Izvješće ESB‑a o napretku prema uvođenju eura

24. lipnja 2026.

• U izvješću, koje se objavljuje jednom u dvije godine, ocijenjen je napredak Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Švedske prema uvođenju eura.
• Iako promatrane države pokazuju gospodarsku otpornost na vanjske šokove, na putu prema uvođenju eura i dalje nailaze na prepreke.
• Inflacijski trendovi razlikuju se a fiskalna situacija pogoršava se u većini država.
• U svih pet država zakonodavstvo nije potpuno usklađeno s pravnim zahtjevima za uvođenje eura.

U danas objavljenom Izvješću o konvergenciji Europske središnje banke (ESB) iz 2026. zaključuje se da su države članice Europske unije (EU) izvan europodručja od 2024. ostvarile ograničen napredak u ekonomskoj konvergenciji u odnosu na europodručje. Ekonomsku konvergenciju ponajprije koči gospodarski učinak vanjskih šokova, uključujući rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, napetosti u globalnoj trgovini i izbijanje rata na Bliskom istoku.

Unatoč tim vanjskim izazovima gospodarska aktivnost u promatranim državama pokazala se otpornom, ali se tempo rasta razlikovao od države do države. Na gospodarske izglede u sljedećem razdoblju nepovoljno utječu povećane geopolitičke napetosti. Neizvjesnosti gospodarskih izgleda pridonose veća volatilnost na globalnim energetskim tržištima i porast troškova energije koje je prouzročio rat na Bliskom istoku. Ta su kretanja već vidljivo utjecala na inflaciju i ekonomsko raspoloženje te bi mogla imati nepovoljan učinak na rast proizvodnje u budućnosti. Premda se stupanj osjetljivosti i izravne izloženosti tih gospodarstava energetskim šokovima s vremenom smanjio i trenutačno je niži nego 2022., srednjoročne posljedice za gospodarstvo ovisit će o jačini i trajanju energetskog šoka koji je u tijeku te opsegu njegovih neizravnih učinaka i učinaka u drugom krugu.

Kad je riječ o kriteriju stabilnosti cijena, u trima od pet promatranih država dvanaestomjesečna prosječna stopa inflacije bila je viša od referentne vrijednosti od 2,7 %. Inflacija je bila znatno iznad referentne vrijednosti u Rumunjskoj te u manjoj mjeri u Mađarskoj i Poljskoj. U Češkoj i Švedskoj bila je ispod referentne vrijednosti (Grafikon 1.). Referentna vrijednost temelji se na prosječnim stopama inflacije zabilježenima u trima državama koje su ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 12 mjeseci, uvećanima za 1,5 postotnih bodova. To su Cipar (0,9 %), Francuska (1,2 %) i Danska (1,6 %). Ni za jednu od tih država članicu nije utvrđeno da je iznimka za isključenje iz izračuna referentne vrijednosti

Grafikon 1.

Inflacija mjerena HIPC‑om

(prosječna godišnja promjena u postotcima)

Grafikon 2.

Suficit (+) ili deficit (–) proračuna opće države

(postotak BDP‑a)

Fiskalni deficit u većini se država pogoršao u odnosu na Izvješće o konvergenciji iz 2024. te se u nekim slučajevima omjer duga i BDP‑a znatno povećao. Deficit u Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj u 2025. premašio je referentnu vrijednost od 3 % BDP‑a (Grafikon 2.). Omjer bruto duga opće države i BDP‑a u 2025. bio je ispod ili znatno ispod referentne vrijednosti od 60 % u svim promatranim državama osim u Mađarskoj. Međutim, najnovije projekcije Europske komisije upućuju na to da će u 2026. omjer duga u Poljskoj i Rumunjskoj porasti iznad referentne vrijednosti.

U odnosu na Izvješće o konvergenciji iz 2024. broj država obuhvaćenih postupkom u slučaju prekomjernog deficita porastao je na tri s obzirom na to da je, osim protiv Rumunjske, taj postupak pokrenut i protiv Mađarske i Poljske. Prema projekcijama Europske komisije ni za jednu od tih država ne predviđa se da će do kraja 2027. smanjiti deficit ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a. Postupak u slučaju prekomjernog deficita protiv Rumunjske, koji je pokrenut 2020., i dalje traje te je rok za okončanje stanja prekomjernog deficita produljen do 2030. U srpnju 2024. postupci u slučaju prekomjernog deficita pokrenuti su i za Mađarsku i Poljsku zbog deficita koji su u 2023. premašili referentnu vrijednost od 3 % BDP‑a te su iznosili 4,7 % za Mađarsku i 7,3 % za Poljsku. Određeni su im rokovi za ispravljanje stanja: 2026. za Mađarsku i 2028. za Poljsku.

Kad je riječ o tečajnom kriteriju, među valutama promatranih država nijedna ne sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II) te su proteklih nekoliko godina neke valute znatno fluktuirale u odnosu na euro (Grafikon 3.).

U trima od pet promatranih država dvanaestomjesečna prosječna dugoročna kamatna stopa premašila je referentnu vrijednost od 5,1 % (Grafikon 4.). Riječ je o Poljskoj (5,4 %), Mađarskoj (6,7 %) i Rumunjskoj (6,7 %). Njihove su dugoročne kamatne stope bile iznad referentne vrijednosti i prema Izvješću o konvergenciji iz 2024. Referentna vrijednost temelji se na dvanaestomjesečnim prosječnim dugoročnim kamatnim stopama triju država članica s najnižim stopama inflacije, tj. Danske (2,6 %), Cipra (3,1 %) i Francuske (3,5 %). To znači da prosječna stopa iznosi 3,1 % a, kada se dodaju 2 postotna boda, referentna vrijednost iznosi 5,1 %.

Grafikon 3.

Bilateralni tečajevi u odnosu na euro

(indeks: prosjek u lipnju 2024. = 100, dnevni podatci, 1. lipnja 2024. – 17. lipnja 2026.)

Grafikon 4.

Dugoročne kamatne stope

(postotci, godišnji prosjeci)

Za održivost konvergencije važna je kvaliteta institucija. Jače institucije i upravljanje doveli bi do velikih ekonomskih koristi, prije svega u Mađarskoj i Rumunjskoj. Pokazatelji koje objavljuju međunarodne organizacije upućuju na zaključak da u promatranim državama, osim u Švedskoj, još ima prostora za poboljšanje kvalitete institucija i upravljanja.

Kad je riječ o usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s Ugovorima i Statutom ESSB‑a i ESB‑a, nijedna od pet promatranih država nije potpuno usklađena sa zahtjevima za uvođenje eura.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Benoitu Deegu, tel. +49 172 1683704.

Napomene

• Izvješće Europske komisije o konvergenciji
• U Izvješću o konvergenciji ESB‑a razmatra se, jednom u dvije godine ili na zahtjev određene države, ekonomska i pravna konvergencija država članica EU‑a izvan europodručja na koje se primjenjuje odstupanje. U njemu se ocjenjuje stupanj održive ekonomske konvergencije u odnosu na europodručje, je li nacionalno zakonodavstvo usklađeno s pravnim okvirom EU‑a te jesu li ispunjeni zakonski zahtjevi koje nacionalne središnje banke tih država trebaju ispuniti. Zbog klauzule o izuzimanju Danska nije obuhvaćena ocjenom ako to sama ne zatraži.
• Krajnji datum za statističke podatke uključene u ovo Izvješće o konvergenciji bio je 17. lipnja 2026. Referentno razdoblje za ocjenu kriterija stabilnosti cijena i kriterija dugoročnih kamatnih stopa razdoblje je od lipnja 2025. do svibnja 2026. Referentno razdoblje za tečajeve jest razdoblje od 18. lipnja 2024. do 17. lipnja 2026. Povijesni podatci o fiskalnim pozicijama obuhvaćaju razdoblje do 2025. godine. Prognoze se zasnivaju na proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije 2026., najnovijim programima konvergencije promatranih država i drugim informacijama važnima za razmatranje održivosti konvergencije u budućnosti.