Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 3. rujna 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Kao i obično, počet ćemo s donesenim odlukama.

Na temelju redovitih ekonomskih i monetarnih analiza te u skladu sa smjernicama buduće monetarne politike, Upravno vijeće odlučilo je zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima.

Provedba programa kupnje vrijednosnih papira i dalje se odvija bez zastoja. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, nakon najavljenog preispitivanja ograničenja izdanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora poslije prvih šest mjeseci provedbe programa Upravno vijeće odlučilo je izmijeniti početno ograničenje izdanja iz početnih 25 % u 33 % ako se na pojedinačnoj osnovi utvrdi da to Eurosustavu ne bi omogućilo da bude blokirajuća manjina, u protivnom će se i dalje primjenjivati ograničenje od 25 %.

Ocjena naše monetarne politike temelji se na pregledu novih podataka, novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a i na provizornoj ocjeni najnovijih fluktuacija na tržištu. Dostupne informacije upućuju na daljnji gospodarski oporavak, premda nešto slabiji od očekivanoga, i sporiji rast stopa inflacije u odnosu na ranija očekivanja. U posljednje pojavili su se obnovljeni negativni rizici za izglede za rast i inflaciju. Međutim, zbog velikih fluktuacija na financijskim tržištima i tržištima sirovina, Upravno vijeće ocijenilo je da bi bilo preuranjeno iznositi zaključke o tome mogu li ta kretanja imati trajan utjecaj na buduće kretanje cijena i na postizanje održivog kretanja inflacije do razine koja je naš srednjoročni cilj ili ih uglavnom treba smatrati prolaznima.

Upravno vijeće će zato pomno pratiti sve bitne nove informacije. Upravno vijeće naglašava da je, ako to budu opravdavale okolnosti, spremno i sposobno djelovati tako što će upotrijebiti sve raspoložive instrumente u okviru svojih ovlasti i pritom podsjeća da se program kupnje vrijednosnih papira može u dovoljnoj mjeri prilagoditi glede njegova obujma, sastava i trajanja.

U međuvremenu ćemo u potpunosti provoditi mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 60 mlrd. EUR. Te se kupnje povoljno odražavaju na cijene i dostupnost kredita za poduzeća i kućanstva. Predviđa se da će se provoditi do kraja rujna 2016., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok ne zaključimo da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše ocjene dostupnih informacija, počevši s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se za 0,3 % u drugom tromjesečju 2015., što je rast nešto manji od očekivanoga. Najnoviji anketni pokazatelji upućuju na sličan rast realnog BDP-a u drugoj polovici ove godine. Gledavši u cjelini, očekujemo da će se gospodarstvo i dalje oporavljati, premda nešto sporije nego što se očekivalo prije svega zbog usporavanja rasta u zemljama s tržištima u nastajanju, što nepovoljno utječe na svjetski rast i inozemnu potražnju za izvozom europodručja. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reforma. Osim toga, smanjenje cijena nafte također bi trebalo pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Međutim, gospodarski rast u europodručju vjerojatno će i dalje usporavati potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spora provedba strukturnih reforma.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2015., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,4 % u 2015., 1,7 % u 2016. i 1,8 % u 2017. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2015. očekivani rast realnog BDP-a revidiran je naniže, uglavnom zbog manje inozemne potražnje koja je posljedica slabijeg rasta u zemljama s tržištima u nastajanju.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni, uglavnom zbog pojačanih neizvjesnosti povezanih s vanjskim okružjem. Trenutačna kretanja u zemljama s tržištima u nastajanju posebno mogu dodatno negativno utjecati na svjetski rast putem učinaka na trgovinu i povjerenje.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila je 0,2 % u kolovozu 2015., odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na lipanj i srpanj. U usporedbi s prethodnim mjesecom to je odraz daljnjeg pada inflacije cijena energije koji je nadoknađen većim povećanjem cijena prehrambenih i industrijskih proizvoda. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih cijena naftnih ročnica, u kratkoročnom bi razdoblju godišnje stope inflacije mjerene HIPC-om i dalje trebale biti vrlo niske. Očekuje se da će se godišnja inflacija mjerena HIPC-om povećati krajem godine, djelomično zbog baznih učinaka povezanih s padom cijena nafte krajem 2014. Predviđa se da će se rast stopa inflacije nastaviti tijekom 2016. i 2017. zbog očekivanog gospodarskog oporavka, prijenosa prošlih smanjenja tečaja eura i pretpostavke da će cijene nafte u nadolazećim godinama donekle porasti, kao što trenutačno pokazuju kretanja na tržištima naftnih ročnica. Međutim, trenutačno se očekuje da će se taj rast godišnje stope inflacije ostvariti nešto sporije nego što se dosad predviđalo.

Tu procjenu uglavnom odražavaju i makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2015., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2015. iznositi 0,1 %, u 2016. godini 1,1 %, a u 2017. godini 1,7 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2015., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže, uglavnom zbog nižih cijena nafte. Uzimajući u obzir najnovija kretanja cijene nafte i nove tečajeve, postoje rizici da će inflacija biti niža od rujanskih projekcija stručnjaka.

S tim u vezi, Upravno će vijeće pozorno pratiti rizike za izglede kretanja cijena u srednjoročnom razdoblju. Posebno ćemo se usredotočiti na prijenos učinka naših mjera monetarne politike kao i na svjetska gospodarska i financijska kretanja te kretanja cijena sirovina i tečajeva.

Što se tiče monetarne analize, novi podatci potvrđuju snažan rast najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta monetarnog agregata M3 iznosila je 5,3 % u srpnju 2015., u odnosu na 4,9 % u lipnju. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje sve snažnije podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u srpnju iznosila 12,1 %, u usporedbi s 11,7 % u lipnju.

Dinamika kreditiranja i dalje se poboljšava. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,2 % u lipnju na 0,9 % u srpnju, čime se nastavlja postupan oporavak u odnosu na početak 2014. Usprkos navedenim poboljšanjima, dinamika kreditiranja nefinancijskih društava i dalje je slaba. Ona je i dalje odraz zaostajanja u odnosu na poslovni ciklus, kao i kreditnog rizika, činitelja ponude kredita te kontinuirane bilančne prilagodbe u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,9 % u srpnju 2015., nakon što je u lipnju iznosila 1,7 %. Mjere monetarne politike koje smo uveli od lipnja 2014. jasno podupiru poboljšanja i s obzirom na uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava i s obzirom na kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize upućuje na potrebu odlučnog provođenja odluka Upravnog vijeća o monetarnoj politici i pozornog praćenja svih bitnih novih informacija glede njihova utjecaja na srednjoročne izglede za stabilnost cijena.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost pridonosi podupiranju gospodarske aktivnosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Daljnje reforme na tržištima rada i proizvoda te posebno mjere poboljšanja poslovnog okružja kao i odgovarajuća javna infrastruktura ključni su za povećanje produktivnog ulaganja, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Brzom i učinkovitom provedbom tih reforma, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima i ubrzati ostvarivanje koristi od reforma, čime će europodručje postati otpornije na globalne šokove. Fiskalne politike trebale bi biti potporom gospodarskog oporavka, ali i biti usklađene s Paktom o stabilnosti i rastu. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta najvažnije je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije