Uvodna izjava člana Izvršnog odbora ESB‑a Piera Cipollonea pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta
Bruxelles, 3. lipnja 2026.
Zadovoljstvo mi je ponovno s vama raspravljati o digitalnom euru.
Ohrabruje me napredak koji je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku postigao u pregovorima o paketu o jedinstvenoj valuti i veseli me što će Europski parlament uskoro zauzeti stajalište o toj važnoj inicijativi.
Na početku ću se kratko osvrnuti na važno pitanje pristupa gotovini, koje ste istaknuli prije nekoliko mjeseci u svojoj Rezoluciji o godišnjem izvješću ESB‑a.[1] Zatim ću se usredotočiti na dva glavna postignuća u projektu digitalnog eura od našeg posljednjeg sastanka u ožujku: prvo, na sporazume koje smo potpisali s europskim standardizacijskim tijelima i drugo, na daljnje pripreme za pokusne aktivnosti koje će se provoditi u sljedećoj godini.
Zalaganje za slobodu korištenja gotovinom
Zaštita slobodnog korištenja gotovinom u srži je našeg djelovanja kao središnje banke.
Stoga pozdravljamo činjenicu da se zakonodavni prijedlozi o gotovini kao zakonskom sredstvu plaćanja i o digitalnom euru razmatraju kao jedinstven paket. Time se potkrepljuje ideja da su gotovina i digitalni euro isti novac, premda se temelje na različitim tehnologijama.
Snažno podupiremo prijedlog o gotovini kao zakonskom sredstvu plaćanja jer se njime štite prihvaćanje i dostupnost gotovine te se napokon usklađuju gotovinske politike u cijelom europodručju.[2]
Naše zalaganje za gotovinu vidljivo je i u redizajniranju euronovčanica koje je u tijeku. Novi dizajn temeljit će se na jednoj od dviju tema: »Europska kultura« ili »Rijeke i ptice«.[3] Do kraja godine trebali bismo donijeti konačnu odluku o temi. Pripremamo se za izdavanje prvih apoena nove serije novčanica početkom 30-ih. U njih će se ugraditi poboljšana zaštitna obilježja a proizvodit će se uporabom održivijih materijala i metoda proizvodnje.
Kao što sam već rekao, gotovina i digitalni euro zajedno štite monetarnu suverenost i slobodu izbora pri plaćanju.
Sporazumi s europskim standardizacijskim tijelima
Dopustite mi da sada kažem nekoliko riječi o našem radu na standardima povezanima s digitalnim eurom.
Standardi su jezik tehnologije, koji omogućuje nesmetanu komunikaciju platnim karticama, telefonima i terminalima. Baš kao što zajednički jezik omogućuje međusobno razumijevanje, standardi omogućuju uredno, sigurno i prekogranično funkcioniranje platnih sustava.
Europa danas uvelike ovisi o vlasničkim standardima kojima upravljaju međunarodne kartične sheme.[4] Time se ograničava skalabilnost europskih rješenja, koja ovise o tim neeuropskim standardima. Europska rješenja moraju plaćati za primjenu tih inozemnih standarda ili uvjeriti trgovce da se koriste europskim standardima koji trenutačno imaju ograničen doseg. I jedno i drugo skupo je i neučinkovito.
No zahvaljujući statusu digitalnog eura kao zakonskog sredstva plaćanja u cijelom će europodručju u uporabi biti jedinstveni otvoreni standardi, pa će platne kartice, telefoni i terminali govoriti istim europskim jezikom, koji smo sami stvorili i koji pripada nama. Zahvaljujući standardima za digitalni euro europska privatna rješenja za plaćanja moći će se proširiti na cijelo europodručje i povećati raspon primjera uporabe a da za to ne bude potrebna dodatna tehnička nadogradnja terminala na prodajnom mjestu. To je jasan primjer načina na koji digitalni euro donosi korist privatnim rješenjima i na koji ih dopunjuje.
U svibnju smo potpisali sporazume o suradnji s trima europskim organizacijama za utvrđivanje standarda, čime smo već u ranoj fazi pružili tržištu jasne informacije o standardima za digitalni euro koji će biti u uporabi i na temelju kojih operateri iz privatnog sektora već mogu početi sigurno razvijati svoja rješenja.[5]
Tim ćemo se postojećim europskim otvorenim standardima služiti za obradu mrežnih plaćanja u digitalnim eurima. Standardi su utvrđeni u bliskoj suradnji s tržišnim sudionicima u sklopu Skupine za izradu pravilnika o shemi digitalnog eura.[6]
Pružanje jasnih informacija u ranoj fazi odmah donosi korist jer se tržišnim sudionicima smanjuju troškovi prilagodbe i olakšava se koordinirano uvođenje. Na primjer, trgovci moraju periodično ažurirati svoje terminale za plaćanje, pa mogu uzeti u obzir te standarde već u sljedećem ciklusu nadogradnje. Pružateljima platnih usluga omogućuje se da usklade razvojne planove za vlastita rješenja za plaćanje.
Međutim, sama tehnička jasnoća nije dovoljna. Samo suzakonodavci mogu stvoriti pravnu sigurnost da će se ti standardi primjenjivati u cijelom europodručju tako što će digitalnom euru dati status zakonskog sredstva plaćanja.
Stoga je bitan brz napredak na području donošenja zakonodavnog okvira[7] jer bi se njime već prije izdavanja digitalnog eura omogućilo ostvarivanje koristi od standarda i širenje europskih tržišnih sudionika, što bi pridonijelo našoj autonomiji na području plaćanja.
Odabir sudionika za pokusne aktivnosti u projektu digitalnog eura
Istodobno se pripremamo za pokusne aktivnosti.
U njima će se rabiti infrastruktura koju razvijamo, provjeriti njezina funkcionalnost u stvarnim uvjetima i prikupiti povratne informacije od svih sudionika.[8]
Posljednjih smo mjeseci na svojim mrežnim stranicama objavili popratnu dokumentaciju i aktivno komunicirali s tržišnim sudionicima koji su zainteresirani za sudjelovanje u pokusnim aktivnostima.[9]
Sredinom svibnja zaključili smo poziv na iskaz interesa za pružatelje platnih usluga koji žele sudjelovati u pokusnim aktivnostima.[10] Primili smo više od 50 prijava, koje sada ocjenjujemo. Među zaprimljenim prijavama dobra je zastupljenost različitih poslovnih modela, uključujući manje i veće banke, pružatelja platnih usluga na strani prihvaćanja i na strani distribucije te različitih pokrivenih država.
U srpnju ćemo objaviti koji su pružatelji platnih usluga odabrani kako bismo započeli s razvojem u trećem tromjesečju ove godine. Same pokusne aktivnosti trebale bi započeti u drugoj polovici 2027.
Zaključak
Dopustite mi da vam za kraj uputim još nekoliko riječi.
Prvog siječnja 2027. obilježit ćemo 25. obljetnicu ulaska euronovčanica i eurokovanica u optjecaj. Kada bi se do tog datuma dovršio trijalog i donio paket o jedinstvenoj valuti, koji uključuje i dokumente o gotovini kao zakonskom sredstvu plaćanja i dokumente o digitalnom euru, poslala bi se snažna, simbolična poruka da su gotovina i digitalni euro dva lica iste kovanice. Pokazalo bi se da se novac koji izdajemo u Europi razvija kako bi građani zadržali slobodu plaćanja njime: fizičkom gotovinom ili digitalnim eurom.
Stojim vam na raspolaganju za pitanja.
Poduzeća u cijelom europodručju i dalje uglavnom prihvaćaju gotovinu. No u razdoblju od 2021. do 2024. prihvaćanje gotovine smanjilo se s 96 % na 88 %. Vidi Uporaba gotovine u poduzećima u europodručju, ESB, 2024.
Vidi ESB‑ov odabir motiva za buduće euronovčanice, priopćenje za javnost, ESB, 31. siječnja 2025.
Ne postoji europsko rješenje koje se može rabiti u cijelom europodručju. Na primjer, ako imate račun u nizozemskoj banci i želite platiti karticom u nekoj drugoj europskoj zemlji, obično se poslužite Visom ili Mastercardom. I premda neke zemlje, primjerice Francuska i Njemačka, imaju vlastita rješenja za domaća plaćanja i vlastite standarde, ta se rješenja mogu rabiti samo unutar tih zemalja.
Riječ je o sljedećim standardima: 1) standardi CPACE, koje je razvilo Europsko udruženje za kartična plaćanja i kojima se podupiru beskontaktna plaćanja »prisloni i plati« uporabom komunikacije kratkog dometa između uređaja i terminala za plaćanje; 2) specifikacije standarda nexo, kojima se sustavi trgovaca povezuju s pozadinskim sustavima pružatelja i prihvatitelja platnih usluga te se rabe, na primjer, za podršku prihvaćanja plaćanja i transakcija na bankomatima; 3) standardi organizacije Berlin Group, kojima se omogućuju plaćanja uporabom pseudonima (kao što je broj mobilnog telefona) te podupiru provjere stanja i usklađivanje među mobilnim uređajima i prihvaćanje plaćanja na područjima kao što su transakcije u digitalnim eurima inicirane u aplikacijama trgovaca na pametnim telefonima. Za više informacija vidi ESB je potpisao sporazume s europskim standardizacijskim tijelima radi olakšavanja plaćanja u digitalnim eurima, priopćenje za javnost, ESB, 24. travnja 2026.
Pravilnik o digitalnom euru sadržava jedinstven skup pravila, standarda i postupaka za pružanje osnovnih platnih usluga u digitalnim eurima namijenjen pružateljima platnih usluga koji sudjeluju u shemi. Vidi Izvješće o radu Skupine za izradu pravilnika o shemi digitalnog eura, ESB, 30. listopada 2025.
To se spominje i u planu Jedna Europa, jedno tržište Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije.
U pokusnim aktivnostima ispitivat će se predviđena obilježja digitalnog eura u kontroliranom okružju, s naglaskom na plaćanjima između fizičkih osoba i plaćanjima fizičkih osoba poduzećima. Testiranje će se provoditi kombinacijom mrežnih i izvanmrežnih aktivnosti u prostorijama središnjih banaka Eurosustava. U njima će sudjelovati zaposlenici uključenih središnjih banaka Eurosustava i odabrani trgovci koji pružaju svakodnevne usluge u našim poslovnim prostorijama, na primjer u kantinama i restoranima, ili usluge e‑trgovine. Pritom će se rabiti digitalni euro koji će biti digitalno sredstvo plaćanja, ali neće imati status zakonskog sredstva plaćanja. Vidi Cipollone, P., Digitalni euro: pripreme za moguće uvođenje, uvodna izjava pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta, 24. ožujka 2006.
Vidi mrežne stranice ESB‑a; Tematski susret o pokusnim aktivnostima u projektu digitalnog eura (III); Tematski susret o pokusnim aktivnostima u projektu digitalnog eura (II); i Tematski susret (na mreži) – Pokusne aktivnosti u projektu digitalnog eura.
Vidi Poziv na iskaz interesa: sudjelovanje pružatelja platnih usluga u pokusnim aktivnostima u projektu digitalnog eura, ESB, 5. ožujka 2026.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije