KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 19. ožujka 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Izgledi su znatno neizvjesniji zbog rata na Bliskom istoku, iz kojeg proizlaze pozitivni rizici za inflaciju i negativni rizici za gospodarski rast. Rat će zbog viših cijena energije značajno utjecati na kratkoročnu inflaciju. Njegove će srednjoročne posljedice ovisiti o intenzivnosti i trajanju sukoba te utjecaju cijena energije na potrošačke cijene i gospodarstvo.

U dobrom smo položaju da prebrodimo tu neizvjesnost. Inflacija se kreće oko ciljne razine od 2 %, dugoročnija inflacijska očekivanja čvrsto su usidrena i gospodarstvo se pokazalo otpornim u posljednjim tromjesečjima. Informacije koje dobijemo u sljedećem razdoblju pomoći će nam da procijenimo utjecaj rata na inflacijske izglede i povezane rizike. Pomno pratimo situaciju i naš će nam pristup koji se zasniva na podatcima pomoći u oblikovanju odgovarajuće monetarne politike.

Nove projekcije stručnjaka ESB‑a iznimno sadržavaju informacije do 11. ožujka, što je kasniji krajnji datum od uobičajenoga. U osnovnom scenariju ukupna inflacija prosječno iznosi 2,6 % u 2026., 2,0 % u 2027. i 2,1 % u 2028. Inflacija je revidirana naviše u odnosu na projekcije iz prosinca, i to posebno za 2026., zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,3 % u 2026., 2,2 % u 2027. i 2,1 % u 2028. Ta je predviđena putanja također viša od one u projekcijama iz prosinca, uglavnom zbog utjecaja viših cijena energije na inflaciju bez energije i hrane. Stručnjaci očekuju prosječnu stopu gospodarskog rasta od 0,9 % u 2026., 1,3 % u 2027. i 1,4 % u 2028. Riječ je o reviziji naniže, posebno za 2026., zbog globalnog utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje. Istodobno bi rast i nadalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te javna potrošnja na obranu i infrastrukturu.

U skladu s našim opredjeljenjem u sklopu strategije monetarne politike da će se rizici i neizvjesnost uzimati u obzir u odlučivanju, stručnjaci su procijenili i kako bi rat na Bliskom istoku mogao utjecati na gospodarski rast i inflaciju u određenim alternativnim ilustrativnim scenarijima, koji će se objaviti na našim mrežnim stranicama zajedno s projekcijama stručnjaka. Analiza scenarija upućuje na zaključak da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija bila viša od osnovnih projekcija, a rast niži. Posljedice za srednjoročnu inflaciju bitno ovise o opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka jačeg i dugotrajnijeg šoka cijena energije.

Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U četvrtom tromjesečju 2025. gospodarska aktivnost porasla je za 0,2 % potaknuta jačom domaćom potražnjom. Povećala se potrošnja kućanstava jer su porasli realni dohodci a nezaposlenost je ostala blizu dosad najniže razine. Povećala se gradnja i obnova stambenih objekata. Poduzeća su više ulagala, i to posebno na područjima kao što su istraživanje i razvoj, softver i baze podataka. Za razliku od prethodna dva tromjesečja neto izvoz više nije nepovoljno utjecao na rast, kojemu su u prvom redu pridonosile usluge.

Stručnjaci ESB‑a i nadalje predviđaju da će osobna potrošnja biti glavni pokretač rasta u srednjoročnom razdoblju. Zbog veće državne potrošnje na obranu i infrastrukturu te većeg ulaganja poduzeća u nove digitalne tehnologije trebao bi se nastaviti i rast ulaganja. Vanjsko okružje i nadalje je nepovoljno, među ostalim u svjetlu volatilnosti globalnih trgovinskih politika.

Rat na Bliskom istoku izaziva poremećaje na tržištima sirovina i nepovoljno utječe na realne dohotke i povjerenje. Stoga su potrošnja i ulaganje revidirani naniže u osnovnim projekcijama stručnjaka, i to posebno za 2026. Taj bi učinak bio još izraženiji u alternativnim scenarijima koji uključuju snažniji i dugotrajan šok cijena energije.

Upravno vijeće ističe potrebu za žurnim jačanjem gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Eventualni fiskalni odgovor na šok cijena energije trebao bi biti privremen, ciljan i prilagođen. Trenutačna energetska kriza potvrđuje nužnost daljnjeg smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Dovršetak unije za štednju i ulaganja ključan je za financiranje inovacija te potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji. Digitalni euro i tokenizirani centralnobankarski novac za velika plaćanja pridonijet će strateškoj autonomiji, konkurentnosti i financijskoj integraciji Europe te potaknuti inovacije u plaćanjima. Stoga je bitno brzo donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura. Pojednostavnjenje i usklađivanje propisa na jedinstvenom tržištu EU‑a pridonijet će bržem rastu europskih poduzeća.

Inflacija

Inflacija je porasla s 1,7 % u siječnju na 1,9 % u veljači. U odnosu na prethodnu godinu cijene energije bile su niže za 3,1 %, nakon što su u siječnju bile niže za 4,0 %. Inflacija cijena hrane blago se smanjila na 2,5 %. Inflacija bez energije i hrane povećala se s 2,2 % u siječnju na 2,4 % u veljači. Povećanje je posljedica porasta inflacije cijena dobara s 0,4 % na 0,7 % i inflacije cijena usluga s 3,2 % na 3,4 %.

Pokazatelji temeljne inflacije uglavnom se nisu mijenjali proteklih mjeseci te su i nadalje u skladu s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. U četvrtom se tromjesečju 2025. nastavio oporavak dobiti poduzeća a jedinični troškovi rada porasli su po sličnoj stopi kao u prethodnom tromjesečju. Rast naknade po zaposlenom usporio se na 3,7 % s 4,0 % u trećem tromjesečju. Rast dogovorenih plaća i prospektivni pokazatelji, kao što su ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama, upućuju na daljnje slabljenje pritisaka troškova rada tijekom 2026., koje bi trebalo pridonijeti povratku inflacije na ciljnu razinu.

Povećanje cijena energije izazvano ratom prouzročit će rast inflacije na razine više od 2 % u kratkoročnom razdoblju. Potraju li više cijene energije, povezani neizravni učinci i drugi krug učinaka mogli bi prouzročiti šire povećanje inflacije, što zahtijeva pomno praćenje. Kratkoročnija inflacijska očekivanja na financijskim tržištima znatno su viša. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama je od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Rizici za izglede za rast pretežno su negativni, posebno u kratkoročnom razdoblju. Osim volatilnih globalnih politika među negativnim rizicima za gospodarstvo europodručja jest i rat na Bliskom istoku. Dugotrajni rat mogao bi prouzročiti veći i dulji porast cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja te imati nepovoljan učinak na povjerenje. Ti bi činitelji pridonijeli smanjenju dohodaka te smanjenju sklonosti poduzeća i kućanstava ulaganju i potrošnji. Dodatni nepovoljni utjecaj na potražnju moglo bi imati i pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima. Dodatne napetosti u međunarodnoj trgovini mogle bi poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Druge geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i nadalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći ako, u odnosu na sadašnja očekivanja, gospodarske posljedice rata na Bliskom istoku potraju kraće. Nadalje, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost i uvođenja novih tehnologija u poduzećima europodručja. Rast bi mogao nadmašiti sadašnja očekivanja i zahvaljujući novim trgovinskim sporazumima i dubljoj integraciji jedinstvenog tržišta.

Rizici za inflacijske izglede pretežno su pozitivni, posebno u kratkoročnom razdoblju. Dugotrajni rat na Bliskom istoku mogao bi dovesti do većeg i dugotrajnijeg porasta cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja, što bi pridonijelo dodatnom povećanju inflacije u europodručju. Taj bi utjecaj mogao biti jači i dulje potrajati ako se zato povećaju inflacijska očekivanja i rast plaća, ako se porast cijena energije prelije na inflaciju bez cijena energije u većoj mjeri nego što se pretpostavlja u osnovnom scenariju ili rat izazove šire poremećaje globalnih opskrbnih lanaca. Kontinuirane trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti i veću fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, smanjenje opskrbe kritičnim sirovinama i povećanje ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti niža ako, u odnosu na sadašnja očekivanja, gospodarske posljedice rata na Bliskom istoku potraju kraće ili izravni učinci i učinci u drugom krugu budu manje izraženi. Inflacija bi mogla biti niža i ako smanjenje potražnje za izvozom europodručja zbog carina nadmaši očekivanja i države s viškom kapaciteta dodatno povećaju izvoz u europodručje. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije.

Financijski i monetarni uvjeti

Rat na Bliskom istoku ima izražen utjecaj na globalna financijska tržišta. Općenito govoreći, uvjeti financiranja pooštrili su se od našeg posljednjeg sastanka. Pala su tržišta dionica i primjetno su porasle tržišne kamatne stope u europodručju, i to posebno kratkoročne.

U siječnju su kamatne stope banaka na kredite poduzećima i trošak tržišnog dužničkog financiranja iznosili jednako, 3,6 %, a prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite blago se povećala na 3,4 %. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita, koja je u prosincu iznosila 3,0 %, u siječnju je iznosila 2,8 %. Međutim, to je smanjenje neutralizirano većim izdavanjem korporativnih obveznica, čija se godišnja stopa rasta povećala na 4,0 % s 3,5 % u prosincu. Stopa rasta hipotekarnih kredita iznosila je 3,0 %, odnosno jednako kao u prosincu.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.