PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Financijski izvještaji ESB-a za 2015.

18. veljače 2016.

EMBARGO

Zabrana objave do 15:00 po srednjoeuropskom vremenu u četvrtak, 18. veljače 2016.
  • Neto dobit ESB-a za 2015.: 1.082 mil. EUR (2014.: 989 mil. EUR)
  • Neto kamatni prihod od programa za tržišta vrijednosnih papira: 609 mil. EUR (2014.: 728 mil. EUR)
  • Neto kamatni prihod od proširenog programa kupnje vrijednosnih papira 161 mil. EUR (2014.: 2 mil. EUR)
  • Rashod za nadzorne zadaće nadoknađen putem naknada za nadzor: 277 mil. EUR (2014.: 30 mil. EUR)
  • Kamatni prihod od novčanica: 42 mil. EUR (2014.: 126 mil. EUR)
  • Bilanca ESB-a: 257 mlrd. EUR (2014.: 185 mlrd. EUR)

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odobrilo je revidirane godišnje financijske izvještaje ESB-a za godinu koja je završila 31. prosinca 2015.

Neto dobit ESB-a za 2015. iznosila je 1.082 mil. EUR (2014.: 989 mil. EUR). Povećanju su pridonijeli veći realizirani dobitci od prodaje vrijednosnih papira u 2015. godini. Nadalje, ESB je u 2014. nadoknadio rashod povezan s nadzornim zadaćama samo za studeni i prosinac, dok je u 2015. naplatio troškove za cijelu godinu.

Upravno vijeće odlučilo je raspodijeliti dobit tekuće godine ostvarenu tijekom poslovne godine u iznosu od 812 mil. EUR nacionalnim središnjim bankama europodručja 29. siječnja 2016. Na jučerašnjem je sastanku Upravno vijeće odlučilo nacionalnim središnjim bankama europodručja 19. veljače 2016. raspodijeliti ostatak dobiti u iznosu od 270 mil. EUR.

Prihodi ESB-a potječu uglavnom iz zarade od ulaganja portfelja deviznih pričuva te portfelja vlastitih sredstava, od kamatnog prihoda na udio u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju u visini 8 % te, posljednjih godina, od neto kamatnog prihoda od vrijednosnih papira kupljenih za potrebe monetarne politike.

Neto kamatni prihodi iznosili su ukupno 1.475 mil. EUR u 2015. (2014.: 1.536 mil. EUR). Oni uključuju kamatni prihod u visini 42 mil. EUR od udjela ESB-a u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju (2014.: 126 mil. EUR) i neto kamatni prihod u visini 609 mil. EUR (2014.: 728 mil. EUR) od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira, od kojih je 224 mil. EUR (2014.: 298 mil. EUR) od grčkih državnih obveznica koje ESB drži. Uključuju i neto kamatni prihod u iznosu od 120 mil. EUR (2014.: 173 mil. EUR) od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu prva dva programa kupnje pokrivenih obveznica i 161 mil. EUR od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu proširenog programa kupnje vrijednosnih papira (2014.: 2 mil. EUR). ESB je nacionalnim središnjim bankama remunerirao potraživanja s osnove deviznih pričuva koje su prenijele na ESB u iznosu od 18 mil. EUR (2014.: 57 mil. EUR), dok je kamatni prihod od deviznih pričuva iznosio 283 mil. EUR (2014.: 217 mil. EUR).

Realizirani dobitci od financijskih operacija iznosili su 214 mil. EUR (2014.: 57 mil. EUR).

Umanjenja su u 2015. iznosila 64 mil. EUR (2014.: 8 mil. EUR). Viša umanjenja u 2015. uglavnom su posljedica općeg smanjenja tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u dolarskom portfelju.

Administrativni troškovi ESB-a sastoje se od troškova za zaposlenike i svih ostalih administrativnih troškova. Nakon što je ESB preuzeo nadzorne zadaće, broj zaposlenika postupno je rastao, tako da su troškovi za zaposlenike porasli na 441 mil. EUR u 2015 (2014.: 301 mil. EUR).

Ostali administrativni troškovi, koji obuhvaćaju troškove amortizacije, najam poslovnih prostora, honorare stručnjaka te ostalu robu i usluge, u 2015. su iznosili 423 mil. EUR (2014.: 376 mil. EUR). Povećanje tih troškova bilo je prije svega posljedica početka amortizacije nove zgrade ESB-a.

Rashod ESB-a povezan s nadzornim zadaćama nadoknađen je ubiranjem naknada za nadzor od nadziranih subjekata za cijelu 2015., dok su za 2014. nadoknađeni samo troškovi nastali u posljednja dva mjeseca te godine. Zbog toga je porastao neto prihod/rashod od naknada i provizija. Naknade za nadzor povezane s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom za 2015. iznosile su 277 mil. EUR (studeni i prosinac 2014.: 30 mil. EUR).

Ukupna bilanca ESB-a povećala se za 72 mlrd. EUR na 257 mlrd. EUR u 2015. (2014.: 185 mlrd. EUR). Tom povećanju su najviše pridonijele kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira, aprecijacija deviznih pričuva koje drži ESB i povećanje vrijednosti novčanica u optjecaju.

Konsolidirana bilanca Eurosustava [1] iznosila je 2.781 mlrd. EUR na kraju 2015., u usporedbi s 2.208 mlrd. EUR na kraju 2014. To povećanje je prije svega posljedica nastavka kupnji vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Iznos vrijednosnih papira koje Eurosustav drži za potrebe monetarne politike povećao se za 586 mlrd. EUR na 803 mlrd. EUR (2014.: 217 mlrd. EUR). Iznos vrijednosnih papira u programu za tržišta vrijednosnih papira smanjio se za 21 mlrd. EUR zbog otkupa. To smanjenje je više nego nadoknađeno kupnjom vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Držanja vrijednosnih papira u sklopu tog programa iznosila su 31. prosinca 2015. 650 mlrd. EUR (2014.: 31 mlrd. EUR).

Predstavnici medija mogu postaviti upite Stefanu Ruhkampu, tel. +49 69 1344 5057.

Bilješke

  1. Računovodstvene politike ESB-a i Eurosustava: Zajedničke računovodstvene politike za Eurosustav, uključujući ESB, utvrdilo je Upravno vijeće u skladu s člankom 26. stavkom 4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB-a), a objavljene su u Službenom listu Europske unije. [2] Premda se u glavnim crtama temelje na međunarodno prihvaćenoj računovodstvenoj praksi, te su politike oblikovane imajući posebno u vidu jedinstvene okolnosti u kojima djeluju središnje banke Eurosustava. Posebno je naglašeno načelo opreznosti zbog velike izloženosti tečajnom riziku većine središnjih banaka Eurosustava. Oprezan pristup primjenjuje se osobito na različito postupanje s nerealiziranim dobitcima i nerealiziranim gubitcima za potrebe priznavanja prihoda, kao i na zabranu netiranja nerealiziranih gubitaka od jedne imovine s nerealiziranim dobitcima od druge imovine. Nerealizirani dobitci izravno se evidentiraju na računu revalorizacije. S nerealiziranim gubitcima koji premašuju salda na povezanim računima revalorizacije postupa se kao s rashodom na kraju godine. Gubitci zbog umanjenja u cijelosti se prenose u račun dobiti i gubitka. Sve nacionalne središnje banke europodručja dužne su pridržavati se tih politika za potrebe izvještavanja o svojim operacijama u sklopu Eurosustava, koje se uključuju u tjedne konsolidirane financijske izvještaje i u konsolidiranu godišnju bilancu Eurosustava. Štoviše, pri izradi vlastitih godišnjih financijskih izvještaja one dobrovoljno primjenjuju politike koje se u glavnim crtama podudaraju s politikama koje primjenjuje ESB.
  2. Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju. U 2015. kupnje vrijednosnih papira u sklopu trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica i programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom proširene su programom kupnje vrijednosnih papira javnog sektora. Treći program kupnje pokrivenih obveznica, program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom i program kupnje vrijednosnih papira javnog sektora zajedno čine prošireni program kupnje vrijednosnih papira. Zbirne mjesečne kupnje vrijednosnih papira koje provode nacionalne središnje banke i Europska središnja banka iznose u prosjeku 60 mlrd. EUR i predviđa se da će se provoditi do kraja ožujka 2017., odnosno sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.
  3. Utrživi vrijednosni papiri, osim vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, revaloriziraju se po tržišnim cijenama.
  4. Zlato i sva druga bilančna ili izvanbilančna imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance.
  5. Remuneracija deviznih pričuva prenesenih na ESB: Prenošenjem deviznih pričuva na ESB prilikom pridruživanja Eurosustavu svaka nacionalna središnja banka stječe pravo na remuneraciju potraživanja od ESB‑a koje odgovara iznosu koji prenese. Upravno je vijeće odlučilo da ta potraživanja budu izražena u eurima i da se remuneriraju svakodnevno po posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju je Eurosustav upotrijebio u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da uzima u obzir nultu stopu prinosa na zlato.
  6. Raspodjela dobiti i gubitaka: Na temelju članka 33. Statuta ESSB-a, u fond opće pričuve može se prenijeti do 20 % neto dobiti za godinu, ali najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala ESB-a. Preostala neto dobit raspodjeljuje se nacionalnim središnjim bankama europodručja razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.
  7. U slučaju da ESB zabilježi gubitak, manjak se može nadoknaditi (a) iz opće rezervacije za rizike i fonda opće pričuve ESB-a i, (b) nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnih prihoda za dotičnu poslovnu godinu. Svaki preostali neto gubitak može se u bilanci evidentirati kao preneseni gubitak i biti nadoknađen iz neto prihoda u sljedećim godinama.
  8. Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira: Slijedi tablica s prikazom raščlambe držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira prema izdavatelju na dan 31. prosinca 2015.

Držanja Eurosustava u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira na dan 31. 12. 2015.

Država izdavateljica

Nominalni iznos

(mlrd. EUR)

Knjigovodstvena vrijednost

(mlrd. EUR)

Prosjek preostalog roka

do dospijeća

(godine)

Irska

9,7 9,4 3,3

Grčka

14,6 13,4 3,5

Španjolska

26,4 26,2 3,1

Italija

63,5 61,8 3,4

Portugal

12,4 12,1 2,8

Ukupno**

126,7 123,0 3,3

*Držanja u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira vrednuju se po amortiziranom trošku.

** Može se dogoditi da zbrojevi ne budu točni zbog zaokruživanja.



[1]Konsolidirana bilanca Eurosustava temelji se na privremenim i nerevidiranim podatcima. Godišnji financijski izvještaji svih nacionalnih središnjih banaka bit će dovršeni do kraja svibnja 2016., a konačna će konsolidirana godišnja bilanca Eurosustava biti objavljena nakon toga.

[2]Detaljne računovodstvene politike ESB-a sadržane su u Odluci ESB/2010/21 od 11. studenoga 2010., SL L 35, 9.2.2011., str.1, s izmjenama.

Kontaktni podatci za medije