Europski odnosi

Uvod

Ovaj dio sadrži informacije o odnosima ESB-a s drugim europskim institucijama i tijelima. U njemu se također objašnjava ustroj i funkcioniranje ekonomske i monetarne unije (EMU).

Saznajte više o dodatnim zahtjevima u vezi s odgovornošću koji se odnose na nadzorne zadaće i odgovornosti ESB-a: Mrežne stranice o nadzoru banaka.

  • ESB je neovisan u izvršavanju svojeg mandata i svojih zadaća. Posljedično, ESB podliježe strogim zahtjevima izvještavanja građana Europe i njihovih izabranih predstavnika, odnosno Europskoga parlamenta.
  • U praksi, ESB vodi redovit dijalog s Europskim parlamentom, uglavnom putem iskaza koje predsjednik ESB-a svaka tri mjeseca daje Odboru za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) Parlamenta i predstavljanjem Godišnjeg izvješća ESB-a od strane predsjednika ESB-a na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. I drugi se članovi Izvršnog odbora pojavljuju pred ECON-om.
  • Osim toga, ESB odgovara na pitanja koja članovi Europskog parlamenta upute pisanim putem i koja se objavljuju zajedno s odgovorima ESB-a u Službenomu listu EU-a te u odjeljku Publikacije.

više

  • Stvaranje ekonomske i monetarne unije (EMU) te uvođenje eura mogu se smatrati jednim od najvećih postignuća europskog udruživanja. Proces udruživanja počeo je ranih pedesetih godina 20. st. »Schumanovom deklaracijom« te potom osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik od strane šest europskih zemalja (vidi Prekretnice europskog udruživanja).
  • Nakon što su 1957. godine potpisani Ugovori iz Rima (1957.) kojima je osnovana Europska ekonomska zajednica, proces udruživanja proširio se (pridružilo se više zemalja) i produbio (uključeno je više područja politike). Države članice su 1992. godine potpisale Ugovor iz Maastrichta, kojim je utrt put za EMU u tri faze (Ekonomska i monetarna unija). Unutar EMU-a, monetarna i tečajna politika vode se na razini europodručja, dok su ekonomske politike uglavnom ostale u nadležnosti država članica, ali podliježu europskom okviru (vidi Okvir politike EMU-a).
  • ESB je osnovan 1. lipnja 1998., a odgovornost za jedinstvenu monetarnu politiku preuzeo je 1. siječnja 1999. godine. Premda je ESB potpuno ugrađen u institucijski okvir EU-a, Ugovorom mu je dodijeljen poseban status. Naime, ESB je u potpunosti neovisan (pogledajte neovisnosti) u izvršavanju svojeg mandata i svojih zadaća.
  • Stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009. godine ESB je postao institucija EU-a. Ta je odredba uvedena s ciljem poboljšanja transparentnosti institucijskog okvira EU-a, ali nema važnih operativnih posljedica za ESB, niti za ESCB/Eurosustav.
  • ESB iz raznih gospodarskih, funkcionalnih i pravnih razloga surađuje s drugim europskim institucijama i tijelima. Osobito održava odnose s Europskim vijećem, Vijećem EU-a za ekomska i financijska pitanja (ECOFIN) i euroskupinom, kao i s raznim pripremnim odborima (kao što su Gospodarski i financijski odbor i Odbor za ekonomsku politiku), Europskim parlamentom, Komisijom, Europskim revizorskim sudom i Europskim sudom (vidi Europska suradnja).