Menu

UVODNA IZJAVA

KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 4. lipnja 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Najnovije informacije potvrđuju dosad nezabilježenu kontrakciju gospodarstva europodručja. Zabilježen je nagli pad gospodarske aktivnosti zbog pandemije koronavirusa (COVID-19) i mjera za sprječavanje njezina širenja. Zbog velikih gubitaka radnih mjesta i prihoda te iznimno povećane neizvjesnosti povezane s gospodarskim izgledima došlo je znatnog pada osobne potrošnje i ulaganja. Premda u anketnim podatcima i pokazateljima gospodarske aktivnosti u stvarnom vremenu ima naznaka da je usporedno s postupnim popuštanjem mjera za sprječavanje širenja pandemije zaustavljen pad gospodarske aktivnosti, njezin dosadašnji oporavak skroman je u usporedbi s brzinom kojom su pokazatelji padali u protekla dva mjeseca. Makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja upućuju na dosad nezabilježenu stopu pada rasta u drugom tromjesečju ove godine i oporavak rasta u drugoj polovici godine, kojem će u prvom redu pridonijeti znatna potpora fiskalne i monetarne politike. Bez obzira na to i usprkos iznimnoj neizvjesnosti osnovnih projekcija, projekcije upućuju na znatnu reviziju naniže razine gospodarske aktivnosti i inflacijskih izgleda tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Na ukupnu inflaciju nepovoljno utječu niže cijene energije, a cjenovni pritisci trebali bi ostati slabi zbog naglog pada realnog BDP-a i povezanog znatnog povećanja neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta.

Upravno vijeće odlučno je u namjeri da, u skladu sa svojim ovlastima, postigne potreban stupanj prilagodljivosti monetarne politike i omogući nesmetanu transmisiju monetarne politike u svim sektorima i državama. U skladu s tim, odlučili smo se za paket mjera monetarne politike kojima podupiremo gospodarstvo tijekom njegova postupnog ponovnog otvaranja i štitimo srednjoročnu cjenovnu stabilnost.

Prvo, Upravno vijeće odlučilo je povećati iznos hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) za 600 mlrd. EUR na ukupno 1.350 mlrd. EUR. Povećanjem iznosa PEPP-a, koje je odgovor na reviziju naniže inflacije tijekom projekcijskog razdoblja povezanu s pandemijom, pridonijet će se daljnjem općenitom ublažavanju monetarne politike i povoljno utjecati na uvjete financiranja u realnom gospodarstvu, posebno za poduzeća i kućanstva. Kupnje će se i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. To će nam omogućiti da učinkovito otklonimo rizike za nesmetanu transmisiju monetarne politike.

Drugo, odlučili smo produljiti razdoblje neto kupnji u sklopu PEPP-a barem do kraja lipnja 2021. U svakom slučaju, provodit ćemo neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP-a dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla.

Treće, Upravno vijeće odlučilo je reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP-a barem do kraja 2022. U svakom slučaju, budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Četvrto, nastavit će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Peto, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Šesto, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Današnjim odlukama, zajedno s postojećim znatnim poticajem monetarne politike, poduprijet će se likvidnosni uvjeti i uvjeti financiranja u gospodarstvu i pridonijet će se održavanju priljeva kredita kućanstvima i poduzećima te održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore i u svim jurisdikcijama kako bi se podupro oporavak gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa. U trenutačnom gospodarskom okružju koje se brzo mijenja Upravno vijeće istodobno je i dalje potpuno spremno učiniti sve što bude potrebno da, u okviru svojih ovlasti, svim građanima europodručja pomogne da prebrode ovo iznimno teško razdoblje. To ćemo učiniti prije svega tako što ćemo se pobrinuti za prijenos svoje monetarne politike na sve dijelove gospodarstva i u sve jurisdikcije u skladu s našom zadaćom održavanja stabilnosti cijena. Upravno vijeće stoga je i dalje spremno po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Najnoviji ekonomski pokazatelji i rezultati anketa potvrđuju snažnu kontrakciju gospodarstva europodručja i brzo pogoršavanje uvjeta na tržištu rada. Pandemija koronavirusa i potrebne mjere za sprječavanje njezina širenja teško su pogodili sektor prerađivačke industrije i uslužni sektor, što se odrazilo na proizvodne kapacitete gospodarstva europodručja i na domaću potražnju. Većina država uvela je mjere za sprječavanje širenja koronavirusa tek polovicom ožujka, a realni BDP europodručja smanjio se u prvom tromjesečju 2020. za 3,8 % u odnosu na prethodno tromjesečje. Prema anketnim podatcima, visokofrekventnim pokazateljima i ulaznim statističkim podatcima, u drugom tromjesečju očekuje se daljnja znatna kontrakcija realnog BDP-a. Najnoviji pokazatelji upućuju na djelomično zaustavljanje pada u svibnju zbog postupnog zbog postupnog ponovnog otvaranja pojedinih segmenata gospodarstva. U skladu s tim, očekuje se da će gospodarska aktivnost europodručja ponovo početi rasti u trećem tromjesečju, usporedno s daljnjim popuštanjem mjera za sprječavanje širenja pandemije, pod utjecajem povoljnih uvjeta financiranja, ekspanzivne fiskalne politike i nastavka globalne aktivnosti. Međutim, opća brzina i razmjeri tog ponovnog rasta i dalje su vrlo neizvjesni.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2020. U osnovnom scenariju projekcija godišnji realni BDP trebao bi se smanjiti za 8,7 % u 2020., nakon čega bi trebao porasti za 5,2 % u 2021. i za 3,3 % u 2022. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz ožujka 2020., očekivani rast realnog BDP-a revidiran je znatno naniže za 9,5 postotnih bodova za 2020. te naviše za 3,9 postotnih bodova za 2021. i 1,9 postotnih bodova za 2022.

S obzirom na trenutačnu iznimnu neizvjesnost povezanu s budućim kretanjima, projekcije obuhvaćaju i dva alternativna scenarija, koja ćemo objaviti na svojim mrežnim stranicama nakon ove konferencije za novinare. Opseg kontrakcije i oporavka prvenstveno će ovisiti o trajanju i učinkovitosti mjera za sprječavanje širenja pandemije, o uspješnosti politika u ublažavanju negativnog učinka na prihode i zaposlenost te o mjeri u kojoj su kapaciteti ponude i domaća potražnja trajno pogođeni. Općenito gledajući, Upravno vijeće smatra da je ravnoteža rizika za gospodarsku aktivnost u osnovnoj projekciji negativna.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije europodručja mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koja je u travnju iznosila 0,3 %, u svibnju se smanjila na 0,1 %, uglavnom zbog smanjenja inflacije cijena energije. Sudeći po trenutačnim cijenama nafte i cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se sljedećih mjeseci još donekle smanjivati i ostati niska do kraja godine. U srednjoročnom razdoblju slabija potražnja stvorit će pritisak na snižavanje inflacije, koji će samo djelomično neutralizirati pritisci na njezin rast povezani s ograničenjem na strani ponude. Tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja ostali su na niskim razinama. Unatoč padu anketnih pokazatelja inflacijskih očekivanja u kratkom i srednjem roku, dugoročnija očekivanja manje su pogođena.

Tu procjenu potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2020., prema kojima će godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om u osnovnom scenariju iznositi 0,3 % u 2020., 0,8 % u 2021. i 1,3 % u 2022. godini. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz ožujka 2020., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže za 0,8 postotnih bodova za 2020., za 0,6 postotnih bodova za 2021. i za 0,3 postotna boda za 2022.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) povećao se sa 7,5 % u ožujku na 8,3 % u travnju 2020. Njegov snažan rast posljedica je odobravanja bankovnih kredita, koje u velikoj mjeri potiče akutna potreba gospodarstva za likvidnošću. Osim toga, velika gospodarska neizvjesnost uzrokuje zaokret prema držanju novca kao mjeri opreza. U takvom okružju najuži monetarni agregat (M1), koji obuhvaća najlikvidnije oblike novca, i dalje najviše doprinosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Kretanja kredita privatnom sektoru i dalje ovise o utjecaju pandemije koronavirusa na gospodarsku aktivnost. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima, koja je u ožujku iznosila 5,5 %, nastavila se povećavati i iznosila je 6,6 % u travnju, što je posljedica potrebe poduzeća za financiranjem tekućih izdataka i obrtnog kapitala u uvjetima brzog pada prihoda. Istodobno se godišnja stopa rasta kredita kućanstvima smanjila s 3,4 % u ožujku na 3,0 % u travnju u uvjetima ograničene potrošnje zbog mjera za sprječavanje širenja pandemije, smanjenja pouzdanja i pogoršanja uvjeta na tržištu rada.

Naše mjere politike, posebno vrlo povoljni uvjeti za ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III), trebale bi potaknuti banke na odobravanje kredita svim subjektima iz privatnog sektora. Zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije one olakšavaju kontinuirani pristup financiranju, među ostalim, za one koji su najviše pogođeni pandemijom koronavirusa.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Poduzete mjere trebale bi biti ciljane što je više moguće i privremenog karaktera kao odgovor na pandemiju. U vezi s tim, tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće u obliku paketa vrijednog 540 mlrd. EUR važna su financijska pomoć. Upravno vijeće istodobno poziva na daljnje snažne i pravodobne mjere da bismo se pripremili za oporavak i poduprli ga. Stoga odlučno pozdravljamo prijedlog Europske komisije za donošenje plana oporavka kojim bi se pomoglo regijama i sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom, osnažilo jedinstveno tržište i omogućio trajan, uspješan oporavak.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije