KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Boris Vujčić

Berlin, 10. rujna 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Željela bih zahvaliti predsjedniku Nagelu na ljubaznom gostoprimstvu a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Sukob na Bliskom istoku i nadalje stvara inflacijske pritiske te bi inflacija trebala ostati znatno iznad ciljne razine tijekom duljeg razdoblja. Odluka koju smo danas donijeli potvrda je naše odlučnosti u provedbi monetarne politike kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka ESB‑a prosječna stopa ukupne inflacije iznosit će 3,0 % u 2026., 2,5 % u 2027. i 2,1 % u 2028. U vezi s inflacijom bez energije i hrane u osnovnim projekcijama predviđa se stopa od 2,5 % u 2026., 2,6 % u 2027. i 2,3 % u 2028. U odnosu na lipanjske projekcije osnovna projekcija inflacije u 2026. nije se promijenila, ali je revidirana naviše za 2027. i 2028. Osnovna projekcija gospodarskog rasta iznosi 0,9 % za 2026., 1,4 % za 2027. i 1,5 % za 2028. Riječ je o reviziji naviše za 2026. i 2027., i to u prvom redu zbog otpornosti gospodarstva europodručja koja je nadmašila očekivanja.

Izgledi su i nadalje vrlo neizvjesni, pri čemu su rizici za inflaciju pozitivni, a rizici za gospodarski rast negativni. Kada je riječ o energetskom šoku, posuvremenjeni scenariji koje su izradili stručnjaci pokazuju širok raspon mogućih kretanja rasta i inflacije pod različitim pretpostavkama o jačini i trajanju tog šoka te njegovim neizravnim učincima i učincima u drugom krugu.

Današnja nam odluka omogućuje da ostanemo u dobrom položaju da prebrodimo neizvjesnost izazvanu sukobom. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo se u drugom tromjesečju pokazalo otpornim unatoč nepovoljnom utjecaju energetskog šoka. Rast je bio široko rasprostranjen po državama i sektorima. Takva se dinamika vjerojatno nastavila u trećem tromjesečju. Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i nadalje je solidna jer vlade više troše na obranu i infrastrukturu. Pouzdanje potrošača poraslo je s niskih razina, što je pridonijelo oporavku uslužnog sektora od početnog energetskog šoka. U digitalnim uslugama, poslovnom ulaganju i izvozu vidljiva je povećana aktivnost povezana s umjetnom inteligencijom.

Tržište rada ostalo je snažno: u srpnju je stopa nezaposlenosti bila nepromijenjena i iznosila 6,4 %. Nastavlja se usporavanje rasta zaposlenosti i radne snage, dok je produktivnost postupno ojačala.

Kada je riječ o budućnosti, izgledi za rast u kratkoročnom razdoblju poboljšali su se u odnosu na prethodne projekcije, i to u prvom redu zbog otpornosti osobne i javne potrošnje. U srednjoročnom bi razdoblju potrošnju trebali podupirati postupno smanjivanje cijena energije i snažno tržište rada. Rastu će sve veći poticaj davati poslovno ulaganje i ulaganje u stambene nekretnine. Rastu izvoza trebalo bi pridonijeti povećanje inozemne potražnje, ali koče ga problemi povezani s konkurentnošću i neizvjesnost povezana s globalnim trgovinskim politikama.

Za veći potencijalni rast potrebne su strukturne reforme uz potporu učinkovitih javnih financija. Pritom je ključno pojednostavniti i uskladiti pravila na cijelom jedinstvenom tržištu EU‑a, ubrzati energetsku tranziciju i dovršiti uniju za štednju i ulaganja. Sada kada proces odlučivanja o pravnom okviru za digitalni euro ulazi u posljednju fazu, ponovno ističemo da je važno što prije postići dogovor o paketu o jedinstvenoj valuti. Fiskalni odgovori na energetski šok trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni.

Inflacija

Inflacija je porasla s 2,9 % u srpnju na 3,3 % u kolovozu. Inflacija cijena energije porasla je s 10,3 % u srpnju na 14,3 %, i to vjerojatno prije svega zbog snažnog doprinosa rafinerijskih marži za tekuća goriva te viših cijena energenata. Inflacija cijena hrane ostala je nepromijenjena i iznosila 1,2 %. Inflacija bez energije i hrane blago se smanjila s 2,5 % u srpnju na 2,4 %, pri čemu se inflacija cijena robe povećala s 0,9 % na 1,2 %, a inflacija cijena usluga smanjila s 3,3 % na 3,0 %.

U srpnju je većina mjera temeljne inflacije uglavnom ostala stabilna. Zasad nema značajnog odgovora plaća na energetski šok. Godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom, koja je u prvom tromjesečju iznosila 3,5 %, u drugom se tromjesečju smanjila i iznosila 3,3 %. Ograničenju rasta jediničnih troškova rada, koji se s 3,5 % u prvom tromjesečju usporio na 2,6 %, pridonijelo je i povećanje produktivnosti rada. Istodobno se rast jedinične dobiti povećao s 0,3 % na 2,2 %. Kada je riječ o budućnosti, ESB‑ov alat za praćenje plaća upućuje na skromno povećanje rasta dogovorenih plaća u prvoj polovici 2027., i to na 2,7 %. Kratkoročnija inflacijska očekivanja i nadalje su na povišenim razinama, ali većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama je od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja u srednjoročnom razdoblju.

Zbog sukoba na Bliskom istoku i najnovijih zbivanja u neopravdanom ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine cijene energije kreću se na još višim razinama. Stoga će se ukupna inflacija vjerojatno zadržati na razinama znatno višima od ciljne još u prvoj polovici 2027. Potom bi se inflacija cijena energije trebala smanjiti, postati i ostati negativna do sredine 2028., što bi trebalo pridonijeti smanjenju ukupne inflacije. Očekuje se da će se utjecaj viših cijena energije postupno prenijeti na temeljnu inflaciju i inflaciju cijena hrane. Bolji gospodarski izgledi trebali bi također pridonijeti malo višoj temeljnoj inflaciji, za koju se očekuje da će nastaviti rasti do početka 2027. i ostati na povišenim razinama do kraja godine te se potom smanjiti u 2028. Općenito govoreći, očekuje se da će se ukupna inflacija vratiti na razine oko ciljne krajem 2027., čemu će pridonijeti utjecaj viših kamatnih stopa. Nastavit ćemo pomno motriti veličinu i trajanje porasta cijena energije te kako on utječe na određivanje cijena i plaća, inflacijska očekivanja i općenito gospodarsku dinamiku.

Procjena rizika

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom negativni su, i to u prvom redu zbog sukoba na Bliskom istoku i zbivanja u neopravdanom ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Ponovni poremećaj opskrbe energentima mogao bi prouzročiti dodatno i dulje povećanje cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja. To bi nepovoljno utjecalo na realne dohotke, potrošnju i ulaganje. Pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima ili učinci prelijevanja na globalnim tržištima obveznica mogli bi dovesti do pooštrenja uvjeta kreditiranja te tako nepovoljno utjecati na potražnju. Ponovno zaoštravanje trgovinskih napetosti među velikim gospodarstvima moglo bi dodatno poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći ako se gospodarstvo i tržišta energenata prilagode poremećaju izazvanom sukobima koji su u tijeku brže nego što se sada očekuje ili se ti sukobi održivo riješe. Nadalje, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog uvođenja novih tehnologija u poduzećima u europodručju, potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost i dovršava jedinstveno tržište EU‑a.

Rizici za inflacijske izglede pozitivni su, i to u prvom redu zbog sukoba na Bliskom istoku i zbivanja u neopravdanom ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Energetski šok mogao bi dodatno ojačati i njegovi učinci na druge cijene i plaće mogli bi premašiti sadašnja očekivanja. Mogle bi porasti posebno cijene plina u slučaju dodanih poremećaja opskrbe ili neuobičajeno hladne zime u uvjetima niskih razina popunjenosti skladišta plina. Što cijene energije dulje ostanu visoke, veća je vjerojatnost da će potaknuti rast šire inflacije preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Obnovljene trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti veću fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, smanjenje opskrbe kritičnim sirovinama i povećanje ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, kojima bi mogao pridonijeti sve jači El Niño, i, općenito govoreći, razvoja kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti niža ako se geopolitički sukobi koji su u tijeku održivo riješe ili ako neizravni učinci ili drugi krug učinaka nedavnog šoka cijena energije budu manje izraženi nego što se predviđa. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogle bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijele smanjenju inflacije.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg prethodnog sastanka, što je u skladu sa sličnim kretanjima na globalnim tržištima. Poslije povećanja ključnih kamatnih stopa u lipnju kamatne stope banaka na kredite poduzećima, koje su u svibnju iznosile 3,6 %, porasle su i iznosile 3,8 % u lipnju i srpnju. Trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća iznosio je 4,0 % u srpnju, što je slično kao u prethodnim mjesecima i znatno više nego prije sukoba na Bliskom istoku. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima, koja obično reagira na promjene u monetarnoj politici s većim vremenskim odmakom, dodatno se povećala, i to s 4,0 % u svibnju i lipnju na 4,4 % u srpnju. Godišnja stopa rasta izdavanja korporativnih obveznica, koja je u svibnju iznosila 3,3 % i u lipnju 3,6 %, iznosila je 3,4 %. Kamatne stope na hipotekarne kredite bile su nepromijenjene u lipnju i srpnju i iznosile 3,5 %, dok se rast hipotekarnih kredita blago smanjio s 3,1 % u svibnju i lipnju na 3,0 % u srpnju.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odlučno provodimo monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.