Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 21. siječnja 2016.

Dame i gospodo, prije svega vam želim sretnu novu godinu. Potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza i nakon rekalibracije mjera monetarne politike prošlog mjeseca odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenim i očekujemo da će tijekom duljeg vremenskog razdoblja ostati na sadašnjim ili nižim razinama. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, kupnje vrijednosnih papira odvijaju se bez zastoja te se i dalje povoljno odražavaju na cijene i dostupnost kredita za poduzeća i kućanstva.

Sudeći po raspoloživim informacijama na početku 2016. očito je da su mjere monetarne politike koje smo donijeli od sredine 2014. uspješne. Povoljno su utjecale na kretanja u realnom gospodarstvu, kreditiranje i uvjete financiranja i ojačale su otpornost europodručja na nedavne globalne gospodarske šokove. Odluke koje smo donijeli početkom prosinca o produljenju razdoblja u kojem se provode mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 60 mlrd. EUR barem do kraja ožujka 2017. te o ponovnom ulaganju otplaćene glavnice vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira onoliko dugo koliko bude potrebno bile su potpuno primjerene. One će prouzrokovati znatno povećanje likvidnosti u bankovnom sustavu i poduprijeti naše smjernice buduće monetarne politike povezane s kamatnim stopama.

Istodobno ulazimo u novu godinu s negativnim rizicima koji su se ponovno povećali u uvjetima povećane neizvjesnosti povezane s izgledima za rast u zemljama s tržištima u nastajanju, s volatilnošću na financijskim tržištima i tržištima sirovina te s geopolitičkim rizicima. U takvom okružju dinamika inflacije u europodručju i dalje je slabija od očekivane. Stoga će biti potrebno razmotriti, možda i kritički preispitati, stajalište monetarne politike na našem sljedećem sastanku početkom ožujka, kada budemo raspolagali novim makroekonomskim projekcijama koje će obuhvaćati i 2018. godinu. U međuvremenu ćemo nastaviti s radom kako bismo osigurali sve tehničke uvjete za provedbu cijele lepeze opcija monetarne politike, ako to bude potrebno.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Podatci potvrđuju tromjesečni rast realnog BDP-a europodručja po stopi od 0,3 % u trećem tromjesečju 2015., kojem je prije svega pridonijela osobna potrošnja, a na koji je nepovoljno djelovao negativan doprinos neto izvoza. Najnoviji anketni pokazatelji do prosinca upućuju na nastavak zamaha rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju prošle godine. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u sljedećem razdoblju nastaviti. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te ostvareni napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Nadalje, ponovni pad cijena nafte također bi trebao pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Osim toga, fiskalne politike u europodručju postaju blago ekspanzivne, uglavnom zbog mjera pomoći izbjeglicama. Međutim, gospodarski oporavak u europodručju i dalje je usporen zbog slabijih izgleda za rast na tržištima u nastajanju, volatilnosti na financijskim tržištima, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spore provedbe strukturnih reformi.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni, a posebno se odnose na pojačane neizvjesnosti u pogledu kretanja u svjetskom gospodarstvu kao i na šire geopolitičke rizike. Ti rizici mogu nepovoljno utjecati na svjetski rast i inozemnu potražnju za izvozom europodručja kao i na povjerenje u širem smislu.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju iznosila je 0,2 % u prosincu 2015., nakon što je u studenome iznosila 0,1 %. Rezultat iz prosinca slabiji je od očekivanog, što je uglavnom posljedica ponovnog naglog pada cijena nafte te niže inflacije cijena prehrambenih proizvoda i usluga. Na temelju trenutačnih cijena naftnih ročnica, koje su ispod razine zabilježene prije nekoliko tjedana, očekivana putanja godišnje inflacije mjerene HIPC-om u 2016. sada je znatno niža u odnosu na rezultate početkom prosinca. Trenutačno se očekuje da će stope inflacije ostati na vrlo niskim ili negativnim razinama sljedećih mjeseci i da će početi rasti tek kasnije u 2016. Nakon toga stope inflacije trebale bi nastaviti rasti uz pomoć naših mjera monetarne politike i očekivanog gospodarskog oporavka, no trebalo bi pozorno pratiti rizik nastanka sekundarnih učinaka. Potpunija slika o učinku cijena nafte i drugih vanjskih i domaćih činitelja na izglede za inflaciju mjerenu HIPC-om bit će dostupna u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz ožujka 2016., koje će obuhvatiti i 2018. godinu.

U vezi s monetarnom analizom, najnoviji podatci potvrđuju stabilno povećanje najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta tog monetarnog agregata iznosila je 5,1 % u studenome 2015., nakon što je u listopadu iznosila 5,3 %. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u studenome iznosila 11,2 %, u usporedbi s 11,8 % u listopadu.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,6 % u listopadu na 0,9 % u studenome 2015. Kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,4 % u studenome, nakon što je u listopadu iznosila 1,2 %.

Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za četvrto tromjesečje 2015. upućuje na daljnje povećanje potražnje za bankovnim kreditima poduprto niskom razinom kamatnih stopa, potrebama za financiranjem u svrhu ulaganja i izgledima za tržišta stambenih nekretnina. Standardi odobravanja kredita poduzećima dodatno su ublaženi, prije svega zbog povećanja konkurentskih pritisaka u bankovnim aktivnostima sa stanovništvom, i došlo je neto ublaženja standarda za odobravanje stambenih kredita kućanstvima. Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. jasno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je učinkovitost postojećih mjera monetarne politike i potrebu za razmatranjem, možda i kritičkim preispitivanjem, stajališta monetarne politike na našem sljedećem sastanku početkom ožujka kako bi se stope inflacije vratile na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Posebno, mjere poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture ključni su za povećanje produktivnog ulaganja, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima i ubrzati ostvarivanje pozitivnih učinaka od reformi, čime će europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Fiskalne politike trebale bi podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije