KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 12. ožujka 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Od našeg posljednjeg sastanka Upravnog vijeća krajem siječnja, širenje koronavirusa (COVID-19) bilo je snažan šok za izglede za rast globalnog gospodarstva i gospodarstva europodručja te je povećalo kolebljivost na tržištima. Premda je u konačnici riječ o privremenom šoku, imat će znatan utjecaj na gospodarsku aktivnost. Proizvodnja će se usporiti zbog poremećaja u lancima opskrbe, domaća i inozemna potražnja smanjit će se, i to posebno zbog nepovoljnog utjecaja potrebnih mjera za sprječavanje širenja koronavirusa. Osim toga, povećana neizvjesnost nepovoljno utječe na planiranje rashoda i njihovo financiranje.

Pozivaju se vlade i sve druge institucije koje oblikuju politike da poduzmu pravodobne i ciljane mjere kako bi odgovorile na javnozdravstveni problem širenja koronavirusa i ublažile njegov utjecaj na gospodarstvo. Naime, potreban je ambiciozan i usklađen odgovor fiskalne politike kako bi se pružila potpora ugroženim poduzećima i radnicima. Upravno vijeće snažno podupire predanost vlada u europodručju i europskih institucija zajedničkom i usklađenom odgovoru politika na posljedice širenja koronavirusa. Pozdravljamo i odluke koje je donio Nadzorni odbor ESB-a i koje su opisane u posebnom priopćenju za javnost koje je danas objavljeno.

U skladu sa svojim ovlastima, Upravno vijeće odlučno je u namjeri da pruži potporu kućanstvima i poduzećima koja se trenutačno suočavaju s poremećajima u gospodarstvu i povećanom neizvjesnošću. U skladu s tim, donijeli smo odluku o sveobuhvatnom paketu mjera monetarne politike. Zajedno sa znatnim postojećim monetarnim poticajem, te će mjere imati povoljan utjecaj na likvidnost i uvjete financiranja za kućanstva, poduzeća i banke te pridonijeti održavanju neometanog kreditiranja realnog gospodarstva.

Prvo, odlučili smo da ćemo privremeno provesti dodatne operacije dugoročnijeg refinanciranja kako bi se financijskom sustavu europodručja bez odlaganja pružila likvidnosna potpora. Premda ne vidimo značajne naznake napetosti na tržištima novca ni manjkove likvidnosti u bankovnom sustavu, te će operacije, ako to bude potrebno, poslužiti kao učinkovit zaštitni mehanizam. Provodit će se putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom, koja će biti jednaka prosječnoj kamatnoj stopi na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja. Operacijama dugoročnijeg refinanciranja pustit će se likvidnost po povoljnim uvjetima kako bi se premostilo razdoblje do ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja treće serije (TLTRO III) u lipnju 2020.

Drugo, Upravno vijeće odlučilo je da će se u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. na operacije TLTRO III koje u tom razdoblju budu nedospjele primjenjivati znatno povoljniji uvjeti. Tim operacijama poduprijet će se banke u kreditiranju onih koji su u najvećoj mjeri pogođeni širenjem koronavirusa, a posebno malih i srednjih poduzeća. Tijekom cijelog tog razdoblja kamatna stopa na te operacije TLTRO III bit će 25 baznih bodova manja od prosječne stope koju Eurosustav primjenjuje u svojim glavnim operacijama refinanciranja. Za druge ugovorne strane koje održe svoje razine kreditiranja, kamatna stopa na te operacije bit će manja i, u razdoblju koje završava u lipnju 2021., može biti smanjena do stope koja je 25 baznih bodova manja od prosječne kamatne stope na mogućnost deponiranja. Osim toga, najveći dopušteni ukupni iznos kredita drugih ugovornih strana u sklopu operacija TLTRO III povećan je na 50 % vrijednosti stanja njihovih prihvatljivih kredita na dan 28. veljače 2019. U vezi s tim, Upravno vijeće zadužit će odbore Eurosustava da ispitaju mjere ublažavanja zahtjeva povezanih s kolateralom kako bi se osiguralo da druge ugovorne strane i dalje u potpunosti mogu iskoristiti našu pomoć u financiranju.

Treće, odlučili smo da ćemo do kraja godine neto kupnje vrijednosnih papira privremeno povećati za dodatni iznos od 120 mlrd. EUR, čime ćemo osigurati snažan doprinos programa kupnje vrijednosnih papira privatnog sektora. To će, zajedno s postojećim programom kupnje vrijednosnih papira, pridonijeti povoljnim uvjetima financiranja za realno gospodarstvo u razdoblju povećane neizvjesnosti. I dalje očekujemo da će se neto kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Osim toga, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Više pojedinosti o točnim uvjetima naših novih operacija objavit će se u posebnom priopćenju za javnost danas u 15.30 SEV.

S obzirom na trenutačna kretanja, Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti posljedice širenja koronavirusa za gospodarstvo, kratkoročnu inflaciju i transmisiju monetarne politike. Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje svoje procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Najnoviji pokazatelji upućuju na znatno pogoršanje izgleda za rast u kratkoročnom razdoblju. Poremećaji u lancima opskrbe ugrožavaju planove proizvodnje u sektoru prerađivačke industrije, dok potrebne mjere za sprječavanje širenja koronavirusa nepovoljno utječu na gospodarsku aktivnost. Prije izbijanja zaraze koronavirusom, u četvrtom tromjesečju 2019. tromjesečna stopa rasta realnog BDP-a europodručja, koja je u trećem tromjesečju 2019. iznosila 0,3 %, smanjila se na 0,1 %. To je uglavnom bila posljedica kontinuirane slabosti sektora prerađivačke industrije u europodručju i usporavanja rasta ulaganja. Ostavimo li poremećaje zbog koronavirusa po strani, očekuje se da će se rast u europodručju intenzivirati u srednjoročnom razdoblju pod utjecajem povoljnih uvjeta financiranja, karaktera fiskalnih politika u europodručju i očekivanog nastavka globalne aktivnosti.

Tu procjenu samo djelomično potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2020. jer je krajnji datum za njihove podatke bio prije najnovijeg brzog širenja koronavirusa u europodručju. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 0,8 % u 2020., 1,3 % u 2021. i 1,4 % u 2022. U projekcijama se predviđa vrlo slab rast u prvoj polovici 2020., a do poboljšanja bi trebalo doći u drugoj polovici godine. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2019. izgledi za rast realnog BDP-a revidirani su znatno naniže za 2020. i blago naniže za 2021. zbog mogućeg utjecaja izbijanja zaraze koronavirusom na gospodarstvo.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju evidentno su negativni. Osim već utvrđenih rizika povezanih s geopolitičkim čimbenicima, jačanjem protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju, širenje koronavirusa nov je i znatan negativni rizik za budući gospodarski rast.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om smanjila se sa 1,4 % u siječnju 2020. na 1,2 % u veljači. Sudeći po naglom padu trenutačnih cijena nafte i cijena naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se sljedećih mjeseci znatno smanjivati. Pokazatelji inflacijskih očekivanja smanjili su se, a mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe. Pritisci troškova rada do sada su ostali otporni u okolnostima pooštravanja uvjeta na tržištu rada, ali njihov prijenos na inflaciju usporen je zbog slabijeg zamaha rasta. U srednjoročnom će razdoblju naše mjere monetarne politike i oporavak dinamike gospodarskog rasta u europodručju podupirati rast inflacije.

Riječ je o procjeni koju samo djelomično potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2020., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2020. iznositi 1,1 %, u 2021. godini 1,4 %, a u 2022. godini 1,6 %. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2019. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om tijekom projekcijskog razdoblja uglavnom su nepromijenjeni. Posljedice koronavirusa za inflaciju vrlo su neizvjesne jer pritiske na smanjenje povezane sa slabijom potražnjom mogu neutralizirati pritisci na rast povezani s poremećajima u ponudi. Nedavni nagli pad cijena nafte važan je negativan rizik za kratkoročne inflacijske izglede.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) iznosio je 5,2 % u siječnju 2020., što je neznatno smanjenje u odnosnu na nedavno zabilježenu najvišu vrijednost. Taj monetarni agregat raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i oportunitetnih troškova držanja agregata M3, koji su niski u usporedbi s troškovima držanja drugih financijskih instrumenata. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Krediti privatnom sektoru nastavili su rasti. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima malo je porasla u siječnju 2020. i iznosila je 3,7 %, u odnosu na 3,6 % u prosincu 2019. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim poduzećima ostala je nepromijenjena na razini od 3,2 % u siječnju, što potvrđuje usporavanje od jeseni 2019. i vjerojatno se radi o odgođenoj reakciji na prošlo slabljenje gospodarstva. Općenito gledajući, naša prilagodljiva monetarna politika, uključujući mjere koje smo danas donijeli, osigurat će povoljne uvjeta bankovnog kreditiranja te i će dalje olakšavati pristup financiranju, među ostalim, za one koji su u najvećoj mjeri pogođeni širenjem koronavirusa, a posebno za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kada je riječ o fiskalnim politikama, sada je potrebna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na slabije gospodarske izglede te kako bi se zaštitili od daljnjeg ostvarenja negativnih rizika. Pozdravljamo mjere koje su već poduzele neke države kako bi se osigurali dostatni resursi u sektoru zdravstva i kako bi se pružila podrška pogođenim poduzećima i zaposlenicima. Potrebne su mjere kao što je pružanje kreditnih jamstava kako bi se dopunile i poduprle mjere monetarne politike koje su danas donesene. Pozdravljamo spremnost vlada u europodručju i europskih institucija za trenutačno, snažno i zajedničko djelovanje kao odgovor na negativne posljedice daljnjeg širenja koronavirusa.

Prije nego što počnemo odgovarati na vaša pitanja željeli bismo izraziti svoju duboku zahvalnost svima onima koji posvećuju svoje vrijeme i ulažu napore kako bi spasili živote i spriječili širenje koronavirusa.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.