesta, znatno je oslabjela tijekom protekla dva desetljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, ali ostala je stabilna u europodručju. Ipak, tržište rada u Sjedinjenim Američkim Državama i dalje je znatno dinamičnije od tržišta rada u europodručju. Promatra li se ukupno, u velikim gospodarstvima europodručja nema znakova većih promjena tržišne snage i dinamičnosti zapošljavanja.

  

Okvir 10.
Rodna ravnoteža u napredovanju u karijeri u ESB‑u

Rodna razlika na tržištima rada posljednjih je godina privukla veliku pozornost. U recentnom istraživačkom radu ESB‑a[63] ta se razlika istražuje u središnjem bankarstvu, zanimanju u kojem prevladavaju muškarci. U radu se analizira napredovanje u karijeri muškaraca i žena u ESB‑u na temelju povjerljivih anonimiziranih osobnih podataka o profesionalnom osoblju između 2003. i 2017. U analizi je stavljen naglasak na stručno osoblje u četiri različita platna razreda u usporedivim poslovnim područjima povezanima s ekonomskom analizom, čime je stvoren homogen skup osoblja u smislu ljudskoga kapitala i iskustva.[64]

Studijom je utvrđeno da je prije 2011. vjerojatnost da će žene biti promaknute u viši platni razred bila manja nego kod muškaraca. Razlika je uvelike nestala nakon 2011. kada je ESB poduzeo nekoliko mjera radi davanja podrške rodnoj ravnoteži i dao izjavu za javnost kojom je podržao raznolikost. Grafikon A pokazuje kretanje rodne razlike s obzirom na vjerojatnost promaknuća u viši platni razred u deset godina nakon ulaska u platni razred F/G (početni platni razred za stručno osoblje u ESB‑u). Razlika je deset godina nakon ulaska iznosila 36 % prije 2011., a zatim se smanjila na 8 %.

Grafikon A

Rodna razlika pri promicanju prije i nakon 2011.

(postotci, broj godina nakon ulaska)

Izvor: Hospido, Laeven i Lamo (2019.)
Napomene: Slika pokazuje kretanje rodne razlike s obzirom na prosječnu godišnju vjerojatnost promaknuća iz platnog razreda F/G u deset godina nakon ulaska prije i nakon 2011. Rodna razlika pri promicanju definirana je kao razlika u stopama promaknuća žena i muškaraca.

Podatci za godine nakon 2011. omogućavaju detaljnije istraživanje procesa promicanja. Ono otkriva da su, nakon što su se prijavile za promaknuće, žene u odnosu na muškarce zapravo imale veće izglede za promaknuće. Također, ostvarile su bolje rezultate kada je riječ o kasnijem rastu plaća, što pokazuje da je veća vjerojatnost za promaknuće počivala na zaslugama, a ne na pozitivnoj diskriminaciji.

Međutim, vjerojatnost da će se žene prijaviti za promaknuće bila je isprva niska. Neki dokazi upućuju na to da je takva rodna razlika glede prijava odraz nevoljkosti žena da se prijave onda kada očekuju da će razina konkurentnosti biti visoka. Na primjer, vjerojatnost da će se žene prijaviti bila je manja u natječajima otvorenima za vanjske kandidate ili kada je bila riječ o nadmetanju s većim brojem bližih kolega s relativno visokim plaćama. Kad se sve uzme u obzir, ovi rezultati upućuju na to da u institucionalne napore za poticanja rodne ravnoteže možda treba uključiti mjere usmjerene na smanjenje barijera za žene koje traže i prijavljuju se za moguća promaknuća. (Informacije o ESB-ovim nastojanjima promicanja rodne raznolikosti u 2019. vidi u odjeljku 12.1.)


9. Pravni poslovi i obveze

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a, mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a kao i o izvješćima o ESB‑ovu praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.


9.1. Nadležnost Suda Europske unije glede ESB‑a

Sud Europske unije poništio je odluku latvijskog Ureda za sprječavanje i borbu protiv korupcije u dijelu u kojem zabranjuje g. Ilmārsu Rimšēvičsu obavljanje dužnosti guvernera Latvijas Banka.

Sud Europske unije poništio je 26. veljače 2019. odluku latvijskog Ureda za sprječavanje i borbu protiv korupcije od 19. veljače 2018. u dijelu u kojem zabranjuje g. Ilmārsu Rimšēvičsu obavljanje dužnosti guvernera Latvijas Banka. Zasebne tužbe g. Rimšēvičsa (C‑202/18) i ESB‑a (C‑238/18) protiv te odluke bile su prvi predmeti koje je Sud Europske unije razmatrao na temelju nadležnosti koja mu je dodijeljena člankom 14. stavkom 2. drugim podstavkom Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a). Prvo, Sud Europske unije utvrdio je da zabrana, čak i privremena kao u ovom slučaju, guverneru nacionalne središnje banke da obavlja dužnost predstavlja razrješenje dužnosti i da zbog toga Sud Europske unije treba provesti nadzor zakonitosti te zabrane. Drugo, Sud Europske unije smatrao je da je cilj tužbe predviđene člankom 14. stavkom 2. drugim podstavkom Statuta ESSB‑a poništenje akta nacionalnog prava zbog „posebnoga institucionalnog konteksta” u kojem se ESSB nalazi. Treće, Sud Europske unije zaključio je da Latvija nije dokazala da se razrješenje dužnosti g. Rimšēvičsa temelji na postojanju dovoljnih naznaka da je počinio tešku povredu dužnosti u smislu članka 14. stavka 2. drugog podstavka Statuta ESSB‑a.

Opći sud odbio je tužbu protiv ESB‑a za naknadu štete povezane s mišljenjem ESB‑a izdanim u kontekstu restrukturiranja grčkog duga u 2012.

Opći sud odbio je 23. svibnja 2019. tužbu za naknadu štete koju je protiv ESB‑a podnijelo nekoliko imatelja obveznica (predmet T‑107/17). Zatražena naknada štete odnosila se na korektivni faktor primijenjen na neke grčke državne obveznice u sklopu djelomičnog restrukturiranja grčkoga državnog duga u 2012. Tužitelji su ustvrdili da je ESB, u svojem Mišljenju od 17. veljače 2012. (CON/2012/12), propustio istaknuti nezakonitost predloženog restrukturiranja duga Helenske Republike. ESB‑ovo se Mišljenje odnosilo na nacrt grčkog zakona kojim su klauzule o zajedničkom djelovanju naknadno unesene u državne obveznice uređene grčkim pravom. Opći sud utvrdio je da restrukturiranjem nisu povrijeđena temeljna prava tužitelja na vlasništvo zaštićena člankom 17. Povelje o temeljnim pravima. Sud je također odbio sve ostale tvrdnje tužitelja o nezakonitosti. U skladu s tim zaključio je da ESB nije odgovoran za naknadu štete jer je propustio istaknuti navodnu nezakonitost grčkog zakona u svojem Mišljenju. Na presudu je podnesena žalba pred Sudom.

Opći je sud odlučio da je procjena ESB‑a o propasti ili vjerojatnosti propasti kreditne institucije pripremni akt koji se ne može pobijati pred sudovima EU‑a.

Opći je sud 6. svibnja 2019. u dva različita slučaja (T‑283/18 Bernis i dr. protiv ESB‑a i T‑281/18 ABLV Bank protiv ESB‑a) odlučio da je procjena o „propasti ili vjerojatnosti propasti” donesena u kontekstu sanacije kreditne institucije pripremna mjera koja ne podliježe neovisnom sudskom nadzoru. U tim su slučajevima tužbe podnijeli kreditna institucija i njezini izravni i neizravni dioničari protiv procjene ESB‑a o tome da ABLV Luxembourg propada ili je vjerojatno da će propasti u smislu članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenoga sanacijskog mehanizma i Jedinstvenog fonda za sanaciju. Opći je sud potvrdio stajalište ESB‑a da takvu procjenu treba smatrati samo pukom činjeničnom ocjenom koja ne proizvodi pravni učinak i koju se stoga ne može pobijati pred sudovima EU‑a.

Sud Europske unije potvrdio je ESB‑ovu isključivu nadležnost u području nadzora svih kreditnih institucija unutar SSM‑a.

Sud Europske unije 8. svibnja 2019. u predmetu C‑450/17 P (Landeskreditbank Baden‑Württemberg protiv ESB‑a) potvrdio je presudu Općeg suda kojom je taj sud odbio tužbu za poništenje odluke ESB‑a. ESB je u toj odluci obavijestio Landeskreditbank da na temelju članka 6. stavka 4. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija njegov značaj podrazumijeva to da podliježe samo njegovu nadzoru, koji on ne dijeli s jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM). Tužbu Landeskreditbanka protiv te odluke Opći je sud odbio. Sud Europske unije potvrdio je da ESB ima isključivu nadležnost u području nadzora svih kreditnih institucija na temelju članka 4. Uredbe br. 1024/2013. Nacionalna nadležna tijela pomažu ESB‑u u izvršavanju zadaća koje su mu dodijeljene Uredbom br. 1024/2013, decentraliziranom provedbom nekih od tih zadaća u odnosu na kreditne institucije koje su manje značajne u smislu članka 6. stavka 4. prvog podstavka te uredbe.

Sud Europske unije djelomično je izmijenio odluku Općeg suda priznavši dioničarima kreditne institucije aktivnu procesnu legitimaciju za podnošenje tužbe protiv odluke ESB‑a o oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga toj kreditnoj instituciji.

Sud Europske unije 5. studenoga 2019. djelomično je izmijenio odluku Općeg suda priznavši dioničarima kreditne institucije aktivnu procesnu legitimaciju za podizanje tužbe pred sudovima EU‑a protiv odluke ESB‑a o oduzimanju odobrenja za pružanje bankovnih usluga toj kreditnoj instituciji (spojeni predmeti C‑663/17 P, C‑665/17 P i C‑669/17 P, Trasta Komercbanka i dr. protiv ESB‑a). Prihvativši tužbu ESB‑a Sud Europske unije prvi je put donio odluku o dopuštenosti tužbe za poništenjem koju su dioničari kreditne institucije podigli protiv nadzorne odluke ESB‑a upućene na kreditnu instituciju u kojoj oni imaju dionice. Sud Europske unije odlučio je da se odluka izravno ne odnosi na dioničare u smislu članka 263. četvrtog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije i da se slijedom toga tužba podignuta u njihovo ime odbija kao nedopuštena. Sud Europske unije također je odlučio da tužbu koju je u ime Trasta Komercbanka podnio pravni zastupnik bivše uprave treba smatrati dopuštenom radi poštovanja prava na djelotvornu sudsku zaštitu u smislu članka 47. Povelje o temeljnim pravima.


9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim aktima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a. Mišljenja ESB‑a o predloženim aktima EU‑a objavljuju se i u Službenom listu Europske unije.

ESB je 2019. donio šest mišljenja o predloženim aktima Unije i 40 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz svojeg područja nadležnosti.

Jasni i važni slučajevi propuštanja savjetovanja

Zabilježeno je osam slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini, pri čemu se sedam slučajeva smatra jasnima i važnima[65]. S ESB‑om se nisu savjetovala: (i) bugarska tijela o zakonu o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama u vezi s nadzornim ovlastima Българска народна банка (bugarska središnja banka) i njezine ovlasti za izricanje administrativnih kazni, (ii) talijanska tijela o zakonodavnoj uredbi o hitnim fiskalnim pitanjima i ostalim hitnim potrebama, (iii) litvanska tijela o zakonu o porezu na dobit sudionika na financijskom tržištu, (iv) portugalska tijela o zakonu o izmjeni odredaba o čuvanju bankovne tajne u kontekstu parlamentarnih istražnih odbora i utvrđivanju otkrivanja informacija o poslovima koji uključuju korištenje javnih sredstava u kreditnim institucijama te o zakonu o reformi i proširenju državnog sustava organizacije i informiranja (engl. State’s Organisation and Information System, SOIS), (v) rumunjska tijela o zakonu o izmjeni Statuta Banca Naţională a României u vezi s držanjem pričuva zlata kojima upravlja Banca Naţională a României i (vi) švedska tijela o zakonu o obvezama određenih kreditnih institucija i podružnica da pružaju gotovinske usluge. Nije zabilježen nijedan slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja u vezi s predloženim pravnim aktima Europske unije.

ESB je donio mišljenja o predloženim aktima EU‑a i o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima EU‑a o okviru upravljanja za proračunski instrument za konvergenciju i konkurentnost za europodručje, sklapanju Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i imenovanju novog predsjednika ESB‑a i novih članova Izvršnog odbora ESB‑a.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na nacionalne središnje banke, uključujući: reforme upravljačke strukture u Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique, ciparskoj središnjoj banci, Banca d’Italia, Latvijas Banka i Banco de Portugal, sudjelovanje Българска народна банка (bugarska središnja banka) u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, financijsku neovisnost ciparske središnje banke, zahtjeve za lobiranje koji se primjenjuju na Česká národní banka, vlasništvo nad talijanskim pričuvama zlata, ulogu Banque centrale du Luxembourg u zaštiti eura od krivotvorenja i provjeri autentičnosti eurokovanica, nadzor nad platnim uslugama u malteškoj središnjoj banci, zahtjeve glede slobode informiranja koji se primjenjuju na De Nederlandsche Bank, plaće izvršnih direktora i višeg rukovodstva Narodowy Bank Polski, revizorske zahtjeve koji se primjenjuju na Banco de Portugal, odgovornost Banka Slovenije za izvanredne mjere koje se odnose na otpise banaka i dodjelu novih zadaća nacionalnim središnjim bankama koje se odnose na nadzor zajmodavaca mikrokredita (Bank of Greece), kreditne urede (malteška središnja banka) i usklađenost kreditnih institucija sa zahtjevima koji se odnose na restrukturiranje kredita nominiranih u švicarskim francima (Banka Slovenije).

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na bonitetna pitanja i pitanja financijskog nadzora, uključujući: uspostavu mehanizma bliske suradnje između ESB‑a i Hrvatske narodne banke unutar okvira jedinstvenoga nadzornog mehanizma, reforme institucionalnog okvira za nadzor bankarskog i financijskog sektora u Austriji, Latviji i Portugalu, reforme institucionalnog okvira za makrobonitetni nadzor u Portugalu i Španjolskoj, reforme nadzora subjekata koji stječu i prodaju kredite (uključujući neprihodonosne kredite) u Cipru, davatelja mikrokredita u Grčkoj i kreditnih ureda na Malti i razmjenu informacija između ESB‑a i danskih tijela u vezi sa sprječavanjem pranja novca.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na sredstva plaćanja, uključujući ograničenja glede podizanja gotovine u Grčkoj, Španjolskoj i Nizozemskoj, zabranu novčanice od 500 € u Danskoj i proširenje pružanja gotovinskih usluga u Švedskoj.

ESB je donio mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini koji se odnose na bankovne i financijske propise, uključujući: pravni okvir za pokrivene obveznice u Estoniji, sustav jamstava za sekuritizacije neprihodonosnih kredita koje su odobrile kreditne institucije u Grčkoj, zaštitu glavnog boravišta u Grčkoj i Irskoj, ograničenja prijenosa hipotekarnih kredita u Irskoj i Poljskoj, posebne poreze ili doprinose koji se primjenjuju na banke i/ili financijske institucije u Litvi, Rumunjskoj i Slovačkoj, makrobonitetne alate za hipoteke u Luksemburgu, zahtjeve koji se primjenjuju na politiku remuneriranja financijskih društava u Nizozemskoj, referentne vrijednosti kamatnih stopa za potrošačke kredite u Rumunjskoj i restrukturiranje kredita u švicarskim francima u Sloveniji. ESB je također izdao mišljenja o učinku prijedloga nacionalnih propisa iz područja kibersigurnosti na tržišne infrastrukture i kreditne institucije u Cipru i Španjolskoj.


9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93 i 3604/93. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU‑a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s ESB‑ovim Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora. Takva kupnja ne smije postati oblik neizravnoga monetarnog financiranja javnog sektora.

Zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora uglavnom su poštivane.

ESB‑ovo praćenje poštivanja u 2019. potvrdilo je da su članci 123. i 124. Ugovora uglavnom poštivani.

Praćenje poštivanja u 2019. pokazalo je da većina nacionalnih središnjih banaka ima politiku remuneriranja depozita javnog sektora koja je u potpunosti u skladu s gornjim granicama za remuneraciju. Međutim, nekoliko nacionalnih središnjih banaka mora osigurati da stopa remuneracije za depozite javnog sektora ne bude viša od gornje granice.

S obzirom na zabrinutosti iznesene u Godišnjem izvješću ESB‑a za 2014. i sljedeće godine, ESB je nastavio pratiti programe koje je pokrenula Magyar Nemzeti Bank u 2014. i 2015. Magyar Nemzeti Bank nastavila je u 2019. poduzimati mjere za ublažavanje zabrinutosti ESB‑a u vezi s opsegom njezina sudjelovanja u Pallas Athéné Public Thinking Programme. Međutim, ovaj slučaj ne bi smio biti presedan. ESB će nastaviti pratiti uključenost Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane Magyar Nemzeti Bank u studenome 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Smanjenje imovine povezane s Irish Bank Resolution Corporation od strane irske središnje banke tijekom 2019. putem prodaje dugoročnih obveznica s promjenjivom kamatnom stopom važan je korak u smjeru potrebnoga potpunog rješavanja pitanja te imovine. Nastavak prodaje odgovarajućom dinamikom dodatno bi ublažio trajna i ozbiljna pitanja monetarnog financiranja.


10. ESB u međunarodnom kontekstu i kontekstu Europske unije

Tijekom 2019. godine ESB je nastavio bliski dijalog s različitim europskim institucijama, uključujući Europski parlament, koji ima ključnu ulogu u pozivanju ESB‑a na odgovornost za odluke koje donosi. U kontekstu međunarodnih foruma ESB se konstruktivno uključivao u rasprave država članica skupine G‑20 vezane uz globalne gospodarske izglede, dok je pri Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) aktivno pridonosio europskoj perspektivi u odnosu na pitanja o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu te MMF‑ovu preispitivanju politika koje se odnose na nadzorni i kreditni okvir. ESB diljem svijeta nastavlja surađivati sa središnjim bankama izvan Europske unije i pružati im pomoć.


10.1. ESB‑ova odgovornost prema javnosti

Odgovornost je neodvojiv dio neovisnosti.

Ugovor o funkcioniranju Europske unije ESB‑u daje jasan mandat da održava stabilnost cijena na europodručju i osigurava mu neovisnost u primjeni odgovarajućih instrumenata u svrhu postizanja tog cilja. Zaštita ESB‑ova mandata i neovisnosti Ugovorom postignuta je demokratskim postupkom. Zahvaljujući svojoj neovisnosti ESB može izvršavati zadaće bez političkih pritisaka i kratkoročnih razmatranja koja bi ga mogla odvratiti od ispunjavanja njegova mandata. No odgovornost čini neodvojiv dio neovisnosti, pa ESB ima obvezu osigurati legitimnost svojih odluka objašnjavajući ih javnosti i njezinim izabranim zastupnicima. Uz to, ESB‑ove odluke sudski nadzire Sud Europske unije. Drugim riječima, neovisnošću i odgovornošću omogućuje se i osigurava ESB‑ovo djelovanje u skladu s mandatom. U okružju u kojem neovisnost središnjih banaka ponovno zaokuplja pozornost javnosti članovi Izvršnog odbora ESB‑a održali su tijekom protekle godine nekoliko govora o vezi između neovisnosti i odgovornosti.[66]

ESB je odgovoran Europskom parlamentu putem nekoliko kanala.

Europski parlament ima središnju ulogu u pozivanju ESB‑a na odgovornost. Protekle je godine Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON) održao tri redovna saslušanja predsjednika ESB‑a, uključujući i prvo saslušanje Christine Lagarde (vidi Sliku 3. dolje).[67] U siječnju 2019. predsjednik Mario Draghi sudjelovao je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2017. godinu, nakon čega je Europski parlament objavio rezoluciju. ESB je zatim objavio svoj odgovor na rezoluciju. ESB je 2019. zaprimio 28 pisama članova Europskog parlamenta s pitanjima, a odgovori na ta pitanja objavljeni su na mrežnim stranicama ESB a, što je za ESB bila prilika da objasni svoj stav o velikom broju tema. ESB je za svoje aktivnosti nadzora banaka odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću EU‑a.[68] Osim toga, Europski revizorski sud i ESB sklopili su memorandum o razumijevanju kojim se uspostavljaju praktični mehanizmi dijeljenja informacija između dvije institucije u odnosu na reviziju ESB‑ovih nadzornih zadaća.

Slika 3.

Broj pitanja postavljenih predsjedniku ESB‑a tijekom redovnih saslušanja ECON‑a u 2019. prema temi

Izvor: izračun zaposlenika ESB-a

U 2019. zabilježena je najveća podrška euru u povijesti.

U 2019. godini, u kojoj se obilježavala 20. godišnjica uvođenja eura, ankete Eurobarometra pokazale su da je podrška građana europodručja euru dosegnula novi vrhunac, pri čemu je 75 % ispitanika izrazilo podršku jedinstvenoj valuti. Riječ je o ohrabrujućem trendu za ESB, koji će i dalje osnaživati dijalog s građanima i njihovim zastupnicima.


10.2. Međunarodni odnosi

G‑20

Prošle su godine rasprave na razini skupine G‑20 pod japanskim predsjedništvom bile usredotočene na globalne gospodarske izglede i mjere politike koje se mogu primijeniti kako bi se riješilo pitanje sinkroniziranog usporavanja gospodarstva u uvjetima geopolitičke nesigurnosti, trgovinskih sukoba i smanjenog prostora za djelovanje makroekonomskih politika. Na svakom sastanku država članica skupine G‑20 raspravljalo se o trgovinskim napetostima, no postignut je tek ograničen napredak. Iako su čelnici država iskazali jednaku zabrinutost u odnosu na rizike koji prijete globalnom gospodarstvu, bili su podijeljeni oko niza tema, uključujući potrebu za daljnjim djelovanjem u svrhu sprečavanja klimatskih promjena. Države članice skupine G‑20 nastavile su podržavati snažan, održiv, uključiv i uravnotežen rast kako bi unaprijedile srednjoročne gospodarske izglede. Skupina je potvrdila da je postignut napredak na području planiranih financijskih regulatornih reforma, no utvrdila je i da postoje izazovi koje je potrebno riješiti, uključujući rizike koji proizlaze iz nebankarskoga financijskog posredovanja. Osim toga, skupina je potaknula značajan napredak na području međunarodne porezne suradnje s ciljem zaključivanja sporazuma do kraja 2020. godine.

Poduzeti su i daljnji koraci povezani s izvješćem Skupine eminentnih osoba za globalno financijsko upravljanje, inicijative skupine G‑20, pod nazivom „Making the Global Financial System Work for All”, pri čemu je u 2019. godini fokus na pitanjima razvoja. Rad se nastavlja pod aktualnim predsjedanjem skupinom G‑20. Između ostalog, prijedlog Skupine eminentnih osoba za globalno financijsko upravljanje koji se odnosi na unaprjeđenje globalne financijske otpornosti od posebnog je interesa za ESB.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

ESB je nastavio aktivno sudjelovati u raspravama o međunarodnom monetarnom i financijskom sustavu u MMF‑u i na ostalim forumima, promičući perspektivu središnje banke u odnosu na zajednička europska stajališta. Ključna tema rasprave u 2019. bili su resursi Fonda. ESB podupire opremljenost MMF‑a adekvatnim sredstvima kao ključnu sastavnicu mreže globalne financijske sigurnosti. U listopadu 2019. članice MMF‑a podržale su paket mjera vezanih uz resurse MMF‑a i reformu upravljanja, pri čemu su izrazile podršku održavanju trenutačne razine resursa udvostručenjem novih sporazuma o zaduživanju i dodatnim privremenim krugom bilateralnih zajmova nakon 2020. Paket mjera trebao bi biti usvojen tijekom 2020. kako ne bi došlo do smanjenja resursa MMF‑a. Izvršni odbor MMF‑a predložio je Odboru guvernera rezoluciju kojom zaključuje 15. opću reviziju kvota bez povećanja kvota, a koja je usvojena u veljači 2020. Do sredine prosinca 2023. trebala bi se završiti 16. opća revizija kvota kojom će se preispitati adekvatnost kvota i nastaviti proces reforme upravljanja MMF‑om.

MMF je nastavio niz važnih preispitivanja politika koje se odnose na nadzorni i kreditni okvir. Prije svega, završio je posljednje preispitivanje uvjeta i oblikovanja programa koje podržava Fond, pri čemu je izvješće Odbora za međunarodne odnose Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) pomoglo oblikovati europsko stajalište. Preispitivanjem je preporučeno da se povećaju realističnost, postupnost i štedljivost u primjeni uvjeta programa uz oštriju analizu održivosti duga te uz osiguravanje snažne nacionalne odgovornosti i uzimanje u obzir okolnosti u kojima se pojedine zemlje nalaze. Nadalje, postignut je napredak u preispitivanju okvira za održivost duga za države sa značajnim pristupom međunarodnim tržištima kapitala. Osim toga, MMF je započeo petogodišnje sveobuhvatno preispitivanje nadzora i preispitivanje Programa procjene financijskog sektora (FSAP).

Suradnja središnjih banaka na međunarodnoj razini

ESB nastavlja globalnu suradnju sa središnjim bankama izvan Europske unije. U toj se suradnji odražava globalni interes za stavove, analitičke okvire i radne procese ESB‑a. Rasprave na razini zaposlenika, koje su uključivale i tvorce politika, obuhvaćale su temeljne zadaće ESB‑a kao i tehnička pitanja i pitanja vezana uz upravljanje. Dodatno su se razvijali odnosi s ključnim afričkim, azijskim i latinoameričkim središnjim bankama na temelju postojećih bilateralnih memoranduma o razumijevanju, a suradnja s regionalnim organizacijama i MMF‑om nastavila se na temelju postojećih aranžmana. Uz to, u studenome se u Kolumbiji održao dijalog o politikama na visokoj razini između Eurosustava i središnjih banaka iz Latinske Amerike.

Kao institucija EU‑a, ESB je ciljanim raspravama sa središnjim bankama u državama zapadnog Balkana koje rade na pridruživanju nastavio pridonositi procesu proširenja EU‑a. U tu svrhu kao glavna platforma služi niz regionalnih radionica u sklopu kojih se, kad god je to moguće, u bliskoj suradnji s nacionalnim središnjim bankama EU‑a organiziraju rasprave. Osim toga, u ožujku 2019. pokrenut je program kojim se mogu koristiti spomenute središnje banke, a koji financira EU. Cilj je tog programa osnažiti sposobnosti središnjih banaka na zapadnom Balkanu kako bi se u konačnici integrirale u ESSB.

Okvir 11.
Implikacije Brexita

Iako ne sudjeluje u pregovorima, ESB je pomno pratio razvoj događaja povezanih s Brexitom i procjenjivao rizike koje mogući scenariji donose za gospodarstvo i financijski sustav europodručja. ESB je poduzeo korake kako bi osigurao svoju operativnu spremnost prije izvorno planiranog datuma završetka postupka predviđenog člankom 50., tj. 29. ožujka 2019., kao i prije krajnjih rokova predviđenih višestrukim produljenjima razdoblja za provedbu postupka na temelju članka 50. (12. travnja 2019., 31. listopada 2019. i 31. siječnja 2020.). Nakon urednog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije 31. siječnja 2020. ESB se usredotočio na praćenje pregovora o budućem odnosu Europske unije i Ujedinjene Kraljevine te procjenu posljedica Brexita na financijski sektor Europske unije, posebice u odnosu na potrebu za dovršenjem unije tržišta kapitala.

Analize prikazane u izdanjima Pregleda financijske stabilnosti ESB‑a objavljenima u svibnju i studenome 2019. bavile su se rizicima koji proizlaze iz potencijalnog scenarija koji obuhvaća Brexit bez sporazuma te mjerom do koje je privatni sektor pripremljen za takav slučaj.

Na području nadzora banaka ESB i nacionalna nadzorna tijela nastavili su s obavještavanjem o nadzornim očekivanjima u odnosu na pitanja povezana s Brexitom, procjenjivali operativnu spremnost banaka za scenarij bez sporazuma, završili većinu postupaka izdavanja odobrenja povezanih s Brexitom i pratili provedbu planova banaka u odnosu na Brexit (vidi Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2019.).

U ožujku 2019. Bank of England odlučila je ponuditi pozajmice eura bankama iz Ujedinjene Kraljevine u sklopu tjednih operacija na temelju stalno raspoložive linije za ugovore o razmjeni s ESB‑om. U povezanom priopćenju za javnost Eurosustav je izrazio svoju spremnost da pozajmi funte sterlinga bankama s europodručja bude li za to potrebe. ESB dosad nije proveo nijednu operaciju pozajmljivanja funte sterlinga. Na saslušanju u Europskom parlamentu u rujnu 2019. predsjednik ESB‑a Mario Draghi istaknuo je kontinuiranu suradnju između ESB‑a i Bank of England u rješavanju svih mogućih okolnosti, uključujući i Brexit bez sporazuma.

Do krajnjeg datuma za podatke u ovom izvješću obje su strane ratificirale sporazum o povlačenju i započelo je prijelazno razdoblje.


11. Unaprjeđenje komunikacije

„ESB treba slušati i razumjeti ljude jer valuta je javno dobro koje pripada ljudima.” – Predsjednica Christine Lagarde

Komunikacija je ključan element ESB‑ova instrumentarija politika. Informiranje stručnjaka za financijska tržišta o aktualnoj politici i očekivanom smjeru budućih odluka ojačalo je djelotvornost ESB‑ovih politika. Postoje iscrpni dokazi o uspješnosti ESB‑ove komunikacije s financijskim tržištima i stručnjacima. Povezivanje sa širom javnošću predstavlja novu granicu u komunikaciji središnjih banaka. Središnje banke, uključujući ESB, moraju nastojati da ih ljudi kojima u konačnici služe bolje razumiju. Ključno je u tome ponovno zadobiti povjerenje javnosti u ESB, pogotovo u uvjetima povećane javne pozornosti i kontroverznih rasprava o ESB‑ovim odlukama vezanim uz politike.

S obzirom na promjenu vodstva ESB‑a u 2019. godini ESB‑ova komunikacija s javnostima izvan tradicionalne skupine stručnjaka i specijalista za financijska tržišta dobila je dodatan poticaj. ESB je uložio napore u dodatno unaprjeđenje svojih komunikacija kako bi postigao bolje razumijevanje i objasnio zašto su njegovi postupci važni za ljude i njihove živote. Osim toga, nastavila su se nastojanja da se dopre do društvenih skupina koje nisu tradicionalno bile fokus ESB‑ovih komunikacija, poput mladih ili organizacija civilnog društva, te se počela obraćati pomnija pozornost na probleme šire javnosti. Kad je riječ o budućem razdoblju, postoji velik potencijal u povezivanju ESB‑a s temama koje su posebno važne široj javnosti, a to su nejednakost, digitalne valute i klimatske promjene, te u pružanju jasnih odgovora o načinu na koji ESB može, u granicama svojeg mandata, dati svoj doprinos u tim područjima. Komunikacija će biti ključan element u preispitivanju strategije monetarne politike ESB‑a.


11.1. Inovacija u ESB‑ovim komunikacijama

ESB se služi inovativnim oblicima komunikacije u svrhu dopiranja do šire i mlađe javnosti.

Primjerice, početkom 2019. godine pokrenuo je kampanju u suradnji s popularnom aplikacijom QuizClash u sklopu inicijativa kojima se obilježavala 20. godišnjica uvođenja eura. Natjecanje #EUROat20 bilo je usmjereno podizanju svijesti i povećanju razumijevanja ESB‑ove misije, posebice među mladima. Više od 1,6 milijuna ljudi diljem Europske unije sudjelovalo je u kvizu i učilo o pitanjima vezanima uz euro i ESB u interakciji u obliku igre.

Natjecanje #EUROat20 na aplikaciji QuizClash

Povećanje važnosti ESB‑a u široj javnosti povezivanjem ESB‑ova rada s temama koje javnost zanimaju uz primjenu jednostavnih i pristupačnih poruka

Iako je kampanja bila vrlo uspješna u smislu dosega, ukazala je i na određene pogrešne predodžbe i praznine u znanju povezane s ESB‑ovim institucionalnim ustrojem i misijom. To je pokazalo da ESB treba popuniti takve praznine povezivanjem svojega rada s temama koje javnost zanimaju uz primjenu jednostavnih i pristupačnih poruka. U rujnu 2019. objavljen je novi niz jednominutnih videozapisa pod nazivom „ESB objašnjava”, u kojima zaposlenici ESB‑a jednostavnim i pristupačnim jezikom objašnjavaju određene teme kao što su kriptoimovina ili odgovornost te opisuju zašto je njihov rad važan za javnost. Videozapisi su dostupni na ESB‑ovu profilu na Instagramu, koji je sam po sebi inovacija usmjerena na povećanje razumijevanja ESB‑a među širim javnostima, a u 2019. obilježio je prvu godinu postojanja.

U rujnu 2019. ESB je također pokrenuo mjesečni ESB‑ov podcast. ESB je brzorastuću popularnost podcasta prepoznao kao priliku da se poveže s novim javnostima uključujući se u dubinske rasprave o ključnim pitanjima važnima za ESB u neformalnijem tonu.

Tijekom 2019. u ESB‑ovim komunikacijama poduzet je napor kako bi se obuhvatile teme i trendovi koji nisu povezani s temeljnom monetarnom politikom, a koji su važni za ESB i građane europodručja. Primjerice, u svibnju je ESB pokrenuo mrežnu stranicu o klimatskim promjenama. Spomenuta mrežna stranica sadržava informacije o koracima koje ESB poduzima kako bi ublažio klimatske promjene, a na njoj su navedene interne inicijative i relevantne publikacije (vidi također Okvir 3.).

Cilj ESB‑a da komunicira s laicima također podrazumijeva povećanu primjenu nacionalnih jezika kako bi izgradio bliži odnos s građanima europodručja. Da bi to postigao, a istodobno održao troškovnu učinkovitost, ESB je usvojio tehnologiju strojnog učenja radi podržavanja internih prevoditeljskih procesa.

Profili Christine Lagarde na društvenim mrežama Twitter i LinkedIn više su nego udvostručili ESB‑ov doseg, na više od 2,5 milijuna pratitelja.

Dolaskom Christine Lagarde na čelo ESB‑a u studenome 2019. vidljivo se proširio digitalni otisak i doseg Banke. Primjerice, osobni profili Christine Lagarde na društvenim mrežama Twitter i LinkedIn, na kojima je ESB već prisutan kao institucija, više su nego udvostručili ESB‑ov doseg, na više od 2,5 milijuna pratitelja. Osim toga, prisutnošću gđe Lagarde na kineskoj platformi Weibo pridruženo je još 5,8 milijuna pratitelja. Spomenuti profili snažno pojačavaju napore ESB‑a u postizanju boljeg razumijevanja.


11.2. Analitika u svrhu povećanja učinka ESB‑ovih komunikacija

Podatci i analitika u srži oblikovanja ESB‑ovih komunikacijskih aktivnosti na temelju dokaza

Da bi se postigla djelotvornost i željeni učinak komunikacija ESB‑a ključno je bolje razumjeti tko su ciljane skupine kojima se ESB obraća, kakav sadržaj kod takvih skupina nailazi na odjek te koji su najkorisniji kanali kojima se do njih može doprijeti. Uz to, potrebna je dublja analiza cijeloga komunikacijskog procesa, tj. analiza događaja koji se odvijaju između slanja i primanja poruka središnje banke, povezane dinamike i mehanizama primanja povratnih informacija te uloge posrednika kao što su mediji i financijska tržišta. U konačnici, uz pomoć napredne analitike ESB može dobiti iscrpan uvid u uspješnost svojih komunikacijskih napora, pri čemu može saznati dopiru li njegove poruke uistinu do ciljanih skupina i dovode li do promjene stavova ili većeg povjerenja.

U 2019. godini ESB je intenzivirao aktivnosti internog istraživanja i analitike i proširio vanjsku istraživačku suradnju.

Studija ESB‑a pokazuje da mladi površno razumiju ESB te da imaju manjak interesa za gospodarska i financijska pitanja.

U svrhu dobivanja uvida u način na koji pripadnici šire javnosti, a posebice mladi, reagiraju na njegovu komunikaciju, ESB je pokrenuo studiju fokusnih skupina među sudionicima u dobi između 18 i 35 godina u šest država europodručja. Osim procjene osviještenosti i znanja o ESB‑u te percepcije ESB‑a među mladima, cilj je istraživanja bio utvrditi za koje teme povezane s gospodarskim, financijskim i društvenim pitanjima postoji interes, ali i prepoznati preferirane načine povezivanja. Studija ESB‑a pokazala je ne samo da mladi vrlo površno razumiju ESB, nego i da je njihovo zanimanje za gospodarska i financijska pitanja ograničeno. Za njih su relevantnija pitanja kao što su klimatske promjene i društvena odgovornost. Istraživanje je također pokazalo da većina mladih preferira povezivanje s ESB‑om putem društvenih medija koji su, uz njihove vlastite društvene mreže (usmena predaja), njihovi glavni izvori informacija.

Uspješna „slojevita” prezentacija temeljnih poruka iz publikacija ESB‑a trebala bi privući veći interes.

S ciljem procjene vlastitih komunikacijskih napora ESB je također ispitao i analizirao kako najbolje prezentirati informacije na digitalnim platformama. Primjerice, u publikacijama primjenjuje „slojevit” pristup, pa je objava ključnih ESB‑ovih izvješća nadopunjena odredišnim stranicama na ESB‑ovim mrežnim stranicama i kampanjama na društvenim medijima, čime svoje podatke čini pristupačnijima, vizualno ih približava korisnicima te olakšava njihovo razumijevanje. Rezultati istraživanja empirijski dokazuju da je takav pristup uspješan jer potiče više ljudi da pristupe samoj publikaciji, a, kad joj pristupe, provode 50 % više vremena čitajući je. Takva saznanja pružaju temelj za buduću, prilagođenu komunikaciju.

Nova odredišna stranica za Pregled financijske stabilnosti ESB‑a

Plodna interakcija s članovima akademske zajednice s ciljem promicanja interdisciplinarnog istraživanja o komunikaciji središnjih banaka

Kako bi proširio i produbio istraživačke napore povezane s komunikacijom središnjih banaka, ESB je pokrenuo Mrežu za istraživanje i politike povezane s komunikacijom središnjih banaka, čiji je supredsjedatelj i koja je pokrenuta u sklopu Centra za istraživanje ekonomskih politika (vidi također odjeljak 8.1.). U listopadu 2019. ESB je organizirao dvodnevnu radionicu mreže koja je okupila stručnjake za komunikaciju iz ESB‑a i drugih središnjih banaka, analitičare financijskih tržišta, novinare i članove akademske zajednice iz različitih disciplina kao što su ekonomija, psihologija i sociologija. Rasprave su bile usredotočene na rizike i mogućnosti koje donosi komunikacija sa širom javnosti, granice transparentnosti središnjih banaka te na mijenjajuću ulogu medija kao posrednika komunikacije središnjih banaka. U tom kontekstu ESB je u listopadu 2019. postao prva, a zasad i jedina središnja banka koja je na raspolaganje stavila prethodno sastavljen, jednostavan i redovito ažuriran skup podataka koji sadržava sve govore svojih tvoraca politika. Namjera je ESB‑a objavom spomenutog skupa podataka potaknuti i olakšati nova istraživanja svojih komunikacija, primjerice tekstualnom analizom.


12. Organizacija i dobro upravljanje

ESB je institucija EU‑a u samom srcu Eurosustava i jedinstvenoga nadzornog mehanizma za koju radi više od 3 500 zaposlenika iz cijele Europe. Predan je tomu da inspirira i potiče svoje zaposlenike te radi na njihovu razvoju, a u 2019. godini nastavio je poticati raznolikost i uključenost kao ključne pokretače bolje organizacijske učinkovitosti. Osim toga, ESB je dodatno ojačao svoju predanost najvišoj razini integriteta i standarda upravljanja. Stupanje na snagu jedinstvenoga Kodeksa ponašanja za visoke službenike ESB‑a 1. siječnja 2019. bilo je važan korak u tom smislu. Zadnje, ali ne i manje važno, 2019. godine ESB je ponosno proslavio 20. godišnjicu uvođenja eura, valute koju rabi 340 milijuna Europljana (vidi Okvir 12.).


12.1. Postizanje izvrsnosti vodstvom, uključenošću i razvojem zaposlenika

Poticanje raznolikih timova i uključivo ponašanje ključni su kako bi ESB mogao postići najbolje moguće rezultate za svoje zaposlenike i EU. Zbog toga su raznolikost, poštovanje, etična kultura i dobrobit zaposlenika ESB‑ovi strateški ciljevi.

Raznolikost i uključenost ključni su pokretači poboljšane organizacijske učinkovitosti.

ESB je u 2019. nastavio poticati raznolikost i uključenost kao ključne pokretače poboljšane organizacijske učinkovitosti. ESB ima nekoliko dugotrajnih mreža za raznolikost, koje često surađuju s glavnom upravom Ljudski potencijali u svrhu ispunjavanja potreba povezanih sa svim aspektima raznolikosti. Prošle je godine osnovana nova ESB‑ova profesionalna mreža pod nazivom DiversAbility, koja okuplja osobe s dugoročnim poteškoćama povezanima sa zdravljem i osobe koje ih podupiru.

Na razini Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) ESB i dalje razmjenjuje najbolje prakse povezane s raznolikošću i uključenošću s nacionalnim središnjim bankama i nacionalnim nadzornim tijelima, a jedan od primjera bio je četvrti godišnji sastanak mreže za raznolikost ESSB‑a i SSM‑a čiji je domaćin bila Bundesbank u gradu Eltville am Rhein u rujnu 2019. Osim toga, sudjelovao je i u sastanku na vrhu s temom rodne raznolikosti u svibnju 2019., pridruživši se voditeljima odjela za ljudske potencijale središnjih banaka skupine G‑7 i kolegama iz ESSB‑a/SSM‑a te Međunarodnoga monetarnog fonda.

Prošle je godine ESB‑ov sveobuhvatan program aktivnosti koje potiču uključenost prvi put obuhvaćao sudjelovanje u frankfurtskoj povorci ponosa i održavanje manifestacija kojima se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, Međunarodni dan izlaska iz tišine i Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Ostali datumi koje ESB redovito obilježava obuhvaćali su i Međunarodni dan žena i Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije, interfobije i transfobije.

ESB nastavlja s radom usmjerenim ka postizanju rodno uravnoteženijega radnog okružja, a u 2019. na tom se području podvrgnuo i neovisnoj procjeni, te je u veljači dobio certifikat razine ASSESS (razina 1) inicijative Economic Dividens for Gender Equality (EDGE), koja je prepoznala ESB‑ovu predanost poticanju rodne ravnopravnosti na radnom mjestu.

U svrhu postizanja bolje rodne ravnoteže Izvršni odbor ESB‑a postavio je ciljeve za kraj 2019. Na kraju godine na rukovodećim je pozicijama bilo 30,3 % žena, u usporedbi s ciljem od 35 %. Na razini višeg rukovodstva udio je iznosio 30,8 % u usporedbi s ciljem od 28 % (vidi Tablicu 2.). Ukupni udio zaposlenica u ESB‑u na svim razinama iznosio je 45,3 %. Informacije o rodnoj ravnoteži u napredovanju u karijeri u ESB‑u vidi u Okviru 10. u poglavlju 8.

Tablica 2.

Ciljevi povezani s rodnom ravnopravnošću i udio zaposlenica u ESB‑u

Izvor: ESB
Napomene: Udio zaposlenica mjeri se na temelju broja zaposlenika zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme. Podatci na dan 1. siječnja 2020.

Kako bi privukao raznovrsne talente, ESB je 2019. godine preoblikovao svoje oglase za posao kako bi povećao uključenost, pri čemu je izričito poticao kandidate da se prijave bez obzira na dob, invaliditet, etničko podrijetlo, rod, rodni identitet, vjersko opredjeljenje, seksualnu orijentaciju ili druga obilježja. ESB je nastavio obraćati se kandidatima putem uključivih platforma za zapošljavanje, uključujući sudjelovanje na najvećem europskom sajmu karijera namijenjenom LGBT populaciji, Sticks & Stones, i na konferenciji European Women in Tech.

ESB je predan rastu i razvoju svojih zaposlenika, kojima je dosljedno nudio širok raspon prilika za učenje i razvoj kako bi ih podržao u suočavanju s izazovima u svijetu koji se neprestano mijenja. Tijekom prošle godine ESB je na razni ESSB‑a/SSM‑a razvijao kohezivnu strategiju za učenje i razvoj namijenjenu primjeni diljem sustava kako bi podržao talente u postizanju ciljeva za Europu. Temelj za to bile su postojeće lokalne edukacijske inicijative koje su bile otvorene za kolege diljem ESSB‑a i SSM‑a, a cilj je strategije poduprijeti razvoj kulture učenja koja povezuje učenje i razvoj s produktivnošću, sposobnošću i učinkovitošću.

Vođe imaju središnju ulogu u povećanju uspješnosti pojedinaca i timova na dobrobit organizacije. Imajući to na umu, ESB je posljednjih nekoliko godina uspješno provodio modularni Program za rast vođenja koji je završio u studenome 2019. Program je okupio više od 600 vođa na svim razinama, uključujući vođe timova koji nisu rukovoditelji, s ciljem jačanja liderstva, a time i poboljšanja učinkovitosti organizacije i izgradnje snažnih timova oko zajedničke vizije, svrhe i težnje da se stvori snažniji ESB.

ESB je u 2019. godini temeljito preispitao načine na koje podupire profesionalni razvoj svojih zaposlenika, a rezultat toga bila je provedba novoga sveobuhvatnoga karijernog okvira. Okvir obuhvaća nove metode promicanja zaposlenika te promjene procesa i politika koje olakšavaju i potiču mobilnost (tj. mijenjanje uloga unutar banke i prikupljanje iskustva izvan banke) kao priliku za rast. Spomenute promjene pozicioniraju ESB kao poželjnog poslodavca, a istodobno održavaju angažman zaposlenika i podupiru razvoj pojedinaca koji čine ESB.


12.2. Nastavljeno jačanje integriteta i standarda upravljanja

Mjesečni kalendari i izjave o interesima svih visokih dužnosnika objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a.

Stupanjem na snagu jedinstvenoga Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a („jedinstveni kodeks”) 1. siječnja 2019. ESB je ponovno potvrdio svoju predanost najvišoj razini integriteta i standarda upravljanja. Uvođenjem posebnih pravila za djelatnost nakon prestanka zaposlenja, privatne financijske transakcije i odnose s interesnim skupinama jedinstveni kodeks također obvezuje sve članove tijela ESB‑a na visokoj razini da objavljuju svoje mjesečne kalendare (od siječnja 2019.) te da na godišnjoj osnovi podnose potpisane izjave o interesima Odboru za etiku koji ih procjenjuje i potom objavljuje na mrežnima stranicama ESB‑a.

Nadalje, Odbor za etiku[69] savjetuje članove ESB‑ovih tijela na visokoj razini o svim drugim pitanjima povezanima s profesionalnom etikom, pogotovo u odnosu na djelatnost nakon prestanka zaposlenja i plaćene profesionalne djelatnosti članova obitelji[70]. U skladu sa sve većom važnošću pitanja povezanih s primjerenim ponašanjem i dobrim upravljanjem ESB je za sve nove članove ESB‑ovih tijela na visokoj razini i članove ESB‑ovih tijela na visokoj razini u odlasku uveo posebne sastanke na početku i završetku mandata s ESB‑ovim glavnim službenikom za usklađenost s propisima i upravljanje posvećene obvezama propisanima jedinstvenim kodeksom.

Suradnja između središnjih banaka europodručja i nacionalnih nadzornih tijela zahvaljujući radnoj skupini službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima (ECTF) dobila je novi zamah u 2019. godini. ECTF djeluje kao središnji posrednik za razmjenu informacija i forum koji podupire dosljednu primjenu jedinstvenog kodeksa u nadzoru banaka Eurosustava i europskog nadzora banaka. S ciljem stvaranja dodatnih prilika za obostrano učenje ECTF je organizirao tematske sastanke sa svojim kolegama izvan ECTF‑a uključujući UN‑ov Ured za etiku, Ured Europskog ombudsmana i Europski revizorski sud, pri čemu je potonji predstavio svoje izvješće o etičkim okvirima odabranih institucija EU‑a u kojima je obavljena revizija.

Što se tiče zaposlenika, tijekom 2019. godišnjom je provjerom usklađenosti privatnih financijskih transakcija obuhvaćen nasumičan uzorak koji se sastojao od 10 % zaposlenika, a uključivao je i članove ESB‑ovih tijela na visokoj razini. Osim toga, ESB je prošle godine u skladu sa savjetom vanjskog pružatelja usluga proveo ad hoc provjeru usklađenosti s propisima koja je bila usredotočena na određenu skupinu zaposlenika.

U skladu sa svojim mandatom Odbor za reviziju ESB‑a nastavio je pomagati Upravnom vijeću u njegovim zadaćama i odgovornostima vezanima uz integritet financijskih informacija, nadzor nad unutarnjim kontrolama, pridržavanje mjerodavnog prava, propisa i kodeksa ponašanja i obavljanje revizorskih funkcija. Tijekom 2019. Odbor za reviziju posebno se fokusirao na rizike za kibersigurnost, adekvatnost okvira za upravljanje financijskim rizicima Eurosustava i promicanje proaktivnog pristupa u praćenju mjera koje se provode prema preporukama revizora.

Vodeći se načelima transparentnosti i odgovornosti, članovi ESB‑ovih tijela na visokoj razini održavaju redovan kontakt i interakciju s javnošću kao i sa stručnjacima iz javnog i privatnog sektora, akademskom zajednicom, interesnim skupinama i predstavničkim udruženjima. Ti se dijalozi i rasprave odvijaju unutar dobro postavljenog i javnog okvira koji jamči visoku razinu transparentnosti i dobro upravljanje.

Prošle je godine ESB odgovorio na 113 zahtjeva građana EU‑a za javni pristup i osigurao pristup do više od dvije stotine dokumenata (od kojih su neki djelomično objavljeni).

Osim toga, u sklopu svoje kontinuirane opredijeljenosti za dobro upravljanje i transparentnost, u 2019. godini ESB je odlučio uvesti novu politiku prema kojoj se dokumenti Odbora guvernera i Europskoga monetarnog instituta nastali prije osnivanja ESB‑a u lipnju 1998. smatraju povijesnim dokumentima kako bi im javnost mogla jednostavnije pristupiti.

Okvir 12.
Dvadeseta godišnjica uvođenja eura

Na prvi dan 2019. naša je zajednička valuta, euro, obilježila dvadesetu godinu postojanja. Prije dvadeset godina, 1. siječnja 1999., jedanaest država Europske unije (EU) fiksiralo je tečajeve svojih valuta i donijelo zajedničku monetarnu politiku čije je vođenje povjereno ESB‑u. Euro je započeo kao elektronička valuta koja se rabila za bezgotovinska plaćanja i na financijskim tržištima. Euronovčanice i eurokovanice ušle su u optjecaj nakon tri godine, 1. siječnja 2002. Euro je danas valuta 19 zemalja EU‑a i više od 340 milijuna Europljana. Kao druga najvažnija valuta na svijetu nakon američkog dolara dio je naše svakodnevice i najopipljiviji simbol europskog projekta. Podrška euru među građanima europodručja nalazi se na dosad najvišoj razini, pri čemu 76 % ispitanika u anketi Eurobarometra smatra da je jedinstvena valuta dobra za EU (anketa Eurobarometra, studeni 2019.).

Dvadeset godina zajedničke valute

Države EU‑a koje su uvele euro 1. siječnja 1999. i one koje su se pridružile nakon toga zajedno su prešle dug put. Posljednjih dvadeset godina bilo je iznimno za europodručje. Prvo se desetljeće može smatrati kulminacijom tridesetogodišnjeg uzleta globalnoga financijskog ciklusa. Za razliku od toga, drugo je desetljeće bilo obilježeno najgorim ekonomskim i financijskim krizama od 1930‑ih godina naovamo, pri čemu je prvo nastupila globalna financijska kriza, a zatim kriza državnog duga.

Europski je projekt, uključujući ekonomsku i monetarnu uniju (EMU), proces koji se razvija postupno. Ako se pobliže promotre ekonomske strukture tijekom dvadeset godina primjene eura, može se zaključiti da su globalna financijska kriza i kriza državnog duga ukazale na otpornost ekonomskih struktura europodručja. Države europodručja uložile su znatan trud kako bi reagirale na krizu i ojačale tu otpornost. Zamah krize iskorišten je u svrhu jačanja EMU‑a, pri čemu je osnivanje europskoga nadzora banaka posebno veliko postignuće. Međutim, valja naglasiti da EMU još nije potpun. Potreban je dodatan napredak kako bi se optimizirale prednosti zajedničke valute na dobrobit svih Europljana.

ESB obilježio dvadesetu godišnjicu uvođenja eura natjecanjem #EUROat20

Dvadeseta godišnjica uvođenja eura bila je prijelomni događaj za ESB, koji ju je obilježio na nekoliko načina. Osim događaja koji su uključivali umjetničke i glazbene izvedbe (u sklopu ESB‑ovih Europskih dana kulture, posvećenih europskoj zajedničkoj kulturi i identitetu u 2019.), kampanje na društvenim medijima – vidi Natjecanje ECB-QuizClash – i konferencije na visokoj razini vezane uz središnje bankarstvo, posebno Forum ESB‑a o središnjem bankarstvu u Sintri od 17. do 19. lipnja 2019., dvadeseta godišnjica uvođenja eura bila je dobra prilika za povezivanje s europskim građanima.

Posebno vrijedi istaknuti da je tema spomenutog Foruma ESB‑a u Sintri bila „20 godina europske ekonomske i monetarne unije”. Konferencija se bavila dosadašnjim iskustvom EMU‑a i ključnim čimbenicima njegova budućeg uspjeha. Sudionici su raspravljali o različitom napretku u ekonomskoj konvergenciji, ulozi fiskalnih politika u odnosu na monetarnu politiku u makroekonomskoj stabilizaciji u nepotpunoj monetarnoj uniji i odabranim ključnim odrednicama budućeg rasta u europodručju (poput demografskih sila). Glavne su teme prikazane na donjoj slici.

Dvadeset godina europske ekonomske i monetarne unije – grafički prikaz s Foruma ESB‑a o središnjem bankarstvu u Sintri

Izvor: ESB


Godišnji financijski izvještaji

https://www.ecb.europa.eu/pub/annual/annual-accounts/html/ecb.annualaccounts2019~9eecd4e8df.hr.html


Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2019.

https://www.ecb.europa.eu/pub/annual/balance/html/ecb.eurosystembalancesheet2019~fed8c5244a.hr.html


Statistički odjeljak (dostupno samo na engleskom jeziku)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/annrep/ecb.ar_annex2019_statistical_section~bf923b8ecc.en.pdf

© Europska središnja banka, 2020.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka

Telefon +49 69 1344 0

Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Krajnji datum za podatke uključene u ovo izvješće bio je 10. ožujka 2020.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u ESB-ovu Glosaru (dostupno samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-4106-8, ISSN 2443-4949, doi:10.2866/656904, QB-BS-20-001-HR-Q


[1]Više informacija o neizvjesnosti povezanoj s trgovinom vidi u „Tracking global economic uncertainty: implications for global investment and trade”, Ekonomski bilten, broj 1, ESB, 2020.
[2]Izgledi na kraju 2019. nisu predvidjeli bilo kakav učinak ili negativan rizik zbog izbijanja zaraze koronavirusom jer ta informacije u to vrijeme nije bila poznata.
[3]Pregled interakcije između sektora prerađivačke industrije i sektora usluga vidi u okviru pod naslovom „Developments in the services sector and its relationship with manufacturing”, Ekonomski bilten, broj 7, ESB, 2019.
[4]Na primjer, ulaganja u proizvode intelektualnog vlasništva u Irskoj poremetila su rast ulaganja u europodručju u drugom i trećem tromjesečju 2019.
[5]Vidi „A revised consumer confidence indicator”, Europska komisija, 21. prosinca 2018.
[6]Pojedinosti o tome kako se stvaraju ti pokazatelji vidi u „Indicators of labour market conditions in the euro area”, Ekonomski bilten, broj 8, ESB, 2019.
[7]Više pojedinosti o kretanjima ponude radne snage u europodručju vidi u članku pod naslovom „Labour supply and employment growth”, Ekonomski bilten, broj 1, ESB, 2018.
[8]Više pojedinosti o odnosu između zaposlenosti i proizvodnosti tijekom aktualne ekspanzije zaposlenosti vidi u okviru pod naslovom „Employment growth and GDP in the euro area”, Ekonomski bilten, broj 2, ESB, 2019. i okviru pod naslovom „How does the current employment expansion in the euro area compare with historical patterns?”, Ekonomski bilten, broj 6, ESB, 2019.
[9]Primjerice, vidi Charbonneau, K., Evans, A., Sarker, S. i Suchanek, L., „Digitalization and Inflation: A Review of the Literature”, Staff Analytical Note 2017-20, Bank of Canada, studeni 2017.
[10]Primjerice, vidi Masuch, K., Anderton, R., Setzer, R. i Benalal, N. (urednici), „Structural policies in the euro area”, Occasional Paper Series, br. 210, ESB, lipanj 2018.
[11]Više pojedinosti o provedbi preporuka za pojedine zemlje vidi u okviru pod naslovom „Country-specific recommendations for economic policies under the 2019 European Semester”, Ekonomski bilten, broj 5, ESB, 2019.
[12]Djelovanje fiskalne politike odražava smjer i veličinu poticaja fiskalnih politika gospodarstvu koji premašuju automatsku reakciju javnih financija na poslovni ciklus. Mjeri se promjenom omjera ciklički prilagođenoga primarnog salda bez utjecaja državne pomoći financijskom sektoru. Više informacija o pojmu fiskalne politike u europodručju vidi u članku pod naslovom „The euro area fiscal stance”, Ekonomski bilten, broj 4, ESB, 2016.
[14]Eurostat je revidirao prosječnu ukupnu inflaciju u 2018. s 1,7 % na 1,8 % nakon krajnjeg datuma za podatke u Godišnjem izvješću iz 2018. Revizija je napravljena nakon što je Eurostat proveo metodološke promjene u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC). Te su promjene također podrazumijevale revidiranje naviše prosječne stope inflacije cijena usluga u 2018., s 1,3 % na 1,5 %, i revidiranje naniže prosječne stope inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije u 2018., s 0,4 % na 0,3 %. Te su promjene ipak imale samo blagi učinak na prosječnu inflaciju mjerenu HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda u 2018., koja je ostala nepromijenjena i iznosila 1,0 %. Za razliku od ovih vrlo prigušenih učinaka, utjecaj mjesečnih i godišnjih stopa inflacije 2015. bio je posebice snažan. Prosječna ukupna inflacija u 2015. revidirana je naviše za 0,2 postotna boda, a inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i prehrambenih proizvoda revidirana je za 0,3 postotna boda. Vidi „A new method for the package holiday price index in Germany and its impact on HICP inflation rates”, Ekonomski bilten, broj 2, ESB, 2019. i Monthly Report, Deutsche Bundesbank, ožujak 2019., str. 8–9.
[15]Statističke promjene mjera cijena paket-aranžmana u Njemačkoj imale su privremen učinak snižavanja na inflaciju cijena usluga u europodručju; vidi Monthly Report, Deutsche Bundesbank, kolovoz 2019., str. 57–59.
[16]Vidi Bobeica, E. i Sokol, A., „Drivers of underlying inflation in the euro area over time: a Phillips curve perspective”, Ekonomski bilten, broj 4, ESB, 2019. Ova analiza bavi se raščlambom inflacije unutar uzorka (engl. in-sample). Za noviju analizu uspješnosti prognoze ove vrste modela kao i prediktivne moći različitih vrsta varijabla za inflaciju vidi Moretti, L., Onorante, L. i Zakipour Saber, S., „Phillips curves in the euro area”, Working Paper Series, br. 2295, ESB, srpanj 2019.
[17]Vidi Ciccarelli, M. i Osbat, C. (urednici), „Low inflation in the euro area: Causes and consequences”, Occasional Paper Series, br. 181, ESB, siječanj 2017.
[18]Mjere očekivanja na kojima se temelji Grafikon A jesu kratkoročna i dugoročna inflacijska očekivanja zasnovana na anketama iz ESB‑ove Ankete o prognozama stručnjaka (engl. Survey of Professional Forecasters) i iz Consensus Economics.
[19]Vanjski utjecaji ne moraju, naravno, biti ograničeni samo na one obuhvaćene uvoznim cijenama i cijenama energije. Raspravu o dodatnim mehanizmima vidi u Lane, P., „Globalisation and monetary policy”, govor održan na University of California, 30. rujna 2019.
[20]Jarociński, M. i Lenza, M., „An Inflation-Predicting Measure of the Output Gap in the Euro Area”, Journal of Money, Credit and Banking, sv. 50(6), 2018., str. 1189–1224.
[21]Porast naknade po zaposlenom usporavalo je smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje poslodavaca u Francuskoj zbog zakonodavnih promjena (zamjena poreznoga kredita za konkurentnost i zapošljavanje (CICE) trajnim smanjenjem doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje).
[22]Vidi okvir pod naslovom „How do profits shape domestic price pressures in the euro area?”, Ekonomski bilten, broj 6, ESB, 2019.
[23]Cilj je Eurosustava ostvariti tržišno‑neutralnu raspodjelu imovine kupnjom vrijednosnih papira svih prihvatljivih dospijeća u svim jurisdikcijama tako da odražava sastav tržišta državnih obveznica europodručja.
[24]ESB objavljuje očekivane mjesečne iznose otkupa za APP u neprekinutom dvanaestomjesečnom razdoblju.
[25]Informacije o pozajmljivanju vrijednosnih papira u sklopu CBPP3 i ABSPP‑a vidi u „General APP securities lending framework” na mrežnim stranicama ESB‑a. Valja napomenuti da su vrijednosni papiri kupljeni u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira, CBPP‑a i CBPP2 također raspoloživi za pozajmljivanje Eurosustava.
[26]ESB mjesečno objavljuje agregatni mjesečni prosječni iznos pozajmljenih vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a za Eurosustav i agregatni mjesečni prosječni iznos primljenoga gotovinskoga kolaterala u sklopu PSPP‑a.
[28]Vidi i stranicu „Asset purchase programmes” na mrežnim stranicama ESB‑a.
[29]Vrijednosni papiri osigurani imovinom moraju imati najmanje dva kreditna rejtinga od VIKP‑a.
[30]Vidi članak 138. stavak 3.(b) Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3).
[31]Upravno vijeće odlučilo je 12. rujna 2019. proširiti mogućnost kupnja vrijednosnih papira s prinosom nižim od kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke, koliko je potrebno, u sklopu svih dijelova svojeg APP‑a. Za više pojedinosti vidi priopćenje za javnost ESB‑a pod naslovom „ECB provides additional details on purchases of assets with yields below the deposit facility rate”, 12. rujna 2019.
[32]Ograničenje za izdavatelja odnosi se na maksimalni udio nepodmirenih vrijednosnih papira izdavatelja koji Eurosustav može držati.
[33]Vidi poseban prilog pod naslovom „Climate change and financial stability”, Pregled financijske stabilnosti (engl. Financial Stability Review), ESB, svibanj 2019.
[34]Vidi Carney, M., „Breaking the Tragedy of the Horizon – climate change and financial stability”, govor održan u Lloyd’s of London, 29. rujna 2015.
[35]Vidi Cœuré, B., „Monetary policy and climate change”, govor održan na konferenciji „Scaling up Green Finance: The Role of Central Banks”, u organizaciji Mreže za ekologizaciju financijskog sustava, Deutsche Bundesbank i Vijeća za gospodarske politike, Berlin, 8. studenoga 2018.
[36]Vidi izdanja ESB‑ova Pregleda financijske stabilnosti iz svibnja 2019. i studenoga 2019.
[37]Vidi de Guindos, L., „Implications of the transition to a low-carbon economy for the euro area financial system”, govor održan na konferenciji European Savings and Retail Banking Group „Creating sustainable financial structures by putting citizens first”, Bruxelles, 21. studenoga 2019.
[39]Više informacija o nadzornim aktivnostima ESB‑a u vezi s klimatskim promjenama vidi u okviru pod naslovom „Zeleno financiranje” iz Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2019.
[40]Nova uredba EU‑a, kojom se opisuje tretman neprihodonosnih izloženosti u sklopu prvog stupa, jest Uredba (EU) 2019/630 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu minimalnog pokrića gubitka za neprihodujuće izloženosti (SL L 111, 25.4.2019., str. 4). Stupila je na snagu 26. travnja 2019.
[41]Više pojedinosti vidi u poglavlju 4.
[42]Zajednički zaštitni mehanizam za Jedinstveni fond za sanaciju, koji će osigurati Europski stabilizacijski mehanizam, predstavlja sigurnosnu mrežu čiji je cilj osigurati da Jedinstveni fond za sanaciju ima dodatne resurse za podupiranje svih potrebnih sanacijskih mjera.
[43]Vidi i Mišljenje Europske središnje banke od 8. studenoga 2017. o reviziji okvira Unije za upravljanje kriznim situacijama (CON/2017/47).
[44]Dodatno usklađivanje i standardizacija, polazeći od jedinstvenih pravila kao usklađenoga regulatornog okvira, ključni su za ostvarenje istinske unije tržišta kapitala.
[45]Vidi „Reforming major interest rate benchmarks – Progress report”, Odbor za financijsku stabilnost, 18. prosinca 2019.
[46]U skladu s člankom 141. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, člankom 17., člankom 21. stavkom 21.2., člankom 43. stavkom 43.1. i člankom 46. stavkom 46.1. Statuta ESSB‑a te člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002.
[47]U skladu s člankom 122. stavkom 2. i člankom 132. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, člancima 17. i 21. Statuta ESSB‑a te člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) br. 407/2010 od 11. svibnja 2010.
[48]U skladu s člancima 17. i 21. Statuta ESSB‑a (u vezi s člankom 3. stavkom 5. Okvirnog sporazuma o EFSF‑u).
[49]U skladu s člancima 17. i 21. Statuta ESSB‑a (u vezi s člankom 5.12.1. Općih uvjeta ESM‑a za ugovore o financijskoj pomoći).
[50]U vezi s ugovorom o kreditima između država članica čija je valuta euro (osim Grčke i Njemačke) i Kreditanstalt für Wiederaufbau (djeluje u javnom interesu, prema uputama i koristeći se jamstvom Savezne Republike Njemačke) kao zajmodavaca i Helenske Republike kao zajmoprimca te grčke središnje banke kao agenta zajmoprimca, i u skladu s člankom 17. i člankom 21. stavkom 21.2. Statuta ESSB‑a i člankom 2. Odluke ESB/2010/4 od 10. svibnja 2010.
[51]Intervencije na graničnim vrijednostima u okviru europskoga tečajnog mehanizma (ERM II) provode se kada tečaj određene valute u odnosu na euro dosegne granične vrijednosti svojeg unaprijed utvrđenog raspona fluktuacije (tj. raspona unutar kojeg je valutama članica u ERM II dopušteno fluktuiranje u odnosu na euro). Intervencije na graničnim vrijednostima u načelu su automatske i neograničene.
[52]Vidi, na primjer, „Boosting Europe”, Europsko udruženje banaka, 2019.
[53]Ovdje u prvom redu mislimo na skupove podataka koji se odnose na izvještajne obveze društava koja primaju depozite navedene u ESB‑ovim statističkim uredbama o bilančnim stavkama i kamatnim stopama monetarnih financijskih institucija, sektorskom modulu uredbe o statističkim podatcima o držanju vrijednosnih papira i uredbi o skupu podataka AnaCredit o granularnim podatcima o kreditima i kreditnom riziku.
[54]Vidi „Dataset and indicators to monitor the crypto-assets phenomenon”, prezentacija zaposlenika ESB‑a; članak zaposlenika ESB‑a o ovoj temi bit će dostupan u izvješću Radne skupine za financijskotehnološke podatke (za prvo polugodište 2020.), Odbor Irving Fisher za centralnobankarsku statistiku.
[55]Vidi ESB‑ovu radnu skupinu za kriptoimovinu, „Crypto-Assets: Implications for financial stability, monetary policy, and payments and market infrastructures”, Occasional Paper Series, br. 223, ESB, svibanj 2019. i članak pod naslovom „Understanding the crypto-asset phenomenon, its risks and measurement issues”, Ekonomski bilten, broj 5, ESB, 2019.
[56]Vidi „IFC-ovo Godišnje izvješće za 2018.”, Odbor Irving Fisher za centralnobankarsku statistiku, Banka za međunarodne namire, ožujak 2019.
[57]Vidi „Characterisation of the euro area fintech scene”, Financial Integration and Structure in the Euro Area, ESB, ožujak 2020.
[58]€STR se objavljuje na mrežnim stranicama ESB‑a, putem ESB‑ove platforme za distribuciju tržišnih informacija, i u ESB‑ovu Spremištu statističkih podataka, pri čemu je platforma za distribuciju tržišnih informacija glavni kanal za objavu.
[59]Izvještajni zahtjevi za statistiku tržišta novca i popis izvještajnih jedinica dostupni su na mrežnim stranicama ESB‑a. Redovno prikupljanje podataka u okviru statistike tržišta novca započelo je 1. srpnja 2016.
[60]Za više pojedinosti vidi „G20 Data Gaps Initiative (DGI-2): The Fourth Progress Report – Countdown to 2021”, Odbor za financijsku stabilnost i Međunarodni monetrani fond, 2019.
[61]Vidi Cozzi, G. et al., „Macroprudential policy measures: macroeconomic impact and interaction with monetary policy”, Working Paper Series, br. 2376, ESB, veljača 2020. i Albertazzi, U. et al., „Monetary policy and bank stability: the analytical toolbox reviewed”, Working Paper Series, br. 2377, ESB, veljača 2020.
[62]Cavalleri, M. C., Eliet, A., McAdam, P., Petroulakis, F., Soares, A. i Vansteenkiste, I., „Concentration, market power and dynamism in the euro area”, Working Paper Series, br. 2253, ESB, ožujak 2019.
[63]Hospido, L., Laeven, L. i Lamo, A., „The gender promotion gap: evidence from central banking”, Working Paper Series, br. 2265, ESB, travanj 2019.
[64]Točnije, analizom su obuhvaćene glavne uprave Ekonomska analiza, Makrobonitetna politika i financijska stabilnost, Međunarodni i europski odnosi, Tržišna infrastruktura i platni promet, Operacije na tržištu, Monetarna politika, Istraživanja i Statistika te uprava Upravljanje rizicima.
[65]Slučajevi neispunjavanja obveza obuhvaćaju: (i) slučajevi kada su nacionalna tijela propustila podnijeti prijedlog zakonskih odredaba iz područja nadležnosti ESB‑a na savjetovanje s ESB‑om i (ii) slučajevi kada se nacionalno tijelo formalno savjetovalo s ESB‑om, ali nije ESB‑u dalo dovoljno vremena da ispita prijedlog zakonskih odredaba i donese svoje mišljenje prije donošenja tih odredaba.
[66]Yves Mersch posebice je u svojem govoru održanom na konferenciji „ECB and its Watchers XX” u Frankfurtu u ožujku razmotrio načela nužnosti, razmjernosti i čestitosti u odnosu na neovisnost središnjih banaka. Osim toga, tijekom okruglog stola održanog u Frankfurtu u studenome pojasnio je ESB-ovo stajalište o međunarodnim trendovima vezanim uz neovisnost središnjih banaka.
[67]Više informacija o implikacijama Brexita koji je bio jedno od pitanja o kojem je raspravljano na saslušanju vidi u Okviru 11.
[68]Podrobnije informacije navedene su u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2019.
[69]U ljeto 2019. g. Patrick Honohan naslijedio je g. Jean-Claudea Tricheta na čelu Odbora za etiku.
[70]Vidi Odluku (EU) 2015/433 Europske središnje banke od 17. prosinca 2014. o osnivanju Odbora za etiku i o njegovom poslovniku (ESB/2014/59).