Mogućnosti pretraživanja
Home Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po
  • UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 29. listopada 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Ponovna izbijanja zaraza koronavirusom ponovno su problem za javno zdravlje i gospodarske izglede u europodručju i ostatku svijeta. Najnovije informacije navode na zaključak da zamah gospodarskog oporavka u europodručju slabi brže nego što se to očekivalo nakon snažnog, premda djelomičnog i neujednačenog, jačanja gospodarske aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Rast broja zaraženih koronavirusom i povezano jačanje mjera za sprječavanje širenja pandemije nepovoljno utječu na gospodarsku aktivnost, zbog čega je došlo do očitog pogoršanja kratkoročnih izgleda. Dok se aktivnost u sektoru prerađivačke industrije nastavila oporavljati, vidljivo je usporavanje aktivnosti u uslužnom sektoru. Premda se kućanstva i poduzeća podupiru fiskalnim mjerama, potrošači su oprezni s obzirom na pandemiju i njezine posljedice za zaposlenost i prihode. Osim toga, slabije bilance i povećana neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima nepovoljno utječu na poslovna ulaganja. Na ukupnu inflaciju nepovoljno utječu niske cijene energije i slabi cjenovni pritisci u okolnostima slabe potražnje i znatne neiskorištenosti kapaciteta na tržištu rada i proizvoda.

Mjere monetarne politike koje smo poduzeli od početka ožujka pridonose očuvanju povoljnih uvjeta financiranja u svim sektorima i jurisdikcijama u cijelom europodručju te tako daju ključan doprinos gospodarskoj aktivnosti i štite stabilnost cijena u srednjoročnom razdoblju. U trenutačnom okružju očito negativnih rizika Upravno vijeće istodobno će pomno procjenjivati nove informacije, uključujući one o dinamici pandemije, izgledima za provedbu cijepljenja i tečajnim kretanjima. Nove makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava u prosincu omogućit će temeljitu ponovnu procjenu gospodarskih izgleda i rizika. Na temelju te posuvremenjene procjene Upravno vijeće ponovno će, po potrebi, prilagoditi svoje instrumente kako bi odgovorilo na kretanja i kako bi se pobrinulo da uvjeti financiranja ostanu povoljni, podupru gospodarski oporavak i neutraliziraju negativan učinak pandemije na projiciranu inflaciju. Time će pridonijeti postojanoj prilagodbi inflacije prema ciljnim razinama u skladu s opredijeljenošću Upravnog vijeća za simetričnost u ciljanju inflacije.

U međuvremenu smo odlučili ponovno potvrditi prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Zadržat ćemo ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

I dalje ćemo provoditi kupnje u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.350 mlrd. EUR. Tim se kupnjama pridonosi općenitom ublažavanju monetarne politike, a time i neutraliziranju učinka pandemije na smanjenje projicirane inflacije. Kupnje će se i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To će nam omogućiti da učinkovito otklonimo rizike za nesmetanu transmisiju monetarne politike. Provodit ćemo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja lipnja 2021. Reinvestirat ćemo glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2022. U svakom slučaju, budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Nastavit će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a. Namjeravamo i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Osim toga, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Ističemo da je naša treća serija ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) i dalje atraktivan izvor financiranja za banke, koje se tako podupiru u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja smanjio se u drugom tromjesečju 2020. po tromjesečnoj stopi od 11,8 %. Nakon najniže zabilježene razine u travnju 2020. gospodarstvo europodručja snažno je ojačalo u trećem tromjesečju nadoknađujući oko polovicu slabljenja u prvoj polovici godine. Znatan rast stopa zaraze koronavirusom i povezano jačanje mjera za sprječavanje širenja pandemije od ljeta očito nepovoljno utječu na kratkoročne izglede. Najnoviji podatci, rezultati anketa i visokofrekventni pokazatelji upućuju na znatno slabljenje gospodarske aktivnosti u posljednjem tromjesečju godine. Osim toga, gospodarska kretanja i dalje nisu ujednačena u različitim sektorima. Aktivnost u uslužnom sektoru ponovno se usporava jer je riječ o sektoru na koji najviše utječu ograničenja društvenih aktivnosti i mobilnosti. Premda će neizvjesnost povezana s tijekom pandemije vjerojatno potom umanjiti snagu oporavka na tržištu rada te na području potrošnje i ulaganja, povoljni uvjeti financiranja i ekspanzivna fiskalna politika trebali bi i dalje podupirati gospodarstvo europodručja.

Općenito gledajući, rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju očito su negativni. To je uglavnom posljedica ponovnih izbijanja zaraza koronavirusom i povezanog jačanja mjera za sprječavanje njegova širenja u posljednje vrijeme te izrazito velike neizvjesnosti u pogledu trajanja pandemije i posljedica koje će imati na gospodarske i financijske uvjete.

Godišnja inflacija u europodručju u rujnu se smanjila na –0,3 % s –0,2 % koliko je iznosila u kolovozu zbog kretanja cijena energije, industrijskih proizvoda bez energije te usluga. Na temelju kretanja cijena nafte i uzimajući u obzir privremeno smanjenje stope PDV‑a u Njemačkoj, ukupna inflacija vjerojatno će ostati negativna do prvih mjeseci 2021. Nadalje, kratkoročni cjenovni pritisci ostat će slabi zbog slabe potražnje, osobito kad je riječ o sektoru turizma i putovanja, te zbog slabijih pritisaka na plaće i aprecijacije tečaja eura. Nakon što utjecaj pandemije oslabi, oporavak potražnje potpomognut prilagodljivom monetarnom i fiskalnom politikom, stvorit će pritisak na rast inflacije u srednjoročnom razdoblju. Tržišni pokazatelji i mjere koje se zasnivaju na anketama o dugoročnijim inflacijskim očekivanjima uglavnom su nepromijenjeni na niskim razinama.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) u rujnu 2020. povećao se na 10,4 % s 9,5 % koliko je iznosio u kolovozu i tako se zadržao na razinama koje su znatno više od onih zabilježenih prije pandemije bolesti COVID‑19. Njegov snažan rast i dalje je posljedica rasta domaćih bankovnih kredita i kontinuiranih kupnji vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav te predostrožnosti koja pogoduje povećanoj sklonosti prema likvidnosti u sektoru imatelja novca. U takvom okružju najuži monetarni agregat (M1), koji obuhvaća najlikvidnije oblike novca, i dalje najviše pridonosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Kretanja kredita privatnom sektoru i dalje ovise o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na gospodarsku aktivnost. Nakon snažnih povećanja u prvim mjesecima pandemije godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima u rujnu je iznosila 7,1 %, što je nepromijenjena razina u odnosu na kolovoz. No taj podatak prikriva slabljenje mjesečnih tokova kredita u posljednje vrijeme. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u rujnu se neznatno povećala na 3,1 % s 3,0 % u kolovozu. Rastu kredita privatnom sektoru i dalje pogoduju aktivne kamatne stope banaka, koje su na dosad najnižim razinama.

Prema rezultatima naše ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za treće tromjesečje 2020., pooštrili su se uvjeti kreditiranja poduzeća. Premda su banke navele da su im uvjeti financiranja i bilance i dalje povoljni, percepcija o povećanju rizika mogla bi nepovoljno utjecati na njihov stav o odobravanju novih kredita. Anketirane banke izvijestile su o smanjenju potražnje poduzeća za kreditima u trećem tromjesečju zbog smanjenja žurne potrebe za likvidnošću i slabijih ulaganja poduzeća. Anketa upućuje na povećanje neto potražnje kućanstava za kreditima u trećem tromjesečju i ujedno sadržava naznake da bi se standardi odobravanja kredita za kućanstva mogli pooštriti.

Općenito gledano, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije, i dalje su od ključne važnosti za olakšanje pristupa financiranju, među ostalim, za one koji su najviše pogođeni posljedicama pandemije.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kada je riječ o fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju i smanjenje privatne potražnje. Premda bi fiskalne mjere koje su poduzete kao odgovor na pandemiju trebale biti u što većoj mjeri ciljane i privremene, zbog slabe potražnje poduzeća i kućanstava te povećanog rizika odgođenog oporavka nužna je daljnja potpora nacionalnih fiskalnih politika. U vezi s tim, tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.

Upravno vijeće prepoznaje ključnu ulogu instrumenta »Next Generation EU« i naglašava važnost njegove operacionalizacije bez odlaganja. Pod uvjetom da se ta sredstva upotrijebe za produktivnu javnu potrošnju i da ih prate strukturne politike za povećanje produktivnosti, »Next Generation EU« pridonijet će bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju gospodarske otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica te time poduprijeti učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za rješavanje dugotrajnih strukturnih i institucionalnih slabosti i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.