KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Boris Vujčić

Frankfurt na Majni, 11. lipnja 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće obvezalo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. U skladu s tim danas smo odlučili povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Rat na Bliskom istoku stvara pritiske na inflaciju a odluka o povećanju kamatnih stopa primjerena je cijelom rasponu scenarija koji pokazuju kako bi se šok mogao razvijati i utjecati na srednjoročne izglede za europodručje.

Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka Eurosustava očekuje se da će prosječna stopa ukupne inflacije iznositi 3,0 % u 2026., 2,3 % u 2027. i 2,0 % u 2028. U vezi s inflacijom bez energije i hrane u osnovnim projekcijama predviđa se prosječna stopa od 2,5 % u 2026. i 2027. te 2,2 % u 2028. U odnosu na ožujak stručnjaci su revidirali naviše osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. zbog više putanje cijena energije, za koje se očekuje da će u određenoj mjeri utjecati na inflaciju hrane, robe i usluga. U osnovnim projekcijama predviđa se prosječna stopa gospodarskog rasta od 0,8 % u 2026., 1,2 % u 2027. i 1,5 % u 2028. Riječ je o reviziji naniže za 2026. i 2027. zbog izraženijeg utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje.

Izgledi su i nadalje neizvjesni uz pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za gospodarski rast. Cjelokupne posljedice rata na srednjoročnu inflaciju i rast ovisit će o jačini i trajanju šoka cijena energije te opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Iz te neizvjesnosti proizlazi širok raspon mogućih ostvarenja inflacije i rasta u posuvremenjenim ilustrativnim scenarijima koje su izradili stručnjaci Eurosustava i koji će se objaviti na našim mrežnim stranicama zajedno s projekcijama stručnjaka.

Današnja nam odluka omogućuje da ostanemo u dobrom položaju i prebrodimo neizvjesnost izazvanu ratom. Pomno ćemo pratiti situaciju i pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo u europodručju zabilježilo je u prvom tromjesečju rast, prilagođeno za privremeni činitelj u Irskoj, kojem su pridonijeli domaća potražnja i izvoz. No rat na Bliskom istoku nepovoljno utječe na aktivnost i ankete upućuju na usporavanje, posebno u uslužnom sektoru. Sektor prerađivačke industrije zasad je otporan, djelomično zato što su poduzeća stvarala zalihe kako bi se mogla nositi s pritiscima u opskrbnim lancima, ali i zbog veće potrošnje na obranu.

Tržište rada i dalje je otporno. Nezaposlenost, koja je u travnju iznosila 6,3 %, ostala je blizu dosad najnižih razina. U prvom su se tromjesečju otvarala nova radna mjesta, premda sporije nego u posljednjem tromjesečju 2025. Nastavilo se hlađenje potražnje za radnom snagom te poduzeća i kućanstva očekuju slabljenje tržišta rada.

Stručnjaci sada očekuju da će u sljedećem razdoblju domaća potražnja biti slabija nego što su predvidjeli u ožujku zbog nepovoljnog utjecaja rata na povjerenje i većih troškova energije na realne dohotke. Istodobno su bilance kućanstava, općenito govoreći, dobre i potrošnja bi trebala ostati glavni pokretač rasta. Veći troškovi energije i manje povjerenje nepovoljno će utjecati na privatno ulaganje u kratkoročnom razdoblju, ali trebalo bi ga podupirati ulaganje poduzeća u nove digitalne tehnologije. Veća državna potrošnja na obranu i infrastrukturu trebala bi i nadalje pridonositi javnom ulaganju. Očekuje se da će ti činitelji u određenoj mjeri ublažiti negativne posljedice rata.

Upravno vijeće ističe potrebu za žurnim jačanjem gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Fiskalna održivost ključno je uporište šire gospodarske stabilnosti. Fiskalni odgovori na šok cijena energije trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni, kao što je Europska komisija naglasila u proljetnom paketu europskog semestra 2026. Provedba reformi s ciljem povećanja potencijala za rast u europodručju i ubrzanja energetske tranzicije radi smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima nikad nije bila važnija. Dovršetak unije za štednju i ulaganja ključan je za financiranje inovacija, potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji te povećanje produktivnosti. Digitalni euro i tokenizirani centralnobankarski novac za velika plaćanja pridonijet će strateškoj autonomiji, konkurentnosti i financijskoj integraciji Europe te potaknuti inovacije u plaćanjima. Stoga je bitno brzo donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura. Pojednostavnjenje i usklađivanje propisa na jedinstvenom tržištu EU‑a pridonijet će bržem rastu europskih poduzeća.

Inflacija

Inflacija je porasla s 3,0 % u travnju na 3,2 % u svibnju. Inflacija cijena energije blago je porasla s 10,8 % u travnju na 10,9 % a inflacija cijena hrane pala je s 2,4 % na 2,0 %. Inflacija bez energije i hrane porasla je s 2,2 % u travnju na 2,5 %, dok je inflacija cijena robe blago porasla na 0,9 % a inflacija cijena usluge povećala se s 3,0 % na 3,5 %.

Domaći troškovni pritisci oslabjeli su u prvom tromjesečju, čemu je pridonio slabiji rast plaća i dobiti. ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama i nadalje upućuju na slabljenje rasta plaća tijekom godine. Međutim, zbog sve većih troškova nabave drugih inputa, poduzeća očekuju da će povećati prodajne cijene. Nadalje, neki pokazatelji temeljne inflacije već su porasli zbog šoka cijena energije. Kratkoročnija inflacijska očekivanja i nadalje su na razinama koje su znatno više od onih zabilježenih prije izbijanja rata na Bliskom istoku. Istodobno je većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja u srednjoročnom razdoblju.

Zbog povećanja cijena energije inflacija će tijekom ljeta dodatno porasti i ostati na razinama koje su znatno iznad ciljne i u prvoj polovici 2027. Povećanje cijena energije utjecat će i na inflaciju cijena hrane, robe i usluga. Inflacija bi se potom u drugoj polovici 2027. trebala vratiti na ciljnu razinu pod utjecajem pada cijena energije i sporijeg rasta drugih cijena. Međutim, rat na Bliskom istoku i dalje je važan izvor neizvjesnosti. Što cijene energije dulje ostanu visoke, veća je vjerojatnost da će potaknuti rast šire inflacije preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Stoga ćemo pomno motriti veličinu i trajanje porasta cijena energije te kako on utječe na određivanje cijena i plaća, inflacijska očekivanja i općenito gospodarsku dinamiku.

Procjena rizika

Rizici za izglede za rast negativni su, u prvom redu zbog rata na Bliskom istoku, koji zaoštrava okružje već volatilnih globalnih politika. Dugotrajan poremećaj opskrbe energentima mogao bi prouzročiti dodatno i dulje povećanje cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja. Ti bi činitelji dodatno pridonijeli smanjenju realnih dohodaka te smanjenju sklonosti poduzeća i kućanstava ulaganju i potrošnji. Nepovoljan utjecaj na rast pojačao bi se u slučaju da zatvaranje glavnih pomorskih ruta izazove akutne manjkove ključnih inputa koji bi prisilili poduzeća u europodručju da smanje proizvodnju. Nepovoljan utjecaj na potražnju mogli bi imati i pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima ili pooštrenje ponude kredita. Dodatne napetosti u međunarodnoj trgovini mogle bi dodatno poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Druge geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i nadalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći ako se gospodarstvo i tržišta energentima prilagode poremećaju koji je izazvao rat na Bliskom istoku brže nego što se sada očekuje ili se rat vrlo brzo i održivo završi. Nadalje, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost i uvođenja novih tehnologija u poduzećima europodručja. Rast bi mogao nadmašiti sadašnja očekivanja i zahvaljujući dubljoj integraciji jedinstvenog tržišta.

Rizici za inflacijske izglede pozitivni su. Bude li porast cijena energije veći i dulji u odnosu na sadašnja očekivanja, inflacija u europodručju dodatno bi porasla. Taj bi utjecaj mogao biti jači i dulje potrajati ako se više cijene energije preliju na druge cijene i plaće u većoj mjeri nego što se očekuje, ako se zato povećaju dugoročnija inflacijska očekivanja ili ako dođe do šireg poremećaja globalnih opskrbnih lanaca. Kontinuirane trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti i veću fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, smanjenje opskrbe kritičnim sirovinama i povećanje ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti malo niža ako gospodarske posljedice rata na Bliskom istoku potraju kraće u odnosu na sadašnja očekivanja ili ako neizravni učinci ili drugi krug učinaka budu manje izraženi nego što se predviđa. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije.

Financijski i monetarni uvjeti

Uvjeti financiranja uglavnom se nisu promijenili od našeg prethodnog sastanka, ali i nadalje su stroži od predratnih. Trošak tržišnog dužničkog financiranja porastao je s 3,9 % u ožujku na 4,0 % u travnju. U travnju su kamatne stope banaka na kredite poduzećima ostale nepromijenjene i iznosile 3,6 %. Ostale su nepromijenjene i kamatne stope na hipotekarne kredite, koje su iznosile 3,4 %.

Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima povećala se s 3,2 % u ožujku na 3,4 % u travnju a stopa rasta izdavanja korporativnih obveznica povećala se na 4,6 %. Stopa rasta hipotekarnih kredita u travnju je ponovno iznosila 3,0 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke u europodručju otporne su zahvaljujući solidnim stopama kapitala i koeficijentima likvidnosti, kvaliteti imovine i profitabilnosti. Međutim, iz naglog, velikog pada cijena financijske imovine, kojem bi mogli pridonijeti nebankarski financijski sektor i sve lošija kvaliteta imovine, posebno u energetski i trgovinski osjetljivim sektorima, proizišli bi rizici za financijsku stabilnost. Što dulje potraju geopolitički sukobi koji su u tijeku, to su ti rizici veći. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti jer pridonosi otpornosti i očuvanju prostora makrobonitetnog djelovanja.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Obvezali smo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.