Ukratko o protekloj godini

ESB je u 2025. uspio vratiti inflaciju s rekordno visokih razina, koje je dosegnula krajem 2022. zbog niza kriza, od pandemije do gospodarskih posljedica neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu, na razine u skladu sa svojim srednjoročnim ciljem od 2 %.

Odgovarajući na najveći inflacijski šok ove generacije, ESB je pooštrio monetarnu politiku u najvećoj mjeri dosad tako što je povećao kamatne stope monetarne politike za rekordnih 450 baznih bodova u razdoblju od srpnja 2022. do rujna 2023. i obvezao se zadržati stope na dovoljno restriktivnim razinama onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pooštravanje monetarne politike pokazalo se djelotvornim. Inflacija u europodručju naglo se smanjila i ESB je sredinom 2024. počeo postupno smanjivati restriktivnost monetarne politike. Početkom 2025. proces dezinflacije dobro je napredovao i u projekcijama stručnjaka ESB‑a predviđao se povratak inflacije na ciljnu razinu.

No tijekom godine došlo je do velikoga geopolitičkog šoka. Sjedinjene Američke Države, najveće europsko izvozno tržište, okružile su se carinskim zidom, što je ugrozilo rast u europodručju i znatno povećalo neizvjesnost povezanu s inflacijskim izgledima.

Bez obzira na to, inflacijski učinci bili su ograničeni. Europa se suzdržala od velikih protumjera, a aprecijacija tečaja eura ublažila je pritiske uvoznih cijena.

Budući da se inflacija nastavila kretati u skladu s projekcijama, Upravno vijeće moglo je nastaviti smanjivati kamatne stope monetarne politike te je do lipnja u četiri uzastopna koraka smanjilo glavnu kamatnu stopu monetarne politike za ukupno 100 baznih bodova na 2,00 %.

Upravno vijeće u svim se odlukama vodilo funkcijom reakcije, koja se temeljila na trima elementima: procjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Pri donošenju odluka Upravno vijeće na svakom je sastanku primjenjivalo pristup koji se zasniva na podatcima i nije se unaprijed opredijelilo za određenu dinamiku promjene stopa.

Istodobno se gospodarstvo europodručja pokazalo iznenađujuće otpornim unatoč nepovoljnom globalnom okružju.

Tomu je među ostalim pridonijela predopskrba jer su poduzeća u prvim mjesecima godine požurila preduhitriti nove trgovinske prepreke, što je privremeno potaknulo aktivnost u europskoj prerađivačkoj industriji. Taj je učinak oslabio nakon što su uvedene carine i nakon što se aktivnost u prerađivačkoj industriji smanjila zbog problema povezanih s konkurentnošću.

No, što je još važnije, gospodarstvo europodručja bilo je poduprto istinskim jačanjem domaće potražnje, koja je više nego neutralizirala vanjski šok. Sav rast u 2025. bio je posljedica domaće potražnje.

Pritom je možda najviše ohrabrivao trend zabilježen u ulaganju.

Europska poduzeća pojačano su uvodila digitalnu tehnologiju, te je snažno poraslo poslovno ulaganje, u prvom redu nematerijalno ulaganje u umjetnu inteligenciju, softver i digitalizaciju. Osim toga, krajem godine počele su se provoditi odluke o većim rashodima za obranu u Njemačkoj, kao odgovor na novo geopolitičko okružje.

Rast u europodručju dosegnuo je 1,4 % u 2025., što je za gotovo trećinu više nego što se predviđalo početkom godine i pokazuje otpornost gospodarstva.

Sve je to omogućilo Upravnom vijeću da od srpnja ne mijenja kamatne stope. S obzirom na to da je inflacija bila blizu našega srednjoročnog cilja, da su dugoročnija inflacijska očekivanja bila čvrsto usidrena i monetarna politika uglavnom neutralna, Upravno vijeće bilo je u dobrom položaju da na buduće šokove odgovori u oba smjera.

Osim toga, u sklopu procjene strategije monetarne politike, koju je Eurosustav zajednički proveo i koja je dovršena u lipnju 2025., Upravno vijeće odredilo je način na koji će tumačiti buduće šokove i odgovarati na njih. U odnosu na preispitivanje strategije monetarne politike provedeno u 2021., procjena je imala uži opseg i u njoj su uzete u obzir spoznaje iz razdoblja promjene inflacijskog okružja i odgovora politike koji je uslijedio.

U procjeni je ponovo potvrđeno simetrično ciljanje inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju kao temelj strategije ESB‑a. Pritom je simetričnost utvrđena i kao značajka funkcije reakcije: na velika, dugotrajna odstupanja od cilja u oba smjera odgovorit će se primjereno snažnim ili trajnim djelovanjem. Nadalje, Upravno vijeće istaknulo je da je, osim najvjerojatnijih kretanja inflacije i gospodarskog rasta, važno uzimati u obzir povezane rizike i neizvjesnost, među ostalim primjerenom uporabom analiza scenarija i osjetljivosti.

ESB u 2025. nije ostvario napredak samo na području monetarne politike, već i u nizu drugih područja.

Kad se u Europi zahuktala rasprava o smanjenju regulatorne složenosti, Upravno vijeće osnovalo je Radnu skupinu na visokoj razini za pojednostavnjenje radi izrade prijedloga za pojednostavnjenje regulatornoga, nadzornog i izvještajnog okvira. Krajem godine Radna skupina objavila je preporuke kao doprinos pripremi izvješća Europske komisije o općem stanju europskoga bankovnog sustava.

Zabilježena su i važna kretanja na području tržišne infrastrukture i plaćanja.

Sustav upravljanja kolateralom Eurosustava pokrenut je u lipnju, čime su rascjepkane nacionalne platforme zamijenjene jedinstvenim sustavom upravljanja kolateralom. Trenutačna plaćanja nominirana u eurima namirena u sustavu TARGET porasla su za 132 % zbog zahtjeva iz Uredbe o trenutačnim plaćanjima iz 2025., kojim se pružatelji platnih usluga u europodručju obvezuju na primanje i slanje naloga za trenutačna plaćanja.

Osim toga, Upravno vijeće prešlo je u sljedeću fazu projekta digitalnog eura, s naglaskom na tehničkoj spremnosti, aktivnostima s tržišnim sudionicima i zakonodavnom postupku, kako bi bilo spremno za moguće pokusne aktivnosti u 2027. i moguće uvođenje digitalnog eura u 2029.

Istodobno se, u skladu s opredijeljenošću ESB‑a za zadržavanje gotovog novca i njegovu usporednu uporabu s digitalnim novcem, nastavio rad na redizajniranju euronovčanica. Upravno vijeće odabralo je motive dviju mogućih tema sljedeće serije euronovčanica, „Europska kultura: zajednički kulturni prostori” i „Rijeke i ptice: raznolikost znači otpornost”, te u srpnju raspisalo natječaj za dizajn novih euronovčanica.

Kvaliteta istraživanja ESB‑a i nadalje je međunarodno priznata zahvaljujući izvrsnosti naših istraživača. Prema indeksu Istraživački radovi u području ekonomije, koji je u širokoj uporabi kao indeks ekonomskih istraživanja, ESB je sada na prvome mjestu u svijetu u području monetarne ekonomije.

Krajem godine europodručje se pripremalo za pružanje dobrodošlice Bugarskoj kao svojoj 21. članici. Njezin je ulazak u europodručje još jedna potvrda privlačnosti eura u razdoblju rasta geopolitičke neizvjesnosti. Potpora euru među građanima europodručja dosegnula je rekordnih 83 % u proljeće i ostala je snažna tijekom cijele godine.

Ništa od svega toga ne bi bilo moguće bez predanosti i stručnosti zaposlenika ESB‑a. U ovom Godišnjem izvješću detaljno su opisane njihove aktivnosti u 2025.

Frankfurt na Majni, svibanj 2026.

Christine Lagarde

predsjednica

Godina u brojkama

1. Monetarna politika ESB‑a ograničila je inflacijske pritiske

Globalna gospodarska aktivnost ostala je otporna u 2025. unatoč pojačanim nepovoljnim činiteljima povezanima s trgovinom. Učinci znatne promjene trgovinske politike SAD‑a na globalni rast ublaženi su poticajnim politikama, snažnim ulaganjima povezanima s umjetnom inteligencijom i predopskrbom uvozom. Globalna trgovina rasla je zbog predopskrbe uvoznom robom u očekivanju viših carina, ali je zamah rasta oslabio u drugom polugodištu zbog slabljenja tih učinaka i materijalizacije utjecaja viših carina. Globalna inflacija nastavila se smanjivati, iako sporijim tempom i manje ujednačenom dinamikom nego prethodnih godina. Nominalni efektivni tečaj eura ojačao je, posebice u odnosu na američki dolar. Za gospodarstvo europodručja zabilježen je umjeren, ali sveobuhvatan oporavak u 2025., tijekom kojeg je rast produktivnosti rada postao pozitivan, a rast zaposlenosti donekle je oslabio. Dinamika rasta bila je potpomognuta manje restriktivnom monetarnom politikom, ali se gospodarstvo suočilo s izazovima povezanima s neizvjesnošću glede trgovinskih carina i geopolitičke situacije. Iako je industrija bila donekle kolebljiva, usluge su ostale stabilnije pa su spriječile daljnje usporavanje rasta. Ukupna inflacija u europodručju nastavila se kretati prema srednjoročnom cilju ESB‑a od 2 % u 2025., što je bilo potaknuto prethodnim pooštravanjem monetarne politike, smanjenim pritiscima proizvođačkih troškova zbog cijena energije i sirovina bez energije te općenito niskim pritiscima na uvozne cijene. Većina pokazatelja temeljne inflacije postupno je slabjela tijekom 2025., što je podupiralo kretanje ukupne inflacije prema stopama blizu ciljne razine. U takvom gospodarskom okružju i zahvaljujući manje restriktivnoj monetarnoj politici te povećanju realnih dugoročnih kamatnih stopa, došlo je do povećanja nagiba krivulje prinosa europodručja, a cijene dionica znatno su porasle. Uvjeti financiranja za poduzeća i kućanstva u europodručju nastavili su se ublažavati početkom godine, a potom su se uglavnom stabilizirali. Međutim, oporavak bankovnih kredita ostao je slab, a rast monetarnog agregata M3 bio je usporen.

1.1. Globalni rast ostao je otporan unatoč promjeni trgovinske politike SAD‑a

Globalno gospodarstvo pokazalo se otpornim 2025. i nastavilo je rasti umjerenom dinamikom, uglavnom nepromijenjenom od 2024., od 3,4 %. Godinu je obilježila velika promjena prioriteta ekonomske politike u Sjedinjenim Američkim Državama, a američke carine porasle su na najvišu razinu u gotovo stotinu godina. Iako je ukupan utjecaj na globalno gospodarstvo ublažen ograničenom reakcijom trgovinskih partnera, neizvjesnost u vezi s budućim trgovinskim sporazumima ostala je visoka (Grafikon 1.1.), što je zasjenilo trgovinske izglede. Unatoč tim nepovoljnim utjecajima nekoliko kompenzacijskih činitelja povoljno je djelovalo na globalnu aktivnost. Velika ulaganja povezana s napretkom u umjetnoj inteligenciji potaknula su trgovinu proizvodima povezanima s tehnologijom i pridonijela rastu na tržištu vlasničkih vrijednosnih papira u nekim gospodarstvima, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama. Nadalje, poduzeća i kućanstva ubrzali su kupnju inozemne robe u očekivanju mogućeg povećanja carina, što je barem privremeno poduprlo proizvodnju i izvoz prerađivačke industrije, među ostalim, u Kini. Općenito poticajna kombinacija politika u velikim gospodarstvima, posebno na fiskalnoj strani, dodatno je ublažila negativan utjecaj trgovinskih napetosti. Ipak, zamah globalnog rasta oslabio je krajem godine jer su privremeni pozitivni činitelji oslabjeli, a trgovinske prepreke i neizvjesnost nastavile su negativno utjecati na povjerenje i ulaganja, iako u manjoj mjeri nego u prvoj polovini godine.

Grafikon 1.1.

Efektivne carinske stope SAD‑a i neizvjesnost povezana s trgovinskim politikama

a) efektivne carinske stope SAD‑a	b) neizvjesnost povezana s trgovinskim politikama
(postotne carine na robni uvoz)	(indeks)

Globalna trgovina snažno je rasla u 2025. i povećala se za 4,7 %. To je odražavalo snažan rast uvoza u prvoj polovini godine, kada su kućanstva i poduzeća ubrzala potrošnju i odluke o ulaganjima u očekivanju viših carina. Nadalje, trgovinski obrasci prilagodili su se novim carinskim uvjetima, pri čemu su neki tokovi preusmjereni u druge države. Trgovini, posebno izvozu iz azijskih zemalja, pridonijela je i velika potražnja za proizvodima koji omogućuju uvođenje umjetne inteligencije u uvjetima snažnih ulaganja u opremu informacijske i komunikacijske tehnologije u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim razvijenim gospodarstvima. U drugom se polugodištu rast trgovine znatno usporio jer je došlo do popuštanja prijašnje predopskrbe i materijalizacije učinaka viših carina.

Globalna inflacija nastavila se ublažavati u 2025., premda manje ujednačenom dinamikom nego prethodne godine. Ukupna inflacija potrošačkih cijena (IPC) pala je na 2,2 % u prosincu 2025., u usporedbi s 3,0 % u prosincu 2024. (Grafikon 1.2.). Usporavanje je bilo ublaženo ponovnim rastom inflacije cijena proizvoda, dok je inflacija cijena usluga ostala postojana u mnogim gospodarstvima. Kretanja inflacije razlikovala su se među državama. U Sjedinjenim Američkim Državama ukupna inflacija ostala je viša od ciljne razine, pri čemu su povećanja carina dovela do znatnog ubrzanja inflacije cijena proizvoda. U Ujedinjenoj Kraljevini inflacija je krajem 2025. bila viša nego na kraju prethodne godine zbog viših administrativno reguliranih cijena i cijena hrane te iščezavanja učinka prošlih smanjenja cijena energije. Nasuprot tome, inflacija u Kini ostala je prigušena zbog slabe domaće potražnje povezane s produljenim padom aktivnosti u sektoru nekretnina i trajnog viška industrijskih kapaciteta.

Grafikon 1.2.

Stope ukupne i temeljne inflacije

a) globalna ukupna inflacija i njezine komponente	b) inflacija u velikim gospodarstvima
(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)	(godišnje promjene u postotcima, mjesečni podatci)

Grafikon 1.3.

Cijene nafte i cijene plina u Europi

(lijevo: u USD po barelu, desno: u EUR po megavatsatu)

Cijene energije bile su krajem 2025. niže nego godinu dana prije, što je odraz pada cijena nafte i cijena plina u Europi (Grafikon 1.3.). Cijene nafte tipa Brent pale su za 19 % pod utjecajem kombinacije činitelja potražnje i ponude. Na strani potražnje globalna gospodarska aktivnost oslabjela je nakon carinskih sporova koji su započeli u travnju. Na strani ponude uzastopna povećanja proizvodnje zemalja iz skupine OPEC+ dovela su do znatnog viška na tržištu do kraja godine. Cijene su ipak pokazale određenu kolebljivost u lipnju u uvjetima povećanih napetosti na Bliskom istoku, posebice nakon izraelskih i američkih udara na Iran, ali se kratkotrajni skok cijena ublažio nakon najave prekida vatre u Gazi dogovorenog uz posredovanje SAD‑a. Cijene plina u Europi pale su za 42 % ako se promatraju vrijednosti na kraju godine i ostale su znatno niže od vrhunca u 2022. Cijene plina najprije su porasle početkom godine zbog isteka sporazuma o provozu plina između Rusije i Ukrajine i zabrinutosti u vezi s adekvatnošću europskih skladišta plina za zimu na prijelazu iz 2025. u 2026. Cijene su se potom smanjile, potaknute relativno slabom europskom potrošnjom, potisnutom azijskom potražnjom za ukapljenim prirodnim plinom i, kasnije tijekom godine, obnovljenim izgledima za okončanje rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine.

Nominalni efektivni tečaj eura ojačao je za 6,8 %, a prema američkom dolaru euro je ojačao za 13,1 % u razdoblju od kraja 2024. Glavnina aprecijacije u odnosu na dolar ostvarena je u prvoj polovini godine. Taj je pomak bio pod utjecajem povećane neizvjesnosti u vezi s carinskim politikama SAD‑a, koje su negativno utjecale na dolar i potaknule ubrzavanje kapitalnih tokova u imovinu europodručja, kao i prilagodbe ponašanja povezanog sa zaštitom od rizika, te veće otpornosti gospodarstva europodručja nego što se očekivalo. U sljedećim se mjesecima eurom trgovalo u relativno uskom rasponu jer su se pritisci na smanjenje i pritisci na rast uglavnom međusobno neutralizirali. Tržišna očekivanja o tome koliko će Sustav federalnih rezerva smanjiti svoju kamatnu stopu monetarne politike u više su navrata fluktuirala nakon objave novih gospodarskih podataka. Pritisci na rast inflacije povezani s carinama uglavnom su podupirali američki dolar jer su ublažavali očekivanja glede smanjenja kamatnih stopa, a naznake usporavanja na tržištu rada imale su suprotan učinak. Osim toga, regulatorna i institucionalna neizvjesnost te zabrinutosti povezane s blokadom američke savezne vlade vjerojatno su negativno utjecale na američki dolar. Uz znatnu aprecijaciju u odnosu na američki dolar, tečaj eura ponderiran obujmom trgovine također je ojačao. Znatno je porastao u odnosu na neke azijske valute, uključujući japanski jen (+12,9 %) zbog nesigurnosti glede fiskalne i monetarne politike u Japanu. Euro je također ojačao u odnosu na druge važne rezervne valute, kao što su britanska funta (+5,2 %) i kanadski dolar (+7,6 %). Nasuprot tome, euro je neznatno oslabio prema švicarskom franku (–1,0 %), koji je i nadalje sigurno utočište u razdobljima povećane neizvjesnosti.

1.2. Gospodarska aktivnost ostala je stabilna unatoč globalnoj neizvjesnosti

Rast realnog BDP‑a europodručja povećao se s 0,9 % u 2024. na 1,4 % u 2025. (Grafikon 1.4.). Postupni prijelaz ESB‑a s restriktivne na neutralniju monetarnu politiku, očekivanje ublažavanja karaktera fiskalne politike i popuštanje inflacije imali su važnu ulogu u podupiranju umjerenoga, ali sveobuhvatnog oporavka. Na gospodarsko okružje snažno su utjecale i geopolitičke napetosti i velika neizvjesnost povezana s trgovinskim carinama, posebice carinama Sjedinjenih Američkih Država, kao i nestabilna geopolitička situacija u nekim dijelovima svijeta, koja je utjecala na povjerenje i proizvodne lance. Blagi oporavak sektora prerađivačke industrije i stabilniji uslužni sektor bili su ključni za razumijevanje zašto je gospodarstvo europodručja 2025. ostalo relativno otporno unatoč izazovnom okružju.

Grafikon 1.4.

Realni BDP i bruto dodana vrijednost europodručja

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Realna bruto dodana vrijednost u industriji porasla je za 2,2 % u 2025., nakon smanjenja od 0,5 % u 2024. Rast je uglavnom bio zabilježen u prvom tromjesečju, što je bilo posljedica privremenog povećanja proizvodnje zbog ubrzanja izvoza u očekivanju viših carina koje je naknadno uvela nova američka administracija. Ipak, dinamika rasta znatno se ublažila u preostalom dijelu godine zbog viših carina, rastuće globalne konkurencije, dugotrajno visokih troškova energije i velike, premda postupno sve manje, neizvjesnosti povezane s ekonomskom politikom. Iako su ključne kamatne stope ESB‑a ostale visoke tijekom većeg dijela 2024., jasnije naznake ublažavanja početkom 2025. smanjile su neizvjesnost i poboljšale uvjete kreditiranja za poduzeća. To je pomoglo oporavku ulaganja, posebice u sektorima prerađivačke industrije, koji su bili ograničeni visokim troškovima financiranja. Realna bruto dodana vrijednost u uslužnom sektoru porasla je za 1,2 % u 2025., što je usporavanje u odnosu na 1,5 % iz 2024., ali je ipak spriječila daljnje usporavanje rasta u europodručju. Usporavanje rasta usluga djelomično je posljedica opreza kućanstava, koji se odražava u visokoj štednji kućanstava u uvjetima trajnih geopolitičkih rizika i velike gospodarske neizvjesnosti. Istodobno su digitalne i informatičke usluge ostale relativno otporne, pod povoljnim utjecajem kontinuiranih korporativnih ulaganja u automatizaciju, kibernetičku sigurnost i integraciju umjetne inteligencije.

Osobna potrošnja malo se ubrzala u 2025., odnosno porasla je za 1,5 % u usporedbi s prethodnom godinom. Potrošnja robe snažnije je rasla početkom godine, a potrošnja na usluge dobila je jači zamah od početka drugog tromjesečja, iako se usporila u trećem tromjesečju. Sveukupno, potrošnja robe porasla je više od potrošnje usluga (Grafikon 1.5.). Rast realnoga raspoloživog dohotka podupirao je potrošnju kućanstava jer je rast nominalnih plaća ostao snažan, inflacija se nastavila smanjivati, a rast zaposlenosti bio je otporan, iako malo slabiji nego prethodne godine. Ipak, osobna potrošnja nastavila je zaostajati za kretanjem realnoga raspoloživog dohotka jer je stopa štednje ostala visoka u uvjetima povećanih geopolitičkih rizika i gospodarske neizvjesnosti.

Grafikon 1.5.

Potrošnja, ulaganja izvan građevinarstva i ulaganja u stambene nekretnine u europodručju

(indeksi: 2022. = 100)

a) osobna potrošnja

b) ulaganja

Nakon snažnog pada u 2024., zbog slabe potražnje i odgođenog učinka pooštrenih uvjeta financiranja, ulaganja u stambene nekretnine počela su se oporavljati u 2025. To je uglavnom bilo posljedica poboljšanja uvjeta financiranja i nastavka rasta realnih dohodaka kućanstava, što je zajedno poboljšalo cjenovnu pristupačnost i pridonijelo stabilizaciji potražnje za stambenim nekretninama tijekom godine. Unatoč tome, ulaganja u stambene nekretnine i nadalje su bila slabija od osobne potrošnje i ulaganja izvan građevinarstva, što je upućivalo na ranu fazu njihova oporavka.

Ulaganja izvan građevinarstva (standardna zamjenska vrijednost u nacionalnim računima za poslovna ulaganja koja isključuje građevinarstvo iz ukupnih ulaganja, u nedostatku dostupnih statističkih podataka o privatnim i javnim ulaganjima) snažno su porasla u 2025. potaknuta rastom potražnje i ublažavanjem uvjeta financiranja jer je ESB nastavio smanjivati ključne kamatne stope u prvoj polovini godine. Ulaganja su se ukupno povećala za 4,4 % u 2025. u odnosu na 2024. u uvjetima znatne kolebljivosti na tromjesečnoj razini tijekom godine. Isključujući kolebljivu komponentu nematerijalne imovine u Irskoj – na koju u znatnoj mjeri utječu aktivnosti multinacionalnih poduzeća – poslovna ulaganja porasla su za 2,2 % u 2025. (vidi Grafikon 1.5.). Ovaj rezultat odražava kontinuiranu razliku između dinamike materijalnih i nematerijalnih ulaganja zabilježenu posljednjih godina. Na ulaganja u materijalnu imovinu, kao što su strojevi, oprema i prijevoz, nepovoljno su utjecale više carine i povećana neizvjesnost. S druge strane, nematerijalna ulaganja snažno su rasla, potaknuta napretkom u digitalizaciji, posebice u područjima umjetne inteligencije i razvoja softvera. Usto, oporavak rasta dobiti i učinci prelijevanja koji proizlaze iz programa Next Generation EU (NGEU) podupirali su ulaganja u 2025., što je pridonijelo neutraliziranju negativnih učinaka gubitaka konkurentnosti. Poduzeća su u 2025. zabilježila i usporavanje ulaganja zbog opterećujućih propisa.

Trgovinska kretanja u 2025. obilježili su izrazita kolebljivost i strukturni izazovi za europodručje. Izvoz europodručja snažno je rastao u prvom tromjesečju, potaknut predopskrbom prije očekivanih viših američkih carina, što je uglavnom odražavalo snažan rast pošiljaka farmaceutskih proizvoda, posebice iz Irske. Međutim, taj je zamah bio privremen. U drugom tromjesečju došlo je do kontrakcije izvoza u uvjetima viših američkih carina, snažnog eura i potisnute globalne potražnje, pri čemu je izvoz farmaceutskih proizvoda znatno fluktuirao. Izvoz se povećao u trećem tromjesečju zbog veće prodaje farmaceutskih proizvoda Sjedinjenim Američkim Državama, ali temeljni zamah ostao je slab. Trgovinski sporazum između SAD‑a i EU‑a iz srpnja, kojim su američke carine na robu iz EU‑a ograničene na 15 %, pridonio je ublažavanju i nadalje povećane neizvjesnosti povezane s politikama (Grafikon 1.1.). Međutim, pokazatelji budućih kretanja upućivali su na kontinuiranu slabost izvoznih narudžba u sektoru prerađivačke industrije. Uvoz je umjereno rastao u 2025., potaknut rastućim obujmom uvoza iz Kine, djelomično zbog preusmjeravanja trgovine zbog napetosti između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, te snažnijim eurom, koji je smanjio trošak uvoza. Uvozne cijene u europodručju također su ostale pod pritiskom na smanjenje jer su se pritisci na cijene energetskih sirovina nastavili ublažavati. Priljev kineskih proizvoda po konkurentnim cijenama u uvjetima trajnog viška kapaciteta kineske prerađivačke industrije pojačao je konkurenciju za domaće proizvođače, a kineska ograničenja na izvoz kritičnih sirovina, kao što su rijetke zemlje, naglasila su slabosti u opskrbnim lancima europodručja.

Tržište rada

Nakon razdoblja zadržavanja radne snage, rast zaposlenosti usporio se 2025. u odnosu na posljednje godine, a anketni pokazatelji upućivali su na to da se tržište rada europodručja nastavilo normalizirati tijekom godine (Grafikon 1.6.). Stopa nezaposlenosti kretala se između 6,3 % i 6,4 %, a u prosincu je iznosila 6,3 %, što je bila jedna od najnižih stopa zabilježenih od uvođenja eura i 1,2 postotna boda ispod pretpandemijske razine u siječnju 2020. Ukupna zaposlenost i ukupan broj odrađenih sati povećali su se 2025. za približno 0,7 % odnosno 0,6 %, tj. rasli su po stopama nižima od realnog BDP‑a, koji je porastao za 1,5 %. Ta su kretanja dovela do oporavka rasta produktivnosti rada. Snažniji rast produktivnosti rada naglasio je smanjenje zadržavanja radne snage, tj. zadržavanja više radnika nego što to zahtijevaju kratkoročne potrebe proizvodnje poduzeća. Na to upućuje i stopa slobodnih radnih mjesta, koja se dodatno smanjila s najviše razine zabilježene u drugom tromjesečju 2022. na razinu od 2,2 % u četvrtom tromjesečju 2025., odnosno ispod pretpandemijske razine od 2,3 %. Prosječan broj odrađenih sati smanjio se u 2025. u uvjetima znatne kolebljivosti i razlika među državama.^[3] Stopa participacije radne snage u dobnoj skupini od 15. do 74. godine povećala se na 66,2 % u četvrtom tromjesečju 2025., što je za 1,6 postotnih bodova iznad pretpandemijske razine. Povećanju radne snage najviše su pridonijele žene, stariji radnici, visokoobrazovane osobe i strani radnici.

Grafikon 1.6.

Tržište rada

(lijevo: godišnje promjene u postotcima, desno: postotci)

1.3. Potreba za davanjem prednosti javnoj potrošnji u vrijeme ograničenoga fiskalnog prostora

Očekuje se da se udio proračunskog manjka opće države u europodručju neznatno smanjio, s 3,1 % u 2024. i 3,5 % u 2023. na 3,0 % BDP‑a u 2025. (Grafikon 1.7.). Znatno fiskalno pooštravanje u 2024. posljedica je postupnog ukidanja preostalih vladinih mjera koje su bile uvedene kako bi se kućanstvima i poduzećima nadoknadile visoke cijene energije i inflacija. Nasuprot tome, samo umjereno pooštravanje fiskalne politike predviđeno za 2025. rezultat je povećanja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje koji nisu u potpunosti usklađeni s većim rastom primarne javne potrošnje (uključujući stavke koje se financiraju iz programa NGEU) i porastom plaćanja kamata.

Grafikon 1.7.

Proračunski saldo europodručja i njegove komponente

(postotci BDP‑a)

Očekuje se da je omjer duga i BDP‑a europodručja porastao na 87,3 % BDP‑a u 2025., s već povišene razine od 86,6 % BDP‑a u 2024. Ostao je i nadalje znatno iznad pretpandemijske razine od 83,6 % u 2019. (Grafikon 1.8.). Predviđeno povećanje omjera duga i BDP‑a u 2025. rezultat je ukupnoga primarnog manjka i pozitivnih usklađivanja manjka i duga, koji su samo djelomično neutralizirani povoljnom, ali sve manjom razlikom između kamatnih stopa i stopa rasta.

Grafikon 1.8.

Državni dug u europodručju

(postotci BDP‑a)

Strateške potrebe za potrošnjom, među ostalim, za obranu, infrastrukturu te digitalnu i zelenu tranziciju, zajedno sa starenjem stanovništva, stvaraju pritisak na rast javnog duga.^[4] Posebice, kada je riječ o rashodima za obranu, neke države europodručja s nižim razinama duga iskoristile su svoj fiskalni prostor, što je dovelo do viših omjera duga i BDP‑a nego prije napada Rusije na Ukrajinu 2022. Općenitije, revidiranim okvirom fiskalnog upravljanja EU‑a, donesenim u travnju 2024., omogućuje se određena proračunska fleksibilnost kako bi se uzeo u obzir dio pritisaka na potrošnju. Zapravo, nekoliko je država u okviru srednjoročnih fiskalno‑strukturnih planova iskoristilo mogućnost da produlje razdoblje konsolidacije s četiri godine na sedam godina u zamjenu za strukturne reforme i ulaganja, čime su smanjile svoj godišnji teret fiskalne prilagodbe. Nadalje, nacionalnom klauzulom o odstupanju, koja je aktivirana za 11 država europodručja, omogućuje se privremena fleksibilnost u odstupanju države od kretanja neto rashoda zbog većih rashoda za obranu, pod uvjetom da se takvim odstupanjem ne ugrozi fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.^[5] S obzirom na to da proračunska fleksibilnost neće u potpunosti pokriti dodatne rashode, morat će se pronaći dodatni načini financiranja, što uključuje učinkovitost potrošnje i ponovno određivanje prioriteta nacionalnih proračuna.

Europska komisija donijela je 25. studenoga 2025. jesenski paket europskog semestra 2026., u kojem su utvrđeni prioriteti gospodarske politike.^[6] Paket sadržava Komisijinu procjenu usklađenosti država članica s okvirom fiskalnog upravljanja EU‑a i smjernice za njihove fiskalne politike u 2026. Provedba revidiranog okvira upravljanja u cijelosti, transparentno i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka te omjera duga i BDP‑a. Od 17 država europodručja koje su dostavile nacrte proračunskih planova za 2026. Europska komisija ocijenila je da ih je 12 usklađeno s fiskalnim okvirom EU‑a.^[7] Procijenjeno je da kod pet država postoji rizik od neusklađenosti planova, pri čemu kod dviju država postoje rizici znatne neusklađenosti. Nadalje, za šest država europodručja koje su u postupku u slučaju prekomjernog deficita, tj. Belgiju, Francusku, Italiju, Maltu, Austriju i Slovačku, Europska komisija procijenit će stanje u proljeće 2026. na osnovi podataka o fiskalnim ostvarenjima za 2025. Europska komisija u studenome je također predložila pokretanje postupka u slučaju prekomjernog deficita za Finsku.

1.4. Inflacija se tijekom godine kretala prema ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju

Ukupna stopa inflacije u europodručju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) dodatno se približila srednjoročnom cilju od 2 % tijekom 2025. (Grafikon 1.9.). Godišnja inflacija prosječno je iznosila 2,1 % u četvrtom tromjesečju i u cijeloj godini, nakon stope od 2,4 % u 2024. Nastavak dezinflacije u 2025. bio je pod povoljnim utjecajem prethodnog pooštravanja monetarne politike ESB‑a, ublažavanja pritisaka na plaće, sve manjih pritisaka proizvođačkih troškova zbog cijena energije i sirovina bez energije te općenito niskih pritisaka uvoznih cijena, djelomično zbog aprecijacije eura. Najveći doprinos smanjenju ukupne inflacije u 2025. davala je inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane (HIPCX). Postupno se smanjivala tijekom godine, a u kasnijim mjesecima stabilizirala se na razini između 2,3 % i 2,4 %. Tome je uvelike pridonijelo popuštanje inflacije cijena usluga, koja je i nadalje bila visoka, što je posebice bilo posljedica smanjenih pritisaka na plaće. Nasuprot tome, inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije ostala je tijekom većeg dijela 2025. uglavnom stabilna na dugoročnom prosjeku iz razdoblja prije pandemije i znatnije se smanjivala samo u posljednjim mjesecima godine zbog slabih uvoznih cjenovnih pritisaka. Ukupna inflacija smanjila se i zbog prigušene inflacije cijena energije, koja je bila posljedica pada cijena energenata i aprecijacije eura. Nasuprot tome, inflacija cijena hrane rasla je u prvom polugodištu 2025. i dosegnula najvišu razinu u srpnju, ponajviše pod utjecajem povećanja cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda zbog nepovoljnih vremenskih prilika i manjka ponude. Do kraja godine inflacija cijena hrane smanjila se na 2,5 %. Inflacija cijena prerađenih prehrambenih proizvoda također je pridonijela pritiscima zbog kontinuiranog prijenosa prošlih povećanja cijena sirovina, posebice kakaa i kave.^[8]

Grafikon 1.9.

Ukupna inflacija i njezine glavne komponente

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Inflacija cijena energije smanjila se početkom 2025. i bila je negativna od ožujka nadalje, ponajprije pod utjecajem pada cijena nafte i veleprodajnih cijena plina u američkim dolarima te aprecijacije eura. Međutim, i godišnja stopa promjene cijena energije za potrošače bila je donekle kolebljiva, uglavnom pod utjecajem pozitivnih baznih učinaka, posebice komponente goriva za prijevozna sredstva. Krivulja inflacije cijena hrane imala je oblik grbe tijekom 2025., ponajprije pod utjecajem cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda. U prvih osam mjeseci 2025. inflacija cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda pratila je uzlazni trend, potaknut povećanjem cijena voća i povrća povezanim s nepovoljnim vremenskim uvjetima te kontinuiranim rastom cijena mesa zbog manjka ponude djelomično povezanog sa životinjskim bolestima. Od rujna nadalje inflacija se počela ublažavati jer je učinak vremenskih uvjeta na cijene voća i povrća oslabio, iako se donekle pojačao krajem godine. Inflacija cijena prerađenih prehrambenih proizvoda ostala je relativno stabilna tijekom većeg dijela 2025., a zamjetno se smanjila tek u posljednjem tromjesečju jer su se smanjili pritisci proizvođačkih troškova koji proizlaze iz cijena prehrambenih sirovina, kao što su kava i kakao. Inflacija cijena hrane općenito je ostala na povišenoj razini tijekom godine. To je bilo posljedica kontinuiranoga, premda slabijeg, prijenosa prethodnog povećanja cijena prehrambenih sirovina, neravnoteže između ponude i potražnje u nekim segmentima te još povećanih cjenovnih pritisaka određenih činitelja, uključujući plaće.

Pokazatelji temeljne inflacije, koji su usmjereni na utvrđivanje postojane ili zajedničke komponente inflacije, podupirali su kretanje ukupne inflacije prema stopama blizu ciljne razine. Primjerice, temeljna inflacija mjerena HIPCX‑om bila je malo kolebljiva i blago se smanjila: s 2,7 % u prosincu 2024. na stope između 2,3 % i 2,4 % u većini mjeseci od ožujka nadalje. Dezinflacija temeljne inflacije uglavnom je bila potaknuta stavkama usluga. Inflacija cijena usluga smanjila se s 4,0 % u prosincu 2024. na 3,4 % u prosincu 2025. zbog postupnog ublažavanja prethodnih pokretača, posebice pritisaka na plaće i godišnjih učinaka ponovnog određivanja cijena.^[9] Inflacija cijena usluga pokazivala je određenu kratkoročnu kolebljivost u travnju, kada su cijene nekih stavki privremeno porasle zbog uskrsnih blagdana, ali je fluktuirala u relativno uskom rasponu do kraja godine.^[10] Inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije ostala je relativno nepromijenjena tijekom 2025., a bila je vrlo blizu pretpandemijskog prosjeka od 0,6 % (mjereno u razdoblju od 1999. do 2019.). Malo je porasla u trećem tromjesečju, ali se do listopada vratila na prosjek iz razdoblja prije pandemije. Krajem godine spustila se na razinu malo nižu od tog prosjeka zbog blagih pritisaka uvoznih cijena i aprecijacije eura. Ostali pokazatelji temeljne inflacije također su se postupno smanjivali tijekom 2025. ili su ostali uglavnom stabilni.^[11]

Domaći troškovni pritisci u europodručju mjereni rastom deflatora BDP‑a smanjili su se s 3,0 % u 2024. na 2,4 % u 2025. (Grafikon 1.10.). To je smanjenje rezultat pada doprinosa jediničnih poreza i jediničnih troškova rada, koji je bio povezan s ublažavanjem rasta naknada po zaposlenom i jačanjem rasta produktivnosti rada. Smanjenja su djelomično neutralizirana postupnim jačanjem doprinosa jedinične dobiti u skladu s cikličkim kretanjima. Ako se promatra rast naknade po zaposlenom, koji je bio uglavnom stabilan tijekom godine i iznosio prosječno 3,9 %, rast dogovorenih plaća i rast ukupno isplaćenih plaća u odnosu na dogovorene plaće bili su kolebljivi u 2025.^[12] Rast dogovorenih plaća znatno se usporavao tijekom godine, pa je iznosio prosječno 2,8 % u odnosu na 4,5 % u 2024. To je odražavalo normalizaciju zahtjeva povezanih s plaćama nakon razdoblja u kojemu je došlo do postupnog oporavka kupovne moći radnika izgubljene tijekom naglog rasta inflacije u 2022.^[13] Kretanja rasta ukupno isplaćenih plaća u odnosu na dogovorene plaće, koja su djelomično povezana sa statističkim učincima koji proizlaze iz jednokratnih isplata u 2024., dovela su do povećanja ukupnog rasta plaća. Jedinična dobit donekle se oporavila tijekom 2025. i bolje se uskladila s poslovnim ciklusom, ali je nastavila apsorbirati troškove rada, iako u manjoj mjeri nego 2024.

Grafikon 1.10.

Deflator BDP‑a i komponente

(godišnje promjene u postotcima, doprinosi u postotnim bodovima)

Dugoročnija inflacijska očekivanja ostala su uglavnom usklađena sa srednjoročnim ciljem ESB‑a od 2 % tijekom 2025., što je podupiralo postojan povratak inflacije na ciljnu razinu. U ESB‑ovoj Anketi o prognozama stručnjaka i u ESB‑ovoj Anketi monetarnih analitičara dugoročnija inflacijska očekivanja bila su čvrsto usidrena na razini od 2 % u 2025. (Grafikon 1.11.). Ostali anketni pokazatelji, kao što je Consensus Economics, također su upućivali na to da su dugoročnija inflacijska očekivanja stabilna na razinama od oko 2 %. Mjerila dugoročnije naknade za inflaciju zasnovana na tržišnim pokazateljima, poput petogodišnje kamatne stope na petogodišnje terminske ugovore o razmjeni vezane uz stopu inflacije, bila su blizu 2 %, uz ograničene varijacije tijekom godine. U ožujku je zabilježeno blago povećanje kamatne stope na ugovore o razmjeni vezane uz stopu inflacije potaknuto planovima fiskalne ekspanzije u Europi, iako je to djelomično neutralizirano posljedicama trgovinskih napetosti koje su ubrzo uslijedile. U lipnju su zabilježena dodatna privremena povećanja zbog kretanja cijena energije, ali se kamatna stopa na ugovore o razmjeni vezane uz stopu inflacije nakon ljeta naposljetku stabilizirala na 2,1 % i ostala na toj razini do kraja godine. Ta kretanja uglavnom su odražavala više premije za inflacijski rizik, dok su procjene stvarnih dugoročnijih inflacijskih očekivanja zasnovane na modelu, isključujući premiju za rizik, ostale stabilne između 1,9 % i 2 %. Što se tiče potrošača, srednja vrijednost očekivanja glede inflacije za sljedeće tri godine kretala se između 2,4 % i 2,5 % tijekom godine, a u prosincu je porasla na 2,6 %. Ta postojanost na neznatno povišenoj razini vjerojatno je posljedica kontinuirano povećane neizvjesnosti. Rezultati ESB‑ove ankete o očekivanjima potrošača pokazuju da su cijene hrane snažno utjecale na percepcije inflacije i jednogodišnja očekivanja, a njihov utjecaj na dugoročnija očekivanja bio je ograničeniji.

Grafikon 1.11.

Pokazatelji inflacijskih očekivanja zasnovani na anketama i tržišnim pokazateljima

(godišnje promjene u postotcima)

1.5. Kreditni oporavak ostao je slab unatoč daljnjem ublažavanju uvjeta financiranja

Pad kratkoročnih kamatnih stopa u kombinaciji sa znatnim povećanjem dugoročnih stopa doveo je do povećanja nagiba nerizične krivulje prinosa u europodručju u 2025. Smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa, do kojeg je došlo uglavnom tijekom prve polovine godine, bilo je posljedica smanjenja kamatnih stopa monetarne politike koje je ESB provodio do lipnja jer je inflacija bila na dobrom putu prema srednjoročnom cilju od 2 % (vidi odjeljak 2.1.). Kada je riječ o dugoročnijim kamatnim stopama, kamatna stopa na desetogodišnje prekonoćne kamatne ugovore o razmjeni (OIS) iznosila je prosječno 2,8 % u prosincu 2025. (Grafikon 1.12.), što je približno 60 baznih bodova više od prosjeka u prosincu 2024. Dugoročne stope pokazale su određena snažna i kolebljiva kretanja tijekom prva četiri mjeseca godine zbog planiranih rashoda za obranu i infrastrukturu u europskim državama te povećane neizvjesnosti povezane s američkim carinama i trgovinskim politikama. Kamatna stopa na desetogodišnji OIS postupno se povećavala od kraja travnja i porasla za oko 30 baznih bodova u preostalom dijelu godine, ponajviše zbog povećanja komponente realne stope u okružju otpornijega gospodarstva. Važno je naglasiti da povećanje nagiba nerizične krivulje u europodručju odražava snažnu globalnu komponentu jer je do sličnoga ponovnog određivanja cijena došlo i u drugim velikim razvijenim gospodarstvima. Odražavajući kretanja kamatne stope na OIS, prinos na desetogodišnje državne obveznice europodručja ponderiran BDP‑om rastao je tijekom godine. U prosincu je dosegnuo 3,2 %, što je oko 50 baznih bodova više nego godinu dana prije. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice u svim državama europodručja bili su na višim razinama krajem 2025. nego na početku godine, uz smanjenje razlika u odnosu na kamatnu stopu na OIS. Najava planiranih rashoda za obranu u nekim državama europodručja (vidi odjeljak 1.3.) bila je ključan trenutak za ponovnu procjenu tržišta, što je dovelo do naglog povećanja prinosa na desetogodišnje njemačke državne obveznice od oko 40 baznih bodova, pri čemu su prinosi na ostale državne obveznice europodručja bili pod sličnim pritiskom na rast. Prinosi na državne obveznice europodručja potom su se donekle smanjili, ali ih je većina na kraju godine bila na povišenim razinama. Iznimka je bio prinos na desetogodišnje državne obveznice Italije, koji je bio uglavnom nepromijenjen u odnosu na razinu krajem 2024., čemu je pridonijela kontinuirana konsolidacija njezina fiskalnog položaja. Nasuprot tome, politička neizvjesnost u Francuskoj povećala je zabrinutost među tržišnim sudionicima zbog mogućeg kašnjenja s fiskalnom konsolidacijom, što je stvorilo pritiske na rast prinosa na francuske državne obveznice. Takva kretanja dovela su do približavanja prinosa na talijanske i francuske obveznice prema sličnim razinama, a disperzija prinosa u europodručju dosegnula je najniže razine dosad.

Grafikon 1.12.

Dugoročne kamatne stope i trošak zaduživanja poduzeća i kućanstava za kupnju kuće

(postotci na godišnjoj razini)

U 2025. cijene dionica mjerene indeksom EURO STOXX porasle su za oko 21 %. Zbog snažnih očekivanja glede zarada, većih dividenda i nižih premija za rizik vlasničkih vrijednosnih papira cijene vlasničkih vrijednosnih papira porasle su unatoč nepovoljnom utjecaju rastućih dugoročnih nerizičnih kamatnih stopa. Cijene vlasničkih vrijednosnih papira porasle su u nefinancijskome i, još izrazitije, financijskom sektoru. Dionice banaka predvodile su rast u financijskom sektoru, potpomognute poboljšanom profitabilnošću koja je proizašla iz trgovinske aktivnosti banaka, odobravanja kredita i povećanja nagiba krivulje prinosa. Do kraja 2025. široki indeksi cijena vlasničkih vrijednosnih papira nefinancijskih društava i banaka europodručja bili su oko 12 % odnosno 80 % iznad razina zabilježenih na kraju 2024. Razlike prinosa na korporativne obveznice općenito su se smanjile, uz zamjetljivu iznimku obveznica izdanih u segmentu visokog prinosa financijskog sektora i unatoč rasprodaji na tržištu korporativnih obveznica nakon najave američkih carinskih tarifa 2. travnja. Nakon toga razlike prinosa na korporativne obveznice znatno su se smanjile zbog obnovljene sklonosti preuzimanju rizika i otpornijega gospodarstva.

Uvjeti financiranja za poduzeća u europodručju nastavili su se ublažavati u prvom dijelu godine, a zatim su se uglavnom stabilizirali, u skladu s dinamikom troškova financiranja banaka. Smanjenje složenog troška dužničkog financiranja banaka početkom godine odražavalo je prijenos učinka smanjenja kamatnih stopa monetarne politike, a stabiliziranje koje je uslijedilo bilo je potaknuto dinamikom tržišnih kamatnih stopa i slabijim očekivanjima o daljnjem smanjivanju kamatnih stopa. Smanjenje nominalnog troška zaduživanja poduzeća s najviših razina u 2023. djelomično je posljedica razboritog ponašanja banaka u odnosu na kredite od početka ciklusa ublažavanja monetarne politike, što je povezano s preraspodjelom kredita prema manje rizičnim dužnicima, kojima se nude povoljnije cijene kredita. Za kućanstva je pad troškova zaduživanja u 2025. bio ograničeniji, a kamatne stope na nove hipotekarne kredite uglavnom su odražavale porast dugoročnih tržišnih kamatnih stopa. Složena kamatna stopa banaka na kredite nefinancijskim društvima iznosila je 3,6 % u prosincu, što je smanjenje od oko 80 baznih bodova u odnosu na kraj 2024., a odgovarajuća stopa na kredite kućanstvima za kupnju kuće smanjila se za oko 10 baznih bodova, na 3,3 % (Grafikon 1.12.). Stoga se razlika između kamatnih stopa na kredite poduzećima i kućanstvima, koja se povećavala tijekom faze pooštravanja monetarne politike, znatno smanjila. Disperzija kamatnih stopa na kredite poduzećima po državama također se smanjila, a disperzija kamatnih stopa na kredite kućanstvima i nadalje je bila pod utjecajem razlika u strukturi dospijeća kredita među državama.

Bankovno kreditiranje nastavilo se oporavljati usporedno s ublažavanjem monetarne politike, iako sporije nego što upućuju povijesni obrasci (Grafikon 1.13.). Kreditiranje poduzeća stabiliziralo se u drugoj polovini 2025., a stope rasta ostale su znatno ispod povijesnog prosjeka jer je agregatna potražnja bila prigušena, a banke nesklone riziku bez obzira na svoje snažne kapitalne pozicije, ograničeno pogoršanje kvalitete imovine i nadalje snažnu profitabilnost. Kao što govori anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju, kreditni standardi banaka (tj. interne smjernice ili kriteriji odobravanja kredita) za kredite poduzećima pooštravali su se u prvom tromjesečju i u posljednja dva tromjesečja 2025. Kod manjih i rizičnijih poduzeća zabilježeno je izrazito pogoršanje dostupnosti kredita, kao što je istaknuto u anketi o pristupu poduzeća financiranju. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima iznosila je 3,0 % u prosincu, u usporedbi s prosječno 4,3 % u razdoblju od siječnja 1999. do prosinca 2025. Rast ukupnih kredita, uključujući financiranje nebankarskih financijskih posrednika, ostao je ograničen, među ostalim, i zbog velike neizvjesnosti povezane s ekonomskom politikom, kao što se vidi u ESB‑ovu blogu objavljenom u listopadu.^[15] Veća vrednovanja dionica koje kotiraju na burzi pridonijela su neto povećanju vanjskog financiranja poduzeća (Grafikon 1.14.). Kreditiranje kućanstava nastavilo se oporavljati, uz godišnju stopu rasta od 3,0 % u prosincu (također znatno ispod dugoročnog prosjeka od 4,2 %), čemu su najviše pridonijeli hipotekarni krediti. Ovo kretanje u skladu je s dobrom potražnjom za stambenim kreditima iskazanom u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, kao i s postojanim namjerama kupnje stambenih nekretnina iskazanima u anketi o očekivanjima potrošača. Istodobno se povećao udio kućanstava koja su u toj anketi navela pogoršavanje dostupnosti kredita u odnosu na udio kućanstava koja su zabilježila poboljšanje. Taj udio bio je veći kod kućanstava s nižom razinom dohotka. Prema anketi o kreditnoj aktivnosti banaka stroži standardi odobravanja kredita primjenjivali su se tijekom cijele godine na potrošačke kredite, kojima su se kućanstva s nižom raznom dohotka kontinuirano koristila u 2025.

Nakon stagnacije na gotovo 4 % u prethodnom dijelu godine, godišnji rast najširega monetarnog agregata (M3) postao je umjereniji krajem 2025., poduprt stabilnom dinamikom kredita i depozita kućanstava i poduzeća (Grafikon 1.13.). Godišnji rast monetarnog agregata M3 iznosio je 2,8 % u prosincu, a u prosincu 2024. iznosio je 3,4 %. Umjereniji rast uglavnom je posljedica kontinuiranog odljeva likvidnosti koji je proizašao iz smanjenja portfelja imovine Eurosustava i smanjenja neto inozemnih priljeva, koji su, čini se, bili slabiji i kolebljiviji u odnosu na 2024., a kupnje državnih obveznica od strane banaka podupirale su rast novčane mase u uvjetima izdašne ponude obveznica.

Grafikon 1.13.

Rast M3 i rast kredita poduzećima i kućanstvima

(godišnje promjene u postotcima)

Grafikon 1.14.

Neto tokovi vanjskog financiranja poduzeća

(godišnji tokovi, mlrd. EUR)

Okvir 1.
Bugarska postaje 21. država europodručja

Bugarska je uvela euro 1. siječnja 2026. i time postala 21. članica europodručja. Pozitivne ocjene iznesene u Izvješću o konvergenciji Europske komisije i ESB‑ovu Izvješću o konvergenciji utrle su Bugarskoj put da uvede euro, što je Vijeće Europske unije odobrilo u srpnju 2025. Pristupanje Bugarske označuje daljnje proširenje europodručja nakon pristupanja Hrvatske 2023. i naglašava činjenicu da je članstvo u europodručju i nadalje privlačno i vjerodostojno sidro politike, među ostalim, u uvjetima povećane neizvjesnosti i geopolitičkih napetosti.^[16]

Uvođenje eura u Bugarskoj važan je korak u njezinu širem procesu europske integracije. Put Bugarske prema članstvu u europodručju naglašava njezinu opredijeljenost za produbljivanje gospodarskih i institucionalnih veza s ostalim članicama Europske unije. Od pristupanja EU‑u 2007. Bugarska je ostvarila znatan napredak prema ispunjavanju zahtjeva za uvođenje jedinstvene valute, kako je određeno u maastrichtskim kriterijima. Tome su pridonijele sveobuhvatne strukturne reforme i politička opredijeljenost za usklađivanje domaćih politika s gospodarskim i monetarnim standardima europodručja. Makroekonomske neravnoteže koje su postojale prije pandemije bolesti COVID‑19 postupno su ispravljane vjerodostojnim mjerama politike i razboritim fiskalnim politikama. U tom razdoblju Bugarska je ostvarila i znatnu realnu konvergenciju s gospodarstvom europodručja, pri čemu je BDP po stanovniku povećan s oko 35 % prosjeka za europodručje u 2006. na malo više od 60 % u 2025.

Put Bugarske prema uvođenju eura bio je poduprt jasno definiranim i pomno praćenim nizom pripremnih koraka (Slika A). Bugarska je 2018. izrazila čvrstu namjeru da se pridruži europskome tečajnom mehanizmu (ERM II), što je ključan korak u postupku uvođenja eura.^[17] Bugarske vlasti i stranke sporazuma o ERM‑u II postigle su dogovor o planu aktivnosti koji je uključivao sveobuhvatan skup mjera politike koje su trebale biti provedene prije pridruživanja. Te prethodne obveze osmišljene su kako bi se riješili ključni strukturni izazovi i poduprla usklađenost s konvergencijskim kriterijima EU‑a. Bugarska je 2020. službeno zatražila pridruživanje ERM‑u II. Bugarski lev uključen je u ERM II u srpnju 2020. zajedno s hrvatskom kunom, a bugarska vlada istodobno se obvezala da će nakon pridruživanja provesti niz mjera usmjerenih na jačanje bugarskog okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje nadzora nebankarskoga financijskog sektora, poboljšanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i reformu okvira za insolventnost. Bugarska se istodobno pridružila bankovnoj uniji bliskom suradnjom između ESB‑a i središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) od listopada 2020., čime je nadzor banaka uskladila sa standardima europodručja i ojačala financijsku stabilnost.

Posljednja faza postupka uvođenja eura u Bugarskoj odvijala se 2025. U veljači 2025. bugarske vlasti službeno su od Europske komisije i ESB‑a zatražile ad hoc ocjenu konvergencije. U izvješćima o konvergenciji za 2025., objavljenima 4. lipnja 2025., pozitivno je ocijenjen stupanj konvergencije Bugarske. Na osnovi toga Europska komisija predložila je da Vijeće EU‑a Bugarskoj dopusti uvođenje eura. Vijeće je 8. srpnja službeno odobrilo pristupanje Bugarske europodručju i odredilo da je neopoziva stopa konverzije bugarskog leva 1,95583 leva za euro. Taj je tečaj odgovarao središnjem paritetu koji se primjenjivao tijekom sudjelovanja Bugarske u ERM‑u II, kao i fiksnom tečaju koji se primjenjivao tijekom dugotrajnog postojanja valutnog odbora, što je osiguralo kontinuitet i stabilnost pri prelasku na jedinstvenu valutu.

Slika A

Ključni koraci puta Bugarske prema uvođenju eura

Nakon službene odluke Vijeća EU‑a provedene su tehničke pripreme za prelazak na gotovinu eura, uz istodoban napredak u integraciji bugarske središnje banke u Eurosustav. Te pripreme podupirao je ESB, a njima je obuhvaćen širok raspon operativnih, logističkih i institucionalnih aspekata. Uključivale su detaljno planiranje proizvodnje i distribucije euronovčanica i eurokovanica, opsežne kampanje informiranja i podizanja svijesti javnosti te uvođenje bugarskih financijskih institucija u platne sustave i sustave namire u europodručju. Istodobno je bugarska središnja banka uključena u provedbu monetarne politike i devizne operacije Eurosustava, kao i u zajedničke analitičke okvire, uključujući makroekonomske projekcije. Svi ti koraci osigurali su neometan prelazak na gotovinu eura i učinkovito sudjelovanje Bugarske u europodručju od prvog dana članstva.

Očekuje se da će uvođenje eura donijeti konkretne gospodarske koristi Bugarskoj. Ključni vjerojatni dobitci uključuju povećanu trgovinu i izravna inozemna ulaganja, čemu će pridonijeti ukidanje troškova konverzije valuta, veća transparentnost i usporedivost cijena te snažnije povjerenje ulagača, kao i bolji pristup europskim tržištima kapitala. Očekuje se i da gospodarstvo iskoristi pogodnost nižih troškova zaduživanja zbog niže premije za rizik države i čvrsto usidrenih inflacijskih očekivanja. Osim tih učinaka, članstvo u europodručju donosi važnu dobrobit u smislu gospodarske sigurnosti i stabilnosti. Za malo, visokointegrirano gospodarstvo sudjelovanje u europodručju jača institucionalnu vjerodostojnost, uklanja sve preostale tečajne rizike u odnosu na ključne trgovinske partnere izvan europodručja i poboljšava sposobnost apsorpcije vanjskih poremećaja zahvaljujući dubljoj financijskoj integraciji. Naposljetku, uvođenje eura omogućuje Bugarskoj da u potpunosti sudjeluje u donošenju odluka europodručja i da izravno pridonosi oblikovanju zajedničkih ekonomskih i monetarnih politika.

Očekuje se da će troškovi i rizici povezani s uvođenjem eura biti ograničeni i uglavnom jednokratni. Glavni troškovi proizlaze iz praktičnih priprema za prelazak na gotovinu eura i mogućnosti neopravdanih poskupljenja pri preračunavanju cijena u euro. Javna potpora euru u Bugarskoj bila je relativno prigušena prije prelaska na euro, što je odražavalo zabrinutost zbog mogućeg povećanja cijena. To je bilo vidljivo i u prethodnim prelascima na euro, kada je javna potpora obično rasla nakon uvođenja.^[18] Kako bi otklonile te zabrinutosti, bugarske vlasti provele su sveobuhvatan skup mjera, uključujući pojačano praćenje cijena i inspekcije radi odvraćanja od zlouporabe, kao i obvezno dvojno iskazivanje cijena tijekom produljenog razdoblja od 8. kolovoza 2025. do 8. kolovoza 2026. Prema dostupnim procjenama čini se da je utjecaj prelaska na euro na ukupnu razinu cijena bio ograničen i jednokratan, uglavnom u skladu s iskustvom prethodnih prelazaka na euro.^[19] Nadalje, domaći monetarni uvjeti u Bugarskoj već su bili blisko usklađeni s onima u europodručju prije uvođenja eura jer je u Bugarskoj dugo postojao valutni odbor, a tečaj u odnosu na euro bio je fiksan. Uvođenje eura stoga ne smanjuje, već jača stvarnu suverenost Bugarske zbog jačanja njezina glasa u donošenju odluka u europodručju.

Iako uvođenje eura nudi važne mogućnosti, bit će potrebne dodatne mjere politike i reforme kako bi se u potpunosti iskoristile njegove dobrobiti. Razborite fiskalne politike usmjerene na rast, podržane snažnim nacionalnim fiskalnim okvirom, bit će ključne za očuvanje makroekonomske stabilnosti i sprječavanje porasta neravnoteža. Nadalje, bit će potrebno održati rast produktivnosti kontinuiranim strukturnim reformama kojima će se poduprijeti realna gospodarska konvergencija unutar europodručja. Konkretno, nedavna snažna dinamika plaća u okolnostima oštrih uvjeta na tržištima rada mogla bi narušiti konkurentnost, ako ne bude popraćena trajnim rastom produktivnosti. Također, jačanje institucija, modernizacija infrastrukture i povećanje ponude kvalificirane radne snage, uz učinkovitu upotrebu sredstava EU‑a, dublji financijski razvoj i unaprijeđen financijski integritet, bit će ključni za održavanje dugoročnog rasta, povećanje otpornosti i sprječavanje porasta makroekonomskih neravnoteža.

2. Pri određivanju kamatnih stopa na svakom se sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima

Upravno vijeće smanjilo je tri ključne kamatne stope ESB‑a četiri puta u prvoj polovini 2025., pa se nastavio proces započet 2024. Odlučilo je smanjiti te kamatne stope zbog dosljednih podataka koji su upućivali na to da inflacija postojano napreduje prema srednjoročnom cilju od 2 %. Tri ključne kamatne stope ESB‑a ukupno su snižene za 100 baznih bodova, stoga je kamatna stopa na novčani depozit do lipnja dosegnula 2,00 %. Upravno vijeće na svakom je sastanku primjenjivalo pristup koji se zasniva na podatcima, odnosno nije se unaprijed opredijelilo za određenu dinamiku promjene stopa. Manje restriktivna monetarna politika, zajedno sa snažnim tržištem rada, rastom realnih dohodaka i stabilnim bilancama privatnog sektora, pridonijela je otpornosti gospodarstva europodručja na globalne trgovinske napetosti i geopolitičke neizvjesnosti.

Bilanca Eurosustava smanjila se za 0,1 bil. EUR u 2025. i iznosila je 6,3 bil. EUR na kraju godine, te se tako nastavila normalizacija koja je započela u 2022. (vidi odjeljak 2.2.). To smanjenje bilo je posljedica smanjenja portfelja koji se drže za potrebe monetarne politike jer Eurosustav više nije provodio reinvestiranja u sklopu svojih programa kupnje vrijednosnih papira. Premda se višak likvidnosti smanjio, upotreba operacija refinanciranja Eurosustava ostala je mala zbog daljnje obilne likvidnosti i relativno nižeg troška alternativnih tržišnih izvora financiranja. Skup imovine prihvatljive kao kolateral za operacije refinanciranja Eurosustava porastao je na 20,3 bil. EUR.

Eurosustav je u 2025. poboljšao okvir za upravljanje rizicima kako bi osigurao provedbu monetarne politike učinkovite za rizike. Promjene su se uglavnom odnosile na politike povezane s kolateralom i bile su usmjerene na osiguravanje kontinuiranoga čvrstog pristupa procjeni kreditne kvalitete imovine kao kolaterala, poboljšanje izračuna korektivnih faktora za neke kategorije imovine i prilagodbu okvira kolaterala radi rješavanja neizvjesnosti povezanih s klimatskim promjenama. Nekoliko središnjih banaka Eurosustava, uključujući ESB, nastavilo je ostvarivati niske ili negativne prihode u 2025. Gubitak ESB‑a otpisat će se na teret buduće dobiti (vidi odjeljak 2.3. i Godišnje financijske izvještaje ESB‑a za 2025.).

2.1. Upravno vijeće smanjilo je tri ključne kamatne stope ESB‑a za 100 baznih bodova

Monetarna politika u 2025. i nadalje je bila vođena odlučnošću Upravnog vijeća da osigura postojanu stabilizaciju inflacije na razini srednjoročnog cilja od 2 %. Pri određivanju primjerene monetarne politike Upravno vijeće na svakom je sastanku primjenjivalo pristup koji se zasniva na podatcima. Nije se unaprijed opredijelilo za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa monetarne politike i ostalo je spremno prilagođavati instrumente po potrebi radi ostvarenja svoje zadaće i osiguranja neometane transmisije monetarne politike.

Odluke Upravnog vijeća o kamatnim stopama ovisile su o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i s njima povezanih rizika, i to na osnovi novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Na osnovi sveobuhvatne procjene Upravno vijeće očekivalo je da će se inflacija u srednjoročnom razdoblju postojano kretati prema ciljnoj razini od 2 %. Upravno vijeće stoga je nastavilo snižavati kamatne stope, što je proces koji je započeo 2024. Tri ključne kamatne stope ESB‑a smanjene su na svakom sastanku o monetarnoj politici između siječnja i lipnja, ukupno za 100 baznih bodova (vidi Grafikon 2.1.). Nakon sastanka Upravnog vijeća u lipnju kamatne stope na novčani depozit, glavne operacije refinanciranja i mogućnost posudbe na kraju dana ostale su nepromijenjene na razini od 2,00 %, 2,15 % odnosno 2,40 %.

Grafikon 2.1.

Ključne kamatne stope ESB‑a

(postotci)

Na svojem prvom sastanku o monetarnoj politici tijekom godine Upravno vijeće procijenilo je da se proces dezinflacije nastavio. Inflacija se kretala u skladu s najnovijim projekcijama stručnjaka ESB‑a i očekivalo se da će se tijekom godine vratiti na srednjoročnu ciljnu razinu od 2 %. Većina mjera temeljne inflacije upućivala je na postojan povratak inflacije na ciljnu razinu, iako je domaća inflacija ostala visoka zbog odgođenih prilagodba plaća i određenih cijena usluga nakon prethodnoga naglog povećanja inflacije. Naznake usporavanja rasta plaća i učinci dobiti koji su ublažavali inflacijske pritiske dodatno su podupirali mišljenje Upravnog vijeća da se dezinflacija nastavlja u skladu s predviđanjima, što je opravdavalo manje restriktivnu monetarnu politiku. Stoga je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova.

Upravno vijeće zamijetilo je da zaduživanje za poduzeća i kućanstva postupno pojeftinjuje zbog smanjenja kamatnih stopa u posljednje vrijeme. Međutim, uvjeti financiranja ostali su pooštreni, u skladu s monetarnom politikom koja je i nadalje restriktivna. Iako se gospodarstvo europodručja kontinuirano suočavalo s nepovoljnim činiteljima, očekivalo se da će rast realnih dohodaka i sve slabiji utjecaj prethodne restriktivnosti monetarne politike poduprijeti postupno jačanje potražnje tijekom vremena. Ipak, rizici za rast ostali su negativni, s većim slabostima u globalnoj trgovini i geopolitičkim neizvjesnostima, uključujući neizvjesnosti povezane s neopravdanim ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragičnim sukobom na Bliskom istoku, što je moglo poremetiti opskrbu energijom i dodatno opteretiti globalnu trgovinu.

Kako bi poduprlo trajno poboljšavanje gospodarskih rezultata, Upravno vijeće naglasilo je ulogu fiskalnih i strukturnih politika u poticanju produktivnijega, konkurentnijega i otpornijega gospodarstva europodručja. Pozdravilo je Kompas konkurentnosti Europske komisije i naglasilo potrebu da se nastave konkretnim i ambicioznim strukturnim politikama poduzimati daljnje mjere u vezi s prijedlozima Marija Draghija za jačanje europske konkurentnosti i prijedlozima Enrica Lette u vezi s osnaživanjem jedinstvenog tržišta. Vlade su pozvane da u potpunosti provedu svoje obveze u okviru gospodarskog upravljanja EU‑a i da daju prednost reformama i ulaganjima kojima se potiče rast.

Nakon što je krajem 2024. prekinulo reinvestiranje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP), a već od srpnja 2023. i reinvestiranje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP), Upravno vijeće zamijetilo je da se portfelji APP‑a i PEPP‑a smanjuju umjerenom i predvidivom dinamikom (vidi odjeljak 2.2. o kretanju portfelja). Nadalje, banke su u prosincu 2024. otplatile preostale iznose pozajmljene u sklopu ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO), što je bilo kraj tog dijela normalizacije bilance.

Makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka uključivale su blagu reviziju naviše ukupne inflacije, za koju se očekivalo da će u 2025. prosječno iznositi 2,3 %, uglavnom zbog snažnije dinamike cijena energije od očekivane. Unatoč toj reviziji većina pokazatelja temeljne inflacije i nadalje je upućivala na to da će se inflacija stabilizirati na razinama blizu srednjoročnog cilja od 2 %. Rast plaća pokazivao je naznake daljnjeg usporavanja, kako se i očekivalo, a dobit je nastavila ublažavati inflacijske pritiske. S obzirom na ta kretanja Upravno vijeće odlučilo je u ožujku smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za dodatnih 25 baznih bodova.

Upravno vijeće primijetilo je da se restriktivnost monetarne politike zamjetno ublažava: zbog smanjenja kamatnih stopa pojeftinili su troškovi zaduživanja za poduzeća i kućanstva, a ubrzao se rast kredita. Ipak, kreditiranje je općenito i nadalje bilo slabo. Projekcija gospodarskog rasta stručnjaka za 2025. revidirana je naniže na 0,9 % zbog slabijeg izvoza i prigušenih ulaganja u uvjetima povećane trgovinske neizvjesnosti i neizvjesnosti povezane s politikama. Rast realnih dohodaka i niži troškovi zaduživanja ostali su ključni činitelji za koje se očekivalo da će s vremenom poduprijeti postupan oporavak potražnje, zajedno sa smanjenjem nepovoljnog utjecaja prethodnog pooštravanja monetarne politike.

U uvjetima sve veće neizvjesnosti Upravno vijeće potvrdilo je svoju opredijeljenost da pri određivanju primjerene monetarne politike na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima. Ponovilo je da se nije unaprijed opredijelilo za određenu dinamiku promjene kamatnih stopa i da ostaje spremno prilagođavati instrumente po potrebi radi ostvarenja svoje zadaće održavanja stabilnosti cijena.

Kako je povjerenje u postojan povratak inflacije na ciljnu razinu nastavilo jačati, Upravno vijeće odlučilo je u travnju ponovo sniziti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Proces dezinflacije i nadalje je dobro napredovao, pri čemu je u ožujku zabilježen pad ukupne i temeljne inflacije. Inflacija cijena usluga znatno se ublažila, a većina mjera temeljne inflacije upućivala je na postojan povratak inflacije na srednjoročni cilj ESB‑a od 2 %. Rast plaća nastavio je pokazivati daljnje naznake usporavanja, a dobit je nastavila djelomično apsorbirati učinak povećanog rasta plaća na inflaciju, što je pridonijelo slabljenju domaćih cjenovnih pritisaka.

Upravno vijeće zamijetilo je da su se izgledi za rast europodručja pogoršali zbog rastućih trgovinskih napetosti. Te su napetosti povećale neizvjesnost i stvorile rizik za povjerenje kućanstava i poduzeća. Nadalje, bilo je vjerojatno da će nepovoljan i kolebljiv odgovor tržišta na trgovinske napetosti dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja, što bi dodatno ugrozilo izglede za rast europodručja. No, gospodarstvo europodručja istodobno je razvilo određenu otpornost u odnosu na globalne šokove. Očekivalo se da će snažno tržište rada, rast realnih dohodaka i poticajna monetarna politika podupirati potrošnju, a inicijative na nacionalnoj razini i razini EU‑a povezane s rashodima za obranu i ulaganjima u infrastrukturu trebale su poduprijeti aktivnost u prerađivačkoj industriji. S obzirom na velik geopolitički rizik, Upravno vijeće ponovo je naglasilo važnost fiskalnih i strukturnih politika kojima bi se povećala produktivnost i konkurentnost europodručja te je pozvalo na brzo prihvaćanje prijedloga usmjerenih na pojednostavnjenje regulatornih okvira i dovršetak unije za štednju i ulaganja. S obzirom na iznimnu neizvjesnost, Upravno vijeće također je ponovilo namjeru da pri određivanju kamatnih stopa na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima.

Tijekom godine Upravno vijeće sve je više bilo uvjereno da se inflacijska dinamika usklađuje s ciljem i da se gospodarstvo postupno oporavlja. U lipnju je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za dodatnih 25 baznih bodova. Inflacija se tada kretala oko ciljne razine. U najnovijim projekcijama stručnjaka Eurosustava ukupna inflacija revidirana je naniže za 2025. i 2026., ponajprije zbog nižih cijena energije i snažnijeg eura. Projekcije inflacije bez energije i hrane ostale su uglavnom nepromijenjene, a rast plaća primjetno se usporio i pridonio postojanom povratku inflacije na ciljnu razinu. Na gospodarski rast u prvom tromjesečju pozitivno je utjecao ubrzan izvoz poduzeća prije očekivanog povećanja carina. Rastu je pridonijela i snažna domaća potražnja.

Upravno vijeće primijetilo je da se smanjila zabrinutost glede utjecaja kolebljivosti na financijskim tržištima na pooštravanje uvjeta, zabilježena u travnju kao reakcija na trgovinske napetosti. Toj stabilizaciji pridonijele su povoljnije vijesti o globalnim trgovinskim politikama i poboljšanju raspoloženja u vezi s globalnim rizicima. Uvjeti zaduživanja poduzeća nastavili su se poboljšavati, uz pad kamatnih stopa na kredite i smanjenje razlika prinosa na korporativne obveznice te rast cijena vlasničkih vrijednosnih papira. Nadalje, ojačalo je bankovno kreditiranje poduzeća i kućanstava.

Unatoč ovim povoljnim kretanjima Upravno vijeće procijenilo je da su rizici za rast ostali negativni, pod utjecajem globalnih trgovinskih napetosti i geopolitičke neizvjesnosti. Međutim, naglasilo je da se očekuje da će povoljni uvjeti financiranja i povećana državna ulaganja podupirati otpornost u srednjoročnom razdoblju. Inflacijski izgledi bili su neizvjesniji nego inače zbog kolebljivoga globalnog okružja trgovine, koje je stvorilo pozitivne i negativne rizike. Upravno vijeće posebice je upozorilo na to da bi inflacija mogla biti manja ako bi više carine dovele do smanjenja potražnje za izvozom europodručja i potaknule države s viškom kapaciteta da preusmjere izvoz u europodručje. Smatralo se da bi trgovinske napetosti mogle prouzročiti veću kolebljivost i nesklonost riziku na financijskim tržištima, što bi nepovoljno utjecalo na domaću potražnju te stoga također pridonijelo smanjenju inflacije. Nasuprot tome, inflacija bi mogla biti viša ako bi fragmentacija globalnih opskrbnih lanaca pridonijela rastu uvoznih cijena i povećanju ograničenja kapaciteta domaćega gospodarstva.

S početkom druge polovine godine Upravno vijeće u srpnju je odlučilo zadržati kamatne stope nepromijenjenima. Inflacija je bila na razini srednjoročnog cilja ESB‑a od 2 %, a najnoviji podatci uglavnom su bili u skladu s prethodnom procjenom Upravnog vijeća o inflacijskim izgledima. Domaći cjenovni pritisci nastavili su slabjeti zbog ublažavanja rasta plaća. Unatoč izazovnim globalnim uvjetima gospodarstvo europodručja ostalo je općenito otporno, potpomognuto snažnim uvjetima na tržištu rada, rastom realnih dohodaka i povoljnim uvjetima financiranja. Odluka o zadržavanju kamatnih stopa nepromijenjenima odražavala je rastuću uvjerenost Upravnog vijeća da su kamatne stope dosegnule odgovarajuću razinu da se osigura održiva konvergencija inflacije prema ciljnoj razini.

S obzirom na to da je situacija bila slična onoj u srpnju, Upravno vijeće odlučilo je i u rujnu zadržati kamatne stope nepromijenjenima. Posuvremenjene projekcije stručnjaka ESB‑a upućivale su na to da će ukupna inflacija iznositi prosječno 2,1 % u 2025., malo više nego što je bilo prethodno predviđeno, a zatim pasti na 1,7 % u 2026. i 1,9 % u 2027. Projekcija rasta za 2025. revidirana je naviše, na 1,2 % zbog domaće potražnje koja je premašivala očekivanja, a projekcija za 2026. blago je smanjena jer se očekivalo da će kontinuirane globalne neizvjesnosti nepovoljno utjecati na gospodarsku aktivnost. Odlukom iz rujna naglašen je pristup Upravnog vijeća da pri određivanju kamatnih stopa na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima u uvjetima dugotrajnih globalnih neizvjesnosti.

Gospodarska aktivnost u prvoj je polovini 2025. kumulativno porasla za 0,7 %, poduprta snažnom osobnom potrošnjom i ulaganjima. Očekivalo se da će nepovoljni učinci viših carina, globalne konkurencije i snažnijeg eura negativno utjecati na rast u preostalom dijelu godine. Međutim, predviđalo se da će ti učinci oslabjeti u 2026., pri čemu će ublažavanje uvjeta financiranja i kontinuirana snaga tržišta rada povoljno utjecati na osobnu potrošnju i poslovna ulaganja. Inflacija je ostala stabilna i blizu ESB‑ove ciljne razine. Domaći cjenovni pritisci nastavili su se ublažavati zahvaljujući slabljenju rasta plaća i poboljšanju produktivnosti, što je pridonijelo usporavanju rasta troškova rada.

Upravno vijeće procijenilo je da su rizici za rast uravnoteženiji nego u prethodnom dijelu godine. Iako su i nadalje postojale trgovinske napetosti i geopolitičke neizvjesnosti, novi trgovinski sporazumi smanjili su neke rizike koji su nepovoljno utjecali na globalnu potražnju i povjerenje. Rashodi za obranu i infrastrukturu koji premašuju očekivanja, zajedno s reformama za povećanje produktivnosti, pružili bi dodatnu potporu rastu u srednjoročnom razdoblju. Upravno vijeće istodobno je i nadalje smatralo da su inflacijski izgledi neizvjesniji nego inače zbog istih razloga kao i na prethodnim sastancima.

Upravno vijeće održalo je u listopadu svoj godišnji sastanak izvan Frankfurta, a domaćin je bila središnja banka Banca d’Italia u Firenci. Ponovo je odlučilo zadržati kamatne stope nepromijenjenima jer je inflacija ostala blizu srednjoročnog cilja od 2 %, a procjena inflacijskih izgleda bila je uglavnom nepromijenjena.

Gospodarska aktivnost blago je porasla u trećem tromjesečju zbog snažnog sektora usluga, posebno turizma i digitalnih usluga, što je neutraliziralo slabost u sektoru prerađivačke industrije, koja je i nadalje bila pod nepovoljnim utjecajem viših carina i globalne konkurencije. Očekivalo se da će domaća potražnja ostati otporna, a osobna potrošnja poduprta rastom realnih dohodaka, državnim ulaganjima u infrastrukturu i obranu te povoljnim uvjetima financiranja. Međutim, inozemna potražnja suočila se s izazovima, uz pad robnog izvoza i kontinuirane neizvjesnosti povezane s trgovinom. Godišnja inflacija blago je porasla u rujnu, na 2,2 %, uglavnom zbog kolebljivosti cijena energije. Istodobno se očekivalo da će usporavanje rasta plaća i poboljšanje produktivnosti nastaviti ublažavati domaće cjenovne pritiske, a dugoročnija inflacijska očekivanja ostala su čvrsto usidrena.

Upravno vijeće ponovilo je svoju opredijeljenost da osigura da centralnobankarski novac za plaćanja malih i velikih vrijednosti bude primjeren digitalnom dobu. S tim u vezi, odlučilo je prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura kako bi se postigla tehnička spremnost za moguće izdavanje nakon donošenja zakonodavstva i dala potpora digitalnoj suverenosti Europe (vidi Okvir 4.).

Upravno vijeće završilo je godinu još jednom odlukom da kamatne stope ostanu nepromijenjene. Projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca predviđale su prosječnu stopu inflacije od 2,1 % u 2025., 1,9 % u 2026., 1,8 % u 2027. i 2,0 % u 2028. Inflacija je revidirana naviše za 2026., uglavnom zbog toga što se očekivalo da će se inflacija cijena usluga smanjivati sporije nego što je bilo predviđeno u prethodnim projekcijama. Umjereno jača očekivana dinamika inflacije u odnosu na projekcije iz rujna i predviđeni povratak na ciljnu razinu do 2028. također su pridonijeli zadržavanju kamatnih stopa monetarne politike nepromijenjenima. Nadalje, gospodarstvo europodručja ostalo je otporno, poduprto snažnim tržištima rada, rastom realnih dohodaka i državnom potrošnjom, unatoč izazovima globalne trgovine i geopolitičkih napetosti.

Kreditni uvjeti u gospodarstvu bili su uglavnom stabilni, a banke europodručja ostale su otporne zahvaljujući snažnim stopama kapitala i koeficijentima likvidnosti, solidnoj kvaliteti imovine i stabilnoj profitabilnosti. Smatralo se da geopolitička neizvjesnost i mogućnost nagloga ponovnog određivanja cijena na globalnim financijskim tržištima stvaraju rizike za financijsku stabilnost u europodručju, a Upravno vijeće ponovilo je da je makrobonitetna politika i nadalje prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti jer pridonosi otpornosti i očuvanju prostora makrobonitetnog djelovanja.

Upravno vijeće ponovo je potvrdilo svoju opredijeljenost da pri određivanju odgovarajuće monetarne politike na svakom sastanku primjenjuje pristup koji se zasniva na podatcima.

2.2. Ostvaren je daljnji napredak u normalizaciji bilance Eurosustava

Postupna normalizacija bilance Eurosustava, koja je započela 2022., nastavila se postojano u 2025. Do kraja godine bilanca se smanjila na 6,3 bil. EUR, sa 6,4 bil. EUR na kraju 2024. Do smanjenja je ponajprije došlo zbog daljnjeg smanjivanja stanja vrijednosnih papira u portfeljima APP‑a i PEPP‑a.

Na kraju 2025. vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike iznosili su 3,7 bil. EUR, odnosno 0,5 bil. EUR manje nego na kraju 2024. Ti su vrijednosni papiri činili 60 % ukupne imovine, što je smanjenje u odnosu na 67 % prethodne godine. Krediti kreditnim institucijama europodručja povezani s operacijama refinanciranja Eurosustava ostali su ograničeni i iznosili su oko 37 mlrd. EUR nakon 34 mlrd. EUR na kraju 2024. Ostala financijska imovina u bilanci (imovina nominirana u stranoj valuti, zlato i vrijednosni papiri nominirani u eurima u portfeljima koji se ne drže za potrebe monetarne politike) istodobno je porasla za 0,4 bil. EUR. To se povećanje uglavnom može pripisati rastu cijena zlata.

Na strani obveza ukupan iznos sredstava pričuva kreditnih institucija (uključujući njihova korištenja novčanih depozita) smanjio se s 3,0 bil. EUR na kraju 2024. na 2,6 bil. EUR na kraju 2025. te je činio 41 % ukupnih obveza, u odnosu na 47 % u prethodnoj godini. Novčanice u optjecaju bile su gotovo nepromijenjene i iznosile su 1,6 bil. EUR, što je činilo 26 % ukupnih obveza, odnosno povećanje u odnosu na 25 % godinu dana prije. Ostale obveze, uključujući državne depozite, ostale depozite koji se ne odnose na operacije monetarne politike, račune revalorizacije te kapital i pričuve, povećale su se za 0,2 bil. EUR.

Grafikon 2.2.

Kretanje konsolidirane bilance Eurosustava

(mlrd. EUR)

Kretanja portfelja APP‑a i PEPP‑a

U skladu s odlukama Upravnog vijeća portfelji Eurosustava koji se drže za potrebe monetarne politike nastavili su se smanjivati u 2025. Nakon završetka reinvestiranja u sklopu APP‑a i PEPP‑a u srpnju 2023., odnosno na kraju 2024., 2025. bila je prva godina od početka programa u kojoj Eurosustav nije provodio kupnje vrijednosnih papira povezanih s monetarnom politikom.

Otkupi u sklopu APP‑a dosegnuli su 351,4 mlrd. EUR, zbog čega su stanja u portfeljima do kraja godine smanjena na 2,3 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Najveći iznos dospjelih vrijednosnih papira odnosio se na program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (PSPP), pa se stanje PSPP‑a smanjilo na 1,9 bil. EUR, što je 80 % portfelja APP‑a. Ponderirano prosječno dospijeće stanja PSPP‑a ostalo je uglavnom nepromijenjeno i iznosilo je 6,8 godina na kraju 2025. Na vrijednosne papire osigurane imovinom odnosilo se manje od 1 % (3 mlrd. EUR), na pokrivene obveznice 9 % (210 mlrd. EUR), a na vrijednosne papire sektora poduzeća 11 % (249 mlrd. EUR) portfelja APP‑a.

Otkupi glavnice u sklopu PEPP‑a dosegnuli su 185,9 mlrd. EUR u 2025., zbog čega su stanja u portfeljima do kraja godine smanjena na 1,4 bil. EUR (po amortiziranom trošku). Vrijednosni papiri javnog sektora činili su 97 % portfelja PEPP‑a (1,4 bil. EUR) na kraju godine, a njihovo ponderirano prosječno dospijeće bilo je 7,0 godina. Vrijednosni papiri sektora poduzeća činili su 3 % (41 mlrd. EUR), a pokrivene obveznice činile su manje od 1 % (5 mlrd. EUR). Transparentan raspored objavljivanja za otkupe u sklopu PEPP‑a uveden u siječnju 2025. pridonio je urednom smanjivanju stanja vrijednosnih papira. Raspored je uskladio objavljivanje podataka o PEPP‑u, uključujući podatke o prošlim i budućim otkupima, s objavama podataka o APP‑u, čime su osigurane dosljednost i predvidljivost za ta dva portfelja.

Kombinirana stanja APP‑a i PEPP‑a smanjila su se za 537,3 mlrd. EUR u 2025., pa je ukupni portfelj vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike na kraju godine iznosio 3,7 bil. EUR. Cijeli prijelaz Eurosustava na pasivno smanjivanje bilance odvijao se neometano tijekom cijele godine, bez naznaka nepovoljnih učinaka na funkcioniranje tržišta. Likvidnosni uvjeti ostali su uredni, tržišta repo ugovora učinkovito su poslovala, a ulagači iz privatnog sektora nastavili su pokazivati stabilnu potražnju za dužničkim vrijednosnim papirima europodručja.

Općenito, kretanja u 2025. potvrđuju da postupno smanjivanje stanja u portfeljima koji se drže za potrebe monetarne politike napreduje u skladu s očekivanjima. Režim pasivnog smanjivanja stvorio je stabilne temelje za kontinuiranu normalizaciju bilance Eurosustava. Tim se pristupom olakšao neometan i transparentan prijelaz na nižu razinu viška pričuva uz istodobno očuvanje stabilnih tržišnih uvjeta.

Kretanja operacija refinanciranja Eurosustava

Na kraju 2025. nepodmireni iznos operacija refinanciranja Eurosustava iznosio je 36,7 mlrd. EUR, što je smanjenje od 2,5 mlrd. EUR u odnosu na kraj 2024. Upotreba tih operacija ostala je niska, što je odražavalo znatan višak likvidnosti i viši trošak financiranja Eurosustava u usporedbi s alternativnim mogućnostima tržišnog financiranja. Na kraju godine nepodmireni iznosi glavnih operacija refinanciranja i tromjesečnih operacija dugoročnijeg refinanciranja iznosili su 25,0 mlrd. EUR odnosno 11,7 mlrd. EUR. U prosincu je ESB pozvao banke da najmanje jednom godišnje testiraju svoj pristup glavnim operacijama refinanciranja i/ili tromjesečnim dugoročnijim operacijama refinanciranja, pri čemu banke imaju diskrecijsko pravo odlučivanja o iznosu ponude, i to na temelju kolaterala u skladu s općim okvirom Eurosustava za kolateral.^[20]

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira i mobiliziranoga kolaterala

Nominalni iznos utrživih vrijednosnih papira koji su prihvatljivi kao kolateral za operacije refinanciranja Eurosustava povećao se za 939 mlrd. EUR u 2025. i na kraju godine dosegnuo je razinu od 20,3 bil. EUR (Grafikon 2.3.). Povećanje prihvatljivoga kolaterala ponajprije je bilo potaknuto većim izdavanjem državnih obveznica. Vrijednosni papiri središnje države i nadalje su najveća kategorija imovine (10,9 bil. EUR). Ostale važne kategorije imovine uključivale su neosigurane bankovne obveznice (2,3 bil. EUR), korporativne obveznice (2,1 bil. EUR) i pokrivene bankovne obveznice (2,0 bil. EUR). Istodobno se na kategorije imovine kao što su obveznice regionalnih država (688 mlrd. EUR), vrijednosni papiri osigurani imovinom (669 mlrd. EUR) i ostali utrživi vrijednosni papiri (1,7 bil. EUR) odnosio ograničen dio skupa prihvatljivih vrijednosnih papira.

Grafikon 2.3.

Kretanja prihvatljivih utrživih vrijednosnih papira

(bil. EUR)

Mobilizirani kolateral povećao se za 53 mlrd. EUR u 2025. i dosegnuo 1,6 bil. EUR do kraja godine (Grafikon 2.4.). Istodobno je obujam operacija refinanciranja Eurosustava ostao nizak tijekom cijele godine, što je dovelo do povijesno niskog omjera nepodmirenih kredita od Eurosustava i ukupnog iznosa mobiliziranoga kolaterala, koji je na kraju godine iznosio samo 1,4 %. Pokrivene bankovne obveznice, kreditna potraživanja i vrijednosni papiri osigurani imovinom i nadalje su bili najviše mobilizirana kategorija imovine. Kod vrijednosnih papira osiguranih imovinom došlo je do blagog povećanja mobilizacije tijekom 2025., a najveće smanjenje mobilizacije zabilježeno je kod kreditnih potraživanja. U 2025. proveden je niz promjena okvira za provedbu monetarne politike Eurosustava povezanih s okvirima za kreditnu procjenu i kontrolu rizika za imovinu koja je prihvatljiva za mobilizaciju kao kolateral (vidi odjeljak 2.3.).

Grafikon 2.4.

Kretanja mobiliziranoga kolaterala

(mlrd. EUR)

2.3. Eurosustav je nastavio jačati svoj okvir za upravljanje financijskim rizicima

Eurosustav kontinuirano upravlja financijskim rizicima povezanima s provođenjem operacija monetarne politike. Njegova funkcija upravljanja rizicima nastoji ostvariti učinkovitost rizika i ograničiti preuzimanje rizika na razinu potrebnu za ostvarenje ciljeva monetarne politike.

Glavne promjene okvira Eurosustava za upravljanje rizicima u 2025. odnosile su se na politike povezane s kolateralom, a obuhvaćale su: 1) promjene u uporabi vanjskih rejtinga za procjenu kreditne kvalitete određene imovine koja se rabi kao kolateral, 2) uvođenje ciljanih poboljšanja okvira za kontrolu rizika za specifičnu imovinu koja se rabi kao kolateral, 3) uvođenje „klimatskog faktora” u vrednovanje određene mobilizirane imovine koja se rabi kao kolateral kako bi se odrazile neizvjesnosti povezane s klimatskim promjenama te 4) uključivanje rizika povezanih s klimatskim promjenama u rejtinge koje dodjeljuju interni sustavi za kreditnu procjenu nacionalnih središnjih banaka. Rizicima povezanima s portfeljima APP‑a i PEPP‑a nastavilo se upravljati u skladu s utvrđenim okvirima za kontrolu rizika.

Nekoliko središnjih banaka Eurosustava, uključujući ESB, nastavilo je ostvarivati niske ili negativne neto prihode u 2025. Premda su ključne kamatne stope ESB‑a snižene, trošak obveza u bilancama većine središnjih banaka Eurosustava premašio je prihode ostvarene od vrijednosnih papira iz portfelja APP‑a i PEPP‑a, što je dovelo do negativnih neto kamatnih prihoda. Osim toga, deprecijacija stranih valuta u odnosu na euro negativno je utjecala na portfelje deviznih pričuva pojedinih središnjih banaka. Ti gubitci ne utječu na sposobnost Eurosustava da ostvaruje svoj cilj održavanja stabilnosti cijena i da učinkovito posluje. Kada središnja banka ostvari negativne prihode, oni se mogu nadoknaditi financijskim zaštitnim slojevima koji su stvoreni prethodnih godina ili ih može evidentirati u bilanci kako bi ih nadoknadila budućom dobiti. Nadalje, znatno povećanje financijskih zaštitnih slojeva Eurosustava, potaknuto povećanjem salda na računima revalorizacije, posebice onima povezanima sa zlatom, znatno je pridonijelo njegovoj financijskoj otpornosti.

Promjene okvira Eurosustava za upravljanje financijskim rizicima

Nekoliko je promjena provedeno u okviru Eurosustava za upravljanje financijskim rizicima u 2025.

Prvo, u veljači 2025. Upravno vijeće odlučilo je izmijeniti pravila o upotrebi vanjskih kreditnih rejtinga za vrijednosne papire privatnog sektora, a njihova provedba planira se najranije 18 mjeseci nakon datuma najave. Promjena se odnosi na rejtinge koje dodjeljuju vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika za vrijednosne papire privatnog sektora kao što su neosigurane bankovne obveznice, pokrivene bankovne obveznice i vrijednosni papiri koje izdaju nefinancijska društva, a obuhvaća i vrijednosne papire javnog sektora izvan europodručja koji su prihvatljivi kao kolateral u operacijama monetarne politike Eurosustava. Nakon uvođenja promjene drugi najbolji rejting među rejtinzima koje su tim vrijednosnim papirima dodijelile prihvaćene vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika upotrebljavat će se za utvrđivanje njihove prihvatljivosti, kao i primjenjivih korektivnih faktora. Izmijenjenim pravilima bolje se iskorištavaju dostupne informacije o vanjskom kreditnom rejtingu. Za vrijednosne papire za koje postoji samo jedan kreditni rejting prihvaćenih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika, na raspoloživi kreditni rejting primijenit će se sniženje od jednog stupnja kako bi se odredio rejting relevantan za potrebe kolaterala. Vrijednosni papiri koje je izdao ili za koje jamči javni sektor europodručja (npr. središnje, regionalne ili lokalne države europodručja, međunarodni i nadnacionalni izdavatelji iz europodručja čiji se dioničari nalaze u EU‑u i agencije koje priznaje ESB) i nadalje će se procjenjivati na osnovi sadašnjeg pravila prvoga najboljeg rejtinga. Za te vrijednosne papire Eurosustav redovito upotrebljava sve dostupne informacije o kreditnoj kvaliteti i primjenjuje poboljšane postupke dubinske analize. Za vrijednosne papire osigurane imovinom i nadalje će se primjenjivati pravilo o drugom najboljem rejtingu izdanja.

Drugo, Eurosustav je 2025. preispitao okvir za kontrolu rizika za kolateralizirane kreditne operacije. Eurosustav primjenjuje mjere za kontrolu rizika na vrijednosne papire na kojima se temelje njegove kreditne operacije kako bi se zaštitio od rizika financijskoga gubitka ako bi se vrijednosni papiri morali prodati nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza druge ugovorne strane. Cilj preispitivanja bio je osigurati da okvir i nadalje zaštićuje te da bude dosljedan i usporediv s obzirom na rizik u svim kategorijama imovine. Jedna mjera za kontrolu rizika ima oblik korektivnih faktora, što smanjuje iznos koji se u kreditnim operacijama monetarne politike može pozajmiti za određenu vrijednost kolaterala. Nakon preispitivanja Eurosustav je odlučio uvesti ciljana poboljšanja metodologije za izračun korektivnih faktora, s posebnim naglaskom na pokrivene obveznice za vlastitu uporabu, zadržane vrijednosne papire osigurane imovinom i pojedina kreditna potraživanja. Provedba tih promjena planira se najranije u studenome 2026.

Treće, u sklopu nastojanja da riješi rizike povezane s klimatskim promjenama, Upravno vijeće odlučilo je u srpnju uvesti „klimatski faktor” u okvir kolaterala. Klimatski faktor, čija je primjena predviđena od 15. lipnja 2026., može smanjiti vrijednost pripisanu određenim utrživim vrijednosnim papirima koji se upotrebljavaju kao kolateral, ovisno o mjeri u kojoj su izloženi neizvjesnostima povezanima s klimatskim promjenama. Mjera je osmišljena kao zaštita od mogućega financijskog učinka tranzicijskih šokova povezanih s klimatskim promjenama. Njome će se dopuniti postojeći okvir Eurosustava za upravljanje rizicima uključivanjem prospektivnih analiza klimatskih scenarija i time poboljšati otpornost provedbe monetarne politike Eurosustava. Klimatski faktor bit će usmjeren na utržive vrijednosne papire koje izdaju nefinancijska društva i njihovi povezani subjekti, a bit će kalibriran kako bi se očuvala i dostatna dostupnost kolaterala. Upravno vijeće redovito će preispitivati klimatski faktor, uključujući njegov opseg i kalibraciju. Rješavanjem neizvjesnosti u vezi s nepovoljnim događajima povezanima sa zelenom tranzicijom Eurosustav će ojačati svoju sposobnost ublažavanja financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama.

U 2025. sve su kreditne procjene internih sustava za kreditnu procjenu uključivale rizike povezane s klimatskim promjenama, u skladu sa zajedničkim standardima Eurosustava provedenima na kraju 2024. Nakon što je ESB u srpnju 2021. najavio svoj akcijski plan za klimatske promjene, Eurosustav je 2022. postigao dogovor o skupu zajedničkih minimalnih standarda za uključivanje rizika povezanih s klimatskim promjenama u rejtinge internih sustava za kreditnu procjenu. Interni sustavi za kreditnu procjenu važan su izvor procjene kreditnog rizika za kreditna potraživanja. Zajedničkim standardima zahtijeva se da se u postupcima dodjele rejtinga internih sustava za kreditnu procjenu razlikuju tranzicijski i fizički rizici te da se u obzir uzmu različiti transmisijski kanali klimatskog rizika. Procjenu rizika povezanih s klimatskim promjenama provode interni sustavi za kreditnu procjenu na razini poduzeća kad god su dostupni dostatni i pouzdani podatci kako bi se utvrdilo utječe li i u kojoj mjeri rizik od klimatskih promjena na kreditnu sposobnost nefinancijskih društava kojima se dodjeljuje rejting.

Upravljanje rizicima vrijednosnih papira koji se drže u portfeljima APP‑a i PEPP‑a

Portfelji APP‑a i PEPP‑a smanjivali su se postupnom i predvidivom dinamikom u 2025. jer je Eurosustav obustavio reinvestiranja u sklopu tih portfelja. Financijskim rizicima tih programa nastavilo se upravljati u skladu s prethodno uspostavljenim okvirima za kontrolu rizika. Oba programa sastoje se od različitih vrsta kategorija imovine, i to dužničkih vrijednosnih papira javnog sektora i korporativnog sektora te vrijednosnih papira osiguranih imovinom i pokrivenih obveznica. U okvirima za rizik uzimaju se u obzir ciljevi politike programa kao i profili rizičnosti različitih kategorija imovine koje sadržavaju. Okviri se sastoje od kriterija prihvatljivosti, procjena kreditnog rizika i postupaka dubinske analize, okvira za određivanje cijena, referentnih vrijednosti i ograničenja.

3. Europski financijski sektor: upravljanje povećanim geopolitičkim i tržišnim rizicima u uvjetima strukturnih izazova

U 2025. rizici za financijsku stabilnost u europodručju ostali su povišeni u uvjetima povećanih geopolitičkih napetosti, trgovinske fragmentacije i povećanih neizvjesnosti povezanih s politikama na globalnoj razini. Carinski šokovi i slabija inozemna potražnja nepovoljno su utjecali na profitabilnost poduzeća i povećali kreditni rizik. Ranjivosti država potaknute su visokim razinama duga, izgledima za povećanje rashoda za obranu i potreba za ulaganjima te prelijevanjima zbog zabrinutosti glede globalne fiskalne održivosti. Snažna kapitaliziranost i profitabilnost banaka nastavile su podupirati njihovu otpornost unatoč rastu kreditnoga i tržišnog rizika te trajnih ranjivosti u sektoru nebankarskoga financijskog posredovanja zbog financijske poluge, likvidnosnih neusklađenosti i međusobne povezanosti. Unatoč tim temeljnim slabostima, sektor nebankarskoga financijskog posredovanja ostao je uglavnom otporan. Makrobonitetna politika bila je usmjerena na očuvanje otpornosti održavanjem i, u nekim slučajevima, pojačavanjem zaštitnih slojeva kapitala i mjera usmjerenih na korisnike kredita. Što se tiče mikrobonitetnog nadzora, ostvaren je napredak u pojednostavnjivanju, digitalnoj operativnoj otpornosti i uključivanju rizika povezanog s klimatskim promjenama i prirodom u nadzorni program, a testiranja otpornosti na stres potvrdila su stabilnost banaka. Tijekom godine ESB je radio i na razvijanju prijedloga za pojednostavnjenje europskih regulatornih, nadzornih i izvještajnih okvira. Ostvaren je napredak u važnim zakonodavnim inicijativama, što je uključivalo provedbu konačnih reforma Basel III, reformu okvira EU‑a za upravljanje krizama i osiguranje depozita te korake prema uniji za štednju i ulaganja.

3.1. Okružje financijske stabilnosti u 2025.

Ranjivosti financijske stabilnosti u europodručju ostale su povećane u 2025. u uvjetima zaoštrenih geopolitičkih napetosti i rastućih zabrinutosti glede geoekonomske fragmentacije. Neizvjesnost povezana s globalnom ekonomskom politikom snažno je porasla, uglavnom zbog promjena trgovinskih uvjeta SAD‑a te regulatornih i fiskalnih politika, kao i zabrinutosti zbog općeg napuštanja multilateralizma. Najava viših američkih uvoznih carina od očekivanja početkom travnja 2025. potaknula je snažan porast kolebljivosti na tržištu u svim kategorijama imovine i znatnu rasprodaju rizičnijih vrijednosnih papira, što je odražavalo ponovnu procjenu ulagača glede globalnih izgleda za rast i rizik dublje geoekonomske fragmentacije. U drugom polugodištu trgovinski sporazumi između Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko njegovih glavnih trgovinskih partnera, uključujući EU, smanjili su neizvjesnost povezanu s trgovinskim politikama i umirili tržišta. Međutim, kao visokootvoreno gospodarstvo koje je duboko integrirano u globalne lance vrijednosti, europodručje je i nadalje bilo posebno izloženo rizicima geoekonomske fragmentacije.

Ranjivosti država u europodručju proizlazile su iz još povišenih razina duga u nekim državama, povećanih potreba za izdavanjem vrijednosnih papira i promjena potražnje ulagača. Zbog smanjene prisutnosti Eurosustava na tržištima obveznica i očekivanja većih državnih potreba za financiranjem povećavao se nagib krivulja prinosa europodručja tijekom godine, što je odražavalo i globalne zabrinutosti povezane s održivošću američkoga dugoročnog duga i vanjskim financiranjem potrebnim za financiranje američkoga dvostrukog manjka. Premda su snažni kreditni fundamenti i poboljšanja rejtinga u nekoliko država europodručja pridonijeli smanjenju razlika prinosa na državne obveznice, povećale su se razlike prinosa u državama suočenima s fiskalnim izazovima i smanjenjem rejtinga. Istodobno su fiskalne slabosti u glavnim razvijenim gospodarstvima, uključujući zastoj u proračunu SAD‑a i privremenu blokadu američke vlade, stvorile zabrinutosti glede održivosti globalnoga državnog duga i rizika šire ponovne procjene rizika država u europodručju. Nadalje, potreba da se odgovori na povećane geopolitičke napetosti i hibridne prijetnje, naglašava hitnost da države europodručja koje su članice NATO‑a povećaju rashode za obranu kako bi do 2035. ostvarile novi cilj NATO‑a od 5 % BDP‑a. Međutim, veći rashodi za obranu, zajedno s planiranim velikim infrastrukturnim i klimatskim ulaganjima, podrazumijevaju znatne dodatne potrebe za financiranjem u srednjoročnom razdoblju. To bi moglo stvoriti zabrinutosti glede održivosti državnog duga u nekim državama europodručja, a posljedično povećanje prinosa na državne obveznice moglo bi se preliti na uvjete financiranja za korporativni i financijski sektor putem viših premija za rizik i potencijalnih smanjenja rejtinga.

Ranjivosti u korporativnom sektoru eropodručja ostale su povećane u 2025. jer je jačao učinak viših carina i trajnih trgovinskih napetosti. Iako su bilance ojačale prethodnih godina, a agregatna zaduženost pala ispod razina zabilježenih prije globalne financijske krize, profitabilnost je bila pod pritiskom potisnute inozemne potražnje, povećanih troškova servisiranja duga i rasta troškova rada. Aprecijacija eura i više carine na izvoz europodručja narušili su cjenovnu konkurentnost poduzeća iz europodručja na svjetskim tržištima. To je dovelo do gubitka tržišnog udjela, koji je dodatno smanjen zbog snažne konkurencije kineskih izvoznika, djelomično zbog slabe domaće potražnje u Kini. Slučajevi insolventnosti rasli su u širokom rasponu sektora i država, što je bilo posljedica još slaboga i neizvjesnoga poslovnog okružja i povećanja rizika od širih makrofinancijskih prelijevanja, posebno iz sektora osjetljivih na carine i izvoznih sektora.

Bilance kućanstava ojačale su tijekom godine, potpomognute dinamičnim tržištima rada, rastom realnih plaća i daljnjim smanjivanjem omjera duga i BDP‑a, što je poboljšalo sposobnost otplate duga i osiguralo zaštitu od negativnih šokova. Otpornost je poduprta i visokom razinom štednje koja je akumulirana tijekom prethodnih razdoblja neizvjesnosti i koju su podupirale postojano visoke stope štednje. Međutim, ta bi se pozitivna situacija mogla promijeniti ako se znatnije povećaju slabosti korporativnog sektora povezane s trgovinom. Porast stečajeva i otpuštanja u sektorima osjetljivim na carine mogli bi oslabiti uvjete na tržištu rada, nepovoljno utjecati na rast plaća i narušiti pouzdanje potrošača, što bi negativno utjecalo na potrošnju kućanstava i otpornost dužnika.

Otpornost bankarskog sektora europodručja ostala je ključan činitelj za stabilizaciju financijskog sustava u 2025. Stope kapitala i likvidnosti banaka i nadalje su bile znatno iznad regulatornih zahtjeva. Snažni neto kamatni prihodi, zajedno sa stabilnim neto prihodima od naknada i provizija, podupirali su povrat na kapital iznad 9 % u 2025. Nadalje, poboljšano raspoloženje tržišta prema bankarskom sektoru, zajedno s očekivanjima o postojanoj dobiti i rekordnoj raspodjeli dobiti u obliku dividenda i otkupa dionica, potaknulo je rast cijena bankovnih dionica i podiglo omjere tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti na nove najviše razine zabilježene nakon globalne financijske krize, što je postupno smanjivalo jaz u odnosu na usporedive subjekte iz SAD‑a.

Ukupni udio neprihodonosnih kredita značajnih institucija ostao je blizu dosad najnižih razina u 2025. Istodobno su se kreditni rizici u kreditnim portfeljima banaka malo povećali za kredite malim i srednjim poduzećima te za potrošačke kredite. Osim toga, zbog kombinacije slabih makrofinancijskih uvjeta, odgođenog učinka prošlih povećanja kamatnih stopa i jačanja trgovinskih napetosti izgledi za kreditni rizik bili su negativni za izloženosti prema poduzećima i kućanstvima. Banke s koncentriranim izloženostima prema sektorima koji se oslanjaju na trgovinu izvan EU‑a ili prema regijama koje su više pogođene trgovinskim tenzijama mogle bi se suočiti s povećanim pritiskom na kvalitetu imovine ako se pojača trgovinska fragmentacija ili ako dodatno oslabe gospodarski uvjeti. U takvom bi scenariju veće potrebe za rezervacijama mogle nepovoljno utjecati na profitabilnost banaka, unatoč tome što njihovi zaštitni slojevi kapitala pružaju znatnu zaštitu od gubitaka.

Financijska tržišta europodručja i globalna financijska tržišta zabilježila su epizode povećane kolebljivosti u 2025., posebice nakon najave američkih carina početkom travnja, što je potaknulo velike promjene cijena i rasprodaju rizičnijih vrijednosnih papira. Iako je funkcioniranje tržišta u europodručju općenito ostalo uredno, a kolebljivost se smanjila nakon najave privremene odgode carina i naknadnih trgovinskih sporazuma, vrednovanja u nekim kategorijama imovine ostala su povišena. Zbog toga su tržišta postala osjetljiva na ponovne snažne, nagle prilagodbe u slučaju pogoršanja likvidnosnih uvjeta. Istodobno je zabrinutost zbog američkih fiskalnih fundamenata i institucionalne vjerodostojnosti oslabjela status američkih državnih vrijednosnih papira i američkog dolara kao sigurnog utočišta, čime se povećao rizik od prelijevanja iznenadnih promjena globalnih tokova kapitala i naglih fluktuacija tečaja na financijske uvjete europodručja.

Tržišni utjecaj sektora nebankarskoga financijskog posredovanja u europodručju nastavio se povećavati 2025., što je podupiralo dublja i raznolikija tržišta kapitala za financiranje realnoga gospodarstva. Unatoč povećanoj neizvjesnosti povezanoj s politikama i opetovanim epizodama kolebljivosti na tržištu, sektor je ostao općenito otporan. Istodobno su likvidnosne neusklađenosti bile prisutne u nekoliko segmenata nebankarskoga financijskog posredovanja, a pogoršane su visokom financijskom polugom u nekim segmentima tržišta, posebice u dijelovima segmenta investicijskih fondova. Zbog tih strukturnih slabosti sektor nebankarskoga financijskog posredovanja bio je izložen nepovoljnim kretanjima cijena, naglom odljevu sredstava i skokovima maržnih poziva i poziva za dostavljanje kolaterala, što je moglo potaknuti procikličku prodaju imovine i povećati tržišni stres. Međusobna povezanost s bankama europodručja nastavila je izlagati sektor nebankarskoga financijskog posredovanja i bankarski sektor rizicima prelijevanja putem kanala kreditiranja i financiranja.

Općenito, iako se financijski sustav europodručja pokazao otpornim u 2025., rizici za financijsku stabilnost ostali su povećani. Osim cikličkih pritisaka koji proizlaze iz slabijeg rasta i trgovinskih napetosti, nekoliko strukturnih činitelja nastavilo je nepovoljno utjecati na izglede za rizik. Slabosti u području kibernetičke sigurnosti i hibridne prijetnje postale su važnije u sve složenijemu geopolitičkom okruženju. Brzo prihvaćanje umjetne inteligencije ponudilo je mogućnost za povećanje učinkovitosti, ali je stvorilo i nove kanale za operativni rizik i poremećaje na tržištu.

Na globalnoj razini sve veća regulatorna fragmentacija i novi zahtjevi za deregulaciju vjerojatno će potaknuti prekograničnu arbitražu i povećanje ranjivosti izvan regulatornog opsega.

Što se tiče sljedećeg razdoblja, očekuje se da će demografski trendovi povezani sa starenjem stanovništva, zajedno s kontinuiranim prelaženjem na niskougljično gospodarstvo, utjecati na izglede za rast. Iako taj prelazak podrazumijeva troškove, on stvara i gospodarske mogućnosti, a oba ta činitelja mogla bi, uz postojeće cikličke i strukturne ranjivosti, dovesti u pitanje financijsku stabilnost. Ako se istodobno ostvari nekoliko takvih rizika, oni bi se mogli međusobno pojačavati i znatno povećati stres u financijskom sustavu.

3.2. Makrobonitetna politika: očuvanje otpornosti u neizvjesnom okružju

ESB ima zadaću procjenjivati makrobonitetne kapitalne mjere koje za banke predlažu nacionalna tijela u državama koje sudjeluju u jedinstvenome nadzornom mehanizmu (SSM). Važno je naglasiti da je ESB ovlašten primijeniti i strože kapitalne mjere ako to bude potrebno. ESB‑ovo pomno praćenje nacionalnih makrobonitetnih politika u 2025. nije utvrdilo potrebu za tim jer je nekoliko država već provelo makrobonitetne mjere kako bi ojačale otpornost svojih bankovnih sustava na akumulirane ranjivosti i negativne rizike.

Očuvanje otpornosti financijskog sustava i nadalje je bilo glavni prioritet

U srpnju 2025. Upravno vijeće izdalo je izjavu u kojoj poziva nacionalna makrobonitetna tijela da zadrže postojeće zahtjeve za zaštitni sloj kapitala kako bi se očuvala otpornost bankarskog sektora i osigurala dostupnost zaštitnih slojeva ako dođe do pogoršanja bankarskog sektora ili makrofinancijskih uvjeta. U izjavi su spomenuti povećani rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz snažnog porasta globalne geopolitičke neizvjesnosti. S tim u vezi Upravno vijeće izrazilo je punu podršku nacionalnim tijelima koja su planirala povećati zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala radi rješavanja ranjivosti, dok su postojeći uvjeti u bankarskom sektoru ograničavali rizike procikličnosti. Također je pozvalo nacionalna tijela da zadrže postojeće mjere usmjerene na korisnike kredita kako bi se očuvali pouzdani i održivi standardi odobravanja kredita. U izjavi se navodi da se ciljana prilagodba ili pojednostavnjenje makrobonitetnih mjera može razmotriti kada dođe do trajnih promjena izvora sistemskog rizika i kada takve aktivnosti ne bi dovele do smanjenja ukupne otpornosti bankarskog sektora. Naposljetku, Upravno vijeće zamijetilo je da, s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, makrobonitetna politika mora ostati agilna i prilagoditi se promjenjivim uvjetima.

U tim su uvjetima neka nacionalna tijela u 2025. nastavila pooštravati makrobonitetnu politiku kako bi povećala otpornost banaka. Posebice, dvije države sudionice najavile su podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, a jedna je država najavila uvođenje zaštitnog sloja za sistemski rizik (ZS(ssr)).^[21] Do kraja godine sve države sudionice primjenjivale su otpustive zaštitne slojeve kapitala. Ipak, neke su države odlučile deaktivirati ili smanjiti zaštitne slojeve za sistemski rizik zbog smanjenja sistemskog rizika u sektorima koji su u prošlosti zabilježili akumuliranje ranjivosti.^[22] Nadalje, neke su države za pojedine institucije prilagodile visinu zaštitnog sloja za globalne sistemski važne institucije i zaštitnog sloja za ostale sistemski važne institucije. Za drugospomenute institucije to je bilo posljedica postupnog uvođenja poboljšane metodologije određivanja donje granice za procjenu zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija od siječnja 2025.^[23] Naposljetku, jedna je država uz mjere temeljene na kapitalu provela mjere usmjerene na korisnike kredita, čime je broj država koje su uvele takve mjere dosegnuo 18.^[24]

ESB je u 2025. objašnjavao svoja stajališta u vezi s temama makrobonitetne politike. U svibanjskom izdanju Pregleda financijske stabilnosti izrazio je svoju podršku reviziji makrobonitetnog okvira EU‑a radi poboljšanja njegove učinkovitosti, racionalizacije postupaka i uspostavljanja dosljednosti u svim jurisdikcijama.^[25] S tim u vezi, ESB je istaknuo da je, s obzirom na složenu interakciju bonitetnih i sanacijskih okvira, ključno osigurati da se makrobonitetni zaštitni slojevi mogu upotrijebiti i otpustiti. U izdanju Pregleda financijske stabilnosti iz studenoga ESB je naglasio da makrobonitetna politika treba ostati čvrsto usmjerena na očuvanje financijske stabilnosti i time koristiti gospodarstvu, a da se pritom ne ugrozi konkurentnost bankarskog sektora mjerena učinkovitošću dobiti. Iako su se pojavile tvrdnje da viši kapitalni zahtjevi ograničavaju ponudu kredita i oslabljuju konkurentnost banaka, ESB je naveo da noviji empirijski dokazi ne podupiru to stajalište.^[26]

Suradnja s Europskim odborom za sistemske rizike

ESB je domaćin tajništva Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i pruža mu analitičku, statističku, logističku i administrativnu podršku.^[27] Predsjednica ESB‑a predsjeda Općim odborom ESRB‑a, koji se sastaje svaka tri mjeseca kako bi raspravljao o trenutačnim prijetnjama financijskoj stabilnosti i mogućim odgovorima. Zaposlenici ESB‑a intenzivno su uključeni u pripremu tih rasprava, supredsjedanjem različitim radnim skupinama te provođenjem istraživačkoga i analitičkog rada. Posebice, ESB pruža ključnu potporu ESRB‑ovoj analizi podataka, čime mu omogućuje upotrebu golemih skupova podataka, posebno o pojedinačnim transakcijama izvedenicama. Još jedno područje bliske suradnje razvoj je nepovoljnih scenarija za testiranja otpornosti na stres koje ESRB donosi i koji moraju biti ozbiljni i mogući. Za izradu takvih scenarija potrebni su podatci ESB‑a koji se zasnivaju na modelu. U 2025. ESRB je u bliskoj suradnji s odgovarajućim europskim nadzornim tijelima postigao dogovor o nepovoljnim scenarijima za testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a za bankarski sektor, mirovinske fondove i novčane fondove.

Usto, zaposlenici ESB‑a dali su važnu analitičku podlogu za nekoliko izvješća ESRB‑a, od kojih su dva vrlo važna za upravljanje rizicima banaka: (1) izvješće objavljeno u svibnju u kojem se razmatraju posljedice koje za financijsku stabilnost ima proširenje jednostavnih, transparentnih i standardiziranih kriterija na bilančne sekuritizacije uvedeno 2021. u skladu s izmijenjenom Uredbom EU‑a o sekuritizaciji^[28] i (2) izvješće objavljeno u studenome o premijama osiguranja od kreditnog rizika. U ovom su izvješću istaknute neke tržišne nesavršenosti koje bi mogle ometati učinkovito otkrivanje cijena za premije osiguranja od kreditnog rizika, koje imaju široku primjenu kao mjerilo kreditnog rizika. Zaposlenici ESB‑a i ESRB‑a zajednički su radili na dvama tematskim izvješćima o (1) geoekonomskim rizicima i financijskoj stabilnosti i (2) vezama između banaka i nebankarskih financijskih posrednika u EU‑u. U drugom se izvješću naglašava važna uloga banaka u upravljanju likvidnošću i osiguravanju financijske poluge nebankarskim financijskim posrednicima te rizici za financijsku stabilnost koji mogu proizaći iz takvih veza.

U travnju 2025. ESB je Vijeću Europske unije dostavio neslužbeni dokument o višestrukim izdanjima stabilnih kriptovaluta u EU‑u i trećim zemljama u kojem su istaknuti rizici koji nastaju za financijsku stabilnost ako se odobri da jednu stabilnu kriptovalutu istodobno izdaju subjekt koji ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom o tržištima kriptoimovine (MiCAR)^[29] i drugi subjekt koji ima odobrenje za rad u jurisdikciji treće zemlje. U slučaju krize pričuve koje drži izdavatelj iz EU‑a mogle bi se brzo iscrpiti ako su imatelji stabilnih kriptovaluta manje zaštićeni propisima treće zemlje. ESRB je dio izvješća o sistemskim rizicima povezanima s kriptoimovinom posvetio dubinskoj analizi rizika od višestrukih izdanja. Nadalje, izdao je preporuku o shemama stabilnih kriptovaluta više izdavatelja iz trećih zemalja^[30], u kojoj je pozvao Europsku komisiju da pojasni da višestruko izdavanje s izdavateljima iz trećih zemalja nije dopušteno u skladu s MiCAR‑om i da razvije odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se spriječilo da višestruka izdanja uzrokuju sistemski rizik.

3.3. Mikrobonitetne aktivnosti za osiguranje stabilnosti pojedinih banaka

Banke pod nadzorom ESB‑a pokazale su 2025. snažnu otpornost u zahtjevnome gospodarskome i geopolitičkom okružju. Općenito, bankarski sektor europodručja ostao je dobro kapitaliziran. U trećem tromjesečju 2025. ukupna stopa redovnoga osnovnog kapitala iznosila je 16,1 %, a ukupan udio neprihodonosnih kredita značajnih institucija ostao je stabilan na otprilike 1,9 %, što je znatno niže nego u proteklom desetljeću.^[31]

ESB je, zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima koja sudjeluju u SSM‑u, u 2025. ostvario napredak u nekoliko inicijativa kojima je cilj jačanje učinkovitosti, djelotvornosti i usmjerenosti na rizike u nadzoru banaka.^[32] To je uključivalo daljnji napredak u reformi postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP), posebice šire prihvaćanje i povećanu primjenu višegodišnjeg pristupa i okvira tolerancije rizika, što je dovelo do usmjerenijih i pravodobnijih nadzornih odluka. ESB je istodobno pokrenuo projekt „sljedećih koraka u reformi nadzora” i uveo niz inicijativa za pojednostavnjenje i racionalizaciju europskog nadzora banaka, smanjenje nepotrebne složenosti i osiguravanje da nadzorna tijela zadrže sposobnost rješavanja novih rizika i rizika u nastajanju. Područja interesa obuhvaćaju odlučivanje, nadzor internih modela, testiranje otpornosti na stres, odluke povezane s kapitalom, izvješćivanje i nadzore na licu mjesta. Osim toga, ESB je pokrenuo inicijativu kulture nadzora s ciljem poticanja zajedničke kulture nadzora usklađene sa strateškim ciljevima i podupiranja dosljedne i učinkovite provedbe reforma u cijelome europskom nadzoru banaka. Također je razvio okvir za procjenu učinkovitosti svojih nadzornih aktivnosti. Kada je riječ o budućem razdoblju, ESB će 2026. započeti s preispitivanjem svojih nadzornih vodiča i drugih komunikacija kako bi povećao transparentnost svojih očekivanja i nadzornih pristupa. ESB će također preispitati primjenu proporcionalnosti u nadzoru manje značajnih institucija. Te inicijative nadopunjuju preporuke Upravnog vijeća Europskoj komisiji zasnovane na prijedlozima Radne skupine ESB‑a na visokoj razini za pojednostavnjenje.

ESB je tijekom godine stavio veći naglasak na digitalnu operativnu otpornost utvrđivanjem nadzornih očekivanja za provedbu zahtjeva utvrđenih u Aktu o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA)^[33] u svojem Vodiču o eksternalizaciji usluga računalstva u oblaku pružateljima takvih usluga, koji je ujedno i zbirka zabilježenih dobrih praksa za upravljanje rizicima eksternalizacije pružateljima usluga računalstva u oblaku. Usto, ESB je u revidiranom Vodiču o internim modelima pojasnio primjenu tehnika strojnog učenja.

ESB je 2025. proveo testiranje otpornosti na stres na razini sustava, koje je potvrdilo da je bankarski sektor europodručja otporan na ozbiljan, ali moguć pad gospodarske aktivnosti.^[34] Unatoč znatnim predviđenim gubitcima, smanjenje kapitala bilo je manje nego u prethodnim testiranjima otpornosti na stres, što je odražavalo snažnu profitabilnost i stabilnu kvalitetu imovine. U nepovoljnom scenariju ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala iznosila bi 12,0 %, što potvrđuje da trenutačni zaštitni slojevi kapitala podupiru sposobnost banaka da podnesu negativne šokove.

Geopolitički rizik i nadalje je u središtu pozornosti nadzornih prioriteta ESB‑a s obzirom na povećane globalne neizvjesnosti i međusobnu povezanost takvih rizika. U skladu s tim ESB je nastavio naglašavati da je važno da banke integriraju geopolitički rizik u svoje opće okvire za upravljanje rizicima i da očuvaju sveobuhvatnu otpornost. Osim toga, nadzor nad sposobnošću banaka da primjereno upravljaju rizikom povezanim s klimatskim promjenama i prirodom i nadalje je bio važan dio nadzornog programa. S tim u vezi ESB je dovršio višegodišnji program usavršavanja sposobnosti banaka u području upravljanja rizicima i nastavio s primjenom uobičajenog pristupa provedbom nadzora nad rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom u sklopu redovitih nadzornih procjena i postupaka.

U sklopu kontinuiranih nastojanja da promiče transparentnost ESB je nakon javnog savjetovanja 2025. objavio Smjernicu o nadzornom pristupu nacionalnih nadležnih tijela pokriću neprihodujućih izloženosti koje imaju manje značajni nadzirani subjekti.^[35] Usto, nakon drugoga javnog savjetovanja ESB je posuvremenio svoje politike o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima u pravu EU‑a kako bi osigurao da ih ESB i nacionalna nadležna tijela dosljedno primjenjuju. Time će se poduprijeti transparentnost i učinkovitost te potaknuti jednaki uvjeti za banke pod europskim nadzorom banaka.

ESB i Tijelo za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma potpisali su memorandum o razumijevanju kojim se utvrđuje okvir za njihovu suradnju.

Podrobnije informacije mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka i u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2025.

3.4. Doprinos ESB‑a inicijativama europske politike za financijski sektor

U 2025. ostvaren je znatan napredak u jačanju financijskoga regulatornoga i nadzornog okvira EU‑a. Većina reforma Basel III stupila je na snagu, a provedba preostalih elemenata odvijala se u skladu s planovima. ESB je podupirao ključne zakonodavne inicijative, uključujući ciljane prilagodbe bonitetnih zahtjeva, i pridonio razvoju regulatornog okvira za kriptoimovinu. Suzakonodavcima je pružio i tehnički doprinos u raspravama o politikama povezanima s preispitivanjem okvira za upravljanje krizama i osiguranje depozita. Dogovor Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o tom preispitivanju bio je važan korak na putu prema dovršetku bankovne unije i jačanju okvira EU‑a za sanaciju banaka. ESB je nastavio pridonositi raspravama o politikama u vezi s nebankarskim financijskim posredovanjem i unijom za štednju i ulaganja, posebice u vezi sa zakonodavnim inicijativama usmjerenima na smanjenje fragmentacije na financijskim tržištima EU‑a, koje će se nastaviti i u 2026. U prosincu 2025. Upravno vijeće dalo je preporuke Europskoj komisiji i suzakonodavcima za pojednostavnjenje europskoga bonitetnoga regulatornoga, nadzornoga i izvještajnog okvira za banke (vidi Okvir 3.).

Kretanja u regulatornom okviru za banke

Revidirana Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR)^[36] i revidirana Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD)^[37] stupile su na snagu 2025., čime su u EU‑u provedene konačne reforme Basel III usmjerene na povećanje otpornosti bankovnog sustava EU‑a na različite rizike. Tijekom godine ESB je podupirao i nastavlja podupirati Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u vezi s mnogim regulatornim ili provedbenim tehničkim standardima povezanima s CRR‑om i CRD‑om. Provedba bazelskih pravila o tržišnom riziku u EU‑u, poznatih pod nazivom temeljito preispitivanje knjige trgovanja, odgođena je zbog mogućnosti da se ugroze jednaki uvjeti za sve zbog kašnjenja u provedbi Basela III u nekim velikim globalnim jurisdikcijama. U studenome 2025. Europska komisija pokrenula je ciljano savjetovanje o temeljitom preispitivanju knjige trgovanja, s naglaskom na opcijama politike koje se donose delegiranim aktom kojim se uvode određene promjene radi ublažavanja učinaka na kapital banaka u EU‑u.^[38] ESB je svoj odgovor na ciljano savjetovanje objavio 15. siječnja 2026.^[39]

Europska komisija predložila je 31. ožujka 2025. da se privremeni bonitetni tretman kratkoročnih transakcija financiranja vrijednosnih papira i neosiguranih transakcija sklopljenih s financijskim klijentima u okviru omjera neto stabilnih izvora financiranja počne trajno primjenjivati. Nakon završetka prijelaznog razdoblja koje je trebalo završiti u lipnju 2025., pod uvjetom da ne dođe do zakonodavnih izmjena, taj bi tretman bio usklađen s tretmanom utvrđenim u bazelskom standardu omjera neto stabilnih izvora financiranja.^[40] ESB je 2. svibnja dostavio mišljenje o prijedlogu, a suzakonodavci su u lipnju prihvatili prijedlog Komisije^[41],[42]

Jačanje okvira politike za nebankarsko financijsko posredovanje

Tijekom 2025. ESB je nastavio naglašavati važnost rješavanja strukturnih ranjivosti u sektoru nebankarskoga financijskog posredovanja i jačanja odgovarajućeg okvira politike s makrobonitetnog stajališta. Pridonio je raspravama o poboljšanju makrobonitetnih alata za sektor upravljanja imovinom i poboljšanju koordinacije politika među državama članicama EU‑a, a istaknuo je i važnost potpune i pravodobne provedbe međunarodnih preporuka za rješavanje likvidnosnog rizika u otvorenim i novčanim fondovima.^[43]

ESB je istodobno naglasio potrebu za rješavanjem rizika financijske poluge u sektoru nebankarskoga financijskog posredovanja i poboljšanjem prekogranične razmjene informacija, pridonoseći razvoju preporuka međunarodne politike za ublažavanje povezanih sistemskih rizika.^[44],[45] Nadalje, aktivno je pridonosio promicanju i praćenju provedbe regulatornog odgovora na aktivnosti povezane s kriptoimovinom na međunarodnim forumima, među ostalim, sudjelovanjem u tematskom preispitivanju globalnoga regulatornog okvira za aktivnosti povezane s kriptoimovinom koje provodi Odbor za financijsku stabilnost.^[46]

Potpora napretku prema uniji za štednju i ulaganja

Ubrzani napredak prema uniji za štednju i ulaganja ostao je jedan od glavnih prioriteta ESB‑a u 2025. To je ključan korak u jačanju europske konkurentnosti, strateške autonomije i financijske stabilnosti, uz istodobno podupiranje učinkovitog financiranja realnoga gospodarstva.^[47]

Posebice je ESB pridonio napretku prema uniji za štednju i ulaganja u području infrastruktura financijskog tržišta (vidi odjeljak 4.2.). Usto, aktivno je sudjelovao u raspravama o politikama i pružao tehničke savjete o ključnim zakonodavnim inicijativama, kao što je zakonodavni paket za integraciju i nadzor tržišta koji je predložila Europska komisija.^[48] U paketu su izneseni konkretni prijedlozi za uklanjanje prepreka koje fragmentiraju jedinstveno tržište u području trgovanja, poslijetrgovinskih aktivnosti i upravljanja imovinom, uz istodobno poticanje inovacija i jačanje nadzora. U lipnju 2025. ESB je dao doprinos ciljanom savjetovanju^[49] koje je prethodilo tim prijedlozima. Nakon objave prijedloga, kako su to zatražili suzakonodavci, Upravno vijeće donijelo je mišljenje o paketu 9. travnja 2026.^[50]

ESB je iznio i svoje mišljenje o prijedlozima Europske komisije za preispitivanje sekuritizacijskog okvira EU‑a, što je bila prva zakonodavna inicijativa Komisije na osnovi programa za uniju za štednju i ulaganja.^[51]

4. Neometano funkcioniranje tržišne infrastrukture i plaćanja

Eurosustav ima središnju ulogu u razvoju, upravljanju i nadzoru tržišnih infrastruktura i plaćanja. Upravlja uslugama sustava TARGET, čiji je promet povećan u 2025. Funkcije usluga sustava TARGET, uključujući usluge namire za više valuta, dodatno su razvijene. Nova usluga sustava TARGET postala je dostupna 16. lipnja sa sustavom upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS), jedinstvenim sustavom kojim se usklađuje upravljanje kolateralom za kreditne operacije Eurosustava u svim jurisdikcijama europodručja. Eurosustav je nastavio promicati sigurnost i učinkovitost europskih plaćanja i tržišne infrastrukture primjenjujući tri presudno važna zahtjeva, a to su inovacija, integracija i neovisnost. Dovršena je i pripremna faza projekta digitalnog eura, što je još jedan korak prema mogućem izdavanju digitalnog eura. Eurosustav je 2025. nastavio rad na razvoju inovativnoga, integriranoga i sigurnoga europskog ekosustava digitalne imovine za transakcije velikih vrijednosti za koje se upotrebljava tehnologija distribuiranog zapisa, uz početak primjene inicijativa Pontes i Appia. U području nadzora preinakom Uredbe ESB‑a o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave posuvremenjene su definicija upravitelja sistemski važnoga platnog sustava i odredbe o upravljanju, kibernetičkom riziku i eksternalizaciji.

4.1. Usluge sustava TARGET

Usluge sustava TARGET sastoje se od tri usluge namire i usluge upravljanja kolateralom: sustava T2, sustava namire u realnom vremenu na bruto načelu za platne transakcije koji podupire operacije monetarne politike, međubankovne transfere i komercijalna plaćanja, sustava TARGET2‑Securities (T2S), jedinstvene platforme za namiru vrijednosnih papira u Europi, usluge namire trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS), koja omogućuje namiru trenutačnih plaćanja u centralnobankarskom novcu 24 sata dnevno sedam dana u tjednu i sustava upravljanja kolateralom Eurosustava (ECMS), jedinstvenog sustava koji je uspješno pokrenut 16. lipnja 2025. i koji usklađuje upravljanje kolateralom za kreditne operacije Eurosustava u svim jurisdikcijama europodručja.

Viševalutna značajka usluga sustava TARGET omogućuje pružanje usluga namire u valutama koje nisu euro. Ta značajka primjenjuje se u sustavu T2S za namiru transakcija vrijednosnim papirima u danskim krunama od listopada 2018., a od veljače 2024. primjenjuje se u sustavu TIPS za namiru trenutačnih plaćanja u švedskim krunama. U travnju 2025. namira u danskim krunama također je postala dostupna u sustavima T2 i TIPS. TIPS će u budućnosti omogućiti namiru u norveškim krunama, a trenutačno se ispituje moguće dodavanje dodatnih valuta u sustavima TIPS i T2. U kontekstu pristupanja Bugarske europodručju 1. siječnja 2026. bugarska središnja banka i bugarska financijska zajednica pridružile su se svim uslugama sustava TARGET, uključujući ECMS.

Promet plaćanja u 2025. povećan je u svim uslugama sustava TARGET. U sustavu T2 prosječno je namireno 431 067 plaćanja u eurima dnevno, što je povećanje od 2,2 % u odnosu na prethodnu godinu, a uglavnom je bilo potaknuto plaćanjima koja banke izvršavaju u ime svojih klijenata. U sustavu T2S prosječno je namiren dnevni obujam od 922 533 transakcije, što je povećanje od 16,6 %, a bio je široko rasprostranjen po tržištima. Uredba EU‑a o trenutačnim plaćanjima^[55], kojom se od pružatelja platnih usluga u europodručju zahtijeva da budu u mogućnosti primati i slati trenutačna plaćanja od 9. siječnja odnosno 9. listopada 2025., dovela je do znatnog porasta opsega poslova nominiranih u eurima u sustavu TIPS u 2025.^[56] Prosječni dnevni broj transakcija porastao je s 1 657 421 plaćanja u prosincu 2024. na 1 883 368 u siječnju 2025. i na 3 845 376 u prosincu 2025., čime se više nego udvostručio tijekom godine.

Nakon koordinirane migracije u kojoj je sudjelovalo 20 nacionalnih središnjih banaka i njihovih zajednica 16. lipnja 2025. ECMS je uspješno pokrenut i počeo je neometano funkcionirati.^[57] ECMS je postao četvrta usluga sustava TARGET i potpuno je integriran u druge usluge sustava TARGET, posebno u sustave T2S i T2. ECMS je obradio prosječno više od 5000 naloga dnevno, uglavnom u vezi s mobilizacijom i demobilizacijom kreditnih potraživanja kao kolaterala.

Eurosustav je ostvario znatan napredak u razvoju svih usluga sustava TARGET u 2025. Uvedeno je više operativnih poboljšanja i poboljšanja proizvoda kako bi se povećala učinkovitost sustava T2 za sudionike i središnje banke. Nadalje, Eurosustav je 2025. nebankovnim pružateljima platnih usluga odobrio pristup platnim sustavima kojima upravljaju središnje banke, uključujući sustav TARGET. Eurosustav je u lipnju pokrenuo javno savjetovanje o mogućem produljenju radnih sati sustava T2. Nakon obrade svih odgovora izvješće će biti objavljeno u prvoj polovini 2026. Naposljetku, ostvaren je napredak u pripremama povezanima s prilagodbama sustava T2 koje su potrebne za projekt digitalnog eura.

U sustavu T2S dodane su ključne nove funkcije za poboljšanje prekogranične namire, daljnje poboljšanje učinkovitosti namire – poglavito optimiziranom djelomičnom namirom – i jačanje usluga automatskog upravljanja likvidnošću za platne banke. Nadalje, nastavljen je rad na poboljšanju ukupne otpornosti sustava T2S. U bliskoj suradnji s financijskom industrijom upravljačka tijela sustava T2S unaprijedila su i ključne inicijative politike. Započelo je utvrđivanje i procjena promjena sustava potrebnih za prelazak na kraći ciklus namire vrijednosnih papira u EU‑u (T+1), a njihova provedba planirana je prije uvođenja T+1 u listopadu 2027.

U uslugama sustava TARGET zabilježen je 27. veljače 2025. značajan incident zbog kojeg su sustavi T2 i T2S bili nedostupni približno deset odnosno osam sati. Stoga je došlo do privremene obustave obrade naloga za namiru vrijednosnih papira, plaćanja, namire iz sporednih sustava i prijenosa likvidnosti između usluga sustava TARGET. U sklopu daljnjih aktivnosti nakon incidenta tijela za upravljanje uslugama sustava TARGET utvrdila su 20 mjera za poboljšanje mehanizama za krizne situacije u budućnosti.^[58] Mjere uključuju: (1) zamjenu neispravne fizičke komponente, (2) preispitivanje upravljanja kontinuitetom poslovanja i upravljanja kontinuitetom informatičkih usluga i (3) prikupljanje detaljnih povratnih informacija s tržišta o učinkovitosti produljenja krajnjih rokova za namiru transakcija zbog dugotrajnog prekida rada. Ostvaren je znatan napredak glede utvrđenih mjera, a većina ih je provedena do četvrtog tromjesečja 2025.^[59] Eurosustav je također pomno upravljao drugim incidentima, koji su također utjecali na dostupnost usluga sustava TARGET, ali u manjoj mjeri (posebice u ožujku, svibnju i studenome 2025.), pri čemu su naučene dodatne pouke.

4.2. Oblikovanje europskih plaćanja i tržišne infrastrukture budućnosti

Na aktivnosti Eurosustava za oblikovanje budućnosti europskih plaćanja i tržišne infrastrukture utječu tri presudno važna zahtjeva: inovacija, integracija i neovisnost. Eurosustav upotrebljava inovativnu tehnologiju za daljnju digitalizaciju plaćanja malih i velikih vrijednosti i tržišta vrijednosnih papira te za poticanje dublje integracije i konkurencije usklađivanjem i standardizacijom, primjerice u području poslijetrgovinskih aktivnosti. Zajedno s primjenom paneuropskih rješenja ti će napori biti ključni za poboljšanje učinkovitosti transakcija i jačanje europske strateške autonomije i otpornosti. Oni će unaprijediti njezinu monetarnu suverenost i povećati međunarodnu ulogu eura te pripomoći u očuvanju financijske stabilnosti.

Očuvanje monetarne suverenosti Europe digitalnim eurom

Eurosustav je u 2025. poduzeo važne korake da unaprijedi svoj rad na digitalnom euru kako bi građanima omogućio pristup javnom novcu u digitalnom dobu. Digitalni euro bio bi digitalni oblik gotovine koji nadopunjuje novčanice i kovanice te druga digitalna sredstva plaćanja. Bio bi jednostavan i općeprihvaćen način plaćanja u cijelom europodručju, njegova osnovna uporaba bila bi besplatna, uz visoke standarde privatnosti, sigurnosti i pristupačnosti. U listopadu 2025. Upravno vijeće odlučilo je prijeći na sljedeću fazu projekta. Podrobnije informacije o tom projektu mogu se pronaći u Okviru 4.

Poticanje sigurnoga i integriranoga europskog ekosustava digitalne imovine

Nadovezujući se na uspjeh istraživačkog rada Eurosustava povezanog s tehnologijom distribuiranog zapisa (DLT), Upravno vijeće odobrilo je 2025. strateški plan za unaprjeđenje razvoja europskog ekosustava digitalne imovine kojim se iskorištava potencijal DLT‑a. Podrobnije informacije vidi u Okviru 5.

Poboljšanje prekograničnih plaćanja međusobnim povezivanjem sustava brzih plaćanja

Što se tiče međunarodnih plaćanja, glavni je cilj strategije Eurosustava za plaćanja malih vrijednosti olakšati prekogranične transakcije za poduzeća i potrošače u Europi te ojačati međunarodnu ulogu eura. Eurosustav istražuje načine na koje TIPS može poduprijeti ciljeve plana skupine G‑20 za prekogranično djelovanje.

U lipnju 2025. u TIPS je uvedena usluga međuvalutne namire zasnovana na shemi instant kreditnih transfera za namiru u različitim valutama gdje je jedna strana namire u valuti euro (engl. One‑Leg Out (OLO) Instant Credit Transfer (OCT Inst)) Europskoga platnog vijeća, što je omogućilo iniciranje transakcija između bilo kojih dviju valuta, pod uvjetom da je barem jedna od njih valuta koju podržava TIPS.

Na globalnoj razini Eurosustav istražuje povezivanje TIPS‑a s drugim sustavima brzih plaćanja radi dodatnog poboljšanja interoperabilnosti, smanjenja troškova te povećanja brzine i transparentnosti prekograničnih plaćanja. U rujnu 2025. Upravno vijeće odlučilo je istražiti mogućnost uspostave potencijalne veze između TIPS‑a i švicarskog sustava Interbank Clearing Instant Payments (SIC IP). U studenome 2025. Upravno vijeće odlučilo je nastaviti rad na povezivanju TIPS‑a s indijskim sučeljem za jedinstvena plaćanja i sa shemom Nexus Global Payments.

Integracija europskih tržišnih infrastruktura za vrijednosne papire i kolateral

Uporaba zajedničkog standarda za slanje poruka o kolateralu zahtijeva se u standardima jedinstvenog pravilnika za upravljanje kolateralom u Europi (SCoRE), a ključna je za poboljšanje automatizacije korporativnog djelovanja i obrade upravljanja kolateralom od agenta treće strane. U prosincu 2025. Savjetodavna skupina Eurosustava za tržišne infrastrukture za vrijednosne papire i kolateral (Skupina AMI‑SeCo) utvrdila je u svojoj strategiji migracije na normu ISO 20022 plan za tržišni prijelaz na normu ISO 20022. Skupina AMI‑SeCo objavila je i sveobuhvatno izvješće o preostalim preprekama integraciji u području poslijetrgovinskih aktivnosti u Europi. U izvješću o usklađenosti korporativnih događaja za 2025. i u izvješću SCoreBOARD o usklađenosti i napretku za drugu polovinu 2025. ističe se ograničen napredak i kašnjenje u usklađivanju sa standardima Skupine AMI‑SeCo. Eurosustav stoga od relevantnih dionika traži povratne informacije o njihovim konkretnim koracima i vremenskom okviru za postizanje potpune usklađenosti sa standardima SCoRE. Skupina AMI‑SeCo podupire planirani prelazak EU‑a na kraći ciklus namire (T+1) u nekim područjima obrade korporativnih događaja.

Općenito, ESB, zajedno s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Europskom komisijom, podupire prelazak EU‑a na T+1 (vidi i odjeljak 4.1.) sudjelovanjem u posebnoj upravljačkoj strukturi EU T+1.

4.3. Nadzor i uloga središnje emisijske banke

Sigurno i učinkovito funkcioniranje infrastruktura financijskih tržišta i plaćanja u europodručju ostaje prioritet Eurosustava u njegovoj nadzornoj funkciji. Osim toga, Eurosustav, u svojoj ulozi središnje emisijske banke za euro, sudjeluje u mehanizmima za suradnju s drugim nadzornicima ili nadležnim tijelima za infrastrukture financijskih tržišta sa znatnim opsegom poslova nominiranih u eurima.

U sveobuhvatnoj procjeni usluga sustava TARGET koja je dovršena 2025. zaključeno je da su usluge uglavnom usklađene s primjenjivim nadzornim zahtjevima. Izdane su preporuke, posebice o unutarnjem upravljanju u vezi s upravljanjem rizicima i integracijom kibernetičkih postupaka u upravljanje operativnim rizikom. Smatralo se da nalazi ne čine ozbiljan rizik. Preispitani su incidenti koji su utjecali na usluge sustava TARGET u 2025., ponajprije značajan incident u veljači te dodatni incidenti u ožujku, svibnju i studenome. Na osnovi preispitivanja izrađene su preporuke povezane s postupcima upravljanja značajnim incidentima i kontinuitetom poslovanja.

Eurosustav je također proveo više procjena ostalih sistemski važnih platnih sustava, tj. sustava EURO1 i STEP2‑T EBA CLEARING‑a te Mastercard Clearing Management System, s naglaskom na operativnoj otpornosti i velikim promjenama. Status nekih platnih sustava promijenjen je 2025. nakon provedbe godišnje klasifikacije platnih sustava u svrhu nadzora.^[63] Nadalje, Eurosustav je dovršio preinaku ESB‑ove Uredbe o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB‑ova Uredba o SIPS‑u)^[64] kojom su revidirani različiti elementi, uključujući definiciju upravitelja SIPS‑a kako bi se obuhvatile i podružnice u europodručju pravnih subjekata koji se nalaze izvan europodručja. Nadalje, preinačena Uredba uključuje odredbe povezane s kibernetičkim rizikom i eksternalizacijom, a uzima u obzir i tehnološka i regulatorna kretanja u Europskoj uniji, uključujući Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA)^[65].

U skladu sa svojim nadzornim okvirom za elektroničke platne instrumente, sheme i rješenja (okvir PISA) Eurosustav je dovršio sveobuhvatne procjene odabranih platnih shema. Također je operacionalizirao svoje nove odgovornosti u skladu s Uredbom o tržištima kriptoimovine (MiCAR)^[66], a u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo dovršio je zajedničko izvješće o prijevarama pri plaćanju za 2025.

U području kibernetičke otpornosti Eurosustav je proveo periodičnu anketu o kibernetičkoj sigurnosti kako bi procijenio otpornost nadziranih subjekata.^[67] Koordinirao je i aktivnosti Europskog odbora za kibernetičku otpornost paneuropskih financijskih infrastruktura, za koji su ključna područja interesa u 2025. uključivala koordinaciju kriznih situacija i upravljanje rizikom trećih strana.

Eurosustav, u ulozi središnje emisijske banke za euro, pridonio je radu nadzornih i sanacijskih kolegija za središnje druge ugovorne strane u EU‑u i sudjelovao u kontinuiranom nadzoru sistemski važnih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja. Također je dovršio preispitivanje kredita središnjim drugim ugovornim stranama dostupnih prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama iz europodručja u skladu sa Smjernicom o sustavu TARGET.^[68] ESB je 2025. pratio kretanja u području poravnanja u EU‑u i provodio dubinske analize strukture i funkcioniranja skupova likvidnosti za kamatne izvedenice nominirane u eurima. Pridonio je i radu novouspostavljenoga zajedničkog mehanizma praćenja.

U području namire vrijednosnih papira Eurosustav je nastavio ispunjavati ulogu relevantnog tijela u skladu s Uredbom o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (CSDR)^[69] davanjem obrazloženih mišljenja o redovitom preispitivanju i ocjeni određenih središnjih depozitorija vrijednosnih papira te o produljenju njihova odobrenja za rad. Osim toga, Eurosustav je izdao neobvezujuća mišljenja o više zahtjeva podnesenih u skladu s Uredbom o pilot-režimu DLT‑a^[70].

Naposljetku, ESB je pridonio brojnim aktivnostima povezanima s politikom i propisima na razini EU‑a i na međunarodnoj razini, uključujući razvoj regulatornih tehničkih standarda povezanih s nedavno donesenim ili posuvremenjenim zakonodavstvom EU‑a koje se primjenjuje na infrastrukture financijskih tržišta.

5. Tržišne operacije i financijske usluge pružene drugim institucijama

Linije Eurosustava za ugovore o razmjeni i repo ugovore sa središnjim bankama izvan europodručja instrumenti su monetarne politike koji služe kao alati za stabilizaciju u razdobljima stresa na globalnim financijskim tržištima. Linije za likvidnost u eurima za 2025. ponovo su osigurale zaštitni mehanizam za tržišno financiranje. ESB je nastavio nuditi i redovite operacije u američkim dolarima prihvatljivim drugim ugovornim stranama u europodručju uz pomoć mreže stalno raspoloživih linija za valutne ugovore o razmjeni glavnih središnjih banaka, uključujući ESB, zajedno sa Sustavom federalnih rezerva te središnjim bankama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan i Swiss National Bank. ESB 2025. nije intervenirao na deviznom tržištu. I nadalje je odgovoran za upravljanje različitim financijskim operacijama u ime EU‑a i nastavio je koordinirati okvirom za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava.

5.1. Kretanja tržišnih operacija

Linije za eursku i deviznu likvidnost

Linije Eurosustava za ugovore o razmjeni i repo ugovore instrumenti su monetarne politike koji pomažu spriječiti da napetosti na međunarodnim tržištima financiranja ugrožavaju učinkovitost transmisije monetarne politike europodručja. U Tablici 5.1. prikazane su linije za likvidnost u funkciji na dan 31. prosinca 2025. Povlačenja linija za likvidnost u eurima u 2025. ostala su vrlo ograničena.

Što se tiče linija za deviznu likvidnost, u 2025. ESB je nastavio tjednom dinamikom osiguravati likvidnost u američkim dolarima u suradnji sa Sustavom federalnih rezerva te središnjim bankama Bank of Canada, Bank of England, Bank of Japan i Swiss National Bank (mreža linija za valutne ugovore o razmjeni) uz rok dospijeća od sedam dana. Zaduživanje drugih ugovornih strana europodručja bilo je vrlo ograničeno tijekom cijele godine.

Izvještavanje o deviznim intervencijama

U 2025. ESB nije intervenirao na deviznom tržištu. Od uspostave eura ESB je dvaput intervenirao na deviznom tržištu, 2000. i 2011. Podatci o deviznim intervencijama objavljuju se na tromjesečnoj osnovi, sa zakašnjenjem od jednog tromjesečja, na mrežnim stranicama ESB‑a i na ESB‑ovu portalu za podatke, a prikazani su u Tablici 5.2. Izostanak deviznih intervencija u određenom tromjesečju izričito se navodi.

Izvještajnim su okvirom obuhvaćene devizne intervencije koje je ESB proveo jednostrano ili koordinirano s drugim međunarodnim tijelima i devizne intervencije „na graničnim vrijednostima” u sklopu europskoga tečajnog mehanizma II (ERM II).

5.2. Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja u EU‑u

ESB djeluje kao fiskalni agent Europske komisije za upravljanje aktivnostima zaduživanja i kreditiranja u EU‑u. U 2025. bio je odgovoran za upravljanje računima i obradu plaćanja povezanih sa sljedećim programima EU‑a:

• Instrumentom srednjoročne financijske pomoći (MTFA)
• Mehanizmom za europsku financijsku stabilnost (EFSM)
• Europskim instrumentom za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE)
• Programom Next Generation EU (NGEU)
• Mehanizmom suradnje za zajmove u Ukrajini (ULCM)
• Instrumentom za Ukrajinu
• Makrofinancijskom pomoći (MFA)
• Instrumentom za reforme i rast za zapadni Balkan.

ESB također djeluje u svojstvu platnog agenta za Europsku komisiju u vezi s EU‑ovom uslugom izdavanja.

ESB je 2025. obradio različite isplate i plaćanja u vezi s prethodno navedenim programima.

ESB je odgovoran i za obradu svih plaćanja vezanih uz ugovor o kreditima za Grčku.

Na dan 31. prosinca ukupni nepodmireni nominalni iznosi iznosili su 37,1 mlrd. EUR u sklopu EFSM‑a, 90,4 mlrd. EUR u sklopu instrumenta SURE i 26,3 mlrd. EUR u sklopu ugovora o kreditima za Grčku. Na taj datum nije bilo nepodmirenih iznosa u sklopu instrumenta MTFA.

5.3. Usluge upravljanja pričuvama Eurosustava

U 2025. Eurosustav i nadalje je stavio na raspolaganje sveobuhvatan skup financijskih usluga u okviru za usluge upravljanja pričuvama Eurosustava (ERMS), uspostavljenom 2005. u svrhu upravljanja pričuvama stranaka nominiranima u eurima. Nekoliko nacionalnih središnjih banaka Eurosustava središnjim bankama, monetarnim vlastima i državnim agencijama izvan europodručja te međunarodnim organizacijama pružalo je te usluge prema usklađenim uvjetima i tržišnim standardima. ESB je nastavio koordinirati okvirom, pratio neometano funkcioniranje usluga, promicao poboljšanja okvira i pripremao povezana izvješća za ESB‑ova tijela nadležna za odlučivanje.

Broj računa stranaka u ERMS‑u na kraju 2025. godine iznosio je 285, a na kraju 2024. bilo ih je 287. U četvrtom tromjesečju 2025. ukupne prosječne agregirane pričuve (uključujući udjele gotovine i vrijednosnih papira) kojima je upravljano u sklopu ERMS‑a bile su za otprilike 8 % veće u odnosu na četvrto tromjesečje 2024.

6. Priprema gotovine eura za budućnost

Razina euronovčanica u optjecaju ponovo se povećala u 2025. U skladu s opredijeljenosti Eurosustava da osigura da gotovina ostane dostupna, pristupačna i prihvaćena kao sredstvo plaćanja, te istodobno što održivija i ekološki prihvatljivija, nastavljen je postupak redizajniranja euronovčanica. Tim će se postupkom povećati sigurnost euronovčanica i pružiti prilika da postanu prepoznatljivije svim Europljanima.

6.1. Kretanja u optjecaju i obradi gotovine

Broj euronovčanica u optjecaju nastavio je rasti u 2025. i dosegnuo novu najvišu razinu krajem godine u iznosu od 31,3 mlrd. komada, ukupne nominalne vrijednosti od 1.619,5 mlrd. EUR. Nakon što se stabilizirao tijekom razdoblja rasta kamatnih stopa, nominalni rast neznatno se oporavio i na godišnjoj razini dosegnuo 2,5 % po broju i 2,0 % po vrijednosti.

Grafikon 6.1.

Broj i vrijednost euronovčanica u optjecaju

(lijevo: mlrd. EUR, desno: mlrd.)

U razdoblju od 2015. do 2025. vrijednost gotovine u optjecaju stalno je premašivala 10 % BDP‑a europodručja, čime je naglašena važnost gotovine kao sredstva plaćanja i likvidne imovine koja se drži za potrebe transakcija i preventivne svrhe. Na rast novčanica u optjecaju utjecala je i međunarodna upotreba eura.

Kreditne institucije u 2025. vratile su 24,5 mlrd. novčanica nacionalnim središnjim bankama europodručja, što je neznatno smanjenje, od 0,9 mlrd. novčanica u odnosu na 2024. Ukupna vrijednost novčanica deponiranih u nacionalnim središnjim bankama iznosila je 833 mlrd. EUR u 2025., što je smanjenje u odnosu na 856 mlrd. EUR u 2024. To je smanjenje djelomično posljedica toga što su kreditne institucije vraćale veće količine novčanica u optjecaj klijentima umjesto da su ih vraćale u nacionalne središnje banke.

U 2025. povećanje optjecaja eurokovanica koje su izdale države članice europodručja iznosilo je 1,8 % po broju i 2,6 % po vrijednosti godišnje te je iznosilo 2,7 mlrd. kovanica nominalne vrijednosti od 890 mil. EUR.

6.2. Poboljšanje pravnog okvira u području gotovine

Porast broja euronovčanica u optjecaju pokazuje stalnu potrebu za politikama usmjerenima na budućnost kojima se štiti prihvaćanje gotovine i čuva dobar pristup gotovinskim uslugama te osiguravaju sigurnost i održivost novčanica. Sve veća zabrinutost u cijelom europodručju u vezi s prihvaćanjem gotovine i pristupom gotovinskim uslugama naglašava hitnu potrebu za sveobuhvatnim okvirom EU‑a s jasnim i obvezujućim pravilima o statusu euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Takvim će se okvirom ojačati povjerenje javnosti u gotovinu i pojasniti odgovornosti država članica glede osiguravanja učinkovitog pristupa gotovinskim uslugama i njihove veće otpornosti. ESB je pozdravio znatan napredak koji su postigli zakonodavci EU‑a, pri čemu je Vijeće Europske unije postiglo dogovor o općem pristupu u prosincu 2025., i spreman je pružiti tehničku podršku dovršetku Uredbe o natječaju za euronovčanice i eurokovanice^[71] u sklopu paketa o jedinstvenoj valuti. Bez obzira na opće povećanje digitalnih plaćanja malih vrijednosti u europodručju, analize nestanka električne energije pokazuju da je gotovina i nadalje pouzdana zamjena u slučaju poremećaja u platnom sustavu, koji se mogu neočekivano pojaviti i utjecati na transakcije u širokom opsegu.^[72] Gotovina pridonosi sistemskoj otpornosti, istodobno djelujući (uz svakodnevnu raširenu upotrebu) kao „rezervni kotač” za platni sustav tijekom poremećaja i za poticanje konkurencije na tržištima platnog prometa. To je važno i za financijsku uključenost jer mnogi se građani, i to ne samo ranjive skupine, oslanjaju na gotovinu u dnevnim plaćanjima.

6.3. Krivotvorenje i razvoj euronovčanica

Iz optjecaja je 2025. povučeno oko 444 000 krivotvorenih euronovčanica, što je, u usporedbi s prethodnom godinom, smanjenje od 20 %. I nadalje su najzastupljeniji apoeni od 20 EUR i 50 EUR, koji zajedno čine oko 80 % ukupnog broja krivotvorina.

U 2025. otkriveno je 14 krivotvorina na milijun originalnih novčanica u optjecaju, što je jedna od najnižih razina zabilježenih od uvođenja eura (Grafikon 6.2.). Stoga je doticaj s krivotvorenim novčanicama malo vjerojatan.

Većina krivotvorina loše je kvalitete i na njima nema imitacija zaštitnih obilježja ili su te imitacije vrlo loše. Novčanice se mogu provjeriti jednostavnom metodom „osjeti, pogledaj i nakreći” opisanom na mrežnoj stranici o zaštitnim obilježjima novčanica i mrežnim stranicama nacionalnih središnjih banaka europodručja.

Grafikon 6.2.

Broj krivotvorenih novčanica otkrivenih u jednoj godini na milijun originalnih novčanica u optjecaju

Napredak u postupku redizajniranja euronovčanica

ESB je tijekom 2025. nastavio s radom na redizajniranju euronovčanica. Cilj je tog postupka da nove novčanice bolje odražavaju europsko jedinstvo, identitet i vrijednosti te da budu sigurnije, ekološki prihvatljivije i prepoznatljivije svim Europljanima. Projekt pokrenut u prosincu 2021. naglašava ESB‑ovu opredijeljenost za gotovinu kao siguran i uključiv način plaćanja.

Sudjelovanje javnosti bilo je ključno u postupku redizajniranja. U sklopu savjetovanja i anketa ESB je prikupio ideje i povratne informacije iz cijele Europske unije. Na temelju doprinosa javnosti i stručnih preporuka Upravno vijeće 2023. odabralo je dvije teme za nove novčanice: „Europska kultura”, s naglaskom na zajedničkim kulturnim prostorima i istaknutim Europljanima i „Rijeke i ptice”, koje čine bogatu europsku prirodnu raznolikost. Početkom 2025. odabralo je motive kako bi ilustriralo svaku temu.

Kasnije te godine ESB je 15. srpnja objavio natječaj za dizajn novih novčanica te pozvao dizajnere i umjetnike s boravištem u Europskoj uniji da dostave prijave za sudjelovanje u fazi predlaganja dizajna. Sudionici su odabrani na osnovi iskustva i postignuća te su sada počeli pripremati prijedloge dizajna. Ocjenjivački sud za natječaj za dizajn novčanica, koji okuplja neovisne stručnjake iz svake države europodručja, odabrat će najviše pet pobjedničkih projektnih rješenja za svaku temu. Javnost će imati priliku iznijeti svoje mišljenje prije nego što Upravno vijeće odabere konačne dizajne, što se očekuje krajem 2026. Nove novčanice bit će puštene u optjecaj nekoliko godina nakon donošenja te odluke i nakon postupka izrade.

7. Statistika

ESB uz pomoć nacionalnih središnjih banaka razvija, prikuplja, sastavlja i diseminira širok raspon statističkih podataka i podataka potrebnih za podržavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i Europskog odbora za sistemske rizike. Tim statističkim podatcima služe se i tijela javne vlasti, međunarodne organizacije, sudionici na financijskom tržištu, mediji i javnost, što pomaže ESB‑u da poveća transparentnost rada.

ESB je 2025. doradio statističke podatke za europodručje kako bi bolje podržao monetarnu politiku, financijsku stabilnost i šire prioritete EU‑a. Poboljšani su ključni skupovi podataka o tržištima novca, bankama i državnim financijama, čime su se poboljšale pokrivenost, dosljednost i transparentnost, a istodobno je racionalizirano izvješćivanje nacionalnih središnjih banaka. Pokazatelji povezani s klimatskim promjenama dodatno su razvijeni kako bi se pružile bolje informacije o održivom financiranju i klimatskim rizicima, čime su pomogli uvrstiti pitanja povezana s klimatskim promjenama u analizu politike. Na zakonodavnoj razini ESB je preporučio ciljane izmjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 kako bi se modernizirao okvir za prikupljanje statističkih podataka, poboljšala kvaliteta i učinkovitost podataka te kako bi se teret izvješćivanja zadržao na najmanjoj mogućoj mjeri uz istodobnu zaštitu povjerljivosti. Zajednički odbor za izvješćivanje banaka (JBRC) istodobno je ostvario ključan napredak u povećanju učinkovitosti dostave podataka banaka objavom svojega prvog savjeta, koji se odnosio na provedbu revidirane statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti.

7.1. Unaprjeđenje statistike europodručja radi ispunjavanja rastućih potreba politike

U siječnju 2025. ESB je znatno poboljšao svoje statističke podatke o kratkoročnim europskim vrijednosnim papirima (engl. Short-Term European Paper, STEP), koji sadržavaju informacije o obujmu, transakcijama i prinosima na primarnom tržištu za kratkoročne dužničke vrijednosne papire izdane u sklopu programa koji su dobili oznaku STEP. Novim statističkim podatcima STEP‑a pridonose ne samo podatci koje su dostavili prihvatljivi pružatelji podataka STEP‑a nego i drugi visokokvalitetni podatci dostupni u ESB‑ovoj centraliziranoj bazi podataka o vrijednosnim papirima, što je dovelo do poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka. Poboljšani statistički podatci objavljuju se u interaktivnim izvješćima s novim tjednim podatcima, čime Eurosustav olakšava praćenje aktivnosti na tržištu novca (za svoje operacije monetarne politike) izdavateljima vrijednosnih papira i ulagačima.

Istog mjeseca Upravno vijeće donijelo je novu smjernicu kojom se nadograđuje i dodatno usklađuje postojeći okvir statistike europodručja o bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava.^[73] Okvir omogućuje bolje razumijevanje situacija različitih skupina kućanstava i načina na koji gospodarska kretanja i monetarna politika utječu na njih.

Upravno vijeće donijelo je preinačenu Smjernicu o statistici državnih financija, kojom se uređuje način sastavljanja i izvješćivanja o podatcima europodručja o državnim prihodima, rashodima, manjkovima/viškovima i dugu.^[74] Preinačenom smjernicom uvode se jasniji obrasci za sektorske podatke (središnja, savezna i lokalna država i fondovi socijalnog osiguranja), dodaju se usklađeni podatci o financijskim poveznicama s proračunom EU‑a i određuje se kada se nacionalne središnje banke mogu osloniti na statistiku koju je Eurostat već prenio. Time se poboljšava dosljednost i izbjegava nepotrebno dvostruko izvješćivanje.

Radi jačanja pouzdanosti i reprezentativnosti statističkih podataka o tržištu novca europodručja, podatci iz proširene populacije statističkog izvješćivanja o tržištu novca uključeni su u dnevni izračun eurske kratkoročne kamatne stope (€STR) od 2. srpnja 2025. To je uslijedilo nakon što su 1. srpnja 2024. u izvještajnu populaciju za statističko izvješćivanje o tržištu novca dodane 24 nove banke, čime se veličina uzorka povećala za nekoliko država europodručja i prvi put proširila pokrivenost na Luksemburg i Portugal. Referentno mjerilo sada se temelji na većem obujmu transakcija i poboljšanom obuhvatu.

U srpnju 2025. ESB je počeo objavljivati podrobnije statističke podatke o pozicijama prekograničnih portfeljnih ulaganja europodručja u dužničke vrijednosne papire.^[75] Te nove raščlambe prikazuju više valuta i država izdavatelja, širi skup sektora ulagača i izdavatelja, različite raspone dospijeća te je li obveznica zelena ili održiva. Također, grupiraju imovinu i obveze prema jednostavnim kategorijama rizika na osnovi kreditnih rejtinga i pružaju neke pokazatelje po nominalnoj i tržišnoj vrijednosti, čime se daje jasnija slika izloženosti tijekom vremena.

U listopadu 2025. Upravno vijeće donijelo je Smjernicu o izmjeni Smjernice o konsolidiranim bankovnim podatcima.^[76] Time je pokrivenost statističkih podataka proširena na investicijska društva 1. kategorije kako bi agregati bolje odražavali cijeli bankarski sektor EU‑a.^[77] Izmjena ESB‑u omogućuje da centralizirano agregira nadzorne podatke u ime nacionalnih središnjih banaka uz primjenu svojih IT sustava kako bi se poboljšale usklađenost i učinkovitost među državama. Osim toga, izvještajni obrasci poboljšani su kako bi se dobili granularniji podatci o statistici banaka.

U studenome 2025. ESB je dodatno poboljšao svoje statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama. Pokazatelji o održivim dužničkim vrijednosnim papirima prošireni su novim raščlambama prema valuti, dospijeću i vrsti kamatne stope. Pokazatelji tranzicijskog rizika sada nude podrobniji uvid u ugljične i sektorske profile kreditnih portfelja i portfelja vrijednosnih papira banaka, čime se olakšavaju procjena izloženosti sektorima s velikim emisijama i praćenje promjena tijekom vremena. Pokazatelji fizičkog rizika dorađeni su kako bi se obuhvatio širi skup opasnosti, uključujući rizike povezane s temperaturom i oborinama i nestašicom vode, te kako bi ih se povezalo s geografskim položajem odnosnih izloženosti.

7.2. Preispitivanje Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 – prikupljanje statističkih podataka od strane ESB‑a

Uredbom Vijeća (EU) br. 2533/98^[78] utvrđuje se pravni okvir za prikupljanje statističkih podataka od banaka i drugih izvještajnih jedinica potrebnih za zadaće ESSB‑a. Uredba je donesena 1998. i izmijenjena 2009. i 2015. Kako se gospodarstvo, financijski sustav i okružje podataka i nadalje razvijaju, ESB je izdao novu preporuku za izmjenu te uredbe u 2025.^[79] Vijeće Europske unije potom je 16. prosinca 2025. donijelo uredbu o izmjeni.^[80]

Digitalna transformacija stvara nove zahtjeve i prilike ne samo za poduzeća, već i u pružanju javnih usluga. Stvorila je dosad nezabilježeno okružje s novim potrebama za statističkim podatcima za obavljanje zadaća ESSB‑a i novim mogućnostima za učinkovito prikupljanje granularnih podataka. Nadalje, nedavna gospodarska i financijska kretanja povećala su potrebu za pravodobnijim, češćim i podrobnijim statističkim podatcima, a istodobno teret izvješćivanja sveden je na najmanju mjeru.

Zbog toga je bilo važno prilagoditi pravni okvir kako bi statističko i regulatorno izvješćivanje, kad god je to moguće, moglo slijediti načelo „izvješćivanja jednom”. Kako bi se izbjeglo da više tijela država članica i EU‑a prikuplja iste podatke, statističke podatke trebalo bi razmjenjivati među članovima ESSB‑a te bi ih ESSB trebao razmjenjivati s članovima Europskoga statističkog sustava i drugim relevantnim stranama u točno određenim okolnostima, neovisno o tome koji je član ESSB‑a prvotno prikupio podatke.

7.3. Povećanje učinkovitosti izvješćivanja o podatcima banaka

Ključni napredak u povećanju učinkovitosti izvješćivanja o podatcima banaka potaknuo je JBRC, koji okuplja europska i nacionalna tijela te bankarski sektor. JBRC je u lipnju 2025. ostvario važnu prekretnicu objavom prvog savjeta, koji se odnosio na provedbu revidirane statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti (NACE Rev. 2.1). ESB i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo osigurat će da banke mogu istodobno provoditi revidiranu klasifikaciju za statističko, nadzorno i sanacijsko izvješćivanje.

U 2025. Eurosustav je ostao predan smanjivanju tereta izvješćivanja banaka tako što je konsolidirao svoje statističke izvještajne zahtjeve s pomoću Okvira za integrirano izvještavanje (IReF). Zbog geopolitičkih kretanja i uzimajući u obzir dugoročnu narav projekta IReF, Eurosustav je odlučio istražiti može li taj prvi korak prema potpuno integriranom sustavu izvješćivanja ujedno biti korak prema tehnološki suverenijoj Europi. U tu svrhu Eurosustavu treba više vremena nego što je bilo očekivano za procjenu suverenijih rješenja, koja uključuju rješenja hostinga u oblaku, za provedbu IReF‑a.

Naposljetku, Rječnik za integrirano izvještavanje banaka (BIRD), koji služi kao poveznica između zahtjeva nadležnih tijela što se tiče podataka te jezika i definicija kojima se koriste banke, nastavio je širiti svoju ulogu u podupiranju učinkovitijeg izvješćivanja u 2025. To je uključivalo dodavanje FINREP‑a, opterećenosti imovine i skupa podataka AnaCredit rječniku. Pokrenuta su nova područja rada kako bi se uvrstili dodatni nadzorni okviri i zahtjevi u vezi s podatcima, čime se područje primjene BIRD‑a dodatno proširuje izvan okvira statističkih podataka. Taj je rad posebno važan jer potvrđuje izvedivost usklađivanja statističkog i nadzornog izvješćivanja na granularnoj razini, čime se poboljšava kvaliteta podataka koje dostavljaju banke i potiče veća dosljednost u izvještajnim područjima.

8. Istraživačke aktivnosti ESB‑a

Stručnjaci ESB‑a proveli su opsežna ekonomska, monetarna, financijska i pravna istraživanja u 2025. te pružili ključan doprinos kreiranju politike, uključujući i za procjenu strategije za 2025. Radom u sklopu istraživačke mreže koja se bavi izazovima u transmisiji monetarne politike u svijetu koji se mijenja (ChaMP)^[85], kao i na istraživanjima zasnovanima na anketi o očekivanjima potrošača i Anketi o financijama i potrošnji kućanstava, nastavili su se koristiti bogatim izvorom dokaza koji će poslužiti kao izvor informacija za monetarnu politiku.

Ovo poglavlje započinje prepoznavanjem kvalitete istraživanja ESB‑a, nakon čega slijedi opis pet glavnih područja istraživanja i savjeta o politikama te napretka postignutog na tim područjima tijekom godine. U preostalom dijelu daje se pregled osnivanja i aktivnosti Radne skupine za istraživanje (RTF) u području umjetne inteligencije i zaključuje se okvirom „Makroekonomsko modeliranje u razdobljima neizvjesnosti”.

Cilj ESB‑a izrada je visokokvalitetnih istraživanja u područjima koja su ključna za provedbu zadaće i aktivnosti središnjih banaka. Od prosinca 2024. prema indeksu Istraživački radovi u području ekonomije (RePEc), koji je u širokoj uporabi kao indeks ekonomskih istraživanja, ESB je na prvome mjestu u svijetu u području monetarne ekonomije. Odbor guvernera Sustava federalnih rezerva i Međunarodni monetarni fond (MMF) na drugom i trećem mjestu su 2025. godine. Istodobno, u širem području makroekonomije ESB je na drugom mjestu, iza Odsjeka za ekonomiju Sveučilišta Harvard i ispred MMF‑a. Na području bankarstva ESB je zadržao prvo mjesto, ispred Banke za međunarodne namire i sveučilišta University of Chicago Booth School of Business. Među središnjim bankama i sličnim institucijama u cijelom svijetu 2025. ESB je bio na drugom mjestu, iza MMF‑a, a ispred Odbora guvernera Sustava federalnih rezerva. U Europi je ESB na trećem mjestu u svim područjima i među svim institucijama, iza sveučilišta London School of Economics and Political Science i Paris School of Economics.

Istraživački projekti koje je ESB provodio tijekom 2025. mogu se podijeliti u skupine od pet širokih tematskih područja. Projekti u svim područjima iskoristili su doprinos nacionalnih središnjih banaka i suradnju unutar istraživačkih grupa Europskog sustava središnjih banaka.

Prvo, provedeno istraživanje o strategiji i transmisiji monetarne politike podržalo je ESB‑ovu procjenu strategije za 2025. i produbilo razumijevanje transmisije monetarne politike. Posuvremenjenja prognostičkih modela dovela su do slabijih procjena transmisije. Poboljšala su i točnost prognoziranja i interpretativnu snagu modela tijekom razdoblja nekonvencionalne politike i inflacije potaknute energijom. U drugim aktivnostima u području transmisije monetarne politike analizirali su se kvantitativno pooštravanje, kupnja vrijednosnih papira i intervencije u kriznim situacijama. Nalazi daju nov uvid u učinke očekivanja o likvidnosti na razlike na tržištu novca, različitost transmisije među kućanstvima, poduzećima i sektorima, nelinearnu dinamiku inflacije i međudjelovanja monetarne politike, financijske stabilnosti i fiskalne politike. Naposljetku, studije o provedbi monetarne politike bile su usredotočene na kolebljivost na tržištu novca, određivanje cijene repo ugovora i regulatorne promjene, dok su se istraživanja o komunikaciji bavila povjerenjem, usidrenjem očekivanja i stavovima javnosti prema komunikaciji središnjih banaka i digitalnom euru. Istraživanje o komunikaciji uključivalo je suradnju u sklopu istraživačke mreže ChaMP.

Drugo tematsko područje odnosilo se na fiskalnu politiku i upravljanje u ekonomskoj i monetarnoj uniji. Istraživanje u tom području ispitalo je monetarno-fiskalne interakcije, fiskalne multiplikatore i zelenu tranziciju. Nalazi su pokazali da dobro osmišljena fiskalna pravila mogu poduprijeti monetarnu politiku na donjoj granici, da fiskalni poticaj utječe na dinamiku inflacije te da klimatske politike uključuju kompromise između inflacije, proizvodnje i učinkovitosti tranzicije.

Treće, u području međunarodne makroekonomije i financija istraživači ESB‑a ispitali su geopolitičku fragmentaciju, prekogranična prelijevanja šokova, dominantnu valutnu poziciju i međunarodni monetarni sustav. Povezani nalazi upućuju na regionalizaciju trgovine i plaćanja, neujednačena globalna prelijevanja monetarne politike SAD‑a i nastavak dominacije američkog dolara uz postupne pomake u upotrebi valute i financijskoj infrastrukturi. Ispitana je i vladavina prava kao vrijednost koja je izložena izazovima na međunarodnoj razini.

Četvrto tematsko područje istraživanja ESB‑a jesu makroekonomska dinamika i mikrotemelji. U 2025. istraživanja su bila usredotočena na analizu poduzeća, kućanstava, tržišta rada i cijena, kao i istraživačkih metoda koje se zasnivaju na granularnim podatcima i mikrotemeljnim modelima. Rad na tom području istaknuo je različite odgovore na šokove i monetarnu politiku, ulogu očekivanja, dinamiku sektorske inflacije i otpornost tržišta rada. Obuhvaćen je i metodološki napredak, uključujući napredak postignut primjenom alata za predviđanje i procjenu koji se zasnivaju na umjetnoj inteligenciji.

Naposljetku, u području financijskih institucija i tržišta istraživanje je u 2025. opsežno analiziralo interakciju između monetarne politike, financijskih tržišta, inflacije i realnoga gospodarstva. U studijama je ispitana transmisija monetarne politike putem stambenih osiguranja, ponude kredita i struktura ugovora o kreditu, a istaknute su uloga obilježja bilance banaka i heterogenost tržišta. U drugim aktivnostima na tom području ocijenjeni su učinci kupnje vrijednosnih papira od strane središnje banke i interakcija između monetarne i makrobonitetne politike, što pokazuje da monetarna politika ima veći utjecaj na kamatne stope na kredite od makrobonitetnih politika. Osim toga, istraživači su i nadalje bili usredotočeni na otpornost banaka, nadzorne reforme i nebankarske posrednike, uključujući uzajamne fondove i osiguravatelje. Posljednje, ali ne manje važno, istraživanje financijskog sustava obuhvaćalo je analize financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući rizike od klimatske tranzicije, i učinkovitost obveza povezanih s klimatskim promjenama.

Očekuje se da će brzo širenje umjetne inteligencije preoblikovati gospodarstvo. Kao odgovor na to, u rujnu 2025. osnovana je dvogodišnja radna skupina za istraživanje umjetne inteligencije, organizirana oko dva područja rada: umjetna inteligencija i realno gospodarstvo i umjetna inteligencija i financijski sektor. Aktivnosti koje su u tijeku u području rada realnoga gospodarstva uključuju proučavanje učinaka umjetne inteligencije na produktivnost, potražnju za radnom snagom, dinamiku poduzeća, tržišno natjecanje i inflaciju. Obuhvaća i upotrebu strojnog učenja i velikih jezičnih modela za analizu tekstova, izradu prognoza i proučavanje širenja tehnologije. U području rada financijskog sektora istraživači su počeli eksperimentirati s upotrebom umjetne inteligencije za analizu tržišta vrijednosnih papira, bankarske aktivnosti i digitalnih plaćanja. Čini se da se prvi rezultati razlikuju od rezultata dobivenih standardnim modelima, što utječe na financijsku stabilnost i određivanje cijena kredita.

Istraživački rad u ESB‑u ostao je na visokoj razini. Ukupno je u seriji Istraživački radovi ESB‑a objavljeno 158 radova, a u Istraživačkom biltenu 12 članaka čiji su autori zaposlenici. Brojni su istraživački radovi objavljeni i izvan ESB‑a u akademskim časopisima. Istodobno je u vrhunskim međunarodnim časopisima objavljeno istraživanje koje je koordinirao ESB‑ov Program za pravna istraživanja, a sam ESB objavio je poseban zbornik o pravnim aspektima izgradnje autonomije EU‑a.

9. Pravni poslovi i obveze

U ovom poglavlju govori se o nadležnosti Suda Europske unije glede ESB‑a te ono sadržava informacije o mišljenjima ESB‑a i slučajevima neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa iz područja nadležnosti ESB‑a. Izvještava se i o ESB‑ovu praćenju poštivanja zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa.

9.1. Nadležnost Suda Europske unije u odnosu na ESB

U veljači 2025. Sud Europske unije odbio je žalbu podnesenu protiv odluke Općeg suda o odbijanju zahtjeva za naknadu štete protiv ESB‑a nakon javne izjave predsjednice ESB‑a tijekom konferencije za novinare (C-11/24 P).^[94] Sud je potvrdio da za nastanak izvanugovorne odgovornosti ESB‑a na temelju članka 340. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) treba utvrditi dovoljno ozbiljnu povredu pravnog pravila kojim se dodjeljuju prava pojedincima. Sud je utvrdio da se navedenim pravnim odredbama, koje se odnose na podjelu nadležnosti između tijela ESB‑a i ciljeve monetarne politike, ne dodjeljuju prava pojedincima te stoga ESB nije odgovoran za naknadu štete. Sud je također potvrdio nalaz Općeg suda da nije utvrđena nikakva uzročna veza između javne izjave i navodnih financijskih gubitaka. Nalogom se stoga ponovo potvrđuju granice odgovornosti ESB‑a za komunikaciju o monetarnoj politici u skladu s pravom Europske unije (EU), čime se pridonosi pravnoj sigurnosti u izvršavanju njegova institucionalnog mandata.

Sud Europske unije potvrdio je u srpnju 2025. da je ESB pravilno protumačio i primijenio talijanski zakon kojim se provodi Direktiva o oporavku i sanaciji banaka^[95] kod stavljanja banke Banca Carige pod privremenu upravu (Spojeni predmeti C‑777/22 P i C‑789/22 P). Objasnio je da ESB, kada primjenjuje nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi direktiva EU‑a na banku pod njegovim izravnim nadzorom, kako je predviđeno člankom 4. stavkom 3. Uredbe o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM)^[96], mora tumačiti ta nacionalna prava u skladu s direktivom i pravom EU‑a u cjelini. Te žalbe koje su podnijeli ESB i Europska komisija odnosile su se na raniju presudu Općeg suda u predmetu T-502/19, Corneli protiv ESB‑a, koju je podnio manjinski dioničar kojom se osporava ESB‑ova odluka o imenovanju privremenih upravitelja u banci Banca Carige. Što se tiče pitanja dopuštenosti, Sud Europske unije potvrdio je zaključak Općeg suda da u određenim okolnostima dioničari nadziranih subjekata mogu imati aktivnu procesnu legitimaciju za osporavanje nadzornih odluka ESB‑a, osobito ako te odluke utječu na ostvarivanje njihovih upravnih prava. Sud Europske unije ukinuo je presudu Općeg suda iz 2022. i vratio predmet na ponovno odlučivanje.

9.2. Mišljenja ESB‑a i slučajevi neispunjavanja obveza

Člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. UFEU‑a propisuje se savjetovanje s ESB‑om o svim predloženim propisima EU‑a i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini iz područja nadležnosti ESB‑a. Sva mišljenja ESB‑a objavljuju se na EUR‑Lexu.

U 2025. zabilježeno je devet jasnih i važnih slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om o prijedlozima propisa, pri čemu su se dva slučaja neispunjavanja odnosila na pravne akte Unije, a sedam na nacionalno pravo. ESB je samoinicijativno donio mišljenja u oba slučaja neispunjavanja obveze savjetovanja o prijedlogu propisa EU‑a i šest od sedam slučajeva neispunjavanja obveze savjetovanja o prijedlogu nacionalnih zakonskih odredaba.

Prvi slučaj povezan s aktima EU‑a odnosio se na prijedlog direktive EU‑a o dvogodišnjem odgađanju roka u kojem države članice moraju primjenjivati određene zahtjeve u vezi s korporativnim izvješćivanjem o održivosti i dubinskom analizom. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog njegove važnosti za provedbu monetarne politike, bonitetni nadzor kreditnih institucija, doprinos nesmetanom vođenju politika nadležnih tijela koje se odnose na stabilnost financijskog sustava i prikupljanje statističkih podataka.

Drugi slučaj povezan s aktima EU‑a odnosio se na prijedlog uredbe o određenim izvještajnim zahtjevima u području financijskih usluga i potpore ulaganjima. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog mogućeg utjecaja uredbe na izvješćivanje i razmjenu nadzornih podataka.

Prvi nacionalni slučaj neispunjavanja obveze savjetovanja s ESB‑om povezan s propisima na nacionalnoj razini odnosi se na bugarski zakon koji je sadržavao mjere protiv financiranja terorizma, širenja oružja za masovno uništenje i pranja novca. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim jer odnosi se na nacionalni zakon koji ima posljedice za ESB‑ovu isključivu nadležnost za izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad u sklopu SSM‑a. Sljedeća tri slučaja na nacionalnoj razini odnose se na hrvatske, grčke i mađarske zakone kojima se, među ostalim, uređuje pristup građana gotovini. Ti se slučajevi smatraju jasnima i važnima jer potreban je dostatan i učinkovit pristup gotovinskim uslugama kako bi se očuvala učinkovitost statusa gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja. Peti nacionalni slučaj odnosi se na mađarski zakon o otpornosti kritičnih subjekata. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim jer obveze i nadzorne ovlasti utvrđene mjerodavnim zakonima utječu na neovisnost središnje banke Magyar Nemzeti Bank na temelju članka 130. UFEU‑a. Šesti nacionalni slučaj odnosi se na mađarski zakon koji utječe na središnju banku Magyar Nemzeti Bank. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog njegova utjecaja na tijela nadležna za odlučivanje središnje banke Magyar Nemzeti Bank, zabrane monetarnog financiranja i dopuštenih aktivnosti zaklada koje je osnovala središnja banka Magyar Nemzeti Bank. Sedmi slučaj na nacionalnoj razini odnosi se na mađarski zakon koji se, u kontekstu prenošenja revidirane Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD)^[97], odnosi na mandat zamjenika guvernera i određene zahtjeve za njegovo imenovanje i razrješenje. Taj se slučaj smatra jasnim i važnim zbog njegova utjecaja na tijela nadležna za odlučivanje središnje banke Magyar Nemzeti Bank i neovisnost središnje banke Magyar Nemzeti Bank.

ESB je donio osam mišljenja o zakonodavnim prijedlozima EU‑a koja obuhvaćaju: (1) kraći ciklus namire vrijednosnih papira u EU‑u, (2) bonitetne zahtjeve za kreditne institucije glede transakcija financiranja vrijednosnih papira u okviru omjera neto stabilnih izvora financiranja, (3) pojednostavnjenje korporativnog izvješćivanja o održivosti kao i zahtjeva za dubinsku analizu i taksonomske zahtjeve, (4) statističke podatke o nefinancijskim poslovnim nekretninama, (5) uvođenje eura u Bugarskoj, (6) program Periklo V usmjeren na borbu protiv krivotvorenja eura, (7) jednostavne, transparentne sekuritizacije i povezane kapitalne zahtjeve i (8) pojednostavnjenje pravila gospodarskog upravljanja.

ESB je donio 37 mišljenja o prijedlozima propisa na nacionalnoj razini. Mišljenja o nacionalnom zakonodavstvu često obuhvaćaju više od jedne teme, ovisno o području primjene nacionalnog prava o kojem se ESB savjetuje.^[98] ESB je donio:

• 17 mišljenja o nacionalnim središnjim bankama, uključujući mišljenja o vlasništvu zlatnih pričuva, mandatima i sastavu članova tijela nadležnih za odlučivanje, sprječavanju sukoba interesa, pravilima raspodjele dobiti, računima riznice, sudjelovanju u SSM‑u, odgovornostima tijekom civilne krize, primjeni zahtjeva u vezi s kibernetičkom sigurnosti i otpornosti, financiranju doprinosa država članica za kvote Međunarodnoga monetarnog fonda te zakladama i mirovinama
• osam mišljenja o gotovini, uključujući pristup gotovinskim uslugama, gotovinska ograničenja, status gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja i uspostavu ustavnog prava na gotovinska plaćanja
• sedam mišljenja o nadzornoj neovisnosti i sprječavanju sukoba interesa
• tri mišljenja o porezima banaka posebne namjene ili porezima na financijske transakcije
• dva mišljenja o pristupu platnim sustavima
• dva mišljenja o postupku procjene spajanja, prodaje i preuzimanja
• jedno mišljenje o digitalnoj operativnoj otpornosti u području plaćanja
• jedno mišljenje o nadzoru pružatelja usluga financijske komunikacije
• jedno mišljenje o prenosivosti IBAN računa
• jedno mišljenje o obveznom prihvaćanju bezgotovinskih plaćanja
• jedno mišljenje o posebnim kreditnim institucijama s nižim pragom inicijalnoga kapitala od 1 milijun eura
• jedno mišljenje o međudjelovanju nacionalnog prava, SSM‑a i sektorskih bankarskih pravila
• jedno mišljenje o minimalnim stopama pričuva u državi izvan europodručja
• jedno mišljenje o osiguranju od poplava
• jedno mišljenje o planiranju u kriznim situacijama u civilnoj krizi
• jedno mišljenje o makrobonitetnim mjerama povezanima s hipotekarnim kreditima.

9.3. Poštivanje zabrane monetarnog financiranja i povlaštenog pristupa

U skladu s člankom 271. točkom (d) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ESB‑u je povjerena zadaća da prati poštuju li nacionalne središnje banke EU‑a zabrane iz članaka 123. i 124. Ugovora i uredaba Vijeća (EZ) br. 3603/93^[99] i 3604/93^[100]. Člankom 123. zabranjuje se ESB‑u i nacionalnim središnjim bankama da odobravaju prekoračenja po računu ili sve druge vrste kredita državama i institucijama ili tijelima EU-a i da kupuju dužničke instrumente na primarnom tržištu koje su te institucije izdale. Člankom 124. zabranjuje se svaka mjera koja se ne temelji na načelima stabilnoga i sigurnog poslovanja, kojom se državama i institucijama ili tijelima EU‑a omogućuje povlašten pristup financijskim institucijama. Zajedno s ESB‑ovim Upravnim vijećem Europska komisija prati poštuju li države članice navedene odredbe.

ESB također prati kupnju dužničkih instrumenata od strane nacionalnih središnjih banaka EU‑a na sekundarnom tržištu koje izdaje domaći javni sektor, javni sektor drugih država članica te institucije i tijela EU‑a. U skladu s uvodnim izjavama Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 stjecanje dužničkih instrumenata javnog sektora na sekundarnom tržištu ne smije se upotrebljavati kako bi se zaobišao cilj članka 123. Ugovora.

ESB‑ovo praćenje poštivanja u 2025. potvrdilo je da su članci 123. i 124. Ugovora uglavnom poštivani.

ESB nastavlja pratiti uključenost središnje banke Magyar Nemzeti Bank u Budapest Stock Exchange jer se kupnja većinskog udjela u Budapest Stock Exchange od strane središnje banke Magyar Nemzeti Bank u 2015. i nadalje može smatrati otvaranjem pitanja u vezi s monetarnim financiranjem.

Financiranje obveza javnog sektora prema Međunarodnom monetarnom fondu od strane nacionalnih središnjih banaka ne smatra se monetarnim financiranjem ako ono rezultira inozemnim potraživanjima koja imaju sva obilježja pričuva. Međutim, financijske donacije koje su preko Međunarodnoga monetarnog fonda prethodnih godina dale središnje banke Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique i Banque de France za otpis dugova najzaduženijih siromašnih zemalja nisu rezultirale nikakvim inozemnim potraživanjima te su stoga korektivne mjere i nadalje potrebne.

Financiranje španjolske financijskoobavještajne jedinice (Servicio Ejecutivo de la Comisión de Prevención del Blanqueo de Capitales e Infracciones Monetarias – Sepblac) od strane središnje banke Banco de España nije u skladu sa zabranom monetarnog financiranja jer Sepblac je tijelo javnog sektora. Stoga rješenja u vezi sa Sepblacom treba ponovo razmotriti radi postizanja usklađenosti sa zabranom.

10. ESB u kontekstu EU‑a i na međunarodnoj razini

Tri ESB‑ova tijela nadležna za odlučivanje (Upravno vijeće, Izvršni odbor i Opće vijeće) nastavila su pripremati i određivati smjer politike u sklopu mandata ESB‑a za Europu. Tijekom cijele godine ESB je održavao otvoren i konstruktivan dijalog s europskim i međunarodnim partnerima. U središtu okvira odgovornosti ESB‑a kontinuirana je interakcija s Europskim parlamentom, osobito redovitim saslušanjima i korespondencijom s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON).

Na široj međunarodnoj razini ESB je podupirao nastojanja skupine G‑20 da ojača bankarski i nebankarski sektor te unaprijedi ključne obveze u vezi s Baselom III, kriptoimovinom, prekograničnim plaćanjima i financijskom stabilnošću. ESB je svojim doprinosima relevantnim raspravama o politikama također podupirao rad Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF).

10.1. ESB‑ovo odlučivanje

Upravno vijeće, glavno tijelo ESB‑a nadležno za odlučivanje, sastalo se 15 puta u 2025. Osam sastanaka uglavnom je bilo posvećeno odlukama o monetarnoj politici koje su sažete u poglavlju 2. Sedam od tih sastanaka održano je u Frankfurtu, a jednom je bila domaćin središnja banka Banca d’Italia u Firenci. Preostalih sedam sastanaka, od kojih je jedan održan u Frankfurtu, a ostali putem videokonferencije, bilo je usmjereno na druge zadaće Eurosustava određene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, kao što su operacije na tržištu, platni sustavi, financijska stabilnost, statistika i novčanice ili na više unutarnja pitanja. Strateške odluke posebice su donesene o glavnim temama kao što su one navedene u ovom Godišnjem izvješću: digitalni euro, teme i motivi treće serije novčanica, uvođenje eura u Bugarskoj i pojednostavnjenje bankovnih pravila EU‑a. Sastanci su često uključivali seminare o određenim temama politike. Ti seminari članovima Upravnog vijeća pružaju dodatne popratne informacije te pokreću prvo neformalno promišljanje i razmjenu mišljenja bez donošenja odluka. Upravno vijeće održalo je i strateški sastanak u Portu u Portugalu u svibnju 2025., koji je bio posvećen procjeni strategije monetarne politike u 2025. i uključivao je radionicu o digitalnom euru.

Kao što je vidljivo iz grafikona u nastavku, Upravno vijeće donijelo je i nekoliko odluka pisanim postupkom. U 2025. provedeno je 456 pisanih postupaka povezanih s pitanjima središnjeg bankarstva^[101] i 948 o pitanjima nadzora banaka.

Sastav Upravnog vijeća promijenio se tijekom 2025. Nadležna nacionalna tijela imenovala su tri nova guvernera: Martina Kochera (središnja banka Oesterreichische Nationalbank), Olafa Sleijpena (središnja banka De Nederlandsche Bank) i Álvara Santosa Pereiru (središnja banka Banco de Portugal). Osim toga, dva člana, Mārtiņš Kazāks (središnja banka Latvijas Banka) i Olli Rehn (središnja banka Suomen Pankki), ponovo su imenovana u Upravno vijeće.

Kako je najavljeno 8. srpnja 2025., Bugarska se pridružila europodručju 1. siječnja 2026. Dimitar Radev, kao guverner središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka), postao je novi član Upravnog vijeća. Kako bi se pripremio za pristupanje Bugarske europodručju, od rujna 2025. nadalje bio je obaviješten o pitanjima odlučivanja ESB‑a i sudjelovao je na sastancima u svojstvu promatrača. Kada je riječ o rotaciji glasačkog prava u Upravnom vijeću, bugarski guverner ušao je u skupinu koju čini 16 središnjih banaka iz manjih država europodručja koje dijele 11 glasačkih prava.

Izvršni odbor tijelo je nadležno za odlučivanje koje je zaduženo za pripremu sastanaka Upravnog vijeća, provedbu monetarne politike i drugih odluka te upravljanje svakodnevnim radom ESB‑a. I nadalje je donosio većinu odluka na svojim sastancima, koji se održavaju jednom tjedno u utorak ujutro. U 2025. Izvršni odbor održao je 42 sastanka i razmotrio 977 točaka dnevnog reda, čime su obuhvaćene sve zadaće ESB‑a i unutarnja pitanja (npr. pitanja povezana s ljudskim potencijalima, proračunom, administracijom i informacijskom tehnologijom). Osim toga, upotrijebljeni su pisani postupci za informativne točke ili za donošenje rutinskih odluka, a neke odluke donesene su nakon prenošenja ovlasti Upravnog vijeća.

Grafikon 10.1.

Broj točaka dnevnog reda sastanka po tijelu nadležnom za donošenje odluka

Grafikon 10.2.

Broj pisanih postupaka po tijelu nadležnom za donošenje odluka

(osim pisanih postupaka za nadzor banaka)

Opće vijeće, koje kao prijelazno tijelo također uključuje guvernere nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja, sastalo se četiri puta u 2025. Raspravljalo je o makroekonomskim, monetarnim i financijskim kretanjima u EU‑u te razmijenilo mišljenja o određenim temama politike koje su od interesa za sve nacionalne središnje banke. Osim toga, provedeni su pisani postupci za savjetovanje s članovima Općeg vijeća ili za obavješćivanje članova Općeg vijeća o točkama u sklopu njegova mandata. U 2025. Upravno vijeće odlučilo je smanjiti učestalost sastanaka na dva godišnje počevši od 2026.

10.2. ESB‑ova odgovornost

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ESB‑u je dodijeljena neovisnost kako bi se osiguralo da može provoditi zadaću održavanja stabilnosti cijena bez političkog uplitanja. Ta je neovisnost popraćena obvezom da za svoje djelovanje ostane odgovoran građanima EU‑a koje zastupaju Europski parlament i njegovi izabrani predstavnici. ESB‑ove prakse povezane s odgovornošću na temelju članka 284. stavka 3. UFEU‑a, omogućuju dvosmjerni dijalog s Europskim parlamentom. Tako ESB može objasniti svoje politike i odluke te čuti zabrinutost izabranih predstavnika građana. Naposljetku, sudski nadzor Suda Europske unije nadopunjuje ESB‑ov okvir odgovornosti.

Predsjednica ESB‑a 2025. sudjelovala je na četiri redovita saslušanja Odbora ECON. Predsjednica je sudjelovala i na plenarnoj raspravi o Godišnjem izvješću ESB‑a za 2023. Potpredsjednik ESB‑a ECON‑u je predstavio Godišnje izvješće ESB‑a za 2024. u travnju. Istog dana ESB je objavio svoj odgovor na rezoluciju Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću za 2023. Tijekom godine ESB je odgovorio na 15 pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Ta su se pitanja bavila temama koje su uključivale monetarnu politiku, gospodarske izglede, digitalni euro i institucionalna pitanja. U listopadu 2025. delegacija Odbora ECON‑a sudjelovala je u godišnjem posjetu ESB‑u u Frankfurtu na Majni.

Tijekom 2025. ESB je nastavio blisku suradnju s Europskim parlamentom u vezi s digitalnim eurom. Član Izvršnog odbora Piero Cipollone sudjelovao je na četiri razmjene mišljenja pred Odborom ECON‑a i iznio najnovije informacije o napretku projekta. Osim toga, predsjednik i članovi odbora obaviješteni su putem obavijesti o svim važnim kretanjima u vezi s digitalnim eurom. ESB je također pružio tehničku analizu i doprinos zastupnicima u Europskom parlamentu kako bi podržao zakonodavni postupak povezan s digitalnim eurom koji je u tijeku.

Prema standardnoj anketi Eurobarometra iz proljeća 2025. 83 % ispitanika u europodručju podržalo je jedinstvenu valutu, što je nova najviše dosegnuta razina.^[102] Potpora je ostala snažna u anketi iz jeseni 2025., pri čemu je 82 % ispitanika podržalo euro. ESB je i nadalje posvećen konstruktivnoj suradnji s Europskim parlamentom i građanima europodručja. Objašnjavanjem svojih odluka, odgovaranjem na zabrinutost javnosti i održavanjem otvorenog dijaloga ESB nastoji ojačati povjerenje i osigurati djelotvorno izvršavanje svojih obveza odgovornosti.

10.3. Međunarodni odnosi

Skupina G‑20

Tijekom južnoafričkog predsjedanja skupinom G‑20 u 2025., koje je bilo usmjereno na solidarnost, jednakost i održivost, globalno gospodarstvo suočilo se s nepovoljnim utjecajima visokih i nestabilnih američkih carina, rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i sukoba na Bliskom istoku. U tom kontekstu predsjedništvo je potaknulo multilateralnu suradnju među članovima skupine G‑20. Skupina G‑20 u srpnju je postigla dogovor o priopćenju, ministarskoj deklaraciji o održivosti duga u listopadu i Deklaraciji čelnika 22. i 23. studenoga u Johannesburgu. Predsjedništvo je Afriku i globalni jug stavilo u središte programa skupine G‑20. Ključni prioriteti obuhvaćali su održivost duga, povećanje financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i pravedan pristup kritičnim mineralima kao i unaprjeđenje političke suradnje u vezi s uključivim gospodarskim rastom, sigurnosti opskrbe hranom i umjetnom inteligencijom. ESB je savjetovao da su jednaki uvjeti u svim jurisdikcijama ključni za ublažavanje prekograničnih prelijevanja i očuvanje financijske stabilnosti. Pozdravio je opredijeljenost za plan skupine G‑20 za jačanje prekograničnih plaćanja te potpunu i pravodobnu provedbu dogovorenih reforma i međunarodnih standarda, uključujući Basel III. Pozdravio je i odobrenje preporuka Odbora za financijsku stabilnost (FSB) o financijskoj poluzi u nebankarskom financijskom posredovanju i FSB‑ovo preispitivanje provedbe njegovih preporuka na visokoj razini za kriptoimovinu i stabilne kriptovalute. ESB je također poticao daljnji rad na nebankarskom financijskom posredovanju, kojem trebaju pridonijeti bolja razmjena podataka i prekogranična razmjena informacija kako bi se osigurala učinkovita provedba i smanjio sistemski rizik.

Pitanja politike povezana s MMF‑om i međunarodnom financijskom arhitekturom

U uvjetima nastojanja da prilagodi i poboljša međunarodnu financijsku arhitekturu, ESB je, kao važna središnja banka, nastavio aktivno sudjelovati u raspravama o politikama u MMF‑u^[103] u vezi s pitanjima koja su važna za njegov mandat. MMF je započeo s trima glavnim preispitivanjima koja bi trebala biti dovršena 2026. Cilj je preispitivanja izrade i uvjetovanosti programa poboljšati programe kreditiranja kako bi se bolje poduprle vanjska održivost i otpornost država koje se zadužuju. U sveobuhvatnom preispitivanju nadzora razmotrit će se razvoj nadzornog okružja i utvrditi prioriteti za sljedećih pet godina. U Pregledu Programa procjene financijskog sektora (FSAP) ocijenit će se učinkovitost FSAP‑a u rješavanju područja sve većih ranjivosti, pokrivenosti nebankarskoga financijskog posredovanja i utjecaja savjeta o politikama MMF‑a. ESB je aktivno uključen u ta preispitivanja.

MMF je također nastavio s radom na provedbi 16. opće revizije kvota (čime će se sredstva MMF‑a za kvote povećati za 50 %), uz istodobno nastojanje da se 2026. razvije skup načela za usmjeravanje budućih rasprava o kvotama MMF‑a i upravljanju, uključujući 17. opću reviziju kvota. Kada je riječ o sredstvima za fondove MMF‑a, ostvaren je daljnji napredak u pružanju založenih financijskih sredstava, bilo u obliku posebnih prava vučenja ili istovjetnih doprinosa, Fondu za smanjenje siromaštva i rast te Fondu za otpornost i održivost, pri čemu je većina preuzetih obveza sada ispunjena. Države članice EU‑a i njihove nacionalne središnje banke daju znatan doprinos tim fondovima.

Globalni napori za rješavanje problema duga dodatno su pojačani 2025. MMF i Svjetska banka ostvarili su napredak u pomaganju državama koje imaju održiv dug, ali suočavaju se s pritiscima na otplatu duga. MMF je počeo preispitivati Okvir održivosti duga za zemlje s niskim dohotkom, a na Okruglom stolu o globalnom državnom dugu objavljen je priručnik za restrukturiranje duga^[104] kako bi se dodatno poboljšale predvidljivost i pravodobnost restrukturiranja duga. ESB podupire nastojanja međunarodnih financijskih institucija da ostvare napredak u radu na održivosti duga.

Okvir 8.
Međunarodna uloga eura

Međunarodna valuta je valuta koja je u širokoj upotrebi izvan matične države. Takve valute djeluju globalno kao sredstvo plaćanja, pohrana vrijednosti i obračunska jedinica za određivanje cijena ugovora i imovine. Središnje banke diljem svijeta, uz domaću valutu, drže pričuve u međunarodnim valutama, a poduzeća i kućanstva upotrebljavaju ih za trgovinu, zaduživanje, ulaganje i štednju.

Od uspostave euro je učvrstio položaj druge najvažnije međunarodne valute nakon američkog dolara (Grafikon A). ESB objavljuje godišnji pregled međunarodne uloge eura, koji je kompozitni indeks njegove međunarodne uloge. Indeks se izračunava kao jednostavan aritmetički prosjek udjela eura u širokom rasponu pokazatelja. Od 2017. stabilizirao se u rasponu od 18 % do 20 % po stalnim i važećim tečajevima, nakon početnog povećanja u godinama neposredno nakon uvođenja jedinstvene valute (Grafikon B).

Grafikon A

Prikaz međunarodnoga monetarnog sustava

euro je i nadalje druga najvažnija valuta u međunarodnom monetarnom sustavu

(postotci, 4. tr. 2024.)

Nedavna geopolitička kretanja istodobno su izazovi i prilike za međunarodnu ulogu eura. S jedne strane, neke središnje banke povećale su kupnju zlata, zemlje BRICS‑a istražuju alternative tradicionalnim prekograničnim platnim sustavima, a američka administracija podupire globalnu upotrebu stabilnih kriptovaluta zasnovanih na dolaru. S druge strane, jačanje geopolitičke vjerodostojnosti Europe i ponovna izgradnja njezine čvrste moći trebali bi također pomoći jačanju globalnog povjerenja u euro. Istodobno, carine koje je američka administracija uvela početkom travnja 2025. potaknule su naglo slabljenje američkog dolara uz više dugoročne kamatne stope, što je rijetka korelacija među imovinom. To upućuje na to da bi ulagači mogli sve više preispitivati ulogu američkog dolara kao sigurnog utočišta, što bi moglo imati posljedice za okružje međunarodnih valuta.

Grafikon B

Kompozitni indeks međunarodne uloge eura

međunarodna uloga eura ostala je uglavnom stabilna tijekom proteklog desetljeća

(postotci, po važećim i stalnim tečajevima iz 4. tr. 2024., pomični prosjeci četiriju tromjesečja)

Promjenjivo okružje moglo bi osloboditi prostor većoj međunarodnoj ulozi eura, što bi imalo pozitivne posljedice za europodručje. Prvo, snažnija potražnja za dužničkim vrijednosnim papirima nominiranima u euru omogućila bi državama i poduzećima da se zadužuju po nižim kamatnim stopama. Drugo, više trgovine nominirane u euru sačuvalo bi europodručje od fluktuacija tečaja. Treće, snažnija međunarodna uloga eura pridonijela bi europskoj strateškoj autonomiji i pomogla zaštititi je od sankcija ili drugih prisilnih mjera.

Međutim, euro će napredovati samo ako ga podupru odgovarajuće politike. Ključni prioritet europskih tvoraca politika mora biti unaprjeđenje unije za štednju i ulaganja kako bi se u potpunosti iskoristila europska financijska tržišta. Uklanjanje prepreka unutar EU‑a ključno je za jačanje dubine i likvidnosti tržišta financiranja u eurima, što je preduvjet za širu upotrebu eura. Planirano izdavanje obveznica na razini EU‑a, kako Europa preuzima nadležnost za vlastitu obranu, moglo bi znatno pridonijeti postizanju tih ciljeva.

ESB također obavlja svoju ulogu. U nestabilnijem geopolitičkom okružju ubrzavanje napretka u vezi s digitalnim eurom ključno je za jačanje europskog suvereniteta. Poboljšanje prekograničnih platnih sustava između eura i drugih valuta također će povećati otpornost. Tako će ponuda rješenja za namiru financijskih transakcija velikih vrijednosti evidentiranih na platformama temeljenima na tehnologiji distribuiranog zapisa u centralnobankarskom novcu povećati učinkovitost europskih financijskih tržišta i globalnu privlačnost eura. Nadalje, linije za likvidnost u eurima sa središnjim bankama izvan europodručja upućuju na spremnost ESB‑a da osigura zaštitni mehanizam u stresnim tržišnim uvjetima radi zaštite transmisije monetarne politike i one bi naposljetku također mogle potaknuti upotrebu eura u globalnim financijskim i poslovnim transakcijama.

Naposljetku, globalna privlačnost eura temelji se na dobrim politikama u europodručju i snažnim institucijama koje se temelje na pravilima i geopolitičkoj vjerodostojnosti. Očuvanje vladavine prava također ostaje ključno za održavanje i moguće povećanje globalnog povjerenja u euro.

11. Promicanje etičnosti, dobrog upravljanja te socijalne i okolišne održivosti

Kao javna institucija, ESB je odgovoran građanima EU‑a i njihovim izabranim predstavnicima. Ta odgovornost obuhvaća učinkovitu komunikaciju i suradnju s različitim publikama, održavanje najviših etičkih standarda i transparentnosti, procjenjivanje utjecaja rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom te osnaživanje zaposlenika.

11.1. Okolišna, socijalna i upravljačka pitanja

Ključna okolišna, socijalna i upravljačka kretanja u 2025. utvrđena su u ovom poglavlju kako slijedi. U odjeljku 11.2. podrobno se opisuje kako ESB radi na stalnom poboljšavanju okvira upravljanja. To uključuje blisku suradnju s usporedivim institucijama na europskoj i međunarodnoj razini u svrhu jačanja etičnosti, integriteta i primjerenog ponašanja. U odjeljku 11.3. opisuju se ESB‑ove inicijative radi jačanja dosega i povećanja transparentnosti, pristupačnosti i suradnje s građanima i širom javnošću. U odjeljku 11.4. opisuju se ključna kretanja u upravljanju ljudskim potencijalima u 2025. i navode se ključni podatci o raznolikosti zaposlenika ESB‑a. Naposljetku, odjeljak 11.5. obuhvaća rad ESB‑a na temama povezanima s klimatskim promjenama i prirodom te sadržava pojedinosti specijaliziranih publikacija iz tog područja.

ESB se bavi klimatskim rizicima u sklopu svojih okvira upravljanja rizicima koji se odnose na financijske i nefinancijske rizike, kao što je opisano u poglavlju o upravljanju rizicima u Godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a za 2025.

Dodatne informacije o tim temama mogu se pronaći u drugim odjeljcima ovoga godišnjeg izvješća i na mrežnim stranicama ESB‑a (vidi Tablicu 11.1. u nastavku).

11.2. Jačanje etike i integriteta

ESB‑ova Služba za usklađenost s propisima i upravljanje daje podršku Izvršnom odboru pri zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promičući etičke standarde ponašanja i jačajući odgovornost i transparentnost ESB‑a.

Odbor za etiku i usklađenost s propisima nastavio je podupirati institucije u cijelom Eurosustavu i jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM) u provedbi etičkih smjernica. To je uključivalo pružanje smjernica o ograničenjima privatnih financijskih transakcija i sukobima interesa o pitanjima kao što su vanjske aktivnosti i neplaćeni dopust. Odbor je također organizirao tematske sastanke s vanjskim govornicima. Budući da su institucije izvan Eurosustava i SSM‑a također pozvane, na tim su sastancima sudjelovali sudionici iz više od 50 različitih javnih institucija i organizacija. Odbor je 2025. osnovao posebnu radnu skupinu za etiku i umjetnu inteligenciju. Ta je radna skupina razvila neobvezujuća vodeća načela s ciljem poticanja etičkog i odgovornog oblikovanja i upotrebe sustava umjetne inteligencije te pružila praktične upute institucijama Eurosustava i SSM‑a. U skladu sa svojom predanošću promicanju osviještenosti o etici i integritetu Odbor je organizirao kviz za etički izazov i sastanak s vanjskim govornikom na kojem se raspravljalo o etici, povjerenju javnosti i ljudskom ponašanju iz perspektive bihevioralne znanosti. U oba događaja sudjelovali su brojni zaposlenici iz cijelog Eurosustava i SSM‑a.

Na europskoj razini Služba za usklađenost s propisima i upravljanje zajedno s drugim institucijama, tijelima i agencijama EU‑a radila je na suorganizaciji inauguracijskoga Međuinstitucijskog dana etike. Sudjelovalo je više od 600 kolega, kao predstavnici 15 različitih institucija. Glavni službenik za usklađenost s propisima i upravljanje ESB‑a pridružio se predstavnicima drugih institucija u panel-raspravi o tome kako etičnost utječe na organizacijsku kulturu. Na široj međunarodnoj razini ESB je aktivno sudjelovao u razmjeni znanja i najboljih praksa unutar Etičke mreže multilateralnih organizacija (ENMO). ESB je imao ulogu potpredsjednika mreže i davao svoj doprinos na sastancima, radnim skupinama i godišnjem sastanku članova čiji je domaćin bila Azijska banka za ulaganja u infrastrukturu. Ta globalna suradnja utrla je put donošenju Standarda prakse u etičkim funkcijama u travnju 2025.

Programi za nove zaposlenike provodili su se kao i obično. Osim toga, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje ponudila je tečajeve za osposobljavanje prilagođene za određene poslovne funkcije kao i tečajeve za obnovu znanja o pravilima koja se primjenjuju na privatne financijske transakcije. Opće inicijative osviještenosti i inicijative iz područja rada s javnošću obuhvaćale su godišnji Svjetski dan etike, uključujući štandove za sve zaposlenike ESB‑a.

Broj zahtjeva upućenih Službi za usklađenost s propisima i upravljanje povećao se s 3070 u 2024. na 3532 u 2025. (Grafikon 11.1.) zahvaljujući inicijativama za podizanje svijesti i stalnim naporima za razvoj intuitivnih digitalnih alata. Kao i prethodnih godina, godišnje provjere praćenja usklađenosti koje provodi Služba za usklađenost s propisima i upravljanje potvrdile su da zaposlenici i visoki dužnosnici ESB‑a i nadalje poštuju pravila o privatnim financijskim transakcijama.

Grafikon 11.1.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika ESB‑a u 2025.

Neovisni Odbor za etiku ESB‑a, zajedno s Odborom za reviziju ESB‑a, upotpunjuje upravljačku strukturu ESB‑a. On savjetuje visoke dužnosnike ESB‑a o etičkim pitanjima, uglavnom u vezi s privatnim aktivnostima kao i zaposlenjem nakon odlaska iz ESB‑a te ocjenjuje njihove izjave o interesima. Osim toga, Odbor prati europski i međunarodni razvoj događaja u području etike i primjerenog ponašanja.

U 2025. Odbor je preispitao usklađenost s pravilima o privatnim financijskim transakcijama visokih dužnosnika ESB‑a putem izjava o interesima i izdao 35 mišljenja. Od tih se mišljenja 15 odnosilo na ograničenja nakon prestanka zaposlenja (pri čemu su neka sadržavala preporuke o poštovanju razdoblja mirovanja). Mišljenja Odbora za etiku objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a šest mjeseci nakon datuma njihova izdavanja.

11.3. Komunikacija i transparentnost

Proteklu godinu obilježilo je osobito izazovno okružje zbog kojeg je komunikacija bila posebno otežana. Iznimna gospodarska neizvjesnost, geopolitička napetost, rast populizma i ponovne rasprave o neovisnosti središnjih banaka odvijali su se istodobno s većim pritiscima povezanima s financiranjem europske sigurnosti, stabilnosti i rasta. Rezultati temeljnih politika ESB‑a ipak su pružili poruku ohrabrenja. Inflacija je uspješno vraćena cilju ESB‑a od oko 2 %, monetarna politika bila je na „dobrom mjestu”, a bankovni sustav europodručja ostao je otporan. Unatoč tome, mnogima su ti uspjesi možda prošli neopaženo. Sveukupno gledano, iako više nisu rasle toliko brzo, cijene su ostale na višoj razini nego prije snažnog porasta inflacije. To je izazvalo ustrajnu zabrinutost među Europljanima zbog troškova života, inflacije i proračuna kućanstava. Osim toga, zbog sve glasnijih zahtjeva za pojednostavnjenje ili izravnu deregulaciju u financijskom sektoru bio je potreban obrazložen, razborit i dobro prenesen odgovor. Naposljetku, novi ESB‑ovi okviri za karijere i odnose sa zaposlenicima kao i opsežno preseljenje iz Eurotowera u novu zgradu i prelazak na inovativan koncept radnog mjesta, zahtijevali su poticajnu internu komunikaciju.

S obzirom na postojeće izazove, ESB je predan daljnjoj prilagodbi na promjenjivo komunikacijsko okružje, kako je potvrđeno u procjeni strategije monetarne politike u 2025. Taj je postupak obuhvaćao pregled nastojanja da se komunikacija ESB‑a modernizira od preispitivanja strategije iz 2021. Preispitivanje je pokazalo povećanu osviještenost javnosti o ESB ovu cilju stabilnosti cijena i utvrđeno je da su ESB i nacionalne središnje banke uložili znatne napore kako bi povećali angažman i komunikaciju s javnošću te povećali razumljivost i dostupnost svoje komunikacije. Međutim, razumijevanje što Eurosustav radi i kako funkcioniraju gospodarstvo i financijski sektor i nadalje je ograničeno u široj javnosti. U skladu s tim ESB je ponovo potvrdio svoju opredijeljenost da različitoj publici što jasnije objasni svoju strategiju monetarne politike i odluke o monetarnoj politici.

Nadalje, sve je više dokaza da bi se monetarna politika mogla učinkovitije prenositi na gospodarstvo kada bi potrošači općenito bolje razumjeli gospodarstvo i ulogu središnjih banaka.^[106] Zbog toga je promicanje financijske pismenosti ključno područje interesa. Sinergije i koristi od suradnje unutar Eurosustava na tom području mogle bi osigurati napredak. Primjer toga bilo je pokretanje pet obveza za poticanje programa financijske pismenosti na Međunarodni dan žena 2025.

Prilagodba komunikacije inovativnim pristupima

U siječnju 2025. ESB je pokrenuo svoj kanal na YouTubeu Espresso Economics, koji je uglavnom usmjeren na mlađe gledatelje. U videozapisima jednostavnim se riječima i na zabavan način objašnjavaju osnovni ekonomski pojmovi. Teme povezane sa svakodnevnim iskustvima mladih pokazale su se najpopularnijima, npr. zašto mladi smatraju da cijene toliko rastu i da je kupnja kuće postala nemoguće skupa ili brinu se zbog radnih mjesta u doba umjetne inteligencije i rada u ekonomiji honorarnih poslova. Slično tome, često su pregledavani i videozapisi kojima se na temelju analize stručnjaka ESB‑a jednostavnim riječima objašnjavaju aktualne teme. Među njima su videozapisi o tome kako klimatske promjene utječu na cijene hrane, što carine znače za gospodarstvo ili kako funkcionira ekonomija pozornosti.

ESB‑ov podcast obilježio je dvije ključne etape u 2025.: objavom 100. epizode i više od milijun preslušavanja serije u cjelini. Kako bi držao korak s promjenjivim sklonostima slušatelja, ESB je nastavio modernizirati format i sadržaj podcasta.

Isto tako, ESB‑ov blog, gdje članovi Izvršnog odbora i zaposlenici ESB‑a iznose svoja mišljenja i analizu, bavio se i aktualnim temama. Te su se teme kretale od odgovora europskih potrošača na američke carine i uloge stranih radnika u poticanju rasta do utjecaja toplinskih valova na cijene ili rizika koje stabilne kriptovalute predstavljaju za Europu. Znatno preuzimanje tih objava na blogu u glavnim medijima na međunarodnoj razini pokazuje koliko je taj kanal učinkovit u osiguravanju dostupnosti uvida ESB‑a široj javnosti.

ESB i njegova glavna zgrada nastavili su privlačiti posjetitelje iz cijele Europe i šire. U 2025. više od 23 000 posjetitelja sudjelovalo je u gotovo 700 aktivnosti, koje su uključivale predavanja i razgledavanje ESB‑ova centra za posjetitelje u kojem su dodani novi eksponati. Objavljen je novi videozapis pod nazivom „O ESB‑u” kojim se poziva posjetitelje, na internetu i izvan njega, da bolje razumiju kako postupci ESB‑a utječu na njihove živote.

Umjetna inteligencija, posebno primjena velikih jezičnih modela i strojno generiranih sadržaja u komunikacijama, ima sve veće posljedice za ESB. Na ESB utječu šire uvođenje umjetne inteligencije i njezina upotreba za vlastitu komunikaciju.

Strojno generirani sadržaji, osobito slike i videozapisi, ponovo su se upotrebljavali zlonamjerno protiv ESB‑a u 2025. ESB ima posebne protokole za utvrđivanje i postupanje s tim u vezi. Napadi su uključivali lažne račune na društvenim mrežama predstavljajući se kao ESB ili njegovi tvorci politika, krivotvorene videozapise predsjednice i drugih članova Izvršnog odbora te pogrešne informacije i dezinformacije na društvenim mrežama i u tradicionalnim medijima. Budući da se broj incidenata povećava i, uz pomoć novih tehnologija, postaje sve teže razlikovati sadržaj od autentičnih informacija ili predstavnika ESB‑a, povezani napori i interni postupci koordinacije dodatno će se pojačati.

Digitalni euro posebno je u središtu pogrešnih informacija i narativa o zavjeri, na internetu i izvan njega. Prva je linija djelovanja pratiti i analizirati te aktivnosti, uz njihovo istodobno suzbijanje proaktivnom komunikacijom utemeljenom na činjenicama kroz različite kanale i u različitim formatima.

Korisna uporaba umjetne inteligencije odavno je prihvaćena u ESB‑ovim komunikacijama. Prije svega, umjetna inteligencija pomogla je instituciji da se nosi sa sve većom potražnjom za prevođenjem, osobito u nadzoru banaka, i da poboljša doseg ESB‑ove komunikacije. U 2025. više od 45 milijuna stranica bilo je isključivo strojno prevedeno, uglavnom za interne potrebe, putem alata eTranslation koji je Europska komisija stavila na raspolaganje ESB‑u. Konačna revizija kvalitete koju provode prevoditelji i nadalje je neophodna za službene dokumente ESB‑a namijenjene vanjskoj komunikaciji, na bilo kojem službenom jeziku EU‑a.

Komunikacija o našoj valuti: gotovini i digitalnom novcu

Najkonkretnija veza između građana europodručja i njihove središnje banke jest gotovina, odnosno euronovčanice. Stoga je budući dizajn novčanica zanimljiv široj javnosti. Komunikacija o novčanicama u 2025. bila je usmjerena na najavu odabira mogućih budućih motiva i pokretanja natječaja za dizajn. Sveobuhvatna komunikacija i otvaranje prema javnosti u vezi s tim događajima osnažili su poruku da su ESB i Eurosustav i nadalje opredijeljeni zadržati gotovinu kao valjan i pristupačan način plaćanja.

ESB je također pojačao komunikacijske aktivnosti povezane s digitalnim eurom u okružju povećanoga javnog interesa. Na primjer, u analizama koje su zasnovane na podatcima ispitani su troškovi i učinak projekta na financijsku stabilnost kako bi se povećala transparentnost i riješile raširene pogrešne predodžbe. Osim toga, brojni intervjui, govori, parlamentarna saslušanja, podcasti i mišljenja predsjednice i članova Izvršnog odbora pridonijeli su informiranijoj raspravi između javnosti i zakonodavaca EU‑a.

Uvođenje eura u Bugarskoj također je bilo prilika za proslavu postignuća jedinstvene valute sa širom javnošću diljem EU‑a. Euro i nadalje povezuje Europljane preko granica, olakšava svakodnevni život, putovanja i razmjenu te promiče zajedničko blagostanje u cijelom europodručju. ESB je tu prigodu obilježio posebnim nizom komunikacijskih aktivnosti, koje su uključivale govor predsjednice pod nazivom „Bugarska na pragu eura: ususret zajedničkoj budućnosti”, objavu na blogu o popularnosti eura u trenutku uvođenja i informiranje putem bugarskih kreatora internetskog sadržaja kao i niz objava na društvenim mrežama. Ono što je bilo najvidljivije bilo je osvijetljeno pročelje ESB‑ove zgrade kako bi se proslavio ulazak Bugarske u europodručje, a slike su doprle do milijuna ljudi, osobito na društvenim mrežama.

Javni pristup dokumentima ESB‑a

ESB‑ov okvir za javni pristup ključan je za ispunjavanje njegove opredijeljenosti za transparentnost. Promiče transparentnost i otvorenost te jača demokratsku legitimnost ESB‑a pružanjem širokog pristupa dokumentima ESB‑a čuvajući pritom neovisnost i učinkovito funkcioniranje institucije.

ESB je 2025. zaprimio povećan broj zahtjeva za javni pristup svojim dokumentima. Zaprimljeno je ukupno 86 zahtjeva, u usporedbi sa 74 zahtjeva 2024. Zahtjevi su obuhvaćali širok raspon tema, uključujući institucijska pitanja odnosno pitanja upravljanja, centralnobankarske teme i nadzor banaka. Kao i 2024., zahtjevi koji su se odnosili na institucijska i unutarnja pitanja, kao što su politike ljudskih potencijala, i nadalje su bili istaknuti.

U skladu s ESB‑ovom opredijeljenošću za transparentnost, dokumenti objavljeni kao odgovor na zahtjeve za javni pristup obično se stavljaju na raspolaganje putem Javnog registra dokumenata ESB‑a. Nadalje, ESB je pripremio pregled tema obuhvaćenih zahtjevima za pristup dokumentima u 2025.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje provodila je aktivnosti radi povećanja osviještenosti o zakonodavnom okviru kojim se uređuje pristup dokumentima i radi poticanja zajedničke kulture transparentnosti unutar institucije. Njezine su inicijative bile usmjerene na sve zaposlenike ili prilagođene određenim poslovnim područjima.

Europska ombudsmanica nije utvrdila nepravilnosti u odnosu na ESB‑ovo postupanje na temelju zahtjeva za javni pristup.

11.4. Ulaganje u ljude kako bi se osiguralo da ESB ostane otporan i usmjeren na budućnost

ESB je u 2025. nastavio ulagati u svoje zaposlenike kako bi osigurao da ostane otporna organizacija. Preseljenje u dinamične radne prostore poduprlo je organizacijsku agilnost, dostupnost i snažniju suradnju među funkcijama te istodobno poboljšalo troškovnu učinkovitost i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Novi digitalni alati za ljudske potencijale i ciljano učenje, koji obuhvaćaju, primjerice, umjetnu inteligenciju i raznolikost, olakšali su pružanje potpore, isticanje mogućnosti razvoja i promicanje uključive radne kulture.

Radna kultura

Preselilo se 2440 kolega, a gotovo 50 % zaposlenika raspoređeno je u novodizajnirane urede, 1700 u zgradu Gallileo i 740 u glavnu zgradu ESB‑a. Preseljenje u dinamične radne prostore, koje uključuje dijeljenje ureda, potiče fleksibilnost, uključenost i inovativnost unutar ESB‑ove zajednice. Nadzor banaka ESB‑a ušao je u novo doba, preselivši se pod isti krov u zgradu Gallileo. Očekuje se da će svi zaposlenici ESB‑a raditi u dinamičnim radnim prostorima u roku od dvije godine, čime se nastoje povećati troškovna učinkovitost i hibridna suradnja uz istodobno poticanje samostalnosti.

S ciljem bolje potpore poštovanju na radnom mjestu, ESB je preispitao okvir za izvješćivanje, istraživanje i stegovne postupke. Novim pravilima pojašnjavaju se kanali izvješćivanja i racionaliziraju istraživanja povreda dužnosti, kojima će upravljati jedinstvena posebna jedinica, te se poboljšava i okvir za zviždače. Promjene su snažnije usmjerene na prevenciju, rano rješavanje i pružanje potpore uključenim kolegama, među ostalim jačanjem proaktivne zaštite ako se utvrdi rizik od uzvraćanja.

U 2025. pokrenuli smo novu anketu radi dodatnog poboljšanja načina slušanja zaposlenika kako bismo pravodobnije i učinkovitije postupili prema njihovim povratnim informacijama. U prvoj anketi pokrenutoj u studenome sudjelovalo je 75 % zaposlenika koji ispunjavaju određene uvjete. Rezultati će poslužiti kao osnova za daljnje postupanje u 2026.

Razvoj talenata i karijera

ESB‑ov portal za karijere sada je i unutarnje tržište talenata za zaposlenike ESB‑a i nudi dodatne mogućnosti za profesionalni razvoj. Dodane su tri vrste mogućnosti: zadaće, projekti i praćenje rada. Sudjelovanjem u tim mogućnostima ili pružanjem tih mogućnosti zaposlenici mogu proširiti svoje stručno znanje, primijeniti svoje vještine u novom timu ili poslovnom području i istražiti nova okružja s ciljem mobilnosti, stvarajući nove kontakte u tom procesu.

Velik dio zaposlenika pokazao je zanimanje i/ili se uključio u nove dostupne mogućnosti ili zamjene radnih mjesta i mentorstvo koji su već ponuđeni na platformi. Portalom se 2025. koristilo više od 2000 zaposlenika.

Mobilnost u ESB‑u potiče se radi poticanja profesionalnog razvoja i prilagodljivosti zaposlenika. U 2025. stopa unutarnje mobilnosti iznosila je 6,6 %.^[107] Otprilike 57 % mobilnosti odvijalo se među različitim poslovnim područjima, u usporedbi s 43 % mobilnosti unutar poslovnih područja, što upućuje na uspjeh u omogućavanju širih pomaka i poticanju prilagodljivosti.

Pruža se potpora i vanjskoj mobilnosti kako bi se zaposlenicima omogućilo stjecanje novog iskustva u drugim organizacijama tijekom određenog razdoblja. Mnogi zaposlenici ESB‑a provode vrijeme u drugim organizacijama unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) odnosno jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM). U sklopu neplaćenog dopusta za politiku mobilnosti 1,3 % zaposlenika započelo je vanjsku mobilnost u 2025.

U sedmom izdanju Schumanova programa pokrenutog 2025. povećao se angažman u ESSB‑u i SSM‑u. Ukupno su 23 institucije predložile 93 projekta, za koje je bilo 220 prijava. Od toga je naposljetku 41 projekt bio ponuđen kao mogućnost privremenog upućivanja zaposlenika na rad, što je omogućilo sudjelovanje 47 sudionika u razmjenama između ESB‑a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih središnjih banaka. Ukupno je sudjelovalo 18 država i 23 institucije, što je porast broja projekata i sudionika u odnosu na 2024.

Ponudom za učenje o umjetnoj inteligenciji nastoji se izgraditi povjerenje i praktične vještine, čime se zaposlenicima pomaže da razumiju i odgovorno upotrebljavaju umjetnu inteligenciju u ESB‑u. Više od 1400 zaposlenika sudjelovalo je u osposobljavanju za izgradnju sposobnosti umjetne inteligencije u 2025., od temeljnih tečajeva do više tehničkih i naprednih programa.

Raznolikost i uključenost

U promjenjivom vanjskom okružju ESB je i nadalje čvrsto predan poticanju jednakih mogućnosti i jedinstva putem svojeg portfelja raznolikosti i uključenosti. Portfelj objedinjuje postojeće i nove mjere za uklanjanje strukturnih prepreka, jačanje pravednih sustava i promicanje uključive kulture, koji je zadužio Izvršni odbor, a vodi ga glavna uprava Ljudski potencijali. To je zajednička obveza: visoki pokrovitelji zagovaraju raznolikost i uključenost na razini vodstva, ambasadori za raznolikost i uključenost povezuju program sa svojim poslovnim jedinicama, a šest mreža zaposlenika pojačava raznolike glasove i potiče povezanost i savezništvo. Te napore podupiru poseban savjetnik i tim za raznolikost i uključenost u glavnoj upravi Ljudski potencijali, koji u politike uključuju aspekte raznolikosti i uključenosti te omogućuju dijalog. Istodobno, redovite razmjene informacija u ESSB‑u i SSM‑u dodatno jačaju zajednički učinak.

Dvije rodne strategije i s njima povezani ciljevi bili su ključni za poticanje znatnog napretka prema rodnoj ravnopravnosti unutar ESB‑a. Najveće povećanje od 2019. bilo je povećanje zastupljenosti žena u platnim razredima K-L za 8,2 postotna boda te je na kraju 2025. dosegnulo 39,4 %. Kritična masa zastupljenosti žena od 33 % ostvarena je na svim razinama, od analitičara do višeg rukovodstva.

Uz te napore ESB je ojačao svoju uključivu kulturu suradnjom sa zaposlenicima na mnogo različitih načina. Nastavljena je serija „Razgovori o rodovima”, čime su zaposlenici uključeni u razgovor o važnim temama kao što su rodne norme, maskulinitet i jednaka skrb, te je održan interni razgovor o međukulturnoj inteligenciji. Uključivanju pripadnika zajednice LGBT+ bilo je posvećeno sudjelovanje u frankfurtskoj povorci ponosa.

U 2025. ESB‑ov Mjesec raznolikosti bio je usmjeren na uključivanje osoba s invaliditetom. Pokrenuto je niz inicijativa s ciljem jačanja pouzdanja osoba s invaliditetom u cijeloj organizaciji. Najvažniji događaji bile su ciljane radionice za čelnike i doživljajno iskustvo u vezi s oštećenjima vida održane u suradnji s frankfurtskim muzejom Dialog Museum.

Ukratko o našim ljudima

Raščlamba radne snage za 2025.

11.5. Produbljivanje razumijevanja rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom

Brzina zatopljenja u Europi dvostruko je veća od svjetskog prosjeka, a temperature zemlje već su 2,1 °C iznad predindustrijskih razina.^[108] Gospodarski učinak već se materijalizira. U razdoblju od 2021. do 2024. katastrofe povezane s vremenskim uvjetima i klimatskim promjenama uzrokovale su ekonomske gubitke u EU‑u u ukupnom iznosu od 208 mlrd. EUR, što je u prosjeku 0,32 % godišnjeg BDP‑a.^[109] Bioraznolikost i zdravlje ekosustava u Europi također se smanjuju zbog klimatskih promjena i drugih učinaka ljudskih aktivnosti.^[110]

U procjeni strategije za 2025. ESB je ponovio da klimatske promjene imaju znatne posljedice za stabilnost cijena jer utječu na strukturu i cikličku dinamiku gospodarstva i financijskog sustava. Upravno vijeće također je pojasnilo ključnu ulogu rizika povezanih s prirodom u ispunjavanju svojih zadaća. Naime, Upravno vijeće obvezalo se, u sklopu svojih ovlasti, osigurati da u cijelosti uzme u obzir posljedice klimatskih promjena i degradacije prirode za monetarnu politiku i središnje bankarstvo. Osiguravanje razboritog upravljanja rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom ugrađeno je i u nadzorne prioritete za razdoblje od 2026. do 2028.

Odbori ESB‑a i Eurosustava nastavili su u 2025. dodatno uključivati rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom u svoj osnovni rad.^[111] Proveli su i već preuzete obveze^[112] i pojačali rad na tri područja na koja se treba usredotočiti: usmjeravanje prelaska na zeleno gospodarstvo, rješavanje povećanoga fizičkog utjecaja klimatskih promjena i unaprjeđenje rada na rizicima povezanima s prirodom. S obzirom na sve veće gospodarske i financijske utjecaje rizika povezanih s klimatskim promjenama i prirodom, ESB je opredijeljen ustrajati na zacrtanom putu u sklopu svojih ovlasti. Krajem godine posuvremenjene su mjere koje treba poduzeti u budućnosti radi povećanja analitičkoga i operativnoga kapaciteta.

Slika 11.1.

Pregled ključnih planiranih aktivnosti povezanih s klimatskim promjenama i prirodom

ESB je u provedbi monetarne politike nastavio uzimati u obzir rizike povezane s klimatskim promjenama i izvješćivati o njima. Eurosustav je objavio treće godišnje financijske informacije povezane s klimatskim promjenama za svoje portfelje koji se drže za potrebe monetarne politike i devizne pričuve ESB‑a, koje su pokazale da se emisije ugljika povezane s tom imovinom nastavljaju smanjivati. Nadalje, Upravno vijeće postavilo je privremeni cilj prema kojem će pratiti putanju dekarbonizacije ukupnih portfelja korporativnog sektora s ciljem podupiranja ciljeva Pariškog sporazuma i Europskog zakona o klimi. Ako ukupni portfelji korporativnog sektora odstupaju od željene prosječne putanje dekarbonizacije, Upravno vijeće procijenit će potrebu za korektivnim mjerama, u sklopu svojih ovlasti i razmatrajući svaki slučaj zasebno. U tim je informacijama uveden i novi istraživački pokazatelj za mjerenje izloženosti korporativnih obveznica sektorima koji znatno ovise o prirodi ili utječu na prirodu.

Što se tiče okvira kolaterala, od kraja 2024. nacionalne središnje banke Eurosustava provele su zajedničke standarde o rizicima povezanima s klimatskim promjenama u internim sustavima za kreditnu procjenu kojima se koriste za neutrživu imovinu (vidi odjeljak 2.3.). U objavi na ESB‑ovu blogu detaljnije je objašnjeno kako ESB nastoji propisno uključiti rizike povezane s klimatskim promjenama u kreditne rejtinge. Osim toga, u srpnju 2025. Upravno vijeće odlučilo je uvesti klimatski faktor radi zaštite vrijednosti kolaterala Eurosustava u slučaju tranzicijskih šokova povezanih s klimatskim promjenama (vidi odjeljak 2.3.). Mjera će se primjenjivati od 15. lipnja 2026. za utržive vrijednosne papire koje izdaju nefinancijska društva. U međuvremenu je u srpnju 2025. Upravno vijeće odlučilo odgoditi provedbu zahtjeva za usklađivanje s Direktivom EU‑a o korporativnom izvješćivanju o održivosti kao kriterijem prihvatljivosti u sklopu kolaterala Eurosustava. Odluka o tome donesena je zbog nepotpunog prenošenja Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti u nacionalno zakonodavstvo i njezina preispitivanja u sklopu skupnog paketa za pojednostavnjenje Europske komisije.

Klimatska pitanja sustavnije su uključena u ESB‑ove makroekonomske analize i analize financijske stabilnosti. Na primjer, u makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a/Eurosustava uvrštene su fiskalne mjere povezane s klimatskim promjenama, elementi paketa EU‑a „Spremni za 55 %” i makroekonomski utjecaj sustava EU‑a za trgovanje emisijama 2. Kada je riječ o analizi scenarija, Mreža za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) izradila je nove kratkoročne klimatske scenarije u sklopu radne podskupine, kao i prethodnih godina, pod vodstvom ESB‑a. Ti su scenariji usmjereni na klimatske učinke do 2030., vremenski okvir koji je vrlo relevantan za tvorce politika i sudionike na tržištu. Pokazuju da se ranom tranzicijom u europodručju, koordiniranom u cijelom svijetu, smanjuju makrofinancijski rizici. Fizički rizici u europodručju značajni su čak i tijekom kratkih razdoblja, a ekstremni događaji mogli bi smanjiti BDP za do 5 % u scenariju fizičkog rizika koji obuhvaća zajednički utjecaj prirodnih opasnosti koje se istodobno pojavljuju u 2026. i 2027. (vidi „Klimatski rizici nisu više tragedija na obzoru” na ESB‑ovu blogu). Osim toga, ESB je pridonio radu NGFS‑a na međudjelovanju analize klimatskih scenarija i planova tranzicije.

U 2025. nadzor banaka ESB‑a dovršio je višegodišnji program usmjeren na usavršavanje sposobnosti banaka u području upravljanja rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom i nastavio s primjenom uobičajenog pristupa provedbom nadzora nad rizicima povezanima s klimatskim promjenama i prirodom u sklopu redovitih nadzornih procjena i postupaka. Banke su općenito ostvarile znatne pomake u upravljanju rizicima koji proizlaze iz kontinuiranih kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom. Međutim, s obzirom na preostala pitanja potrebna je trajna nadzorna pozornost. Više informacija o tome može se pronaći u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima.

ESB je posuvremenio svoje statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama kako bi uključio napredne metodologije, nove skupove podataka i prilagodbe radi odražavanja učinaka inflacije. Time se osigurava preciznije praćenje napora u vezi s dekarbonizacijom i učinka sve većih opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. ESB je također pridonio europskim i međunarodnim inicijativama koje se odnose na podatke o klimatskim promjenama, kao što je popunjavanje praznina u podatcima skupine G‑20 i poboljšanje izvješćivanja o održivosti.

ESB je nastavio smanjivati ekološki otisak vlastitih operacija, portfelja i novčanica. U izjavi o okolišu za 2025. zabilježeno je smanjenje emisija iz unutarnjih operacija ESB‑a za 39 % u razdoblju od 2019. do 2024. u skladu s ciljanom putanjom do 2030. U financijskim informacijama povezanima s klimatskim promjenama koje se odnose na ESB‑ove portfelje koji se ne drže za potrebe monetarne politike također se navodi da su korporativna ulaganja mirovinskog fonda za zaposlenike ESB‑a i nadalje na dobrom putu da ostvare privremene ciljeve dekarbonizacije. Kada je riječ o euronovčanicama, nastavljeni su napori za smanjenje njihova utjecaja na okoliš, koji su uključivali korake prema ostvarivanju prelaska na pamuk čiji je uzgoj 100 % usklađen s ekološkim načelima uzgoja do 2027. i povećanu upotrebu dekarbonizirane električne energije u proizvodnji novčanica. ESB istodobno uvodi načela ekološkog dizajna u razvoj budućih euronovčanica. Eurosustav također nastavlja raditi na smanivanju ekološkog otiska elektroničkih plaćanja, uključujući cijeli lanac vrijednosti projekta digitalnog eura.

Izgradnja kapaciteta, seminari i suradnja s drugim središnjim bankama i međunarodnim institucijama poduprli su ESB‑ove aktivnosti povezane s klimatskim promjenama i degradacijom prirode. ESB je u 2025. nastavio pridonositi međunarodnim raspravama o politikama i publikacijama na brojnim forumima na europskoj i globalnoj razini. Među njima su spomenuti NGFS, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka, europska nadzorna tijela i Europski odbor za sistemske rizike, Banka za međunarodne namire i njezin Odbor za plaćanja i tržišne infrastrukture, skupine G‑7 i G‑20 te Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

Istraživanja i ankete ESB‑a poboljšali su naše razumijevanje gospodarskih i financijskih posljedica prelaska na zeleno gospodarstvo. Banke su u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka iz srpnja 2025. navele da su klimatska uspješnost poduzeća i energetska učinkovitost zgrada bile važne za njihove uvjete kreditiranja. Nastavile su izvješćivati o blažim kreditnim standardima za poduzeća s boljom klimatskom uspješnošću i sve strožim utjecajem na poduzeća s visokim emisijama ugljika. Banke navode i da neizvjesnost glede budućih propisa o klimi djeluje kao prepreka potražnji za kreditima. U analizi potreba Europe za zelenim ulaganjima istaknuto je da su, unatoč napretku, ulaganja u zelene djelatnosti bila manja od potrebnih za postizanje klimatskih ciljeva te je predložen niz financijskih i gospodarskih politika za njihovu potporu. U radu objavljenom u sklopu serije Povremeni radovi Odbora za međunarodne odnose Eurosustava razmatrale su se interakcije geoekonomske fragmentacije i nekoordiniranih klimatskih tranzicijskih politika koje bi mogle uslijediti, a koje bi se mogle međusobno nadopunjavati. U daljnjim doprinosima razmatralo se kako su umjetna inteligencija i zelena tranzicija međusobno povezane i kako povećana potražnja za financiranjem u području obrane može biti ispunjena bez žrtvovanja zelenih i digitalnih prioriteta.

Suočavanje sa sve većim izazovima fizičkog učinka klimatskih promjena zahtijeva dublje razumijevanje i nove strategije. Budući da ekstremne temperature i toplinski valovi postaju sve češći, analiza ESB‑a pokazala je da fizički rizici utječu i na razinu produktivnosti poduzeća^[113] i na agregatnu produktivnost^[114], znatno smanjuju gospodarsku aktivnost u pogođenim regijama i povećavaju cijene hrane.^[115] Istraživanja ESB‑a pokazuju da banke i ulagači sve više uključuju fizičke klimatske rizike u određivanje cijene stambenih^[116] i poslovnih nekretnina^[117] u rizičnim područjima. Državni zajmoprimci nisu izuzeti^[118] jer fizički su rizici povezani s nižim kreditnim rejtinzima. Kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama, istraživanja ESB‑a^[119] naglašavaju potrebu za većom otpornošću, pokrićem osiguranja i financijskim alatima za apsorpciju i ublažavanje utjecaja klimatskih opasnosti u Europi.

ESB je intenzivno radio na boljem razumijevanju rizika povezanih s prirodom i njihovih učinaka na gospodarstvo i financijski sektor. Izričitim upućivanjem na degradaciju prirode u ESB‑ovoj procjeni strategije za 2025. objašnjena je njezina važnost za politiku. Ključni rad koji je ESB proveo na tom području istaknut je u Okviru 9. u nastavku. Rad objavljen u sklopu serije Povremeni radovi ESB‑a^[120] i objava „Europsko gospodarstvo nije otporno na sušu” na ESB‑ovu blogu istaknuli su rizike za realno gospodarstvo, financijski sektor i stabilnost cijena koji proizlaze iz narušenih ekosustava i gubitka bioraznolikosti, pri čemu je također naglašena značajnost rizika povezanih s vodom za europodručje. U studenome 2025. ESB je zajedno s NGFS‑om održao međunarodnu radionicu o praksama i alatima dostupnima središnjim bankama i nadzornim tijelima kako bi im se pomoglo u procjeni i rješavanju rizika povezanih s prirodom.

12. Upoznajte naše zaposlenike

U ESB u potičemo kulturu inovacija i pokrenuli smo niz inicijativa s ciljem povećanja učinkovitosti i maksimiziranja koristi koje pružamo građanima. U 2025. znatna nastojanja bila su usmjerena na provedbu novih rješenja u području umjetne inteligencije radi potpore našem svakodnevnom radu. U ovom poglavlju petero kolega opisuje svoje uloge u razvijanju i primjeni tih alata i dijele svoja osobna iskustva o tome kako umjetna inteligencija oblikuje način na koji radimo u ESB‑u.

Myriam Moufakkir, glavna koordinatorica za zajedničke poslove

Kao glavna koordinatorica za zajedničke poslove vodim integriranu okosnicu funkcija potpore, što ESB‑u omogućuje ispunjavanje njegova mandata. Odgovorna sam za informacijsku tehnologiju, financije i proračun, nabavu, ljudske potencijale, upravljanje imovinom, sigurnost, operativnu otpornost, upravljanje i veliku transformaciju. Od 2023., kada sam se pridružila ESB‑u, uglavnom sam usredotočena na modernizaciju naših unutarnjih usluga kako bi ESB mogao djelovati fleksibilno, sigurno i s tehnološkom suverenošću koja mu je potrebna.

U svakodnevnom radu pružam strateške smjernice i viziju kao i operativnu sposobnost izvršenja, pri čemu prednost dajem trima stupovima:

• sposobnost – izgradnja snažnih digitalnih i operativnih vještina povezanih s umjetnom inteligencijom u svim našim timovima ključna je za ostvarenje inovacija i odgovorno upravljanje rizicima
• suverenost i autonomija – osiguranje da nam usluge i tehnologije na koje se oslanjamo omoguće ostvarivanje našeg mandata u potpunoj neovisnosti
• otpornost – u sklopu brzih tehnoloških promjena, poremećaja i kriza jačanje sposobnosti naših timova, procesa i sustava s ciljem nastavka ispunjavanja mandata.

ESB umjetnu inteligenciju već primjenjuje u nekoliko područja. Trenutačno ubrzavamo i proširujemo uvođenje umjetne inteligencije i napredno strojno učenje u ESB‑u. Te tehnike primjenjujemo s ciljem jačanja ekonomske analize, unaprjeđenja prognoziranja inflacije i podrške složenom makroekonomskom modeliranju kao i smanjenja radnog opterećenja i zamornih zadataka. To činimo redovnim razmjenama s poslovnim područjima, programom osposobljavanja koji obuhvaća sve slojeve organizacije i unutar okvira upravljanja koji uključuje upravljanje rizicima i suverenost od samog početka.

Moja profesionalna karijera obuhvaća međunarodne uloge u području transformacije u cijelom sektoru financijskih usluga, gdje sam vodila digitalne inicijative, izradu strateških planova i velike organizacijske promjene. Moje akademsko obrazovanje u području matematike i znanosti omogućilo mi je da razvijem tehničku pismenost i bavim se brzo rastućim i novim tehnologijama.

Čast mi je raditi na širokom spektru tema i s talentiranim kolegama, pridonositi ESB‑ovoj osnovnoj zadaći, stabilnosti i otpornosti.

Izvan ureda, zahvaljujući svojoj karijeri putovala sam svijetom i produbila poštovanje prema kulturološkoj raznolikosti i različitim perspektivama. Unatoč zahtjevnom rasporedu, uvijek prednost dajem odvajanju vremena za obitelj i da s njom podijelim iskrenu strast prema putovanjima i otkrivanju različitih kultura, čime je moja profesionalna pokretljivost prilika za obogaćivanje obiteljskih iskustava.

Maximilian Freier

Kao glavni ekonomist u operativnoj jedinici glavne uprave Ekonomska analiza, obnašam dužnost tajnika ESB‑ova Odbora za monetarnu politiku. U toj ulozi koordiniram rad odbora kako bih osigurao da analiza i materijali iz područja politika koji se pripremaju za rasprave o monetarnoj politici budu pravodobno pripremljeni na jasan način i usporedivi u cijelom Eurosustavu.

Ja sam i koordinator u području umjetne inteligencije za glavnu upravu Ekonomska analiza. Tijekom posljednjih mjeseci ostvarili smo snažan napredak u unaprjeđenju programa u području umjetne inteligencije ESB‑a u svim područjima centralnobankarskog poslovanja. Razvili smo početni skup probnih alata koji već pokazuju znatan potencijal za jačanje našega analitičkoga kapaciteta i smanjenje vremena provedenog na zadatcima koji se ponavljaju. Istodobno smo pokrenuli ambiciozan Program centralnobankarske digitalizacije s ciljem unaprjeđenja naše podatkovne analitike i automatizacije poslovnog procesa.

Od 2007. obnašao sam nekoliko dužnosti kao ekonomist u ESB‑u u glavnim upravama Ekonomska analiza, Monetarna politika i Međunarodni i europski odnosi. Prije nego što sam se pridružio ESB‑u, doktorirao sam na fakultetu London School of Economics and Political Science i stekao titulu magistra ekonomije i političkih znanosti na sveučilištu Ludwig Maximilian University u Münchenu.

Moji istraživački interesi obuhvaćaju fiskalnu i monetarnu politiku, upravljanje inovacijama, europske integracije i upravljanje, komparativnu političku ekonomiju i primijenjeno strojno učenje. Posebno me zanimaju („mikro”) podatci na razini kućanstava i poduzeća. Također sam i osnivač i predsjednik ESSB‑ove Mreže za mikrosimulacijsko modeliranje. S pomoću te mreže istraživača iz cijeloga Europskog sustava središnjih banaka povezujemo nove alate i metode s osnovnim pitanjima politike.

Fabienne Allegret-Maret

Kao viša voditeljica tima u odjelu Upravljanje informacijama glavne uprave Tajništvo, vodim Knjižnicu ESB‑a. S obzirom na to da se protok informacija dramatično povećao u obujmu i brzini, pokrenula sam transformaciju Knjižnice kako bi se ESB‑u pomoglo snaći u sve složenijem informacijskom okružju.

Moja uloga danas uvelike nadilazi pružanje pristupa knjigama i bazama podataka. Knjižnicu smatram sastavnim dijelom ESB‑ova ekosustava znanja, ključnim izvorom koji omogućuje temeljitu analizu i inovativno promišljanje. Sa svojim timom nabavljam i brinem se za visokokvalitetne izvore prilagođene potrebama ekonomista, nadzornika i drugih stručnjaka. Promišljen odabir smatram jednako važnim kao i pristup, čime se osigurava da dostupne informacije ne budu samo izdašne, nego i pouzdane i relevantne. Premda je većina materijala sada u digitalnom obliku, nastavljamo promicati pristup tiskanim zbirkama, uvjereni da su duboka pozornost i čitanje u kontekstu i nadalje ključni za dobro odlučivanje.

Transformacijom je preoblikovano i naše fizičko okružje knjižnice, koje sada potiče razmjenu znanja i inovacija, a istodobno čuva područja za dubok i usredotočen rad. Knjižnica je postala središte gdje se ESB‑ovi stručnjaci sastaju, razmjenjuju ideje i uče jedni od drugih.

Budući da umjetna inteligencija mijenja središnje bankarstvo, naše su se odgovornosti dodatno proširile. Moj tim i ja osiguravamo da se odobreni sadržaj koristi odgovorno u aplikacijama umjetne inteligencije, pri čemu se uspostavlja ravnoteža između inovacija i pravnih zaštitnih mjera. Visokokvalitetne pouzdane informacije posebno su ključne za sustave umjetne inteligencije, posebno za analizu vijesti, kako bi se osiguralo da rezultati budu točni i pouzdani.

Istodobno, svoja stručna znanja primjenjujem u organizaciji informacija s ciljem zastupanja i podrške razvoju ESB‑ove semantičke razine koja povezuje znanje u svim sustavima, što ESB‑ove specifične uvide čini lakšima za otkrivanje i primjenu.

Bibliotekarstvo se razvilo daleko izvan čuvanja polica s knjigama: sada radim u središtu upravljanja informacijama koje pokreće umjetna inteligencija, povezujući brzo rastuće inovacije u području umjetne inteligencije sa specijaliziranim potrebama središnjeg bankarstva. Kombiniranjem tehnoloških inovacija s čuvanjem i upravljanjem, ESB‑u omogućujem inovativnost s podatcima i integritetom.

Steven Moons

U svojoj ulozi ESB‑ova voditelja programa za umjetnu inteligenciju i člana Ureda za umjetnu inteligenciju, rukovodim strateškom transformacijom institucije u području umjetne inteligencije. Nadgledam izradu i provedbu ESB‑ova programa umjetne inteligencije i koordiniram povećanjem produktivnosti i transformativnim slučajevima upotrebe umjetne inteligencije. Moje odgovornosti uključuju usklađenost s etičkim, pravnim i regulatornim standardima, njegovanje partnerstva s unutarnjim i vanjskim dionicima i promicanje kulture inovacija zasnovane na odgovornosti, transparentnosti i snažnom upravljanju.

Prije preuzimanja ove uloge vodio sam nekoliko inicijativa u području umjetne inteligencije i nadzorne tehnologije u nadzoru banaka. Prije nego što sam se pridružio ESB‑u 2021. proveo sam mnogo godina na radnim mjestima koja su bila usredotočena na usluge informacijske tehnologije, digitalnu transformaciju i organizacijske promjene u privatnom i javnom sektoru. Tijekom tog vremena radio sam na modernizaciji IT sustava, unaprjeđenju inicijativa u oblaku i povezanih s arhitekturom te na isporuci složenih programa s raznim timovima u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji.

Najviše u vezi s radom u ESB‑u cijenim način na koji ESB spaja različite perspektive iz cijele Europe. Doprinos tehnološkoj i digitalnoj budućnosti institucije, dok istodobno pomažem jačanju njezine uloge kao povjerljive europske institucije okrenute budućnosti, ujedno je i privilegij i stalan izvor motivacije. U svojoj sadašnjoj ulozi posebno cijenim suradnju s tako širokim rasponom poslovnih područja jer umjetna inteligencija dopire gotovo do svakog dijela organizacije. Suradnja s tom različitom i predanom zajednicom kolega daje mi inspiraciju i energiju. U svojem radu najviše cijenim ESB‑ov snažan suradnički duh i priliku da radim s ljudima koji istinski žele pridonijeti promjenama.

U slobodno vrijeme ravnotežu pronalazim boraveći u prirodi, posebno šetnjama po planinama ili vožnji motocikla.

Vasilis Papaefthymiou

Nadzornik sam u SSM‑ovu timu za nadzorne tehnologije. Moj rad usredotočen je na dizajniranje i razvijanje inovativnih poslovnih aplikacija koje osnažuju nadzornike banaka u ESB‑u i u cijelom europodručju.

Tijekom proteklih pet godina u nadzornoj tehnologiji specijalizirao sam se za razvoj umjetne inteligencije i generativnih aplikacija u umjetnoj inteligenciji. Kao vlasnik proizvoda vodim razvoj dvaju alata. Athena je prvi i najsveobuhvatniji alat umjetne inteligencije u cijelom SSM‑u koji pruža potporu nadzornicima u utvrđivanju relevantnih informacija u milijunima nadzornih dokumenata. Delphi je pak intuitivni alat za utvrđivanje raspoloženja prema tržišnom riziku koji spaja pokazatelje financijskog tržišta s ključnim pokretačima tržišta koji se svakodnevno izdvajaju s pomoću analize novinskih članaka, pružajući nadzornicima uvid o rizicima u nastajanju.

Moju strast prema tehnologiji ispunjava brzorastuće područje umjetne inteligencije u idealnom okružju. Nadzorna tehnologija ima ključnu ulogu u uvođenju najsuvremenijih rješenja u europski nadzor banaka. Za mene je to idealno okružje za primjenu iskustva iz računarstva i znanosti o podatcima koje sam stekao tijekom studija elektronike i računarstva na Državnom tehničkom sveučilištu u Ateni, zajedno s perspektivom menadžmenta i ekonomije koju sam stekao na poslijediplomskom magistarskom studiju na fakultetu ETH u Zürichu. Za inženjera računarstva ESB pruža jedinstvenu priliku za rad koji uključuje tehnologiju i financije, gdje inovacije izravno podupiru financijsku stabilnost i nadzor svjetske razine.

Izrazito sam inspiriran spoznajom da moj svakodnevni rad na razvoju inovativnih IT alata pridonosi učinkovitijem nadzoru banaka usredotočenom na rizike, što vodi sigurnijim bankama i pozitivnom utjecaju na europske građane.

U slobodno vrijeme rado se nalazim s prijateljima i provodim vrijeme na moru pod grčkim suncem.

Godišnji financijski izvještaji

Konsolidirana bilanca Eurosustava na dan 31. prosinca 2025.