Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po

Zašto su stabilne cijene važne?

Održavanje stabilnosti cijena najbolji je način na koji središnje banke mogu pridonijeti blagostanju građana.

Glavna je zadaća ESB‑a održavati stabilnost cijena. To je najbolji način na koji središnje banke mogu pridonijeti blagostanju građana.

Stabilnost cijena znači da cijene ne bi smjele znatno porasti (inflacija), ali i da treba izbjegavati dulje razdoblje pada cijena (deflacija). Duga razdoblja prekomjerne inflacije ili deflacije negativno utječu na gospodarstvo. Stabilne cijene pridonose rastu gospodarstva i sigurnosti radnih mjesta. Zahvaljujući njima možete biti sigurni da će vaš novac sutra vrijediti otprilike isto koliko i danas.

Zašto je visoka inflacija loša?

Visoka inflacija može dovesti do lančanog povećanja cijena, što ograničava kupovnu moć, odnosno znači da ćete za svoj novac moći kupiti manje nego prije.

Ako se cijene mnogih proizvoda ili usluga povećaju, gubite kupovnu moć. Drugim riječima, svojim novcem – prihodima i ušteđevinom – možete kupiti manje nego prije. To može dovesti do lančanog povećanja cijena.

Naime, zbog općeg poskupljenja od poslodavca biste mogli zatražiti povećanje plaće. Kako bi financirao povećanje plaća koje su zatražili zaposlenici, vaš bi poslodavac mogao povećati cijene. Ako se to dogodi u više poduzeća, cijene mnogih proizvoda i usluga dodatno će porasti, čime će se nastaviti lančana reakcija.

Takva situacija i vama i poduzećima otežava planiranje štednje i ulaganja. Ljudi mogu izgubiti povjerenje u valutu kojoj se brzo smanjuje vrijednost. To su samo neki primjeri nepovoljnih popratnih učinaka visokih stopa inflacije.

Zašto su loša dulja razdoblja deflacije?

Dulja razdoblja deflacije mogu dovesti do lančanog pada cijena. To se može nepovoljno odraziti na poduzeća, građane i javnu potrošnju.

Premda vama kao potrošaču pad cijena možda zvuči dobro, kontinuiran i raširen pad cijena u gospodarstvu koji nije prouzročen poboljšanjima u proizvodnji problem je koji može dovesti do lančanog pada cijena.

Na primjer, ako namjeravate kupiti nov kauč, ali znate da će njegova cijena pasti budete li malo pričekali s kupnjom, vjerojatno ćete upravo to učiniti. Budu li se svi tako ponašali, poduzeća će se naći u teškoj situaciji jer neće moći prodati proizvode. Možda će morati smanjiti ili zamrznuti plaće ili čak smanjiti broj zaposlenika zbog pada potražnje, što će dovesti do porasta nezaposlenosti.

Svi osjećaju negativne posljedice deflacije.

Gospodarski rast počet će se usporavati kako potrošači i poduzeća budu smanjivali potrošnju i ulaganja. Možda će vam postati teže i otplaćivati dugove, npr. hipoteke, koji se, za razliku od vašeg dohotka, neće smanjiti.

Isto vrijedi i za javne financije. Porezni prihodi smanjuju se usporedno sa smanjenjem prihoda i potrošnje, ali državni dug i dalje se mora platiti. Posljedica može biti, na primjer, smanjenje javne potrošnje na području infrastrukture i zdravstva. Dakle, svi osjećaju negativne posljedice deflacije.

Cijena same stabilnosti cijena

Stabilnost cijena glavni je cilj ESB‑a, kao što je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. ESB je stvorio kvantitativnu definiciju stabilnosti cijena. Njome je određena ciljna godišnja stopa inflacije »ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju«, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC).

Riječ je o mjerilu uspješnosti ESB‑ova djelovanja zahvaljujući kojem je to djelovanje transparentno. To znači da možete bolje planirati jer znate kolike promjene cijena, u prosjeku, možete očekivati u europodručju tijekom vremena.

ESB‑ov cilj stabilnosti cijena odnosi se na cijelo europodručje. Usmjeren je na srednjoročno razdoblje jer se uzima u obzir stopa inflacije tijekom vremena umjesto kratkoročnih najviših i najnižih vrijednosti, koje se s vremenom uravnoteže i nemoguće ih je kontrolirati monetarnom politikom.

Zašto ispod, ali blizu 2 %?

Zašto je cilj ESB‑a inflacija ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju, a ne 0 % ili 1 %? Za to postoji više razloga:

Zaštitni sloj zbog različitih mjerenja

kako bi se uzela u obzir mogućnost da podatci o inflaciji blago precjenjuju inflaciju

Sigurnosna granica

kako bi se utvrdila sigurnosna granica s obzirom na moguće rizike deflacije

Razlike među državama

kako bi se predvidjele razlike u inflaciji među državama europodručja

Više o svakom od navedenih pojmova

Zaštitni sloj zbog različitih mjerenja

Podatci o inflaciji, mjerenoj indeksom HIPC, mogu blago precijeniti inflaciju zbog načina mjerenja. To se, na primjer, može dogoditi kada se cijena stavke iz košarice robe s pomoću koje se izračunava taj indeks poveća zbog poboljšane kvalitete proizvoda, primjerice novog automobila s boljom sigurnosnom tehnologijom. Ako u izračunu inflacije nije u potpunosti uzeta u obzir činjenica da je do promjene cijene došlo zbog poboljšanja proizvoda, indeks će pokazivati inflaciju koja je viša od stvarne.

Sigurnosna granica

Inflacijom ispod, ali blizu 2 % određena je sigurnosna granica s obzirom na moguće rizike deflacije. U slučaju deflacije uobičajeni instrumenti monetarne politike, odnosno promjene ključnih kamatnih stopa, ograničena su djelovanja. U određenom trenutku nema više smisla da središnja banka i dalje smanjuje kamatne stope. Usto, čak se i kontrolirana inflacija tijekom vremena kreće oko prosječne vrijednosti. Stoga, zahvaljujući pozitivnoj stopi zbog uključivanja zaštitnog sloja, središnja će banka rjeđe biti primorana upotrebljavati nekonvencionalne mjere kao što su kvantitativno popuštanje ili operacije dugoročnijeg refinanciranja.

Razlike među državama europodručja

ESB održava stabilnost cijena za cijelo europodručje. Ciljna inflacija ispod, ali blizu 2 % ostavlja prostora za razlike u stopama inflacije među državama europodručja, koje bi se u najboljem slučaju s vremenom trebale ujednačiti. Zahvaljujući ciljnoj stopi koja je viša od nule pojedine države ili regije ne moraju imati prekomjerno niske ili čak negativne stope inflacije kao protutežu visokim stopama inflacije koje imaju neke druge države.