European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:
  • UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 7. ožujka 2019.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito smo procijenili ekonomske i inflacijske izglede, pri čemu smo uzeli u obzir nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a. Na temelju te procjene i radi očuvanja stabilnosti cijena Upravno vijeće donijelo je nekoliko odluka.

Prvo, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama barem do kraja 2019., u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Drugo, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povisivati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Treće, odlučili smo da ćemo pokrenuti novu seriju tromjesečnih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III), koja će početi u rujnu 2019. i završiti u ožujku 2021. Rok dospijeća u svim operacijama bit će dvije godine. Nove će operacije pridonijeti održavanju povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranja i nesmetanoj transmisiji monetarne politike. U seriji TLTRO-III, druge ugovorne strane imat će pravo na posudbu do 30 % iznosa prihvatljivih kredita na dan 28. veljače 2019. po stopi koja je indeksirana uz kamatnu stopu na glavne operacije refinanciranja u razdoblju trajanja operacije. Kao i program ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja koji je u tijeku, TLTRO-III će sadržavati poticaje za održavanje povoljnih uvjeta kreditiranja. Podrobnije informacije o uvjetima serije TLTRO-III objavit će se u dogledno vrijeme.

Četvrto, i dalje ćemo provoditi operacije kreditiranja putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom onoliko dugo koliko bude potrebno, a barem do kraja razdoblja održavanja pričuva koje počinje u ožujku 2021.

Današnje odluke o monetarnoj politici donesene su kako bi se osiguralo daljnje postojano kretanje inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Premda ima naznaka slabljenja određenih idiosinkratičkih domaćih čimbenika koji otežavaju rast, slabiji gospodarski podatci upućuju na znatno usporavanje gospodarskog rasta koje će se nastaviti i u sljedećoj godini. Čini se da neizvjesnost povezana s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju, koja ne prestaje, utječe na ekonomsko raspoloženje. Osim toga, temeljna inflacija i dalje je slaba. Slabiji zamah gospodarskog rasta usporava prilagodbu inflacije ciljnim razinama. Istodobno, povoljni uvjeti financiranja i dinamika na tržištu rada te sve veći rast plaća i dalje podupiru gospodarski rast u europodručju i postupan rast inflacijskih pritisaka. Današnje će odluke pridonijeti daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i odgovarajućim kretanjima ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Važan poticaj pružit će naše smjernice buduće monetarne politike u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, zajedno s reinvestiranjem znatnog iznosa kupljenih vrijednosnih papira i novom serijom ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U četvrtom tromjesečju 2018. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,2 %, dok je u trećem tromjesečju stopa rasta iznosila 0,1 %. Najnoviji podatci i dalje upućuju na slabu dinamiku, i to posebno u sektoru prerađivačke industrije, zbog slabljenja vanjske potražnje te određenih čimbenika koji su specifični za pojedine države i sektore. Čini se da će utjecaj tih čimbenika potrajati, što navodi na zaključak da će rast u srednjoročnom razdoblju biti slabiji od očekivanoga. Očekuje se da će utjecaj tih nepovoljnih čimbenika potom postupno nestati. Gospodarski rast u europodručju i dalje će podupirati povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća te kontinuirani, premda donekle sporiji, rast globalne gospodarske aktivnosti.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2019. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 1,1 % u 2019., 1,6 % u 2020. i 1,5 % u 2021. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2018. izgledi za rast realnog BDP-a revidirani su znatno naniže za 2019. i blago naniže za 2020.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su pretežno negativni zbog neizvjesnosti povezane s geopolitičkim čimbenicima, opasnošću od protekcionizma i ranjivosti na tržištima u nastajanju, koja ne prestaje.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u veljači 2019. iznosila je 1,5 %, u usporedbi sa 1,4 % u siječnju, što je odraz blagog rasta inflacije cijena energije i hrane. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija trebala bi se sljedećih mjeseci zadržati otprilike na sadašnjim razinama i krajem godine smanjiti. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, ali su pritisci troškova rada ojačali i proširili se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će temeljna inflacija u srednjoročnom razdoblju rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i povećanjem rasta plaća.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2019., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2019. iznositi 1,2 %, u 2020. godini 1,5 %, a u 2021. godini 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2018. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže za cijelo projekcijsko razdoblje, u prvom redu zbog slabijih izgleda za rast u kratkoročnom razdoblju.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) smanjio se sa 4,1 % u prosincu 2018. na 3,8 % u siječnju 2019. Unatoč slabljenju dinamike kreditiranja u posljednje vrijeme odobravanje bankovnih kredita i dalje podupire rast monetarnog agregata M3. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima smanjila se sa 3,9 % u prosincu 2018. na 3,3 % u siječnju 2019. zbog baznog učinka, u dijelu država i zbog karakteristične odgođene reakcije na usporavanje gospodarske aktivnosti, dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila nepromijenjena na razini 3,2 %. Uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava i dalje su povoljni jer mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje podupiru pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća. Mjere monetarne politike o kojima je danas donesena odluka, osobito nova serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja, pridonijet će da uvjeti bankovnog kreditiranja budu povoljni i ubuduće.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. To je osobito važno s obzirom na nedavno priopćenje Europske komisije prema kojem su preporuke pojedinim državama za 2018. općenito provedene u ograničenoj mjeri. Kada je riječ o fiskalnim politikama, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju i djelovanje automatskih stabilizatora podupiru gospodarsku aktivnost. Istodobno bi države s visokom razinom javnog duga trebale i dalje obnavljati fiskalne zaštitne slojeve. Sve bi države trebale pojačati napore s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije