Ova izjava sadržava odgovore na pitanja i zahtjeve iz Rezolucije Europskog parlamenta od 10. veljače 2026. o Europskoj središnjoj banci – godišnje izvješće za 2024.^[1] Objavljujemo je u povodu predstavljanja Godišnjeg izvješća ESB‑a za 2025. u Europskom parlamentu. Strukturirana je po temama i u njoj objašnjavamo politike ESB‑a u vezi s pozivima iz Rezolucije.^[2] ESB takve izjave objavljuje od 2016. u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta.

1 Monetarna politika

1.1 Komunikacija o monetarnoj politici

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da uloži napore u unapređenje instrumenata kojima se poboljšava transparentnost, kao što su referentne vrijednosti, uvid u njegove pretpostavke temeljene na modelima i procjene kretanja inflacije koje vrši Upravno vijeće. [stavak 5.]

ESB stalno unapređuje komunikaciju u vezi sa svojim odlukama o monetarnoj politici i prilagođava je raznolikim publikama i komunikacijskom okružju koje se mijenja. Važnost učinkovite komunikacije ponovno je naglašena u procjeni strategije monetarne politike provedenoj 2025. ESB‑ove procjene politike i odluke objašnjavamo na nekoliko glavnih načina. To su, među ostalim, konferencija za novinare na kojoj predsjednica objašnjava najnovije odluke Upravnog vijeća o monetarnoj politici, izjava o monetarnoj politici, prikazi sastanaka Upravnog vijeća, članci o projekcijama stručnjaka, Ekonomski bilten i Godišnje izvješće ESB‑a. Kada je riječ o modelima koji se rabe u pripremi odluka o monetarnoj politici, informacije o njihovoj strukturi i ulaznim podatcima mogu se pronaći na mrežnim stranicama ESB‑a.^[3] Osim toga, u posljednje vrijeme pokrenuli smo više komunikacijskih inicijativa, među ostalim ESB‑ov blog, ESB‑ov podcast i Espresso Economics na YouTubeu, u kojima se služimo prepoznatljivim primjerima i jasnim jezikom kako bismo doprli do šire publike. Na taj način različitim ciljnim skupinama pružamo informacije o radu ESB‑a koje se razlikuju po detaljnosti. Osim publikacija na mrežnim stranicama ESB‑a objavljujemo opsežne skupove podataka, primjerice o kupnjama i držanjima vrijednosnih papira.

1.2 Procjena visoke inflacije

U Rezoluciji Europskog parlamenta izražava se zabrinutost zbog visokih stopa inflacije u godinama nakon pandemije bolesti COVID‑19 izazvanih šokovima na strani ponude i napominje da bi pravodoban povratak na stabilnost cijena u tom razdoblju bio opravdan odlukama ESB‑a; ESB se poziva da u svojem godišnjem izvješću temeljito analizira uzroke tih visokih stopa inflacije i izda niz preporuka politike kako bi se iz svih budućih inflacijskih kriza izveli ispravni zaključci. [stavak 9.]

ESB je proveo opsežnu analizu uzroka i izvukao pouke iz razdoblja visoke inflacije u 2022. i 2023. u sklopu procjene strategije monetarne politike u 2025. Procjena je obuhvaćala spoznaje na temelju tog razdoblja važne za politiku i pouke iz prethodnog, duljeg razdoblja u kojem je inflacija bila niža od ciljne razine, kako bi se uzele u obzir u budućoj strategiji monetarne politike ESB‑a. Razdoblje visoke inflacije bilo je posljedica niza šokova izazvanih poremećajima u opskrbnim lancima zbog pandemije, neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu i energetske krize koja je uslijedila te ponovnog otvaranja gospodarstva nakon pandemije. ESB je na porast inflacije odgovorio tako što je od srpnja 2022. povećao kamatne stope za 450 baznih bodova i prekinuo neto kupnje vrijednosnih papira te poslije i reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Važan zaključak u procjeni strategije bio je da je mjerama monetarne politike potrebno primjereno snažno ili ustrajno odgovoriti na velika, trajna odstupanja inflacije od ciljne razine u oba smjera kako bi se izbjeglo odsidrenje inflacijskih očekivanja i kako se inflacijska odstupanja ne bi ustalila. Nadalje, u procjeni je zaključeno da bi pristup odabiru, oblikovanju i primjeni instrumenata monetarne politike trebao biti dovoljno fleksibilan da se omogući brz odgovor na promjene u inflacijskom okružju. Osim toga, u odlučivanju o monetarnoj politici Upravno vijeće neće u obzir uzimati samo najvjerojatnija kretanja inflacije i gospodarstva, nego i povezane rizike i neizvjesnost, među ostalim primjerenom uporabom analiza scenarija i osjetljivosti. ESB je objavio dodatne materijale u kojima se analiziraju uzroci, dinamika i utjecaj tog razdoblja u kojem je inflacija bila viša od ciljne razine.^[4] Među ostalim, protučinjenična analiza pokazala je da bi brže i snažnije pooštravanje monetarne politike imalo tek ograničen učinak na dinamiku inflacije uz značajne posljedice za gospodarsku aktivnost.^[5] Budući da su te opsežne analize dostupne javnosti i s obzirom na to da je svrha Godišnjeg izvješća ESB‑a izvješćivanje o aktivnostima ESB‑a u određenoj godini, ne bi bilo primjereno uvrstiti taj materijal u Godišnje izvješće ESB‑a za 2025.

1.3 Inflacijski cilj i strategija monetarne politike ESB‑a

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da procjenjuje prikladnost svojeg simetričnog cilja uzimajući u obzir i kvalitativne faktore, prima se na znanje procjena strategije monetarne politike u 2025. te se ESB potiče da periodično provodi takve procjene. [stavak 13.]

ESB je 2021. donio odluku o simetričnom srednjoročnom inflacijskom cilju od 2 % i on se proteklih godina pokazao korisnim. U procjeni strategije provedenoj 2025. ponovno je potvrđena opredijeljenost za simetrično ciljanje inflacije od 2 %. Jasnoća cilja bila je ključna za ponovno usidrenje inflacijskih očekivanja na izlasku iz razdoblja niske inflacije i održavanje čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja na ciljnoj razini tijekom razdoblja visoke inflacije. Jasan kvantitativni cilj koristan je iz više razloga. Među ostalim, potrošači i poduzeća koji su svjesni simetričnog inflacijskog cilja od 2 % u većoj se mjeri pouzdaju u to da će ESB ostvariti cilj stabilnosti cijena i njihova su inflacijska očekivanja usklađenija s inflacijskim ciljem, kao što su, među ostalim, dokazali Ehrmann, Georgarakos i Kenny (2023.).^[6] U procjeni odgovarajućeg odgovora monetarne politike na odstupanje inflacije od ciljne razine Upravno vijeće uzima u obzir podrijetlo, veličinu i trajanje odstupanja. ESB namjerava redovito procjenjivati primjerenost svoje strategije monetarne politike. Sljedeća procjena očekuje se 2030.

1.4 Bilanca ESB‑a i kupnje vrijednosnih papira

U Rezoluciji Europskog parlamenta naglašava se da su ESB‑ovi programi kupnje nekonvencionalni alati monetarne politike koji imaju nuspojave, posebno se napominje da programi kupnje imovine mogu iskriviti cjenovne signale te da je ESB tek vrlo postupno počeo smanjivati svoju bilancu. ESB se podržava u daljnjem smanjenju njegove izravne uloge u kupnji vrijednosnih papira i potiče da postupno ukine svoje programe kupnje državnih obveznica. [stavak 14.]

Programi kupnje vrijednosnih papira uvedeni su kako bi se ispunio ESB‑ov glavni cilj stabilnosti cijena u uvjetima dugotrajne inflacije niže od ciljne razine i kamatnih stopa monetarne politike blizu donje granice. Uvedeni su među nestandardnim alatima ESB‑a kako bi se očuvala transmisija monetarne politike i inflacija vratila na ciljnu razinu od 2 % kada su se konvencionalne kamatne stope monetarne politike približile efektivnoj donjoj granici. Kupnje vrijednosnih papira imale su ključnu ulogu i u stabilizaciji financijskih tržišta u stresnim razdobljima. Prestanak reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira dovodi do postupnog i predvidljivog smanjenja držanja obveznica u sklopu programa kupnje kako bi se očuvalo nesmetano funkcioniranje tržišta.^[7]

Bilanca Eurosustava nastavlja se smanjivati umjerenom i predvidljivom dinamikom, kao što je vidljivo iz Grafikona 1. Reinvestiranje u sklopu APP‑a obustavljeno je na kraju lipnja 2023., a reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024. Stoga je 2025. bila prva godina od početka provedbe tih programa u kojoj Eurosustav nije provodio kupnje vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike. Tržište je dobro apsorbiralo smanjivanje portfelja APP‑a i PEPP‑a. Kako je Eurosustav postupno smanjivao držanja vrijednosnih papira, drugi ulagači, među ostalim kućanstva, banke, mirovinski fondovi i osiguravajuća društva, povećavali su svoja držanja. U procjeni strategije provedenoj 2025. još je jednom potvrđeno da je skup ključnih kamatnih stopa glavni instrument monetarne politike ESB‑a. Istodobno je potvrđeno da se Upravno vijeće može po potrebi poslužiti i drugim instrumentima u upravljanju stajalištem monetarne politike kada su ključne kamatne stope blizu donje granice ili radi očuvanja nesmetane transmisije monetarne politike. ESB redovito prati popratne učinke i posljedice svoje uporabe instrumenata monetarne politike za funkcioniranje tržišta te provodi procjene proporcionalnosti pri uvođenju ili prilagodbi dodatnih instrumenata monetarne politike.

Grafikon 1.

Kretanje imovine koju Eurosustav drži za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

1.5 Transmisija monetarne politike

U Rezoluciji Europskog parlamenta izražava se žaljenje zbog toga što su programi kratkoročnog kreditiranja ESB‑a u velikoj mjeri zamijenili privatno međubankovno tržište financiranja od financijske krize 2008. i ESB se poziva da bankama ne isplaćuje kamatne stope na depozite koje su iznad tržišnih stopa jer je to u suprotnosti s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem i da ukloni sve prepreke koje ometaju oporavak kratkoročnih neosiguranih međubankovnih tržišta. [stavak 15.]

Aktivnost na tržištu novca raste kako se višak likvidnosti smanjuje. Pritom su razine zaduživanja kod središnje banke i dalje niske. Obujam i dospijeće operacija refinanciranja Eurosustava, koji su se povećali nakon kriza koje su pogodile europodručje kada je Eurosustav uveo ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja, smanjili su se od 2022. do 2025. Ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja bankama su ponuđeni povoljni uvjeti i potaknulo se kreditiranje realnoga gospodarstva, čime se poduprla transmisija akomodativne monetarne politike tijekom kriza. Budući da se višak likvidnosti smanjio zbog postupnog smanjenja portfelja APP‑a i PEPP‑a te ograničenog sudjelovanja u standardnim operacijama refinanciranja, aktivnost na tržištu novca ponovno je porasla.^[8]

Nesmetana transmisija monetarne politike ovisi o ESB‑ovu učinkovitom usmjeravanju kretanja kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca. Remuneracijom depozita koje banke drže kod Eurosustava usidrene su kratkoročne kamatne stope na tržištu novca, što omogućuje usklađivanje njihova kretanja sa stajalištem monetarne politike. U uvjetima viška likvidnosti očekuje se da će kamatne stope na tržištu novca biti blizu ESB‑ove kamatne stope na novčani depozit. Na tržišta novca utječu i strukturni činitelji koji nisu povezani s monetarnom politikom. Na neosiguranom tržištu kratkoročne kamatne stope mogu pasti na razine niže od kamatne stope na novčani depozit jer su i nebankovne institucije i banke izvan europodručja koje nemaju pristup ESB‑ovoj mogućnosti novčanog depozita aktivni sudionici na tržištu.^[9] Istodobno se razlika između kratkoročnih kamatnih stopa na neosiguranom tržištu i kamatne stope na novčani depozit polako, ali neprestano smanjuje, usporedno sa smanjenjem viška likvidnosti. Očekuje se da će se višak likvidnosti nastaviti smanjivati. Kad je riječ o kratkoročnim kamatnim stopama na osiguranom tržištu, one su sada u prosjeku na razini kamatne stope na novčani depozit.

1.6 Tržišna neutralnost, funkcioniranje tržišta i učinkovita raspodjela resursa

U Rezoluciji Europskog parlamenta konstatira se da je koncept tržišne neutralnosti povezan s načelom »otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem« i ESB se poziva da se, poštujući svoju neovisnost, pozabavi nefunkcioniranjem tržišta i da osigura učinkovitu raspodjelu resursa u dugoročnom razdoblju, istodobno zadržavajući najvišu moguću razinu apolitičnosti i poštujući načelo neutralnosti tržišta, te se ističe da se takve odluke ne smiju donositi nauštrb postizanja mandata ESB‑a. [stavak 23.]

ESB djeluje u skladu s načelom »otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući pritom prednost učinkovitoj raspodjeli resursa« u skladu s člankom 127. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Učinkovita financijska tržišta koja dobro funkcioniraju ključna su za optimalnu raspodjelu resursa u tržišnom gospodarstvu. Nesmetano funkcioniranje financijskih tržišta, posebno tržišta novca i tržišta obveznica, ključno je za urednu transmisiju mjera monetarne politike na šire gospodarstvo. Primjena načela otvorenog tržišnog gospodarstva ne znači zabranu utjecanja na tržišne procese, već se njome uspostavlja okvir na temelju kojeg ESB može intervenirati razmjerno, u skladu sa svojom zadaćom i ovlastima.

Tržišna neutralnost pridonosi usklađenosti ESB‑ova djelovanja s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva. ESB izbjegava nepotrebne poremećaje funkcioniranja tržišta i tržišnog natjecanja. Načelo tržišne neutralnosti bilo je u temeljima oblikovanja programa kupnje vrijednosnih papira ESB‑a. Naime, načelo tržišne neutralnosti primijenjeno je kako bi se očuvali mehanizmi utvrđivanja cijena izbjegavanjem znatnih nepravilnosti u krivulji prinosa i poremećaja tržišne likvidnosti ili dostupnosti kolaterala zbog ESB‑ovih kupnji. ESB može opravdano odstupiti od tržišne neutralnosti kada je to potrebno za postizanje njegovih ciljeva ili upravljanje rizicima ako je takvo djelovanje u skladu s drugim načelima iz Ugovora i načelom proporcionalnosti. ESB ima okvire za kontrolu rizika kako bi zaštitio svoju bilancu od financijskih rizika koji proizlaze iz izravnih kupnji vrijednosnih papira radi ostvarenja cilja njegove monetarne politike. Ti okviri, među ostalim, obuhvaćaju postupke kreditne procjene i dubinske analize koji bi, u skladu s načelom proporcionalnosti, mogli dovesti do ograničavanja ili obustave kupnje određenih vrijednosnih papira, pri čemu bi moglo doći do odstupanja od tržišne neutralnosti. Takvi okviri potvrda su razboritosti ESB‑a u ostvarivanju stabilnosti cijena kao cilja njegove monetarne politike uz istodobno smanjenje rizika i primjenu načela iz Ugovora.

Klimatski plan ESB‑a iz 2021. sadržava odluku Upravnog vijeća da usmjeri reinvestiranje u korporativne obveznice u korist klimatski uspješnijih izdavatelja. Ta se prilagodba provodi od listopada 2022. Cilj je smanjiti nerazmjerni intenzitet ugljika svojstven portfelju i financijske rizike povezane s klimatskim promjenama u bilanci Eurosustava te uvrstiti sekundarni cilj podupiranja općih ekonomskih politika EU‑a, u ovom slučaju širih klimatskih ciljeva, u monetarnu politiku ESB‑a. Te su klimatske mjere dovele do znatnog smanjenja intenziteta ugljika u tokovima kupnje korporativnih obveznica. Eurosustav je obustavio reinvestiranje vrijednosnih papira korporativnog sektora u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira krajem lipnja 2023., a u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.

2 Financijska stabilnost i tržišna infrastruktura

2.1 Praćenje kriptoimovine

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva da pojača praćenje kriptoimovine, kao što su stabilne kriptovalute. [stavak 29.]

ESB pomno prati rizike za financijsku stabilnost koji proizlaze iz kriptoimovine, i to osobito stabilnih kriptovaluta, te njihov utjecaj na transmisiju monetarne politike i nesmetano funkcioniranje platnih sustava. Analitički rad i praćenje na tom području neprestano se proširuju kako bi se uzela u obzir tržišna kretanja i promjene regulatornog okvira. Na primjer, tijekom 2025. i početkom 2026. ESB je objavio nekoliko članaka o mogućem utjecaju kriptoimovine i stabilnih kriptovaluta na financijsku stabilnost ili monetarnu politiku.^[10] Također je surađivao s nacionalnim nadležnim tijelima na unapređenju sposobnosti analize i praćenja te pridonio povezanim aktivnostima Europskog odbora za sistemske rizike koje su se odnosile na kriptoimovinu, uključujući stabilne kriptovalute.^[11] S obzirom na globalnu prirodu i prekogranični doseg kriptoimovine, ESB i dalje pridonosi radu međunarodnih foruma povezanom s kriptoimovinom i tokenizacijom, na primjer sudjelovanjem u Odboru za financijsku stabilnost, Bazelskom odboru za nadzor banaka, Odboru za plaćanja i tržišne infrastrukture, Odboru za globalni financijski sustav i Odboru za tržišta. Taj rad uključuje praćenje i procjenu rizika povezanih s kriptoimovinom i pružateljima usluga na području kriptoimovine, među ostalim rizika koji proizlaze iz veza pružatelja s financijskim sektorom, kao i praćenje i procjenu širih posljedica za financijski sustav te provedbe i daljnjeg razvoja međunarodnih normi za otklanjanje tih rizika. Osim toga, ESB je proširio područje praćenja kretanja na širim tržištima tokenizacije kako bi obuhvatio ne samo kriptoimovinu i stabilne kriptovalute, nego i tokenizirane depozite i tokenizirane obveznice.^[12] To u prvom redu čini u sklopu svoje inicijative Appia kako bi zajedno s dionicima iz javnog i privatnog sektora osmislio integriran, inovativan i konkurentan europski tokenizirani financijski sustav.^[13] ESB je prema potrebi spreman pružiti Europskoj komisiji i suzakonodavcima dodatne uvide i informacije za oblikovanje politika na temelju svojih analiza i internog praćenja, kao što je učinio i 2025.^[14]

2.2 Operativna otpornost i nadzor usluga sustava TARGET^[15]

U Rezoluciji Europskog parlamenta izražava se zabrinutost zbog privremenog prekida rada sustava ESB‑a za namiru u realnom vremenu na bruto načelu T2 i T2S u veljači 2025. te se ESB poziva da pomno prati i osigura pravilno funkcioniranje sustava za namiru. [stavak 32.]

Eurosustav primjenjuje tri komplementarna pristupa promicanju sigurnosti i učinkovitosti infrastruktura financijskih tržišta. To su: 1) posjedovanje infrastruktura financijskih tržišta i upravljanje njima (»operativna funkcija«), 2) provedba nadzornih aktivnosti (»nadzorna funkcija«) i 3) djelovanje u ulozi katalizatora (»funkcija katalizatora«). Usluge sustava TARGET usluge su infrastrukture financijskih tržišta koje razvija i kojima upravlja Eurosustav. One omogućuju slobodan tok gotovine, vrijednosnih papira i kolaterala u cijeloj Europi. U vezi s tim nadzorna funkcija Eurosustava, koja je organizacijski odvojena od operativne funkcije, provodi redovite procjene radi provjere usklađenosti usluga sustava TARGET s primjenjivim nadzornim načelima i zakonskim odredbama. Utvrdi li slučajeve neusklađenosti, izdaje nadzorne preporuke kako bi se potaknule promjene. U toj ulozi nadzorna funkcija redovito surađuje s operativnom funkcijom Eurosustava za usluge sustava TARGET, od koje traži informacije potrebne za oblikovanje neovisnog mišljenja.

U veljači 2025. operativna funkcija Eurosustava za usluge sustava TARGET odgovorila je na veliki incident koji je utjecao na sustave T2 i T2S tako što je nakon incidenta provela sveobuhvatno preispitivanje kojim su obuhvaćeni temeljni uzroci, operativni učinak i korektivne mjere. Nalazi su objedinjeni u izvješću koje je objavljeno na mrežnim stranicama ESB‑a u studenome 2025. i dostavljeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta. Provedba nalaza preispitivanja već je neko vrijeme u tijeku: žurne su mjere dovršene a ostale se provode u skladu s dogovorenim planom djelovanja, radi daljnjeg jačanja operativne otpornosti i sustava upravljanja krizama. Šire gledano, usluge sustava TARGET obavljaju se u skladu s pouzdanim okvirom za upravljanje rizicima i kibernetičku otpornost koji obuhvaća kontinuitet poslovanja, planove postupanja u kriznim situacijama i upravljanja krizama te redundantnost, kontinuirano praćenje i redovito testiranje.

Osim toga, nadzorna funkcija Eurosustava za usluge sustava TARGET provela je podrobnu nadzornu procjenu tog velikog incidenta. Izdala je preporuke koje se odnose na utvrđivanje temeljnih uzroka, učinkovitost postupka oporavka, aktivnosti testiranja i rješenja za krizne situacije. Operativna funkcija za usluge sustava TARGET provodi te preporuke kao prioritet. Naposljetku, kao odgovor na razvoj prijetnji, Eurosustav je posuvremenio svoju Strategiju za kibernetičku otpornost usklađujući okvir TIBER‑EU^[16] sa zahtjevima Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti^[17], čime nadležnim tijelima pomaže u provedbi penetracijskog testiranja vođenog prijetnjama kako bi se provjerilo na koji način operatori štite svoje sustave od kibernetičkih napada.

3 Upravljanje i komunikacija u ESB‑u

3.1 Institucijsko upravljanje

U Rezoluciji Europskog parlamenta ESB se poziva na poticanje otvorena i konstruktivna internog dijaloga. Također ga se poziva na daljnje poboljšanje okvira za predstavljanje zaposlenika i internog okvira ESB‑a za prijavljivanje nepravilnosti. [stavak 37.]

ESB ima sveobuhvatan okvir za predstavljanje zaposlenika kojim se potiču smislen dijalog i suradnja s predstavnicima zaposlenika. Okvir za predstavljanje zaposlenika ESB‑a pruža predstavnicima zaposlenika dovoljno mogućnosti za davanje doprinosa (npr. u postupcima savjetovanja), interakciju i suradnju (npr. na redovitim sastancima sa svim razinama zaposlenika i rukovoditelja u ESB‑u) te komunikaciju (npr. inicijativama, e‑porukama i na intranetu ESB‑a) kako bi iznijeli svoja mišljenja i zastupali stajališta zaposlenika. Tijela ESB‑a nadležna za odlučivanje uzimaju ta mišljenja u obzir, čime omogućuju zaposlenicima ESB‑a da pridonesu donošenju odluka o politikama zapošljavanja i pitanjima koja se odnose na njih.

U skladu s planovima opisanima u ESB‑ovu odgovoru na prošlogodišnju Rezoluciju Europskog parlamenta, ESB je 2025. proveo sveobuhvatno preispitivanje svojih pravila o podnošenju prijava, istragama i disciplinskim postupcima. Preispitivanje se temeljilo na iskustvu stečenom od 2020., kada je okvir znatno revidiran. U prosincu 2025. Izvršni odbor ESB‑a donio je posuvremenjen okvir, koji sadržava više poboljšanja, među ostalim na području prijavljivanja nepravilnosti. Revidiranim pravilima pojašnjavaju se kanali za podnošenje prijava i znatno pojednostavnjuju istrage slučajeva povrede dužnosti, koje će ubuduće podupirati zasebna jedinica. Nadalje, veći se naglasak stavlja na pomoć osoblju uključenom u takve postupke, među ostalim uputama i savjetovanjem te pojačanom proaktivnom zaštitom ako se utvrdi rizik od osvete. Osim toga, u skladu s posebnim uvjetima, revidiranim okvirom jačaju se zaštitne mjere za zaposlenike koji javno prijave povrede dužnosti koje utječu na javni interes.

3.2 Suradnja s nacionalnim parlamentima

U Rezoluciji Europskog parlamenta Europski sustav središnjih banaka (ESSB) poziva se da nastavi i ojača dijaloge s nacionalnim parlamentima jer Europski parlament smatra da bi se time ojačali legitimnost i politike ESSB‑a. [stavak 39.]

Iako nacionalni parlamenti u prvom redu surađuju sa svojim nacionalnim središnjim bankama u sklopu Eurosustava, i ESB može prema potrebi uspostaviti s njima izravnu ad hoc suradnju. Opseg i načini suradnje nacionalnih središnjih banaka i parlamenata razlikuju se među državama članicama. Ustavno uređenje, zakonske odredbe i šira institucijska struktura svake države članice utječu na to kako, kada i u kojem obliku nacionalne središnje banke surađuju s nacionalnim parlamentima. Premda je ESB prije svega odgovoran Europskom parlamentu, može povremeno primati izaslanstva nacionalnih parlamenata radi rasprave o pitanjima koja su važna za cijelo europodručje. Takvi se sastanci organiziraju na zahtjev nacionalnih parlamenata i nastoji se postići uravnotežena razina suradnje s parlamentima svih država europodručja. Države članice čije su nacionalne središnje banke dio ESSB‑a, ali nisu dio Eurosustava, autonomno provode monetarnu politiku i ESB u pravilu s njihovim nacionalnim parlamentima ne raspravlja o svojoj monetarnoj politici.