Europska unija

 

Prekretnice europskih integracija (1950. – 2014.)

The Treaty of Amsterdam, signed in October 1997

Nakon Drugog svjetskog rata političari nekoliko europskih država bili su uvjereni da je gospodarsko i političko ujedinjenje tih država jedini način da se spriječi novi rat u Europi.


1950.
Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predlaže udruživanje zapadnoeuropskih industrija ugljena i čelika.
1951.
Šest država – Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Zapadna Njemačka – osniva Europsku zajednicu za ugljen i čelik (EZUČ). Godine 2002. Ugovor o osnivanju EZUČ-a istječe, kako je i bilo predviđeno.
1957.
Potpisani su Rimski ugovori, kojima su osnovane Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) i Europska ekonomska zajednica (EEZ). Cilj je država članica uklanjanje međusobnih trgovinskih i tarifnih barijera i stvaranje zajedničkoga tržišta.
1967.
Spajaju se institucije triju europskih zajednica (EZUČ, EEZ i Euratom). Osnivaju se tri nove institucije: Europska komisija, Vijeće ministara i Europski parlament.
1970.
Na temelju odluke koju je 1969. donijelo Europsko vijeće (tj. čelnici država ili vlada država članica EEZ-a), Wernerovim izvješćem utvrđen je prvi nacrt ekonomske i monetarne unije, koja bi se sastojala od tadašnjih šest članica EEZ-a. Zbog brojnih je razloga ranih sedamdesetih godina 20. st. plan propao.
1973.
Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo priključuju se Europskoj ekonomskoj zajednici. Sada se EEZ sastoji od devet država članica.
1979.
Vlade i središnje banke devet država članica stvaraju europski monetarni sustav (EMS). Njegova je glavna značajka tečajni mehanizam (ERM), kojim se između valuta država sudionica utvrđuju fiksni, ali prilagodljivi valutni tečajevi.
1981.
Europskoj ekonomskoj zajednici pridružuje se Grčka.
1986.
Europskoj ekonomskoj zajednici pridružuju se Španjolska i Portugal.
1986.
Jedinstvenim europskim aktom (SEA) ponovno oživljava ideja o ekonomskoj i monetarnoj uniji.
1988.
Europsko vijeće potvrđuje cilj postizanja ekonomske i monetarne unije (EMU). Odbor stručnjaka pod predsjedanjem Jacquesa Delorsa, predsjednika Europske komisije, ispituje načine provedbe EMU-a. U svojem izvještaju (Delorsov izvještaj) predlaže prijelazni postupak u tri faze.
1989.
Započinju pregovori o Ugovoru o Europskoj uniji. Tim se Ugovorom osniva Europska unija (EU) te se mijenja Ugovor kojim je osnovana Europska zajednica. On osobito sadrži odredbe o uvođenju EMU-a i osnivanju Europske središnje banke. Često se naziva i Ugovorom iz Maastrichta.
1992.
Potpisuje se Ugovor iz Maastrichta. Njime se uvode novi oblici suradnje između vlada država članica, primjerice na području obrane, pravosuđa i unutarnjih poslova. Dodavanjem te međuvladine suradnje postojećemu sustavu zajednice Ugovorom iz Maastrichta stvorena je Europska unija.
1993.
Ugovor iz Maastrichta stupa na snagu 1. studenoga, nakon što ga je ratificiralo svih 12 država članica.
1995.
Europskoj uniji pridružuju se Austrija, Finska i Švedska.
1990. – 1999.
U tri faze uvodi se ekonomska i monetarna unija.
2002.
12 država EU-a uvodi euronovčanice i eurokovanice.
2004.
Europskoj se uniji 1. svibnja pridružuju Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
2007.
Europskoj se uniji 1. siječnja pridružuju Bugarska i Rumunjska.
2009.
Ugovor iz Lisabona stupa na snagu.
2011.
S radom započinju tri nova europska nadzorna tijela za financije: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Djeluju zajedno s Europskim odborom za sistemske rizike, koji je također osnovan 2011. godine, kako bi osigurali financijsku stabilnost i unaprijedili nadzorni okvir EU-a.
2013.
Europskoj uniji 1. srpnja pristupa Hrvatska.
2014.
ESB u potpunosti preuzima nadzorne zadaće i odgovornosti za banke u državama članicama koje sudjeluju u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu Mrežne stranice o nadzoru banaka
Više pojedinosti potražite na mrežnim stranicama Europske unije.