UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 23. siječnja 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Nastavit ćemo provoditi neto kupnje u sklopu svojeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo da će se kupnje provoditi onoliko dugo koliko bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja kamatnih stopa monetarne politike i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Osim toga, Upravno vijeće danas je odlučilo pokrenuti preispitivanje ESB-ove strategije monetarne politike. Više informacija o opsegu i vremenskom rasporedu preispitivanja sadržavat će priopćenje za javnost koje će se objaviti danas u 15.30 po srednjoeuropskom vremenu.

Podatci dobiveni nakon našeg prethodnog sastanka u skladu su s našim osnovnim scenarijem kontinuiranog, ali umjerenog gospodarskog rasta u europodručju. U prvom redu, slabost u sektoru prerađivačke industrije nastavlja nepovoljno utjecati na zamah rasta u europodručju. Međutim, rast zaposlenosti – koji se usporava, ali nastavlja – i rast plaća i dalje podupiru otpornost gospodarstva europodručja. Premda su inflacijska kretanja i dalje bila uglavnom slaba, postoje određene naznake umjerenog povećanja temeljne inflacije u skladu s očekivanjima.

Učinak mjera monetarne politike podupire povoljne uvjete financiranja za sve sektore u gospodarstvu. Blaži uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava podupiru osobnu potrošnju i poslovna ulaganja, a to će poduprijeti rast u europodručju, jačanje domaćih cjenovnih pritisaka i, stoga, snažnu prilagodbu inflacije našim srednjoročnim ciljnim stopama.

Istodobno je, s obzirom na kontinuirano slabe inflacijske izglede, potrebno da monetarna politika ostane vrlo prilagodljiva u duljem razdoblju kako bi se poduprli temeljni inflacijski pritisci i odgovarajuća kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Stoga ćemo pomno pratiti kretanja inflacije i učinak provedbe mjera monetarne politike na gospodarstvo. Naše smjernice buduće monetarne politike osigurat će prilagodbu financijskih uvjeta promijenjenim inflacijskim izgledima. U svakom slučaju, Upravno vijeće i dalje je spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2019. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 %, dok je u drugom tromjesečju stopa rasta iznosila 0,2 %. Takva umjerena dinamika rasta posljedica je kontinuirane slabosti međunarodne trgovine u uvjetima kontinuirane globalne neizvjesnosti, koja posebno nepovoljno utječe na sektor prerađivačke industrije u europodručju, a nepovoljno utječe i na rast ulaganja. Istodobno, uslužni i građevinski sektor i dalje pokazuju veću otpornost, usprkos određenom slabljenju dinamike rasta u drugoj polovici 2019. Novi ekonomski podatci i anketne informacije upućuju na određeno stabiliziranje dinamike gospodarskog rasta u europodručju, pri čemu se očekuje da će se on u kratkoročnom razdoblju povećavati po stopama sličnima onima koje su zabilježene u prethodnim tromjesečjima. U sljedećem će razdoblju gospodarski rast u europodručju i dalje podupirati povoljni uvjeti financiranja, daljnji rast zaposlenosti zajedno s rastom plaća, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju te kontinuiran, premda malo sporiji, rast globalne aktivnosti.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju povezani s geopolitičkim čimbenicima, jačanjem protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju i dalje su negativni, no manje su izraženi jer se u određenoj mjeri smanjuje neizvjesnost u pogledu međunarodne trgovine.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju povećala se s 1,0 % u studenome na 1,3 % u prosincu 2019., uglavnom zbog više inflacije cijena energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se i sljedećih mjeseci kretati otprilike na sadašnjim razinama. Iako su se pokazatelji inflacijskih očekivanja zadržali na niskim razinama, u posljednje su se vrijeme stabilizirali ili blago povećali. Mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, premda ima daljnjih naznaka umjerenog porasta u skladu s prijašnjim očekivanjima. Pritisci troškova rada ojačali su u okolnostima pooštravanja uvjeta na tržištu rada, ali njihov prijenos na inflaciju usporen je zbog slabijeg zamaha rasta. U srednjoročnom razdoblju očekuje se rast inflacije, koju podupiru naše mjere monetarne politike, kontinuirani gospodarski rast i postojan rast plaća.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) uglavnom se nije mijenjao od kolovoza te je iznosio 5,6 % u studenome 2019. Najširi monetarni agregat postojano raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i oportunitetnih troškova držanja agregata M3, koji su niski u usporedbi s troškovima držanja drugih financijskih instrumenata. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje sastavnica najužeg monetarnog agregata (M1).

Nastavio se postojan rast kredita poduzećima i kućanstvima zahvaljujući kontinuiranoj potpori naše prilagodljive monetarne politike, zbog koje su aktivne kamatne stope banaka vrlo niske. Iako se godišnja stopa rasta kredita kućanstvima nije promijenila od listopada, odnosno iznosila je 3,5 % u studenome, godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima malo se smanjila s 3,8 % u listopadu na 3,4 % u studenome. Vjerojatno je riječ o odgođenoj reakciji na prošlo slabljenje gospodarstva. Ta kretanja pokazala su se i u rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za četvrto tromjesečje 2019. koji upućuju na slabiju potražnju za kreditima poduzećima, dok je potražnja za stambenim kreditima kućanstvima nastavila rasti. Međutim, standardi odobravanja kredita poduzećima i stambenih kredita kućanstvima uglavnom se nisu promijenili, što znači da su uvjeti ponude kredita i dalje povoljni. Općenito gledajući, naša prilagodljiva monetarna politika pridonijet će osiguranju vrlo povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranja te i će dalje olakšavati pristup financiranju u svim gospodarskim sektorima, posebno za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast, jačanju trenutačne agregatne potražnje i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih politika u državama europodručja kako bi se potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju, smanjila strukturna nezaposlenost i povećala otpornost. Pritom bi se trebalo voditi preporukama za pojedine zemlje za 2019.

Kada je riječ o fiskalnim politikama, očekuje se da će karakter fiskalnih politika u europodručju i dalje u određenoj mjeri podupirati gospodarsku aktivnost. S obzirom na slabe gospodarske izglede, Upravno vijeće pozdravlja poziv Euroskupine iz prosinca za diferencirane fiskalne odgovore i njezinu spremnost da te odgovore koordinira. Vlade koje imaju fiskalnog prostora trebale bi biti spremne učinkovito i pravodobno djelovati. U državama s visokom razinom javnog duga vlade trebaju provoditi razborite politike i ostvarivati ciljeve povezane sa strukturnim saldom, čime će omogućiti slobodno djelovanje automatskih stabilizatora. Sve bi države trebale još intenzivnije raditi na oblikovanju strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast.

Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije