Zašto su klimatske promjene važne za aktivnosti ESB‑a?

ESB pridaje važnost klimatskim promjenama jer one utječu na:

• gospodarstvo, te tako i na naš cilj održavanja stabilnosti cijena
• banke koje nadziremo i našu zadaću održavanja njihove pouzdanosti i sigurnosti
• i našu izloženost rizicima.

Iz klimatskih promjena proizlaze dvije vrste rizika za naše gospodarstvo: fizički i tranzicijski rizici.

Što su fizički rizici?

Fizički rizici proizlaze iz vremenskih i klimatskih promjena te utječu na gospodarstva, na primjer kada oluje ili poplave nanose štetu domovima i ulicama ili uništavaju usjeve. Zbog klimatskih promjena takvi su događaji u posljednjim desetljećima postali učestaliji i ekstremniji a njihove posljedice za gospodarstvo sve su veće.

Industrijske i poljoprivredne aktivnosti mogu poremetiti i dugoročnije promjene, kao što su promjene režima padalina i rast temperatura. Ako se ne poduzmu mjere za usporavanje klimatskih promjena, možemo očekivati veće nepovoljne učinke.

Što su tranzicijski rizici?

Smanjenje emisija ugljika ključno je za usporavanje klimatskih promjena i izbjegavanje njihovih najgorih posljedica. Stoga se EU obvezao da će njegovo gospodarstvo do 2050. postati klimatski neutralno. Kako bismo postigli taj cilj, moramo ozeleniti sve gospodarske aktivnosti, uključujući proizvodnju dobara i pružanje usluga, te putovanja i prehranu. Prelazak na zelenije gospodarstvo otvara važne mogućnosti, primjerice za nove poslove i zdraviji okoliš.

No taj je prelazak povezan s rizicima, posebno ako se politike kojima se potiču održivije aktivnosti provedu prebrzo, pa se poduzeća i pojedinci ne uspiju pravodobno prilagoditi. Poduzeća bi se mogla zatvoriti, zaposlenici bi mogli ostati bez posla i vrijednost financijske imovine mogla bi se smanjiti. Do toga može doći zbog novih propisa, promjene u sklonostima potrošača i tehnoloških inovacija zbog kojih proizvodi koji su loši za okoliš zastarijevaju i izlaze iz uporabe. Ti se rizici nazivaju »tranzicijskim rizicima«.

Kako klimatske promjene utječu na cijene?

Klimatske promjene utječu na gospodarstvo te stoga i na cijene. Na primjer, suše i šumski požari mogu uništiti usjeve a poplave i nizak vodostaj mogu narušiti prometne sustave i opskrbne lance uz velike troškove za poduzeća. Takvi događaji mogu posredno utjecati i na financijska tržišta, zbog čega se nestabilnost može proširiti. Sve to može utjecati na cijene a time i na našu sposobnost održavanja njihove stabilnosti.

Na cijene mogu utjecati i politike za poticanje zelenijih aktivnosti. Na primjer, subvencije za ulaganja u zelenu energiju ili porezi na ugljen, naftu i plin mogu utjecati na gospodarstvo i cijene.

Kako klimatske promjene utječu na banke koje nadziremo?

Među glavnim zadaćama banke jest odobravanje kredita klijentima, uključujući poduzeća. Ako neko od tih poduzeća pogodi poplava, moglo bi se naći u financijskim poteškoćama i možda neće moći otplaćivati kredite, što bi se negativno odrazilo na banku.

Zato nam je važno da banke budu svjesne svojih rizika povezanih s klimatskim promjenama, na primjer velike izloženosti sektorima s velikim emisijama ugljika ili klijentima na područjima koja će vjerojatnije biti pogođena klimatskim promjenama. Od banaka tražimo da te rizike uzmu u obzir u strategiji, unutarnjem upravljanju i upravljanju rizicima.

Kako klimatske promjene utječu na našu bilancu?

Moramo voditi računa i o vlastitoj izloženosti rizicima povezanima s klimatskim promjenama. Klimatske promjene mogu nepovoljno utjecati na imovinu koju držimo i kolateral koji prihvaćamo kao osiguranje kada pozajmljujemo novac bankama. Stoga moramo pravilno upravljati tim rizicima i smanjiti ih.

Nismo glavni činitelji prelaska na zelenije gospodarstvo. No premda vodeću ulogu imaju vlade i parlamenti, odlučni smo da, u okviru svojih ovlasti, sudjelujemo u borbi protiv klimatskih promjena.

Uzimamo u obzir posljedice klimatskih promjena i degradacije prirode za svoju monetarnu politiku. Osim toga, uvrstili smo rizike povezane s klimatskim promjenama i prirodom u glavne prioritete u nadzoru banaka. Poboljšavamo svoje modele, kvalitetu podataka kojima se služimo i način na koji upravljamo vlastitim rizicima.

Želimo potaknuti šire promjene u postupanju. Naša pravila mogu potaknuti banke da osvijeste klimatske rizike povezane s imovinom koju drže te da dosljedno i otvoreno objavljuju informacije o tim rizicima. Budu li banke i poduzeća svjesniji rizika povezanih s klimatskim promjenama i transparentniji u vezi s posljedicama tih rizika, svi će ih moći na odgovarajući način uzeti u obzir u određivanju cijene imovine. Osim toga, dijelimo svoje stručno znanje i spoznaje kako bismo potaknuli druge da sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena.