PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Financijski izvještaji ESB-a za 2017.

22. veljače 2018.
  • Dobit ESB-a povećala se u 2017. za 0,1 mlrd. EUR na 1,3 mlrd. EUR (2016.: 1,2 mlrd. EUR) i u cijelosti je podijeljena nacionalnim središnjim bankama.
  • Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike: 1,1 mlrd. EUR (2016.: 1,0 mlrd. EUR)
  • Bilanca ESB-a povećala se na 414 mlrd. EUR (2016.: 349 mlrd. EUR).

Revidirani financijski izvještaji Europske središnje banke (ESB) za 2017. pokazuju da se neto dobit povećala za 82 mil. EUR na 1.275 mil. EUR, uglavnom zbog većih neto kamatnih prihoda od portfelja u američkim dolarima te od portfelja programa kupnje vrijednosnih papira.

Neto kamatni prihodi iznosili su ukupno 1.812 mil. EUR u 2017. (2016.: 1.648 mil. EUR). Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva povećali su se na 534 mil. EUR (2016. 370 mil. EUR) zbog većih kamatnih prihoda od portfelja u američkim dolarima. Neto kamatni prihodi od programa kupnje vrijednosnih papira povećali su se za 140 mil. EUR na 575 mil. EUR jer su se nastavili kupovati vrijednosni papiri u sklopu tog programa. Nasuprot tomu, neto kamatni prihodi od programa za tržišta vrijednosnih papira smanjili su se zbog otkupa na 447 mil. EUR (2016.: 520 mil. EUR). Kamatni prihodi ESB-a od držanja grčkih državnih obveznica u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira iznosili su 154 mil. EUR (2016.: 185 mil. EUR).

Realizirani dobitci od financijskih operacija smanjili su se na 161 mil. EUR (2016.: 225 mil. EUR). Do smanjenja neto realiziranih dobitaka došlo je uglavnom zbog manjih dobitaka od razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima.

Umanjenja su iznosila 105 mil. EUR (2016.: 148 mil. EUR) uglavnom zbog smanjenja tržišne vrijednosti više vrijednosnih papira koji se drže u portfelju u američkim dolarima istodobno s povećanjem odgovarajućih prinosa.

Provjere umanjenja vrijednosti provode se za vrijednosne papire koje ESB drži u portfeljima za potrebe monetarne politike, koji se vrednuju po amortiziranom trošku koji podliježu umanjenju. Prema rezultatima tih provjera za te portfelje nisu zabilježeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Naknade naplaćene nadziranim subjektima iznosile su 437 mil. EUR (2016.: 382 mil. EUR). Te se naknade ubiru kako bi se nadoknadili rashodi ESB-a povezani s provedbom nadzornih zadaća. Do povećanja u 2017. došlo je u prvom redu zbog rada povezanog s ciljanom provjerom internih modela i povećanja broja zaposlenika ESB-a u nadzoru banaka.

Ukupni troškovi za zaposlenike povećali su se na 535 mil. EUR (2016.: 467 mil. EUR), a ostali administrativni troškovi na 539 mil. EUR (2016.: 487 mil. EUR), uglavnom zbog porasta rashoda povezanih s nadzornim zadaćama ESB-a.

Neto dobit ESB-a dijeli se nacionalnim središnjim bankama europodručja. Upravno vijeće odlučilo je izvršiti privremenu raspodjelu dobiti u iznosu od 988 mil. EUR nacionalnim središnjim bankama europodručja 31. siječnja 2018. Na jučerašnjoj sjednici Upravno vijeće odlučilo je podijeliti ostatak dobiti u iznosu od 287 mil. EUR 23. veljače 2018.

Ukupna bilanca ESB-a povećala se za 19 % na 414 mlrd. EUR (2016.: 349 mlrd. EUR). Do povećanja je gotovo isključivo došlo zbog vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Daljnje kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira prouzročile su povećanje konsolidirane bilance Eurosustava, koja je porasla za 22 % na 4.472 mlrd. EUR (2016.: 3.661 mlrd. EUR). Držanja Eurosustava u vrijednosnim papirima koji se drže za potrebe monetarne politike povećala su se za 732 mlrd. EUR na 2.386 mlrd. EUR (2016.: 1.654 mlrd. EUR). Držanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira povećala su se za 754 mlrd. EUR na 2.286 mlrd. EUR. Zbog otkupa su se vrijednosni papiri koji se drže u sklopu prvih dvaju programa kupnje pokrivenih obveznica smanjili za 9 mlrd. EUR, a vrijednosni papiri koji se drže u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira za 13 mlrd. EUR.

Predstavnici medija mogu postaviti upite Stefanu Ruhkampu, tel. +49 69 1344 5057.

Napomene:

  1. Računovodstvene politike ESB-a i Eurosustava: Zajedničke računovodstvene politike za Eurosustav, uključujući ESB, utvrdilo je Upravno vijeće u skladu s člankom 26. stavkom 4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB-a) i objavljene su u Službenom listu Europske unije. Premda se u glavnim crtama temelje na međunarodno prihvaćenoj računovodstvenoj praksi, te su politike oblikovane imajući posebno u vidu jedinstvene okolnosti u kojima djeluju središnje banke Eurosustava. Posebno je naglašeno načelo razboritosti zbog velike izloženosti tečajnom riziku većine središnjih banaka Eurosustava. Razborit pristup primjenjuje se osobito na različito postupanje s nerealiziranim dobitcima i nerealiziranim gubitcima za potrebe priznavanja prihoda kao i na zabranu netiranja nerealiziranih gubitaka od jedne imovine s nerealiziranim dobitcima od druge imovine. Nerealizirani dobitci prenose se na račune revalorizacije. S nerealiziranim gubitcima koji premašuju salda na povezanim računima revalorizacije postupa se kao s rashodima na kraju godine. Gubitci zbog umanjenja u cijelosti se prenose na račun dobiti i gubitka. Sve nacionalne središnje banke europodručja dužne su pridržavati se tih politika za potrebe izvještavanja o svojim operacijama u sklopu Eurosustava, koje se uključuju u tjedne konsolidirane financijske izvještaje i u konsolidiranu godišnju bilancu Eurosustava. Štoviše, pri izradi vlastitih godišnjih financijskih izvještaja one primjenjuju politike koje se u glavnim crtama podudaraju s politikama koje primjenjuje ESB.
  2. Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.
  3. Utrživi vrijednosni papiri, osim vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, revaloriziraju se po tržišnim cijenama.
  4. Zlato i sva druga bilančna ili izvanbilančna imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na kraju godine.
  5. Raspodjela dobiti i gubitka: Na temelju članka 33. Statuta ESSB-a, do 20 % neto dobiti za bilo koju godinu može se prenijeti u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala ESB-a. Preostala neto dobit dijeli se nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.
  6. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se može nadoknaditi (a) iz opće rezervacije za rizike i fonda opće pričuve ESB-a i, (b) nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnih prihoda za tu financijsku godinu. Svaki preostali neto gubitak može se u bilanci evidentirati kao preneseni gubitak i biti nadoknađen iz neto prihoda u sljedećim godinama.
  7. Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira: Slijedi tablica s prikazom raščlambe držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira prema izdavatelju na dan 31. prosinca 2017.

Ukupna držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira prema državi izdavateljici na dan 31. prosinca 2017.

Država izdavateljica

Nominalni iznos

(mlrd. EUR)

Knjigovodstvena vrijednost[1]

(mlrd. EUR)

Prosjek preostalog roka do dospijeća

(godine)

Irska

7,3

7,2

2,3

Grčka

9,5

8,9

2,8

Španjolska

17,3

17,3

2,3

Italija

49,5

48,7

2,2

Portugal

7,3

7,1

2,0

Ukupno[2]

91,0

89,1

2,3

[1] Držanja u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira vrednuju se po amortiziranom trošku.

[2] Može se dogoditi da zbrojevi ne budu točni zbog zaokruživanja.

Kontaktni podatci za medije