KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Boris Vujčić

Frankfurt na Majni, 23. srpnja 2026.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Izgledi za cijene energije, doduše vrlo volatilni, trenutačno su blizu razina osnovnih lipanjskih projekcija stručnjaka Eurosustava i znatno iznad razina zabilježenih prije sukoba na Bliskom istoku. Još vlada velika neizvjesnost i utjecaj energetskog šoka na inflaciju još se nije pokazao u cijelosti. Stoga pomno pratimo jačinu i trajanje tog šoka te neizravne učinke i učinke u drugom krugu. Obvezali smo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Današnja nam odluka omogućuje da ostanemo u dobrom položaju da prebrodimo neizvjesnost izazvanu sukobom. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Nove informacije upućuju na određeno poboljšanje gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju, premda se nastavio nepovoljan utjecaj sukoba na Bliskom istoku. Ankete upućuju na zaključak da se aktivnost u uslužnom sektoru, koja je primjetno oslabjela neposredno nakon nastanka šoka, u međuvremenu djelomično oporavila. U digitalnim uslugama zabilježena je snažna aktivnost, među ostalim zbog sve većeg doprinosa aktivnosti povezane s umjetnom inteligencijom. Stanje u sektoru prerađivačke industrije bilo je i nadalje dobro, čemu je pridonijelo povećanje zaliha u poduzećima radi zaštite od rizika povezanih s opskrbnim lancima te veća potrošnja na obranu. Nezaposlenost je bila blizu dosad najnižih razina i u svibnju iznosila 6,2 %. Istodobno se nastavilo smanjivanje broja oglašenih radnih mjesta te poduzeća i kućanstva očekuju da će tržište rada ostati slabije nego prije sukoba.

Prospektivni pokazatelji upućuju na zaključak da će u kratkoročnom razdoblju gospodarski rast ostati skroman zbog nepovoljnog utjecaja energetskog šoka i povezane neizvjesnosti. No oni nisu utjecali i na temeljne pokretače srednjoročnog rasta. Zamahu rasta trebali bi, općenito govoreći, pridonijeti osobna potrošnja, ulaganje u nove digitalne tehnologije, državna potrošnja na obranu i infrastrukturu te određeni oporavak izvoza.

Upravno vijeće ponovno poziva na žurno jačanje gospodarstva europodručja uz istodobno održavanje snažnih javnih financija. Pritom je ključno pojednostavniti i uskladiti pravila na cijelom jedinstvenom tržištu EU‑a, ubrzati energetsku tranziciju i dovršiti uniju za štednju i ulaganja. Fiskalni odgovori na energetski šok trebali bi biti privremeni, ciljani i prilagođeni. Pozitivan ishod glasovanja u Europskom parlamentu početkom mjeseca važan je korak na putu prema uvođenju digitalnog eura. Pozdravljamo zajednički cilj Europskog parlamenta, Vijeća EU‑a i Europske komisije da se do kraja ove godine postigne dogovor o paketu o jedinstvenoj valuti. Uvođenjem digitalnog eura gotovi novac dobit će, osim fizičkog, i digitalni oblik. Njime će se moći plaćati u svim digitalnim transakcijama u cijelom europodručju.

Inflacija

Inflacija se smanjila s 3,2 % u svibnju na 2,8 % u lipnju. Inflacija cijena energije smanjila se s 10,8 % u svibnju na 8,5 % a inflacija cijena hrane pala je s 1,9 % na 1,5 %. Inflacija bez energije i hrane blago se smanjila s 2,6 % u svibnju na 2,4 %, pri čemu se inflacija cijena dobara smanjila s 0,9 % na 0,7 % a inflacija cijena usluga s 3,5 % na 3,2 %.

Energetski šok i dalje pridonosi višim cijenama. Zbog rasta troškova nabave inputa poduzeća očekuju da će povećati prodajne cijene. Premda su kretanja temeljne inflacije zasad ograničena, utjecaj energetskog šoka na inflaciju još se nije pokazao u cijelosti. ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama i nadalje upućuju na umjeren rast plaća tijekom sljedećih tromjesečja. Ograničenju rasta jediničnih troškova rada pridonijelo je i povećanje produktivnosti rada. Kratkoročnija inflacijska očekivanja i nadalje su na povišenim razinama. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja na razinama je od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja u srednjoročnom razdoblju.

Premda se inflacija cijena energije smanjila u lipnju, zbog njezina porasta od izbijanja sukoba te utjecaja na inflaciju cijena hrane, dobara i usluga inflacija bi se u prvoj polovici 2027. trebala zadržati na razinama znatno višima od ciljne. Potom bi se trebala smanjiti jer se očekuje pad cijena energije i sporiji rast drugih cijena. Međutim, sukob je i nadalje važan izvor neizvjesnosti. Stoga pomno promatramo veličinu i trajanje porasta cijena energije te kako on utječe na određivanje cijena i plaća, inflacijska očekivanja i općenito gospodarsku dinamiku.

Procjena rizika

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom negativni su. Premda je Memorandum o razumijevanju koji su Sjedinjene Američke Države sklopile s Iranom u lipnju bio prvi pokušaj rješenja sukoba, u proteklim je tjednima ponovno došlo do nazadovanja te geopolitička situacija ostaje nestabilna. Ponovni poremećaj opskrbe energentima mogao bi prouzročiti dodatno i dulje povećanje cijena energije u odnosu na sadašnja očekivanja. To bi nepovoljno utjecalo na realne dohotke, potrošnju i ulaganje. Pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima ili pooštrenje ponude kredita mogli bi imati nepovoljan utjecaj na potražnju. Dodatne napetosti u međunarodnoj trgovini mogle bi dodatno poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te oslabiti potrošnju i ulaganje. Druge geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i nadalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, rast bi mogao biti veći ako se gospodarstvo i tržišta energenata prilagode poremećaju izazvanom sukobom na Bliskom istoku brže nego što se sada očekuje ili se sukob održivo riješi. Nadalje, rast bi mogao biti veći od očekivanoga zbog planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost i dovršava jedinstveno tržište te uvođenja novih tehnologija u poduzećima europodručja.

Rizici za inflacijske izglede pozitivni su. Energetski šok mogao bi dodatno ojačati i njegovi učinci na druge cijene i plaće mogli bi premašiti sadašnja očekivanja. Što cijene energije dulje ostanu visoke, veća je vjerojatnost da će potaknuti rast šire inflacije preko neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka. Kontinuirane trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti veću fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, smanjenje opskrbe kritičnim sirovinama i povećanje ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, kao što su toplinski valovi koji su tijeku, i, općenito govoreći, razvoja kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti niža ako se sukob na Bliskom istoku održivo riješi ili ako neizravni učinci ili drugi krug učinaka budu manje izraženi nego što se predviđa. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije.

Financijski i monetarni uvjeti

Općenito govoreći, financijski uvjeti blago su se pooštrili od našeg prethodnog sastanka u skladu s povećanjem ključnih kamatnih stopa ESB‑a. U svibnju se nisu promijenile kamatne stope banaka na kredite poduzećima, koje su iznosile 3,6 %, kao ni trošak tržišnog dužničkog financiranja, koji je iznosio 4,0 %. Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima povećala se s 3,4 % u travnju na 4,0 %, što je djelomično neutralizirao sporiji rast izdavanja korporativnih obveznica, koji je s 4,5 % pao na 3,4 %. Prema rezultatima naše najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju u drugom je tromjesečju došlo do određenog pooštravanja standarda odobravanja kredita poduzećima. Potražnja za kreditima poduzećima blago je porasla potaknuta većom potrebom za obrtnim kapitalom, ali i zaduživanjem velikih poduzeća radi ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Kamatne stope na hipotekarne kredite porasle su s 3,4 % u travnju na 3,5 % u svibnju dok se rast hipotekarnih kredita blago povećao na 3,1 %. Do pooštrenja standarda odobravanja hipotekarnih kredita u drugom tromjesečju došlo je zato što su banke postale zabrinutije zbog ekonomskih rizika kojima su njihovi klijenti izloženi te manje sklone preuzimati rizike. Potražnja za hipotekarnim kreditima smanjila se zbog slabijeg povjerenja potrošača i viših kamatnih stopa.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Obvezali smo se utvrditi monetarnu politiku kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.