KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 7. rujna 2017.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u sadašnjem mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Neto kupnje provode se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Najnovije informacije, uključujući naše nove projekcije stručnjaka, potvrđuju uglavnom nepromijenjene izglede za gospodarski rast i inflaciju u europodručju u srednjoročnom razdoblju. Gospodarski rast, koji se u prvoj polovici 2017. ubrzao više nego što se očekivalo, i dalje je postojan te raširen po državama i sektorima. Istodobno, nedavna volatilnost deviznih tečajeva izvor je neizvjesnosti i zahtijeva praćenje s obzirom na mogući utjecaj na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Premda kontinuirani gospodarski rast podupire očekivanje da će inflacija postupno rasti prema ciljnim razinama stope inflacije, još nije u dovoljnoj mjeri prouzročio snažnija inflacijska kretanja. Mjere temeljne inflacije blago su se povećale posljednjih mjeseci, ali su, gledano u cijelosti, i dalje bile niske. Stoga je i dalje potreban vrlo visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike da bi temeljni inflacijski pritisci postupno jačali i poduprli kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe. Tijekom jeseni donijet ćemo odluku o kalibraciji instrumenata monetarne politike u razdoblju nakon kraja godine uzimajući u obzir očekivana inflacijska kretanja i financijske uvjete koji su potrebni za postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,6 % u drugom tromjesečju 2017., dok je u prvom tromjesečju 2017. povećanje iznosilo 0,5 %. Anketni podatci upućuju na nastavak sveobuhvatnog rasta u sljedećem razdoblju. Naše mjere monetarne politike podupiru domaću potražnju i olakšale su razduživanje. Rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava podupiru osobnu potrošnju. Vrlo povoljni uvjeti financiranja i veća profitabilnost poduzeća i dalje povoljno utječu na oporavak ulaganja. Nadalje, sveobuhvatni globalni oporavak poduprijet će izvoz europodručja.

Ta se procjena uglavnom odražava i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2017. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 2,2 % u 2017., 1,8 % u 2018. i 1,7 % u 2019. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2017. očekivani rast realnog BDP-a revidiran je naviše za 2017. zbog snažnijeg zamaha rasta u posljednjem razdoblju, dok je za sljedeće razdoblje uglavnom nepromijenjen.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su uglavnom uravnoteženi. S jedne strane, trenutačni pozitivni ciklički zamah povećava vjerojatnost da će gospodarski uzlet biti snažniji od očekivanoga. S druge strane, i dalje postoje negativni rizici pretežito povezani s globalnim čimbenicima i kretanjima na deviznim tržištima.

Godišnja inflacija mjerena HIPC-om u europodručju u kolovozu je iznosila 1,5 %. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se privremeno smanjiti krajem godine, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s cijenama energije. Mjere temeljne inflacije posljednjih su se mjeseci umjereno povećale, ali još ne pokazuju uvjerljive znakove trajnog uzlaznog trenda. Domaći troškovni pritisci, koji prije svega dolaze s tržišta rada, i dalje su slabi. Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju temeljna inflacija u europodručju postupno rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i rastom plaća.

Ta se procjena uglavnom odražava i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2017., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2017. godini iznositi 1,5 %, u 2018. godini 1,2 %, a u 2019. godini 1,5 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2017., izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su neznatno naniže, uglavnom zbog nedavne aprecijacije tečaja eura.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3), usprkos kolebljivosti iz mjeseca u mjesec, i dalje snažno raste, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta u srpnju 2017. iznosila 4,5 %, dok je u lipnju iznosila 5,0 %. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok se godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u lipnju 2017. iznosila 9,7 %, u srpnju smanjila na 9,1 %.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 2,0 % u lipnju na 2,4 % u srpnju 2017., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima uglavnom bila stabilna na razini 2,6 %. Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao kontinuiran povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos jačanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Jačanje ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće podržava rasprave koje se vode radi daljnjeg poboljšanja institucijskog ustroja naše ekonomske i monetarne unije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije