Odluke o monetarnoj politici

19. ožujka 2026.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalaže za stabilizaciju inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Izgledi su znatno neizvjesniji zbog rata na Bliskom istoku, iz kojeg proizlaze pozitivni rizici za inflaciju i negativni rizici za gospodarski rast. Rat će zbog viših cijena energije značajno utjecati na kratkoročnu inflaciju. Njegove će srednjoročne posljedice ovisiti o intenzivnosti i trajanju sukoba te utjecaju cijena energije na potrošačke cijene i gospodarstvo.

Upravno vijeće u dobrom je položaju da prebrodi tu neizvjesnost. Inflacija se kreće oko ciljne razine od 2 %, dugoročnija inflacijska očekivanja čvrsto su usidrena i gospodarstvo se pokazalo otpornim u posljednjim tromjesečjima. Informacije koje Upravno vijeće dobije u sljedećem razdoblju pomoći će mu da procijeni utjecaj rata na inflacijske izglede i povezane rizike. Upravno vijeće pomno prati situaciju i njegov će mu pristup koji se zasniva na podatcima pomoći u oblikovanju odgovarajuće monetarne politike.

Nove projekcije stručnjaka ESB‑a iznimno sadržavaju informacije do 11. ožujka, što je kasniji krajnji datum od uobičajenoga. U osnovnom scenariju ukupna inflacija prosječno iznosi 2,6 % u 2026., 2,0 % u 2027. i 2,1 % u 2028. Inflacija je revidirana naviše u odnosu na projekcije iz prosinca, i to posebno za 2026., zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,3 % u 2026., 2,2 % u 2027. i 2,1 % u 2028. Ta je predviđena putanja također viša od one u projekcijama iz prosinca, uglavnom zbog utjecaja viših cijena energije na inflaciju bez energije i hrane. Stručnjaci očekuju prosječnu stopu gospodarskog rasta od 0,9 % u 2026., 1,3 % u 2027. i 1,4 % u 2028. Riječ je o reviziji naniže, posebno za 2026., zbog globalnog utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje. Istodobno bi rast i nadalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te javna potrošnja na obranu i infrastrukturu.

U skladu s opredjeljenjem Upravnog vijeća u sklopu strategije monetarne politike da će se rizici i neizvjesnost uzimati u obzir u odlučivanju, stručnjaci su procijenili i to na koji bi način rat na Bliskom istoku mogao utjecati na gospodarski rast i inflaciju u određenim alternativnim ilustrativnim scenarijima, koji će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a zajedno s projekcijama stručnjaka. Analiza scenarija upućuje na zaključak da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija bila viša a rast niži od osnovnih projekcija. Posljedice za srednjoročnu inflaciju bitno ovise o opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka jačeg i dugotrajnijeg šoka cijena energije.

Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike Upravno vijeće na svakom će sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o njegovoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Ključne kamatne stope ESB‑a

Ključne kamatne stope ESB‑a ostat će nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00 %, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15 % i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40 %.

Program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije

Portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i portfelj hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) smanjuju se umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

***

Upravno vijeće spremno je prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija u srednjoročnom razdoblju stabilizirala na ciljnoj razini od 2 % i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike. Nadalje, Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena.

Predsjednica ESB‑a iznijet će razloge za te odluke na današnjoj konferenciji za novinare s početkom u 14.45 SEV.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.