PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

ESB objavljuje Izvješće o konvergenciji za 2018.

23. svibnja 2018.

  • Svih sedam promatranih država članica EU-a napredovalo je u ispunjavanju konvergencijskih kriterija.
  • Nijedna država nije ispunila sve obveze propisane Ugovorom, uključujući kriterije pravne konvergencije.
  • Za uspješno uvođenje eura potrebna je održiva konvergencija.

Europska središnja banka danas objavljuje Izvješće o konvergenciji za 2018. u skladu sa zahtjevima Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Izvješće obuhvaća Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku. Ono pokazuje da je tih sedam država članica napredovalo u ispunjavanju kriterija za uvođenje eura, ali nijedna nije ispunila sve obveze. U izvješću se razmatra stupanj održive ekonomske konvergencije postignut u promatranim državama i procjenjuje usklađenost sa zahtjevima povezanima sa zakonodavstvom koje nacionalne središnje banke trebaju ispuniti kako bi postale sastavni dio Eurosustava. Pri ocjeni održivosti konvergencije uzima se u obzir i poboljšani okvir gospodarskog upravljanja EU-a (npr. Pakt o stabilnosti i rastu te postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže) i drugi važni čimbenici kao što je snaga institucijskog okružja.

Ekonomska konvergencija: što se tiče ispunjavanja nominalnih konvergencijskih kriterija, od objave Izvješća ESB-a o konvergenciji za 2016. ostvaren je stanovit napredak.

Razlike među državama s obzirom na inflaciju dodatno su se smanjile, što upućuje na napredak prema postizanju visoka stupnja stabilnosti cijena. Tijekom referentnog dvanaestomjesečnog razdoblja od travnja 2017. do ožujka 2018. inflacija u EU-u narasla je prije svega zbog snažnoga gospodarskog rasta te rasta cijena energije i sirovina. To se odrazilo na referentnu vrijednost za kriterij stabilnosti cijena, koji je ispunilo pet od sedam promatranih država. U Češkoj i Mađarskoj zabilježene su stope inflacije više od referentne vrijednosti, u Rumunjskoj i Švedskoj inflacija je bila u skladu s referentnom vrijednošću, u Bugarskoj i Poljskoj bila je ispod, a u Hrvatskoj znatno ispod referentne vrijednosti. U sljedećim godinama očekuje se daljnje povećanje inflacije u promatranim državama. Postoji zabrinutost u vezi s dugoročnom održivošću konvergencije inflacije u većini tih država.

Kada je riječ o fiskalnim kriterijima, izvješće upućuje na vidljivo poboljšanje, jer je u većini promatranih država smanjena fiskalna neravnoteža. U 2017. sve promatrane države izvijestile su da njihov fiskalni saldo ne prelazi referentnu vrijednost od 3 % omjera deficita i BDP-a i ni u jednoj državi trenutačno se ne provodi postupak u slučaju prekomjernog deficita. U 2016. taj se postupak provodio u Hrvatskoj. Stoga sada sve promatrane države ispunjavaju kriterij deficita. Samo u Hrvatskoj i Mađarskoj omjer duga i BDP‑a prekoračuje prag od 60 % BDP-a, ali u obje se države smanjuje u dovoljnoj mjeri i zadovoljavajućom se brzinom približava vrijednosti od 60 % BDP-a te se stoga može smatrati da je u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu.

Nijedna promatrana država ne sudjeluje u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II). U većini država tečaj je tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja bio relativno kolebljiv, uz iznimku Bugarske (koja ima valutni odbor u odnosu na euro) i Hrvatske (koja primjenjuje režim čvrsto upravljanog fluktuirajućeg tečaja).

Što se tiče konvergencije dugoročnih kamatnih stopa, u pet od sedam promatranih država zabilježene su dugoročne kamatne stope niže od referentne vrijednosti od 3,2 %. Dugoročne kamatne stope prelazile su referentnu vrijednost u Poljskoj i Rumunjskoj. Najniže vrijednosti zabilježene su u Češkoj i Švedskoj.

Nužna je održiva konvergencija: Države koje uvode euro moraju moći dokazati održivost svojega konvergencijskog procesa. Preduvjet za održivu konvergenciju je makroekonomska stabilnost, a osobito učinkovita fiskalna politika. Većina promatranih država postigla je napredak u rješavanju makroekonomskih neravnoteža u svojim gospodarstvima. Održiva konvergencija zahtijeva i pouzdane institucije. Države moraju imati tržišta proizvoda i rada koja dobro funkcioniraju, što je nužno za nošenje s makroekonomskim šokovima. Nadalje, moraju se uvesti primjerene makrobonitetne politike radi sprječavanja rasta makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerna povećanja cijena imovine i ciklusi naglog rasta i pada kredita. Naposljetku, potrebno je uspostaviti primjeren okvir za nadzor i sanaciju financijskih institucija, posebno s obzirom na uspostavu bankovne unije i jedinstvenog nadzornog mehanizma.

Pravna konvergencija: ni u jednoj od sedam promatranih država pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa svim preduvjetima za uvođenje eura. I dalje postoji neusklađenost glede neovisnosti središnje banke, osobito njezine institucijske i financijske neovisnosti te osobne neovisnosti. Osim toga, u svim promatranim državama, uz iznimku Hrvatske, postoji neusklađenost povezana sa zabranom monetarnog financiranja i s pravnom integracijom središnjih banaka u Eurosustav.

Predstavnici medija mogu postaviti upite Stefanu Ruhkampu, tel. +49 69 1344 5057.

Napomene:

  • Izvješće o konvergenciji objavljuje se najmanje svake dvije godine ili na zahtjev države članice koja se želi pridružiti europodručju.
  • I ESB i Europska komisija sastavljaju izvješća o napretku država članica izvan europodručja u odnosu na kriterije koje države moraju ispuniti kako bi uvele euro.

Research & Publications

European Commission

Kontaktni podatci za medije