KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 30. travnja 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Nove informacije uglavnom potvrđuju našu prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. No ojačali su pozitivni rizici za inflaciju i negativni rizici za gospodarski rast. Obvezali smo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Rat na Bliskom istoku doveo je do naglog porasta cijena energije, zbog čega se povećala inflacija i pogoršalo ekonomsko raspoloženje. Posljedice rata za srednjoročnu inflaciju i gospodarsku aktivnost ovisit će o jačini i trajanju šoka cijena energije te opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Što rat i visoke cijene energije dulje potraju, jači će biti vjerojatni učinak na širu inflaciju i gospodarstvo.

I nadalje smo u dobrom položaju da prebrodimo trenutačnu neizvjesnost. Na početku ovog razdoblja velikog rasta cijena energije inflacija u europodručju bila je na razinama oko našeg cilja od 2 % i gospodarstvo se pokazalo otpornim u proteklim tromjesečjima. Dugoročnija inflacijska očekivanja i nadalje su čvrsto usidrena, premda su se kratkoročnija inflacijska očekivanja pomaknula znatno naviše.

Pomno ćemo pratiti situaciju i pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Kad je počela trenutačna turbulencija, u gospodarstvu europodručja vidio se određen zamah. Prema preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata u prvom tromjesečju 2026. realni BDP porastao je za 0,1 %. Glavni pokretač rasta i nadalje je domaća potrošnja poduprta otpornim tržištem rada. Međutim, gospodarski izgledi vrlo su neizvjesni i ovisit će o tomu koliko će trajati rat na Bliskom istoku i u kojoj će mjeri utjecati na tržišta energenata i drugih sirovina te globalne opskrbne lance.

Nove informacije upućuju na zaključak da sukob nepovoljno utječe na gospodarsku aktivnost. Ankete upućuju na usporavanje rasta. Od početka rata oslabjelo je povjerenje potrošača i poduzeća u budućnost. Dulji rokovi isporuke i porast ulaznih cijena upućuju na zaključak da se stvara pritisak na opskrbne lance.

U sljedećem razdoblju očekuje se da će veliki troškovi energije i nadalje nepovoljno utjecati na realne dohotke, zbog čega će kućanstva i poduzeća biti manje sklona trošiti i ulagati. Nezaposlenost je u ožujku ostala blizu dosad najnižih razina i iznosila 6,2 %. Nastavilo se hlađenje potražnje za radnom snagom. Istodobno, kućanstva još uživaju prednosti stabilnog financijskog stanja a ulaganje bi i nadalje trebali podupirati povećana državna potrošnja na obranu i infrastrukturu te povećano ulaganje poduzeća u nove digitalne tehnologije. Dobro početno stanje u određenoj mjeri ublažava negativne posljedice rata.

Upravno vijeće ističe potrebu za žurnim jačanjem gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Fiskalni odgovori na šok cijena energije trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni. Provedba reformi s ciljem povećanja potencijala za rast u europodručju i ubrzanja energetske tranzicije radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima nikad nije bila važnija. Dovršetak unije za štednju i ulaganja ključan je za financiranje inovacija, potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji te povećanje produktivnosti. Digitalni euro i tokenizirani centralnobankarski novac za velika plaćanja pridonijet će strateškoj autonomiji, konkurentnosti i financijskoj integraciji Europe te potaknuti inovacije u plaćanjima. Stoga je bitno brzo donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura. Pojednostavnjenje i usklađivanje propisa na jedinstvenom tržištu EU‑a pridonijet će bržem rastu europskih poduzeća.

Inflacija

Inflacija se s 1,9 % u veljači i 2,6 % u ožujku povećala na 3,0 % u travnju. Do povećanja je došlo zbog velikog rasta cijena energije potaknutog ratom na Bliskom istoku. Inflacija cijena energije snažno je porasla s 5,1 %, koliko je iznosila u ožujku, na 10,9 % u travnju. Inflacija cijena hrane blago se povećala na 2,5 % u travnju. Inflacija bez energije i hrane smanjila se s 2,3 % u ožujku na 2,2 % zbog pada inflacije cijena usluga s 3,2 % u ožujku na 3,0 %. Inflacija cijena dobara povećala se, i to s 0,5 % u ožujku na 0,8 %.

Pokazatelji temeljne inflacije uglavnom se nisu mijenjali posljednjih mjeseci. ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama zasad još upućuju na slabljenje pritisaka troškova rada tijekom 2026. Ankete istodobno upućuju na povećanje u drugim komponentama troškova i očekivanjima o prodajnim cijenama. Kratkoročnija inflacijska očekivanja pomaknula su se znatno naviše. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama je od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja u srednjoročnom razdoblju.

Zbog viših cijena energije inflacija će ostati znatno viša od 2 % u kratkoročnom razdoblju. Što je dulje razdoblje visokih cijena energije, jači je vjerojatni utjecaj na širu inflaciju preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Stoga ćemo pomno motriti veličinu i trajanje porasta cijena energije te kako on utječe na određivanje cijena i plaća, inflacijska očekivanja i općenito gospodarsku dinamiku.

Procjena rizika

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom negativni su. Osim volatilnih globalnih politika među negativnim rizicima za gospodarstvo europodručja i nadalje je rat na Bliskom istoku. Dugotrajan poremećaj opskrbe energentima mogao bi prouzročiti dodatno i dulje povećanje cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja. Ti bi činitelji pridonijeli smanjenju dohodaka te smanjenju sklonosti poduzeća i kućanstava ulaganju i potrošnji. Nepovoljan utjecaj na rast pojačao bi se u slučaju da zatvaranje glavnih pomorskih ruta izazove akutne manjkove ključnih repromaterijala koji bi prisilili poduzeća u europodručju da smanje proizvodnju. Dodatni nepovoljni utjecaj na potražnju moglo bi imati i pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima. Dodatne napetosti u međunarodnoj trgovini mogle bi povećati poremećaje u opskrbnim lancima, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Druge geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i nadalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći ako se gospodarstvo pokaže prilagodljivijim u odnosu na poremećaj izazvan ratom na Bliskom istoku ili se sukob riješi brže u odnosu na sadašnja očekivanja. Nadalje, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost i uvođenja novih tehnologija u poduzećima europodručja. Rast bi mogao nadmašiti sadašnja očekivanja i zahvaljujući novim trgovinskim sporazumima i dubljoj integraciji jedinstvenog tržišta.

Rizici za inflacijske izglede pozitivni su. Bude li porast cijena energije veći i dulji u odnosu na sadašnja očekivanja, inflacija u europodručju dodatno bi porasla. Taj bi utjecaj mogao biti jači i dulje potrajati ako se više cijene energije preliju na druge cijene i plaće u većoj mjeri nego što se očekuje, ako se zato povećaju dugoročnija inflacijska očekivanja ili ako dođe do šireg poremećaja globalnih opskrbnih lanaca. Kontinuirane trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti i veću fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, smanjenje opskrbe kritičnim sirovinama i povećanje ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti niža ako, u odnosu na sadašnja očekivanja, gospodarske posljedice rata na Bliskom istoku potraju kraće ili neizravni učinci i drugi krug učinaka budu manje izraženi. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogle bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijele smanjenju inflacije.

Financijski i monetarni uvjeti

Rat na Bliskom istoku prouzročio je znatnu volatilnost na globalnim financijskim tržištima. Općenito govoreći, uvjeti financiranja i nadalje su stroži od predratnih.

Trošak tržišnog dužničkog financiranja porastao je s 3,5 % u veljači na 3,9 % u ožujku. U odnosu na podatke zabilježene prije rata kamatne stope banaka na kredite poduzećima blago su se smanjile na 3,5 % u veljači, a kamatne stope na hipotekarne kredite i nadalje su iznosile 3,4 %.

Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima povećala se s 3,0 % u veljači na 3,2 % u ožujku a stopa rasta izdavanja korporativnih obveznica smanjila se s 4,5 % u veljači na 3,9 %. Prema rezultatima naše najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju standardi odobravanja kredita poduzećima pooštrili su se u prvom tromjesečju zbog veće zabrinutosti banaka povezane s gospodarskim rizicima kojima su izloženi njihovi klijenti. Potražnja poduzeća za kreditima, posebno za potrebe ulaganja u dugotrajnu imovinu, blago se smanjila u prvom tromjesečju.

Stopa rasta hipotekarnih kredita smanjila se s 3,1 % u veljači na 3,0 % u ožujku u uvjetima blagog pooštravanja standarda odobravanja kredita i nepromijenjene potražnje.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Obvezali smo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.