European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Pregled

Rat Rusije protiv Ukrajine zadao je težak udarac povjerenju, prouzročio dodatan rast cijena energije i hrane te, zajedno s poremećajima povezanima s pandemijom u Kini, povećao postojeće pritiske na opskrbne lance. Ti čimbenici imaju snažan nepovoljan utjecaj na gospodarski oporavak u europodručju, dok istodobno popuštaju ograničenja povezana s pandemijom, što daje snažan doprinos aktivnosti u uslužnom sektoru.[1] Osnovne projekcije zasnivaju se na pretpostavci da će trenutačne sankcije protiv Rusije ostati na snazi tijekom cijelog projekcijskog razdoblja (uključujući embargo EU‑a na naftu), da će rat ostati intenzivan do kraja ove godine i da neće doći do daljnje eskalacije, da poremećaji opskrbe energijom neće dovesti do racioniranja u državama europodručja te da će se problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno riješiti do kraja 2023. Sve to upućuje na znatno slabije, premda i dalje pozitivne, izglede za rast u kratkoročnom razdoblju. Nepovoljni utjecaji trebali bi oslabjeti poslije 2022. a stope rasta u srednjoročnom razdoblju trebale bi biti nešto više od povijesnih prosječnih stopa zbog postupnog oporavka gospodarstva od posljedica pandemije i slabljenja negativnih učinaka rata u uvjetima općenito snažnih tržišta rada. Očekuje se da će realni BDP europodručja prosječno porasti za 2,8 % u 2022. (od čega se 2,0 postotna boda odnose na prijenos iz 2021.) odnosno za 2,1 % u 2023. i u 2024. U odnosu na projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2022. izgledi za rast revidirani su naniže za 0,9 postotnih bodova za 2022. i za 0,7 postotnih bodova za 2023., uglavnom zbog gospodarskih učinaka rata u Ukrajini, dok je rast u 2024. revidiran naviše za 0,5 postotnih bodova zbog rasta aktivnosti kako bude slabio utjecaj nepovoljnih čimbenika.

Nakon snažnog rasta inflacije u prvim mjesecima 2022. predviđa se viša i dugotrajnija inflacija. Očekuje se da će ukupna inflacija mjerena HIPC‑om u većem dijelu 2022. ostati vrlo visoka i iznositi u prosjeku 6,8 %[2] te da će se od 2023. postupno smanjivati i približiti ESB‑ovu inflacijskom cilju u drugoj polovici 2024. Cjenovni pritisci ostat će iznimno veliki u kratkoročnom razdoblju zbog povećanih cijena nafte i plina te povećanja cijena prehrambenih sirovina pod snažnim utjecajem rata u Ukrajini kao i učinaka ponovnog otvaranja gospodarstva i globalnih manjkova na strani ponude. Očekivano smanjenje inflacije na 3,5 % u 2023. i 2,1 % u 2024. uglavnom je posljedica pretpostavke o sporijem rastu cijena energenata i prehrambenih sirovina i izostanku dodatnih šokova, koja proizlazi iz terminskih cijena. Osim toga, kontinuirana normalizacija monetarne politike, u mjeri u kojoj se na njoj temelje pretpostavke o višim kamatnim stopama (u skladu s tržišnim očekivanjima), pridonijet će smanjivanju inflacije uz uobičajena zaostajanja u transmisiji. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane ostat će vrlo visoka do kraja 2022., ali bi se potom trebala smanjivati kako se budu smanjivali pritisci na rast zbog ponovnog otvaranja gospodarstva i kako se bude smanjivao problem uskih grla u opskrbnim lancima i pritisci na ulazne troškove energije. Kontinuirani gospodarski oporavak, pooštravanje uvjeta na tržištima rada i određeni učinci kompenzacijskih mjera zbog više inflacije na plaće, za koje se očekuje da će rasti po stopama koje su znatno više od povijesnih prosjeka, upućuju na povišenu temeljnu inflaciju do kraja projekcijskog razdoblja, premda se u osnovnim projekcijama pretpostavlja da će dugoročnija inflacijska očekivanja ostati čvrsto usidrena. U odnosu na projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2022. inflacija je revidirana znatno naviše zbog nedavnih iznenađujuće visokih vrijednosti nekih podataka, viših cijena energenata i prehrambenih sirovina, dugotrajnijih pritisaka na rast povezanih s poremećajima u opskrbi i snažnijeg rasta plaća te deprecijacije tečaja eura. Ti učinci više nego neutraliziraju negativni učinak pretpostavki o povećanju kamatnih stopa i slabijih izgleda za rast.

Projekcije rasta i inflacije za europodručje

(godišnje stope promjene)

Napomene: Podatci o realnom BDP‑u sezonski su i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija.

S obzirom na veliku neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima, projekcije se dopunjuju negativnim scenarijem kojim se uzima u obzir mogućnost ozbiljnih poremećaja u europskoj opskrbi energijom, što bi dovelo do daljnjih skokova cijena energije i smanjenja proizvodnje. U tom je scenariju stopa inflacije u prosjeku 8,0 % u 2022. i 6,4 % u 2023. te u 2024. pada na 1,9 %, što je manje od osnovne projekcije. Takvo je kretanje u skladu sa snažnim rastom cijena sirovina do kraja 2022. i njihovim znatnim smanjenjem u sljedećem razdoblju. U tom scenariju realni BDP raste za samo 1,3 % u 2022. i smanjuje se za 1,7 % u 2023. Premda se oporavlja u 2024., kada raste za 3 %, i dalje je znatno ispod razine iz osnovnog scenarija tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Ovo izvješće sadržava i analize osjetljivosti povezane s ključnim elementima negativnog scenarija i s učinkom veće indeksacije plaća i alternativnih kretanja cijena energije na osnovne projekcije.

1. Realno gospodarstvo

Rast realnog BDP‑a povećao se na 0,6 % u prvom tromjesečju 2022. unatoč pandemijskim ograničenjima, kontinuiranim pritiscima na opskrbne lance, porastu cijena energije i hrane te, krajem tromjesečja, neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini. Ta je stopa rasta veća od one iz projekcija stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2022. (0,2 %). No na nju je snažno utjecala kolebljivost zbog aktivnosti multinacionalnih poduzeća sa sjedištem u Irskoj, zbog čega bi ocjena snage temeljne domaće aktivnosti u europodručju zasnovana na toj stopi mogla biti pretjerana.[3] Osobna potrošnja nastavila se smanjivati u prvom tromjesečju zbog strožih ograničenja povezanih s pandemijom na prijelazu u 2022. – premda su se ta ograničenja počela znatno smanjivati u ožujku – te pada realnog raspoloživog dohotka povezanog s inflacijom. Nasuprot tome, neto trgovina i zalihe pozitivno su pridonijele rastu u prvom tromjesečju 2022.

Grafikon 1.

Rast realnog BDP‑a europodručja

(stope promjene u odnosu na prethodno tromjesečje, sezonski i kalendarski prilagođeni tromjesečni podatci)

Napomene: Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija (vidi bilješku 3.). Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.

Očekuje se da će rast realnog BDP‑a u drugom tromjesečju 2022. biti slab (Tablica 1.). Čimbenici koji ograničavaju rast visoke su cijene energije i hrane, dugotrajna uska grla u opskrbnim lancima i velika neizvjesnost. Istodobno, postupno ukidanje ograničenja povezanih s pandemijom u okolnostima velikog akumuliranog viška štednje podupire rast. Konjunkturni podatci i anketni pokazatelji upućuju na zaključak da su učinci rata u Ukrajini počeli nepovoljno utjecati na potrošnju dobara u kućanstvima. Međutim, ponovno povećanje potrošnje usluga koje se zasnivaju na bliskim fizičkim kontaktima i dalje bi trebalo prouzročiti povećanje osobne potrošnje u drugom tromjesečju. Općenito gledajući, ti su čimbenici doveli do znatnih revizija naniže rasta realnog BDP‑a u odnosu na projekcije iz ožujka 2022., i to na 0,2 % u drugom tromjesečju 2022. (–0,8 postotnih bodova) i na 0,4 % u trećem tromjesečju (–0,6 postotnih bodova).

Očekuje se da će nakon kratkoročnog razdoblja rast postupno jačati kako utjecaj nepovoljnih čimbenika bude slabio, premda će razina BDP‑a tijekom cijelog projekcijskog razdoblja ostati osjetno niža nego što je predviđeno u prethodnim projekcijama. Očekivano poboljšanje proizlazi iz pretpostavki da će se intenzivna faza rata u Ukrajini završiti do kraja 2022., da će učinak pandemije na gospodarstvo i dalje slabjeti, da će se obrasci potrošnje normalizirati, da će se problem uskih grla u opskrbnim lancima riješiti do kraja 2023. te da rastu izvoza pridonosi veća cjenovna konkurentnost u odnosu prema ključnim trgovinskim partnerima, npr. SAD‑u, i oporavak inozemne potražnje. Očekuje se da će viša inflacija, čijem rastu pridonose i učinci rata u Ukrajini na cijene sirovina, dovesti do smanjenja realnog raspoloživog dohotka i smanjiti realnu vrijednost velike štednje nastale tijekom pandemije te time smanjiti potrošnju u kratkoročnom razdoblju. U srednjoročnom bi razdoblju smanjenje stopa inflacije trebalo postupno omogućiti ponovni rast realnog dohotka i pridonijeti potrošnji. Trebali bi oslabjeti i negativni učinci manjeg povjerenja i povećane neizvjesnosti, koji potiču štednju iz opreza u kratkoročnom razdoblju. Nakon znatne potpore vlada gospodarskoj aktivnosti tijekom krize prouzročene pandemijom bolesti COVID‑19 u 2020. i 2021. te većeg očekivanog ulaganja u 2022. financiranog programom Next Generation EU (NGEU) kao i nedavnih potpora povezanih s visokim cijenama energije i ratom u Ukrajini očekuje se da će fiskalna politika u 2023. negativno utjecati na rast jer će neke od tih mjera prestati. Predviđa se da će fiskalna pozicija sve do kraja projekcijskog razdoblja biti blaža u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije, što će imati pozitivan učinak na razinu BDP‑a. Općenito gledajući, s obzirom na reviziju naniže kratkoročnih izgleda i očekivani tek djelomični oporavak u srednjoročnom razdoblju, predviđa se da će razina realnog BDP‑a i dalje biti znatno ispod razina predviđenih za cijelo projekcijsko razdoblje u projekcijama iz ožujka 2022. (Grafikon 2.).

Grafikon 2.

Realni BDP europodručja

(ulančane vrijednosti, 4. tr. 2019. = 100)

Napomene: Podatci su sezonski i kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija. Početak sadašnjeg projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.

Izgledi za aktivnost u europodručju obilježeni su velikom neizvjesnošću zbog tijeka rata u Ukrajini. Jedan od ključnih rizika odnosi se na mogućnost ozbiljnih poremećaja u europskoj opskrbi energijom, što bi dovelo do daljnjih skokova cijena energije i smanjenja proizvodnje. Negativni scenarij, u kojem se uzima u obzir utjecaj tog i drugih rizika povezanih s ratom u Ukrajini na aktivnost i cjenovna kretanja, opisan je u Okviru 3.

Tablica 1.

Makroekonomske projekcije za europodručje

(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

Napomene: Realni BDP i njegove komponente, jedinični troškovi rada, naknada po zaposlenom i produktivnost rada odnose se na sezonski i kalendarski prilagođene podatke. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija.
1 uključujući trgovinu unutar europodručja
2 Taj podindeks zasniva se na procjenama stvarnih učinaka neizravnih poreza. Te procjene mogu se razlikovati od Eurostatovih podataka, koji se temelje na pretpostavci o potpunom i neposrednom prijenosu učinaka neizravnih poreza na HIPC.
3 Izračunava se kao državni saldo bez prolaznih učinaka gospodarskog ciklusa i mjera koje su prema Europskom sustavu središnjih banaka definirane kao privremene.
4 Karakter fiskalne politike mjeri se promjenom ciklički prilagođenog primarnog salda bez državne potpore financijskom sektoru. Prikazani podatci prilagođeni su i u skladu s očekivanim bespovratnim sredstvima iz paketa Next Generation EU (NGEU) na strani prihoda. Negativan iznos označava popuštanje fiskalne politike.

Kada je riječ o komponentama BDP‑a, predviđa se da će se osobna potrošnja u 2022. oporaviti kako se budu ukidala pandemijska ograničenja, unatoč znatnim nepovoljnim utjecajima više inflacije i povećane neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini. Očekuje se da će se osobna potrošnja, nakon dva uzastopna tromjesečja opadanja, od drugog tromjesečja 2022. oporavljati jer popuštanje ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 potiče potražnju za uslugama koje se zasnivaju na bliskim fizičkim kontaktima. Očekuje se da će to više nego neutralizirati nepovoljne utjecaje naglog povećanja neizvjesnosti, negativnih učinaka na povjerenje i većih cijena energije i hrane, koji su svi povezani s vojnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Istodobno se očekuje da će rast potrošnje u određenoj mjeri poduprijeti kompenzacijske fiskalne mjere povezane s energijom i djelomično smanjenje akumuliranog viška štednje te da će i tijekom sljedeće godine biti veći od rasta realnih prihoda. Krajem projekcijskog razdoblja rast osobne potrošnje trebao bi se smanjiti. Za 2022. i 2023. revidiran je znatno naniže u odnosu na projekcije iz ožujka 2022. zbog snažnije štednje iz opreza, više inflacije i jačanja ograničenja na strani ponude za određene proizvode za široku potrošnju.

Više stope inflacije pridonose smanjenju realnog raspoloživog dohotka u 2022. unatoč snažnoj dinamici plaća u okružju povoljnih kretanja na tržištima rada. Procjenjuje se da se realni raspoloživi dohodak u prvom tromjesečju 2022. snažno smanjio zbog više inflacije i manjih neto fiskalnih transfera. Očekuje se da će krajem godine ta dinamika postupno ponovno postati pozitivna, u prvom redu pod utjecajem oštrih uvjeta na tržištima rada i dinamičnog rasta plaća. Kompenzacijske fiskalne mjere zbog visokih cijena energije u kumulativnom iznosu od oko 1,4 % raspoloživog dohotka kućanstava u 2021. i 2022. trebale bi u određenoj mjeri ublažiti udarac na kupovnu moć kućanstava, osobito za kućanstva s niskim dohotkom.

Predviđa se da će stopa štednje kućanstava pasti na razine neznatno ispod razine zabilježene prije krize te se potom ustaliti pred kraj projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će se stopa štednje tijekom 2022. smanjivati kako se zbog popuštanja ograničenja povezanih s pandemijom bude normalizirala štednja potrošača. Međutim, zbog opreza povezanog s neizvjesnošću uzrokovanom ratom u Ukrajini očekuje se da će se stopa štednje u kratkoročnom razdoblju smanjivati sporije nego što je predviđeno u projekcijama iz ožujka 2022. Osim toga, očekuje se da će veliki višak štednje kućanstava nastao tijekom pandemije omogućiti izglađivanje potrošnje u uvjetima šoka cijena energije. Istodobno je realna vrijednost te štednje smanjena porastom inflacije. Uporaba te akumulirane štednje ograničena je i distribucijskim čimbenicima, prije svega koncentracijom takve štednje u bogatijim i starim kućanstvima s manjom sklonošću potrošnji. Naposljetku, kućanstva u skupinama s manjim dohotkom podnose najveći dio šoka cijena energije i hrane jer na njih obično troše veći dio svojih prihoda i tijekom pandemije su manje uštedjela.

Okvir 1.
Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama, cijenama sirovina i tečajevima

U odnosu na projekcije iz ožujka 2022. tehničke pretpostavke sadržavaju znatno više kamatne stope, više cijene nafte, plina i drugih sirovina bez nafte te slabiji euro. Tehničke pretpostavke povezane s kamatnim stopama i cijenama sirovina temelje se na tržišnim očekivanjima s krajnjim datumom 17. svibnja 2022. Kratkoročne kamatne stope odnose se na tromjesečni EURIBOR, pri čemu su tržišna očekivanja izvedena iz kamatnih stopa predviđenih ročnicama. Upotrijebljenom metodologijom izračunano je da će prosječna razina tih kratkoročnih kamatnih stopa iznositi 0,0 % u 2022., 1,3 % u 2023. i 1,6 % u 2024. godini. Tržišna očekivanja povezana s nominalnim prinosima na desetogodišnje državne obveznice u europodručju upućuju na prosječnu godišnju razinu od 1,4 % za 2022. te njihov postupan rast tijekom projekcijskog razdoblja do 2,1 % u 2024.[4] U odnosu na projekcije iz ožujka 2022. tržišna očekivanja povezana s kratkoročnim kamatnim stopama revidirana su naviše za oko 40 baznih bodova za 2022., za oko 100 baznih bodova za 2023. i za oko 90 baznih bodova za 2024. zbog očekivanja da će doći do globalnog pooštravanja monetarne politike. To je dovelo i do revizije naviše prinosa na dugoročne državne obveznice za oko 60 baznih bodova za 2022., za oko 90 baznih bodova za 2023. i za oko 100 baznih bodova za 2024.

U vezi s cijenama sirovina, na temelju prosjeka terminskih cijena za deset radnih dana koji prethode krajnjem datumu pretpostavlja se da će cijena barela sirove nafte Brent porasti s prosječno 71,1 USD u 2021. na 105,8 USD u 2022. te da će se do 2024. smanjiti na 84,3 USD. Pretpostavka je takvog kretanja da će, u odnosu na projekcije iz ožujka 2022., cijene nafte izražene u američkim dolarima biti više u 2022. za 14 %, u 2023. za 13 % a u 2024. za 9 %, i to zato što će opskrba iz Rusije biti manja zbog sankcija (vidi Okvir 2.). Pretpostavke u vezi s veleprodajnim cijenama plina nedavno su dodane skupini tehničkih pretpostavki koje se rabe u projekcijama. Pretpostavlja se da će cijene plina po megavatsatu u prosjeku porasti s 47 EUR u 2021. na 99 EUR u 2022. i da će se potom smanjiti na 63 EUR u 2024.[5] Utjecaj alternativnih pretpostavki o cijenama energije u odnosu na one u osnovnim projekcijama prikazan je u analizama osjetljivosti opisanima u Okviru 5.

Cijene sirovina bez energije u američkim dolarima trebale bi porasti u 2022. i smanjivati se u 2023. i 2024. Na osnovi terminskih cijena pretpostavlja se da će cijene emisijskih jedinica u sklopu sustava EU‑a za trgovanje emisijama (engl. Emissions Trading Scheme, ETS) po toni iznositi 89,7 EUR u 2022., 93,2 EUR u 2023. i 97,3 EUR u 2024.

Pretpostavlja se da će bilateralni tečajevi tijekom projekcijskog razdoblja ostati nepromijenjeni na prosječnim razinama zabilježenima tijekom deset radnih dana koji su prethodili krajnjem datumu. To podrazumijeva prosječan tečaj američkog dolara prema euru od 1,07 u 2022. odnosno od 1,05 u 2023. i 2024., što je za oko 6 % manje nego što je pretpostavljeno u projekcijama iz ožujka 2022. Pretpostavka o efektivnom tečaju eura podrazumijeva deprecijaciju za 2 % u odnosu na projekcije iz ožujka 2022.

Tehničke pretpostavke

Predviđa se da će se ulaganje u stambene nekretnine usporiti u kratkoročnom razdoblju i potom ponovno ubrzati. Rat koji Rusija vodi u Ukrajini povećao je problem manjkova radne snage i sirovina a uvjeti financiranja pogoršali su se u uvjetima oštrijih standarda odobravanja kredita i povećane neizvjesnosti. Zajedno bi ti čimbenici trebali znatno usporiti rast ulaganja u stambene nekretnine u kratkoročnom razdoblju. Međutim, u srednjoročnom bi razdoblju rast ulaganja u stambene nekretnine trebao postupno rasti zbog snažne potražnje, posebno kućanstava s većim dohotkom, te manjih ograničenja na strani ponude i manje neizvjesnosti. Općenito gledajući, predviđa se da će rast ulaganja u stambene nekretnine ostati slab u projekcijskom razdoblju jer će se uvjeti financiranja nastaviti pogoršavati zbog normalizacije kamatnih stopa, što će neutralizirati utjecaj pozitivnih učinaka Tobinova Q[6] i rasta raspoloživih dohodaka.

Na poslovno ulaganje u kratkoročnom razdoblju trebao bi nepovoljno utjecati rat u Ukrajini. Njegov se oporavak očekuje kada se smanje geopolitička napetost i problem uskih grla te dodijele sredstva NGEU‑a. Na smanjenje rasta poslovnog ulaganja u 2022. upućuju povećana neizvjesnost, rast cijena energije, pooštreni uvjeti financiranja, veći problem uskih grla u opskrbnim lancima, slabije poslovno pouzdanje i manja iskorištenost kapaciteta te pogoršanje ocjene knjiga narudžbi proizvođača kapitalnih dobara. Kako se poremećaji opskrbe budu smanjivali i pod pretpostavkom da će se i neizvjesnost postupno smanjivati, očekuje se da će se ulaganje od 2023. vratiti na putanju dinamičnijeg rasta. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će kamatne stope na kredite nefinancijskim društvima, unatoč rastu, i dalje biti relativno povoljne u odnosu na realnu povijesnu prosječnu razinu. Nadalje, pozitivan učinak programa NGEU, predviđeni rast dobiti od 2022. i veći rashodi, koji su povezani s dekarbonizacijom europskog gospodarstva i smanjenjem energetske ovisnosti Europe o Rusiji, potaknut će poslovno ulaganje.

Okvir 2.
Međunarodno okružje

Posljedice za gospodarstvo koje proizlaze iz rata u Ukrajini i mjera zatvaranja u Kini ključni su čimbenici s nepovoljnim utjecajem na globalni rast u kratkoročnom razdoblju. Budući da utječe na cijene sirovina i opskrbne lance te izaziva geopolitičku neizvjesnost, rat utječe i na mnoge države i regije koje s Rusijom i Ukrajinom nemaju jake trgovinske i financijske veze. Istodobno rat nepovoljno utječe na globalni rast i pojačava već velike inflacijske pritiske. Ponovno izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 i povezano pooštravanje mjera za sprječavanje širenja zaraze u Aziji, posebno u Kini, povećava pritisak na globalne opskrbne lance. Ti nepovoljni utjecaji djeluju u okružju povećanih inflacijskih pritisaka, što je, među ostalim, potaknulo središnje banke u cijelom svijetu da prilagode svoje monetarne politike te tako pridonesu pooštravanju financijskih uvjeta.

Globalni realni BDP (bez europodručja) trebao bi porasti za 3,0 % u 2022., 3,4 % u 2023. i 3,6 % u 2024., što je trend rasta koji je slabiji od onoga u projekcijama iz ožujka 2022. Relativno ravna krivulja globalnog gospodarskog rasta u kasnijim godinama projekcijskog razdoblja prikriva razlike između razvijenih zemalja i zemalja s tržištem u nastajanju. Očekuje se da će se rast u razvijenim gospodarstvima smanjiti u 2023. i potom stabilizirati u uvjetima sve manje potpore politika i povećanih, premda sve manjih, inflacijskih pritisaka kako oporavak od šoka uzrokovanog pandemijom bude ulazio u zrelu fazu. Izgledi za rast u zemljama s tržištem u nastajanju u ovoj su se godini pogoršali u uvjetima slabijeg rasta u Kini, i to prije svega zbog znatnog pogoršanja izgleda za rast u Rusiji i Ukrajini. Međutim, predviđa se da će gospodarska aktivnost u zemljama s tržištem u nastajanju postupno rasti do kraja projekcijskog razdoblja.

Očekuje se da će rusko gospodarstvo ove godine pasti u duboku recesiju. Takvi su izgledi u skladu s oštrijim gospodarskim sankcijama koje su uvedene nakon projekcija iz ožujka 2022., uključujući embargo Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država na uvoz energenata iz Rusije i opredijeljenost svih zemalja skupine G7 da što prije postupno ukinu ili zabrane uvoz ruske nafte. EU je, nakon prethodne zabrane uvoza ugljena, dogovorio postupnu zabranu uvoza nafte. Učinak sankcija na gospodarsku aktivnost u Rusiji pojačava opsežnije bojkotiranje iz privatnog sektora, koje ometa proizvodnju i logistiku, u uvjetima rasta inflacije i pooštrenih uvjeta financiranja, koji nepovoljno utječu na domaću potražnju. U projekcijama se predviđa duboka recesija, poslije koje će uslijediti tek slab oporavak. To predviđanje zasniva se na pretpostavci da će uvedene gospodarske sankcije ostati nepromijenjene tijekom cijelog projekcijskog razdoblja.

Poremećaji povezani s pandemijom u Aziji i posljedice rata u Ukrajini imat će znatan nepovoljan utjecaj na globalnu trgovinu u kratkoročnom razdoblju. Bez obzira na pogoršanje problema poremećaja u globalnim opskrbnim lancima u posljednje vrijeme, očekuje se da će utjecaj tih poremećaja do kraja 2023. postupno nestati jer se pretpostavlja da će utjecaj rata i poremećaja povezanih s pandemijom na globalne proizvodne lance biti privremene naravi. Stoga bi se realni globalni uvoz (bez europodručja) trebao povećati za 4,3 % u 2022., 3,1 % u 2023. i 3,7 % u 2024. U odnosu na projekcije iz ožujka, podatci su revidirani naniže za ovu i sljedeću godinu, dok su za 2024. ostali uglavnom nepromijenjeni. Projicirani rast inozemne potražnje europodručja slabiji je te je znatnije revidiran naniže u odnosu na svjetski uvoz jer su europske države izvan europodručja koje imaju jače gospodarske veze s Rusijom i Ukrajinom među državama koje su najviše pogođene gospodarskim šokovima koje je izazvao rat. Budući da ta regija ima i snažne trgovinske veze s europodručjem, predviđa se da će se inozemna potražnja europodručja kratkoročno smanjiti te da će se potom postupno oporavljati.

Očekuje se da će poremećaji u globalnim opskrbnim lancima i na tržištima sirovina pridonijeti već povećanim inflacijskim pritiscima. Među zemljama OECD‑a (osim Turske) godišnja stopa ukupne inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena ubrzala se na 7,1 % u travnju te time dosegnula najvišu razinu u više od tri desetljeća. Anketni podatci o ulaznim i izlaznim cijenama u sektoru prerađivačke industrije i u sektoru usluga potvrđuju postojanje povećanih inflacijskih pritisaka za proizvođače i potrošače. Očekuje se da će opće povećanje globalnih cijena sirovina zabilježeno ove godine pogoršati već povećane inflacijske pritiske u kratkoročnom razdoblju, posebno u zemljama s tržištem u nastajanju, u kojima se, u usporedbi s razvijenim gospodarstvima, više osobne potrošnje odnosi na energiju i hranu. Važan doprinos rastu inflacije u ključnim razvijenim gospodarstvima daju i snažna potražnja i rast plaća u okolnostima oštrih uvjeta na tržištima rada.

Međunarodno okružje

(godišnje stope promjene)

1 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza
2 izračunano kao ponderirani prosjek uvoza trgovinskih partnera europodručja

Posljedice rata u Ukrajini i pogoršanje problema uskih grla u opskrbnim lancima u kratkoročnom će razdoblju nepovoljno utjecati na oporavak trgovine, koji bi se, međutim, trebao nastaviti u 2023. Nakon što su se krajem 2021. pojavile naznake oporavka inozemne potražnje europodručja, rat u Ukrajini i uska grla u opskrbnim lancima u Kini pogoršavaju kratkoročne izglede za izvoz europodručja. Određena povećanja cjenovne konkurentnosti, prouzročena deprecijacijom eura i relativnom snagom izvoznih cijena ključnih trgovinskih partnera, zajedno s očekivanim oporavkom trgovine uslugama, samo djelomično neutraliziraju nepovoljne utjecaje povezane s ratom. Općenito gledajući, godišnji rast izvoza europodručja revidiran je znatno naniže za 2022. i 2023. Kada je riječ o uvozu, zbog slabe gospodarske aktivnosti u europodručju, kakva se očekuje u kratkoročnom razdoblju, niže su i predviđene stope rasta uvoza. Očekuje se da će neto izvoz samo neznatno pridonositi rastu BDP‑a u 2022. Pod pretpostavkom postupnog smanjenja učinaka sukoba, ograničenja na strani ponude i ograničenja povezanih s pandemijom u Aziji od druge polovice 2022., trgovina europodručja trebala bi se početi približavati dugoročnom trendu rasta.

Očekuje se da će tržište rada i dalje biti prilično otporno na posljedice rata. Predviđa se da će zaposlenost porasti za 1,9 % u 2022. jer popuštanje ograničenja povezanih s bolešću COVID‑19 dovodi do ponovnog jačanja aktivnosti u uslužnim djelatnostima koje se zasnivaju na bliskim fizičkim kontaktima, unatoč slabijoj potražnji za radnom snagom u sektoru prerađivačke industrije zbog nepovoljnih učinaka rata u Ukrajini na gospodarstvo. Predviđa se da će rast zaposlenosti iznositi 0,5 % u 2023. i 0,4 % u 2024. U prvom tromjesečju 2022. stopa nezaposlenosti bila je niža od očekivane te se, nakon uzastopnih revizija naniže u nekoliko prethodnih projekcija, sada očekuje da će se stabilizirati na 6,8 % u 2022. i 2023. te da će se potom smanjiti na 6,7 % u 2024.

Rast produktivnosti rada trebao bi se u 2022. smanjiti u skladu s privremenim usporavanjem gospodarske aktivnosti i prilično otpornim tržištima rada a zatim ponovno povećati u 2023. Smanjenje godišnjeg rasta produktivnosti rada po zaposlenom posljedica je i kompozicijskih učinaka jer se rast u uslužnom sektoru (u kojem je produktivnost obično manja od prosjeka za gospodarstvo u cjelini) povećao, dok se rast u sektoru prerađivačke industrije (u kojem je produktivnost obično veća) smanjio. Očekuje se da će rast produktivnosti rada u srednjoročnom razdoblju ponovno jačati zbog snažnijeg gospodarskog rasta i pozitivnih učinaka digitalizacije na gospodarstvo te da će u 2023. i 2024. prosječno iznositi oko 1,6 %, što je znatno više od dugoročnog prosjeka od 0,6 % u razdoblju prije pandemije.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2022. rast realnog BDP‑a revidiran je naniže za 0,9 postotnih bodova za 2022. te za 0,7 postotnih bodova za 2023. Za 2024. revidiran je naviše za 0,5 postotnih bodova. Smanjeni izgledi za 2022. uglavnom su posljedica nepovoljnog utjecaja rata u Ukrajini na cijene energije i hrane, povjerenje i trgovinu. Revizija naniže rasta BDP‑a za 2023. proizlazi iz negativnog prijenosa učinaka iz 2022., dok revizija naviše za 2024. proizlazi iz ponovnog jačanja aktivnosti kako utjecaj nepovoljnih čimbenika bude slabio.

Okvir 3.
Negativni scenarij povezan s učinkom vojne agresije Rusije na Ukrajinu

S obzirom na neizvjesnost povezanu s gospodarskim izgledima za europodručje zbog rata koji Rusija vodi u Ukrajini, u ovom okviru prikazan je negativni scenarij s poremećajima opskrbe energijom u europodručju, višim cijenama sirovina, povećanom neizvjesnošću, slabijom trgovinom i pogoršanjem uvjeta financiranja. U negativnom scenariju predviđaju se nepovoljniji šokovi za gospodarsku aktivnost u odnosu na osnovne projekcije i, u kratkoročnom razdoblju, jači pritisci na rast inflacije, a u srednjoročnom razdoblju niža inflacija (Tablica A). Taj je scenarij dopunjen analizama osjetljivosti s obzirom na pretpostavke o učinku manjkova energije na proizvodnju i u skladu s pretpostavkama o cijenama energije.

Tablica A

Osnovne projekcije i negativni scenarij za europodručje iz lipnja 2022.

(godišnje promjene u postotcima, ako nije navedeno drugačije)

U negativnom scenariju pretpostavlja se da će intenzivna faza rata u Ukrajini potrajati dulje nego što se očekuje u osnovnom scenariju, odnosno da će se nastaviti i u 2023. To će biti povezano s dugotrajnim geopolitičkim napetostima i obuhvatnijim sankcijama, zbog čega će šokovi za europodručje biti veći i dugotrajniji. Scenarij sadržava povećanje neizvjesnosti, koje će prouzročiti znatne promjene u razlikama prinosa na korporativne obveznice i ponovno određivanje cijena na tržištima dionica te pogoršanje uvjeta bankovnog kreditiranja, i na domaćoj i na globalnoj razini.

U scenariju se pretpostavlja potpun prekid izvoza ruskih energenata u europodručje od trećeg tromjesečja 2022., što će dovesti do racioniranja opskrbe plinom, znatno viših cijena sirovina, smanjenja trgovinskih aktivnosti i većih problema povezanih s globalnim lancima vrijednosti. I cijene nafte i cijene plina znatno su više nego u osnovnom scenariju. S obzirom na malu mogućnost brze zamjene ruskog plina, pretpostavlja se da će se do četvrtog tromjesečja 2022. cijene plina u Europi udvostručiti u odnosu na osnovni scenarij. I cijene nafte više su nego u osnovnom scenariju – čak do 65 % – premda se pretpostavlja da će države europodručja pronaći alternativne izvore opskrbe naftom na globalnom tržištu. Iako se očekuje da će se na tržištu energenata u srednjoročnom razdoblju postupno ponovno uspostaviti ravnoteža, cijene se zadržavaju na višim razinama nego u osnovnom scenariju: cijene plina i dalje su za gotovo 110 % više nego u osnovnom scenariju za 2024. a cijene nafte za gotovo su 35 % više nego u osnovnom scenariju. Povećanje troškova energije i cijena gnojiva te smanjenje izvoza žitarica iz Rusije i Ukrajine također pridonose porastu globalnih cijena hrane, pri čemu je njihova najviša razina gotovo 30 % iznad razina predviđenih osnovnim scenarijem. Poremećaji opskrbe energijom i mala mogućnost brze zamjene ruskog plina vjerojatno će zahtijevati određeno racioniranje i preraspodjelu resursa, što će prouzročiti smanjenje proizvodnje u europodručju, osobito u energetski intenzivnim sektorima. Poremećaji u globalnim opskrbnim lancima u kratkoročnom će razdoblju postati akutniji, ali će se smanjiti do kraja 2023. Kada je riječ o ruskom gospodarstvu, u scenariju se predviđa teška recesija sa smanjenjem proizvodnje sličnim onom u doba raspada Sovjetskog Saveza.

Svjetska gospodarska aktivnost i trgovina (bez europodručja) pod negativnim su utjecajem svih čimbenika koji se razmatraju, što vrlo nepovoljno utječe na inozemnu potražnju europodručja. Ona je u negativnom scenariju na razinama koje su niže – za oko 1,7 % u 2022., oko 5 % u 2023. i oko 6 % u 2024. – od razina predviđenih u osnovnom scenariju.

U negativnom scenariju pretpostavlja se slabiji, ali i dalje pozitivan, prosječni rast u 2022., smanjenje aktivnosti u 2023. i potom snažan, no nepotpun, oporavak u 2024. U odnosu na osnovni scenarij, rast realnog BDP‑a europodručja u negativnom je scenariju manji za 1,5 postotnih bodova u 2022. i 3,8 postotnih bodova u 2023., nakon čega u 2024. raste te je za 0,9 postotnih bodova veći nego u osnovnom scenariju (Grafikon A). Prosječni godišnji rast u 2022. i dalje je pozitivan, uglavnom zbog snažnih pozitivnih učinaka prijenosa, no tromjesečni je rast negativan u drugoj polovici 2022. i početkom 2023. Jedan od glavnih pokretača nepovoljnog kretanja BDP‑a jest poremećaj uvoza energenata iz Rusije, zbog kojeg će s obzirom na malu mogućnost brze zamjene ruskog plina i očekivano povećanje potražnje tijekom zime vjerojatno biti potrebno određeno racioniranje, što će dovesti do smanjenja proizvodnje, prije svega u energetski intenzivnim sektorima. Premda se predviđa da će nakon recesije uslijediti snažan rast, kako se utjecaj poremećaja opskrbe bude smanjivao zbog postupne zamjene ulaznih energetskih sirovina i prilagodbe gospodarstva, razina BDP‑a na kraju projekcijskog razdoblja u negativnom je scenariju i dalje niža nego u osnovnom scenariju. Osim toga, niža razina aktivnosti dovodi do postojanog povećanja stope nezaposlenosti (Tablica A).

Kada je riječ o inflaciji, iz velikih povećanja cijena sirovina proizlaze snažni pritisci na rast cijena, zbog kojih se očekivano razdoblje povišene inflacije produljuje. Utjecaj viših cijena energenata i prehrambenih sirovina te smanjenje proizvodnje zbog pomanjkanja energenata dovode do znatno više ukupne inflacije u odnosu na osnovni scenarij u 2022. i posebno u 2023. (Grafikon A). Osim toga, očekuje se da će se zbog odgođenih neizravnih učinaka viših cijena energije i hrane inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane dulje održavati na višim razinama, što će više nego neutralizirati pritiske na smanjenje inflacije koji proizlaze iz slabije potražnje i veće nezaposlenosti. Usprkos tome, 2024. je obilježena padom cijena energije i pritiscima na smanjenje potražnje, te će se i inflacija mjerena HIPC‑om i inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane spustiti ispod stopa predviđenih osnovnim scenarijem.

Grafikon A

Utjecaj na rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om u europodručju prema negativnom scenariju u odnosu na osnovne projekcije iz lipnja 2022.

(odstupanja od osnovnih projekcija iz lipnja 2022., u postotnim bodovima)

Procjene opsega smanjenja proizvodnje zbog manjkova u opskrbi energijom vrlo su neizvjesne. To se posebno odnosi na stupanj zamjenjivosti uvoznih energenata domaćim izvorima energije. Kako bi se zorno prikazala ta neizvjesnost, satelitski model kombiniran je s modelom ECB‑BASE i procijenjeni su učinci promjene a +/–0,01 u elastičnosti zamjene.[7] U odnosu na negativni scenarij, najveći negativni (pozitivni) učinak na rast realnog BDP‑a iznosio bi –1,1 postotni bod (+0,06 postotnih bodova) u 2023., kada je mogućnost zamjene manja (veća), dok bi najveći pozitivni (negativni) učinak na inflaciju u 2024. iznosio oko 0,2 postotna boda (–0,1 postotni bod). Predviđa se da će se učinci na razinu BDP‑a stabilizirati u 2024. (Grafikon B).

Grafikon B

Analiza osjetljivosti za smanjenje proizvodnje zbog pomanjkanja energenata: rast realnog BDP‑a i inflacija mjerena HIPC‑om

(odstupanja od negativnog scenarija iz lipnja 2022., u postotnim bodovima)

Drugom analizom osjetljivosti uzima se u obzir neizvjesnost povezana s kretanjima cijena energije u negativnom scenariju. U scenariju u kojem se pretpostavlja manja zamjena opskrbe plinom u srednjoročnom razdoblju i snažnija reakcija cijena nafte nakon znatnog poremećaja izvoza ruske energije procjenjuje se da će i cijena nafte i cijena plina u 2024. biti za oko 45 % više nego u negativnom scenariju (Grafikon C). Makroekonomski učinci tog hipotetskog kretanja cijena energenata procjenjuju se nizom modela koji se redovito rabe u projekcijama stručnjaka ESB‑a i Eurosustava. Rezultati u prosjeku upućuju na rast realnog BDP‑a koji je za 0,1 postotni bod manji u 2023. a za 0,2 postotna boda manji u 2024. i inflaciju mjerenu HIPC‑om koja je za 0,5 postotnih bodova viša u 2023. a za 0,8 postotnih bodova viša u 2024. u odnosu na negativni scenarij (Tablica B).

Grafikon C

Analiza osjetljivosti za cijene sirovina: alternativna kretanja cijena nafte i plina

Tablica B

Analiza osjetljivosti za cijene sirovina: makroekonomski učinci viših razina cijena energenata

Napomena: Rezultati su prosjeci utemeljeni na nizu modela koje stručnjaci redovito rabe za izradu projekcija.

U negativnom scenariju nije uzeto u obzir više čimbenika koji bi također mogli utjecati na opseg i trajnost učinaka. Prije svega, scenarij je izrađen na temelju istih pretpostavki povezanih s fiskalnom i monetarnom politikom kao i osnovne projekcije iz lipnja 2022. Budu li se događaji iz scenarija ostvarili, vlade bi mogle poduzeti dodatne mjere kako bi ublažile učinak snažnijeg porasta cijena energije na potrošače i poduzeća a i monetarna bi politika mogla reagirati. Osim toga, procijenjeni učinak poremećaja opskrbe plinom na proizvodnju iznimno je neizvjestan i ovisi među ostalim o mogućnosti zamjene (npr. plinom iz drugih država), prioritizaciji i preraspodjeli resursa i potražnje te o sezonalnosti i dinamici zaliha. U slučaju većeg stupnja zamjene i brže prilagodbe gospodarstva, gospodarski učinci mogli bi biti blaži nego što je prikazano u scenariju. S druge strane, bude li sukob još dugotrajniji i intenzivniji, povećat će se rizik izraženijeg i trajnijeg učinka. Nadalje, kada se zanemare pretpostavke o višim cijenama energije i hrane uključene u scenarij, sukob bi mogao vrlo nepovoljno utjecati i na cijene drugih sirovina, na primjer metala i drugih repromaterijala, s obzirom na ulogu Rusije i Ukrajine u globalnoj opskrbi tim sirovinama.

2. Fiskalni izgledi

U osnovni scenarij ugrađene su znatne dodatne fiskalne poticajne mjere u odnosu na projekcije iz ožujka 2022. Time se uglavnom uzimaju u obzir daljnji odgovori vlada na snažan rast cijena energije od početka ruske invazije na Ukrajinu i na drugu potrošnju povezanu s ratom, za koju se općenito procjenjuje da će iznositi blizu 1 % BDP‑a europodručja u 2022.[8] Predviđa se da će otprilike jedna trećina tih fiskalnih poticaja, i to osobito potrošnja na povećanu sposobnost obrane i podršku izbjeglicama, i dalje utjecati na proračun u 2023. i 2024. Tim dodatnim mjerama u 2022. i njihovim djelomičnim ukidanjem u 2023. uglavnom se može objasniti revizija karaktera fiskalne politike u odnosu na projekcije iz ožujka 2022. (Tablica 1.). Osim toga, na karakter fiskalne politike utjecat će, osobito u 2023. i 2024., i druge diskrecijske mjere fiskalne politike: državna ulaganja i fiskalni transferi te daljnje smanjivanje izravnih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje. Kada je riječ o državnom ulaganju, u osnovnom se scenariju u odnosu na projekcije iz ožujka osim veće potrošnje za vojsku pretpostavlja i povećano financiranje u sklopu NGEU‑a, djelomično zbog odgode iz 2021. Veći fiskalni transferi uglavnom se odnose na daljnje revizije naviše stope rasta javnih mirovina, koje su prije svega vezane za inflaciju ili plaće u cijelom gospodarstvu. Općenito govoreći, nakon snažne ekspanzije u 2020. procjenjuje se da je karakter fiskalne politike u europodručju, prilagođen za bespovratna sredstva iz paketa NGEU, u 2021. pooštren zbog nediskrecijskih čimbenika na strani prihoda[9] i predviđa se da će se u određenoj mjeri nastaviti pooštravati, osobito u 2023., uglavnom kao posljedica ukidanja potpora povezanih s krizom prouzročenom bolešću COVID‑19 te smanjenja potpora povezanih s cijenama energije i ratom.

Proračunski saldo europodručja trebao bi se postojano poboljšavati u razdoblju do 2024., ali znatno manje nego u projekcijama iz ožujka 2022. Smatra se da je poboljšanje proračunskog salda tijekom projekcijskog razdoblja prije svega posljedica cikličke komponente, koju slijedi manji ciklički prilagođen primarni manjak. Predviđa se da će proračunski saldo na kraju projekcijskog razdoblja iznositi –2,4 % BDP‑a, što znači da će i dalje biti znatno ispod razine zabilježene prije krize (–0,7 %). Ukupni državni dug europodručja trebao bi se, nakon naglog povećanja u 2020., smanjivati tijekom cijelog projekcijskog razdoblja te u 2024. iznositi blizu 90 % BDP‑a, što je i dalje iznad razine zabilježene prije pandemije (84 %). To je smanjenje u prvom redu povezano s povoljnim razlikama između kamatnih stopa i stopa rasta, i to zbog rasta nominalnog BDP‑a, koji više nego neutralizira dugotrajne, no sve manje, primarne manjkove. U odnosu na projekcije iz ožujka 2022., usprkos boljem ostvarenju u 2021., kretanje proračunskog salda revidirano je znatno naniže. To je posljedica pogoršanja cikličke komponente, dodatnih poticajnih mjera ugrađenih u osnovni scenarij i većeg plaćanja kamata, osobito u visokozaduženim državama. Ti su čimbenici potaknuli reviziju naviše kretanja ukupnog omjera duga i BDP‑a u europodručju tijekom cijelog projekcijskog razdoblja.

3. Cijene i troškovi

Očekuje se da će ukupna inflacija ostati povišena u sljedećim tromjesečjima (Grafikon 3.). Nakon snažnog rasta tijekom posljednjih mjeseci pod utjecajem svih glavnih komponenata, ukupna inflacija trebala bi se u sljedećim tromjesečjima neznatno smanjiti, premda će i dalje ostati veoma visoka.[10] Energija je i dalje glavni pokretač inflacije, pri čemu sve njezine glavne komponente (gorivo, električna energija i plin) bilježe snažna cjenovna kretanja tijekom ove godine i početkom 2023. To upućuje, među ostalim, na dugotrajno visoke veleprodajne cijene plina i cijene nafte te znatno povišene rafinerijske marže u odnosu na povijesne podatke poslije povećanja zabrinutosti za opskrbu zbog invazije Rusije na Ukrajinu i globalnih manjkova rafinerijskih kapaciteta. Učinak tih čimbenika na inflaciju cijena energije u 2022. samo je neznatno ublažen fiskalnim mjerama kojima se smanjuju cijene energije koje plaćaju kućanstva. Ne bude li novih šokova za cijene energetskih sirovina, predviđa se da će se inflacija cijena energije početi znatno smanjivati krajem 2022. zbog negativnih baznih učinaka i pretpostavljenog pada krivulje terminskih cijena nafte. Nakon nedavnog snažnog porasta, očekuje se da će inflacija cijena hrane nastaviti rasti tijekom ljeta i potom se postupno smanjivati prema kraju godine. Glavni čimbenici koji pridonose visokoj inflaciji cijena hrane jesu odgođeni učinci šoka cijena energije u različitim fazama lanca proizvodnje hrane (uključujući učinak na cijene gnojiva), više cijene prehrambenih sirovina (među ostalim povezane s poremećajima opskrbe zbog rata u Ukrajini) i učinak povećanja plaća (na primjer, povećanje minimalnih plaća u nekoliko država europodručja relativno snažnije utječe na sektor hrane nego na druge sektore). Očekuje se da će i inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane ostati na visokim razinama u većem dijelu 2022. Takve postojane stope inflacije posljedica su učinaka uskih grla u opskrbnim lancima, za koja se očekuje da će se intenzivirati zbog rata u Ukrajini i mjera zatvaranja povezanih s bolešću COVID‑19 u Kini, te snažne potražnje za uslužnim djelatnostima koje se zasnivaju na bliskim fizičkim kontaktima nakon popuštanja ograničenja povezanih s bolešću COVID‑19 u europodručju kao i neizravnih učinaka velikog porasta cijena energije i hrane.

Grafikon 3.

HIPC europodručja

(godišnje stope promjene)

Napomena: Početak projekcijskog razdoblja označen je okomitom crtom.

Predviđa se da će se stopa inflacije smanjiti na 3,5 % u 2023. odnosno na 2,1 % u 2024. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om početi smanjivati krajem 2022., uglavnom zbog negativnih baznih učinaka u komponenti energije i pretpostavljenog smanjenja cijena nafte u skladu s terminskim cijenama. Na smanjenje inflacije utjecat će i kontinuirana normalizacija monetarne politike, u mjeri u kojoj se na njoj temelje pretpostavke o višim kamatnim stopama, uz uobičajena zaostajanja u transmisiji. Očekuje se da će pred kraj projekcijskog razdoblja doprinos inflacije cijena energije biti zanemariv jer negativni učinak pada krivulje terminskih cijena nafte i plina donekle neutraliziraju odgođeni učinci prošlih povećanja veleprodajnih cijena plina i cijena električne energije te u nekim državama i mjere povezane s klimatskim promjenama. Očekuje se da će se i inflacija cijena hrane početi smanjivati u 2023. kako budu popuštali pritisci na rast proizašli iz ulaznih troškova energije, cijena gnojiva i cijena prehrambenih sirovina. Smatra se, međutim, da će neke učinke smanjenja ulaznih troškova neutralizirati odgođeni učinci povećanja troškova plaća i troškova povezanih s prijelazom prehrambene industrije na zeleniju proizvodnju. Očekuje se da će se, nakon dosezanja najviše razine u 2022., inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane smanjivati tijekom projekcijskog razdoblja kako se budu smanjivali pritisci na rast zbog rješavanja problema uskih grla u opskrbnim lancima i ponovnog otvaranja gospodarstva. No i dalje bi do kraja projekcijskog razdoblja trebala biti viša od dugoročnog prosjeka i u 2024. iznositi 2,3 %. U projekcijama inflacije mjerene HIPC‑om bez energije i hrane pretpostavlja se kontinuirani pritisak na rast prouzročen neizravnim učincima visokih cijena energije i hrane, koji bi se doduše trebao smanjiti tijekom projekcijskog razdoblja. No kada je riječ o plaćama, očekuje se da će one tijekom cijelog projekcijskog razdoblja podupirati temeljnu inflaciju. Nakon snažnih povećanja u 2021. profitne marže trebale bi u kratkoročnom razdoblju donekle ublažiti učinak viših troškova plaća, no nakon toga se predviđa da će se maržama nadoknaditi određeni gubitci u 2024. Dugoročnija inflacijska očekivanja trebala bi ostati usidrena na ESB‑ovu inflacijskom cilju od 2 %. Osnovne projekcije obilježene su znatnom neizvjesnošću zbog rata u Ukrajini a alternativni negativni scenarij opisan je u Okviru 3.

Predviđa se da će naknada po zaposlenom porasti za 4,2 % u 2022. i 4,3 % u 2023. te da će se njezin rast u 2024. smanjiti na 3,7 %. Te su stope znatno iznad povijesnog prosjeka u razdoblju od 1999. (2,2 %) te i iznad prosječnih stopa zabilježenih prije velike financijske krize (2,6 %). Očekuje se da će rastu plaća pridonositi oštri uvjeti na tržištima rada, povećanje minimalne plaće i određeni učinci kompenzacijskih mjera zbog visokih stopa inflacije. Okvir 4. sadržava analizu osjetljivosti povezanu s makroekonomskim učincima potencijalnog povećanja stupnja indeksacije plaća. Predviđa se da će rast jediničnih troškova rada u kratkoročnom razdoblju biti snažan. Ako se zanemari utjecaj programa za očuvanje radnih mjesta u razdoblju od 2020. do 2022., rast jediničnih troškova rada potom bi se trebao smanjiti tijekom projekcijskog razdoblja. To se smanjenje u početku može objasniti očekivanim oporavkom produktivnosti po zaposlenom, koji bi trebao započeti krajem 2022., a poslije i predviđenim smanjenjem rasta plaća u 2024.

Očekuje se da će pritisci koji se odnose na uvozne cijene biti znatno jači od domaćih cjenovnih pritisaka u 2022., ali da će se uvelike smanjiti u sljedećim godinama projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će inflacija uvoznih cijena u 2022. biti visoka, što je uglavnom posljedica povećanja cijena nafte i sirovina bez energije, ali i povećanja cijena uvoznih repromaterijala povezanih s manjkovima na strani ponude. Gubitci proizašli iz promjena trgovinskih uvjeta u 2022. znatni su, ali bi ih donekle trebala ograničiti sposobnost izvoznika iz europodručja da također podignu cijene. Predviđa se da će se, usporedno sa smanjenjem uvoznih cijena u 2023. i 2024., trgovinski uvjeti malo poboljšati.

U odnosu na projekcije iz ožujka 2022. izgledi za inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 1,7 postotnih bodova za 2022., 1,4 postotna boda za 2023. i 0,2 postotna boda za 2024. Na revizije su utjecale sve glavne komponente, pri čemu su revizije inflacije cijena hrane i energije više pridonijele revizijama za kratkoročno razdoblje dok se revizija za 2024. gotovo potpuno temelji na inflaciji mjerenoj HIPC‑om bez energije i hrane. Na promjene u odnosu na prethodne projekcije utjecale su nedavne iznenađujuće visoke vrijednosti određenih podataka; jači i dugotrajniji pritisci na rast prouzročeni cijenama energije (nafte i plina); povećanja ulaznih troškova za sektor hrane povezana s višim cijenama energije i pretpostavkama o višim cijenama prehrambenih sirovina; dugotrajniji poremećaji opskrbe; snažniji rast plaća; te deprecijacija efektivnog tečaja eura. Učinak spomenutih čimbenika mnogo je veći od dezinflacijskog učinka slabijih izgleda za rast povezanih sa sukobom u Ukrajini i pretpostavki o višim kamatnim stopama.

Okvir 4.
Analiza osjetljivosti: utjecaj višeg stupnja indeksacije plaća

Snažni porast inflacije povećao je rizik drugog kruga učinaka na inflaciju zbog zahtjeva za višim plaćama. Nedavni snažni porast inflacije na stope koje još nisu zabilježene u povijesti europodručja čimbenik je koji bi mogao bitno utjecati na izglede za plaće, a to je prvi korak u potencijalnoj povratnoj sprezi i povezanom drugom krugu učinaka na cijene. U ovom okviru procjenjuju se makroekonomske posljedice moguće promjene odnosa između plaća i cijena zbog povišene inflacije.[11]

Analiza zasnovana na modelu pokazuje da privremeni pritisci plaća na inflaciju koji proizlaze iz višeg stupnja indeksacije plaća mogu zamjetno utjecati na kretanja inflacije. Model ECB‑BASE rabi se za procjenu osjetljivosti izgleda za inflaciju i plaće koja proizlazi iz višeg stupnja indeksacije plaća.[12] U tom se modelu inflacija cijena i plaća modelira s pomoću Phillipsovih krivulja, koje uključuju komponentu indeksacije te čimbenike zasnovane na očekivanjima i graničnim troškovima. S osnovnim scenarijem iz projekcija stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2022. kao polazištem, u toj se hipotetskoj simulaciji pretpostavlja veća indeksacija plaća u odnosu na prošla kretanja cijena.[13] Viši stupanj indeksacije podrazumijeva snažniju reakciju plaća na prošla povećanja cijena, što dovodi do veće inflacije tijekom projekcijskog razdoblja. Godišnja inflacija plaća u prosjeku je 0,5 postotnih bodova viša od inflacije iz osnovnog scenarija projekcija iz lipnja 2022. (Grafikon A, plavi stupci). Zahtjevi za veće plaće prelijevaju se na daljnja povećanja inflacije cijena, koja premašuju osnovni scenarij za 0,1 postotni bod u 2023. i za 0,2 postotna boda u 2024.

Grafikon A

Makroekonomski učinci višeg stupnja indeksacije plaća

(odstupanje od osnovnog scenarija u postotnim bodovima)

Izvori: izračuni stručnjaka ESB‑a zasnovani na simulacijama uporabom modela ECB‑BASE

Simulacija uključuje manju zaposlenost i upućuje na velike teškoće u usklađivanju povećanja realnih plaća i zadržavanja radnih mjesta. Veći realni troškovi rada nepovoljno utječu na potražnju za radnom snagom a stopa zaposlenosti pada ispod razine iz osnovnog scenarija za 0,2 % u 2024.[14] No u modelu ECB‑BASE potražnja za radnom snagom slaba je. Stoga se realni dohodak kućanstava tijekom projekcijskog razdoblja povećava jer učinak smanjenja zaposlenosti nije toliko snažan da bi nadjačao povećanje realnih plaća. U početku povećanje realnih plaća podupire potrošnju i gospodarsku aktivnost a rast realnog BDP‑a premašuje razinu iz osnovnog scenarija za oko 0,1 postotni bod i u 2023. i u 2024. Pozitivni učinak na realni BDP počinje slabjeti od druge polovice 2024. jer negativni učinci na zaposlenost počinju prevladavati u odnosu na povećanje realnog dohotka po zaposlenom. Stoga bi, usprkos kratkoročnom povećanju realnog BDP‑a, u slučaju veće indeksacije plaća došlo do jasnog pogoršanja izgleda za zaposlenost. Tim se simulacijama zasnovanima na modelima ne uzimaju u obzir dodatni čimbenici koji bi doveli do bržeg slabljenja gospodarske aktivnosti, prije svega zbog veće neizvjesnosti povezane s izgledima za tržište rada i činjenice da bi se kućanstva i poduzeća mogla unaprijed prilagoditi očekivanim nepovoljnim uvjetima na tržištu rada.[15]

Okvir 5.
Analiza osjetljivosti: alternativna kretanja cijena energije

S obzirom na znatnu neizvjesnost povezanu s kretanjima budućih cijena energije, ovom analizom osjetljivosti procjenjuju se mehaničke posljedice alternativnih kretanja cijena energije za osnovne projekcije. Alternativna niža i viša kretanja proizlaze iz 25. i 75. percentila gustoća neutralnih na rizik izvedenih iz opcija za cijenu nafte na dan 17. svibnja 2022. (krajnji datum za tehničke pretpostavke za projekcije iz lipnja 2022.). Pretpostavljene cijene nafte iz osnovnog scenarija uglavnom su u sredini interkvartilnog raspona, što upućuje na nepostojanje znatne pristranosti povezane s rizikom u bilo kojem smjeru. U nedostatku sličnih distribucija za cijene plina, one su izvedene iz 25. i 75. percentila distribucije utemeljene na nedavnim pogreškama u prognoziranju terminskih veleprodajnih cijena plina.[16] U trećem kretanju pretpostavlja se da će i cijene nafte i cijene plina postojano ostati na razinama koje su prevladavale tijekom dvaju tjedana koji su prethodili 17. svibnju 2022.

Učinci tih alternativnih kretanja procjenjuju se nizom makroekonomskih modela koje stručnjaci Eurosustava i ESB‑a rabe u izradi projekcija.[17] Prosječni učinci na rast proizvodnje i inflaciju prema tim modelima prikazani su u tablici u nastavku. Rezultati upućuju na to da se najveća odstupanja naviše u odnosu na osnovne projekcije inflacije mjerene HIPC‑om dobivaju za 75. percentile za kasnije godine projekcijskog razdoblja i za postojane cijene nafte i plina za 2024. Tijekom cijelog projekcijskog razdoblja inflacija mjerena HIPC‑om zadržava se na razinama višim od 2 % za pretpostavke postojanih cijena i za kretanje utemeljeno na 75. percentilu. Za razliku od toga, u scenariju koji se temelji na 25. percentilu gustoća izvedenih iz opcija inflacija mjerena HIPC‑om smanjuje se na 1,4 % u 2024. Učinci na rast realnog BDP‑a iznose –0,1 postotni bod u 2023. i 2024. za pretpostavku postojanih cijena i 75. percentil, dok kretanje utemeljeno na 25. percentilu upućuje na rast koji je viši za 0,2 postotna boda.

Učinci alternativnih kretanja cijena energije

Napomene: 25. i 75. percentil odnose se na gustoće neutralne na rizik koje su implicirane u cijeni nafte na dan 17. svibnja 2022. a koje su izvedene iz opcija. Vrijednosti postojanih cijena nafte i plina preuzete su na isti datum. Makroekonomski učinci izraženi su u prosječnim vrijednostima na temelju više makroekonomskih modela stručnjaka ESB‑a i Eurosustava.

Okvir 6.
Prognoze drugih organizacija

Međunarodne organizacije i organizacije privatnog sektora također sastavljaju prognoze za europodručje. Međutim, te prognoze ne mogu se izravno uspoređivati jedna s drugom ni s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava jer nisu završene u isto vrijeme Osim toga, u tim se projekcijama rabe različite metode kako bi se stvorile pretpostavke o fiskalnim, financijskim i vanjskim varijablama, među ostalim o cijenama nafte i drugih sirovina. Naposljetku, različite prognoze razlikuju se i po metodi kalendarske prilagodbe.

Usporedba nedavno objavljenih prognoza za rast realnog BDP‑a i inflaciju mjerenu HIPC‑om za europodručje

(godišnje stope promjene)

Izvori: OECD, lipanj 2022., Economic Outlook 111, 8. lipnja 2022.; MJEconomics for the Euro Zone Barometer, 26. svibnja 2022., podatci za 2024. uzeti su iz ankete iz travnja 2022.; Ekonomska prognoza Europske komisije iz proljeća 2022., 16. svibnja 2022.; Consensus Economics Forecasts, 12. svibnja 2022., podatci za 2024. uzeti su iz ankete iz travnja 2022.; IMF World Economic Outlook, 19. travnja 2022.; i istraživanje ESB‑a Survey of Professional Forecasters za drugo tromjesečje 2022., 15. travnja 2022.
Napomene: Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava sadržavaju godišnje stope rasta koje su kalendarski prilagođene, dok Europska komisija i MMF pišu o godišnjim stopama rasta koje nisu kalendarski prilagođene. U drugim prognozama nije izričito navedeno jesu li podatci u njima kalendarski prilagođeni. Povijesni podatci mogu se razlikovati od najnovijih Eurostatovih podataka ako su ti podatci objavljeni poslije krajnjeg datuma projekcija.

Kada je riječ o rastu BDP‑a, projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2022. uglavnom su u skladu s drugim prognozama, a kada je riječ o inflaciji, predviđene su više razine nego u većini drugih prognoza, osobito za 2023. Projekcije stručnjaka Eurosustava koje se odnose na rast uglavnom su u skladu s drugim prognozama, osim za 2024., kada su neznatno više. U vezi s inflacijom, projekcije stručnjaka Eurosustava više su od većine drugih prognoza, i to znatno više za 2023., što je vjerojatno posljedica kasnijeg krajnjeg datuma i novijih tehničkih pretpostavki, koje bi mogle upućivati na ustrajnije cjenovne pritiske te stoga i višu inflaciju. Prognoza OECD‑a za 2023. znatno je iznad razine projekcija stručnjaka Eurosustava i drugih prognoza. To se uglavnom može objasniti OECD‑ovom pretpostavkom o cijenama nafte, kojom se predviđa znatno povećanje početkom 2023., dok se u projekcijama stručnjaka Eurosustava pretpostavlja da će cijene nafte biti u skladu s terminskim cijenama, koje upućuju na silaznu putanju (vidi Okvir 1.).

© Europska središnja banka, 2022

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefonski broj +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.ecb.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku ESB‑a (samo na engleskom jeziku).


HTML ISSN 2529-4717, QB-CF-22-001-HR-Q


  1. Krajnji datum za tehničke pretpostavke, na primjer one povezane s cijenama nafte i tečajevima, bio je 17. svibnja 2022. Makroekonomske projekcije za europodručje dovršene su 24. svibnja 2022. Ove projekcije obuhvaćaju razdoblje od 2022. do 2024. Projekcije za tako dugo razdoblje vrlo su neizvjesne, što treba imati na umu pri njihovu tumačenju. Vidi članak An assessment of Eurosystem staff macroeconomic projections u Mjesečnom biltenu ESB‑a iz svibnja 2013. Na stranici http://www.ecb.europa.eu/pub/projections/html/index.en.html možete lako pronaći podatke na kojima se temelje odabrane tablice i grafikoni. Baza podataka svih dosadašnjih makroekonomskih projekcija stručnjaka ESB‑a i Eurosustava može se pronaći na stranici https://sdw.ecb.europa.eu/browseSelection.do?node=5275746.

  2. Prema brzoj procjeni Eurostata, koja je objavljena nakon dovršetka projekcija, ukupna inflacija mjerena HIPC‑om u svibnju 2022. iznosila je 8,1 %, što je malo više u odnosu na očekivanja iz projekcija stručnjaka Eurosustava. Mehaničko posuvremenjivanje projekcija upućivalo bi na stopu inflacije od 7,1 % u 2022.

  3. Takva procjena rasta BDP‑a objavljena je 8. lipnja 2022., nakon dovršetka projekcija stručnjaka koje se temelje na brzoj procjeni (0,3 %). Stručnjaci ESB‑a procjenjuju da će revizija imati tek ograničene posljedice za projekcije za europodručje.

  4. Pretpostavka o nominalnim prinosima na desetogodišnje državne obveznice u europodručju temelji se na ponderiranom prosjeku prinosa desetogodišnjih referentnih obveznica država, koji je ponderiran godišnjim podatcima o BDP‑u i dopunjen budućim kretanjem prinosa izvedenim iz nominalnog prinosa na sve desetogodišnje obveznice u europodručju, koji je ESB izračunao, pri čemu je tijekom projekcijskog razdoblja održana početna razlika između dviju serija podataka. Pretpostavlja se da će razlike između prinosa na državne obveznice pojedinačnih država i odgovarajućeg prosjeka za europodručje tijekom projekcijskog razdoblja biti nepromijenjene.

  5. Pretpostavke o cijeni prirodnog plina temelje se na terminskim cijenama plina na nizozemskoj platformi za trgovinu plinom Title Transfer Facility (TTF). Projekcije stručnjaka Eurosustava temelje se i na tehničkim pretpostavkama o veleprodajnim cijenama električne energije koje proizlaze iz terminskih cijena u najvećim državama europodručja.

  6. Tobinov Q vrijednost je postojeće kuće podijeljena s troškovima njezine gradnje.

  7. Elastičnost zamjene u vezi sa smanjenjem proizvodnje u negativnom scenariju dobivena je uporabom pristupa zasnovanog na proizvodnoj funkciji CES prema Bachmann, R., Baqaee, D., Bayer, C., Kuhn, M., Löschel, A., Moll, B., Peichl, A., Pittel, K. i Schularick, M. (2022.), What If? The Economic Effects for Germany of a Stop of Energy Imports from Russia, ECONtribute Policy Brief, br. 28/2022., prošireno u Borin, A., Conteduca, P. O., Di Stefano, E., Mancini, M., Gunnella, V. i Panon, L. (2022., objava slijedi). Ta se elastičnost odnosi na mogućnost zamjene uvoznih energenata domaćim izvorima energije ili, općenitije, na stupanj u kojem su gospodarski subjekti spremni preusmjeriti potrošnju s uvoznih energenata na druge proizvode. Pretpostavlja se da je elastičnost na razini europodručja oko 0,04. Kako bi se procijenila osjetljivost kretanja realnog BDP‑a i povezanog odgovora inflacije na različite razine zamjenjivosti, elastičnost je promijenjena za +/– 0,1 a učinak te promjene na makroekonomske varijable dobiven je uporabom modela ECB‑BASE pod pretpostavkom istog omjera šokova potražnje i ponude na kojem se zasniva negativni scenarij. Za model ECB‑BASE vidi Angelini, E., Bokan, N., Christoffel, K., Ciccarelli, M. i Zimic, S., Introducing ECB-BASE: The blueprint of the new ECB semistructural model for the euro area, Serija istraživačkih radova ESB‑a, br. 2315., rujan 2019.

  8. Procjenjuje se da će u 2022. učinak tih novih mjera na rast iznositi 0,4 postotna boda a na inflaciju –0,4 postotna boda. Pretpostavlja se da će u 2023., zbog vremenskog rasporeda i sastava mjera, njihov učinak na rast postupno prestati dok će učinak na inflaciju uglavnom biti suprotan.

  9. Oni uglavnom proizlaze iz prihoda koji rastu brže od njihovih makroekonomskih poreznih osnova i drugih izvanrednih prihoda. Očekuje se da će kretanje tih čimbenika od 2022. promijeniti, premda samo djelomično i manje nego što je predviđeno u projekcijama iz ožujka.

  10. Prema brzoj procjeni Eurostata, koja je objavljena nakon dovršetka projekcija, ukupna inflacija mjerena HIPC‑om u svibnju 2022. iznosila je 8,1 %, što je malo više u odnosu na očekivanja iz projekcija stručnjaka Eurosustava. Mehaničko posuvremenjivanje projekcija upućivalo bi na stopu inflacije od 7,1 % u 2022.

  11. Prema nedavnoj analizi ESB‑a, službeni programi indeksacije plaća nisu rašireni u europodručju. Vidi The prevalence of private sector wage indexation in the euro area and its potential role for the impact of inflation on wages, Ekonomski bilten, broj 7, ESB, 2021.

  12. Za više informacija o modelu ECB‑BASE vidi bilješku 7.

  13. To se simulira povećanjem od 25 % u parametru koji obuhvaća indeksaciju plaća u Phillipsovoj krivulji plaća u modelu ECB‑BASE, a koji se povećava s 0,39 (procijenjena vrijednost utemeljena na povijesnim podatcima) na 0,5.

  14. Učinak na radnu snagu zanemariv je i znači da će stopa rasta nezaposlenosti biti otprilike jednaka stopi smanjenja zaposlenosti.

  15. Simulacija je provedena pod pretpostavkom da se očekivanja temelje na prošlim kretanjima i subjekti stoga ne predviđaju pogoršanje izgleda za radna mjesta u budućnosti.

  16. Prošle pogreške u prognoziranju terminskih cijena plina izračunane su u razdoblju od siječnja 2017. do veljače 2022.

  17. Budući da makroekonomski modeli rabljeni u ovoj analizi sadržavaju samo jednadžbe za cijene nafte (dijelom zbog povijesnog usporednog kretanja cijena nafte i plina), alternativna kretanja za naftu i plin spojena su u sintetički indeks. Sintetički indeks ponderirani je prosjek kretanja cijena nafte i plina zasnovan na ponderima uvoza europodručja prema izvješću instituta Hamburgisches Weltwirtschaftsinstitut (HWWI): otprilike 80 % za naftu i 20 % za plin. Učinak sintetičkog indeksa potom se procjenjuje s pomoću elastičnosti cijena nafte. Ta procjena dodatno povećava neizvjesnost rezultata.