KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 18. prosinca 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Naša najnovija procjena ponovno potvrđuje da bi se inflacija trebala stabilizirati na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Prema novim projekcijama stručnjaka Eurosustava ukupna inflacija iznosit će prosječno 2,1 % u 2025., 1,9 % u 2026., 1,8 % u 2027. i 2,0 % u 2028. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,4 % u 2025., 2,2 % u 2026., 1,9 % u 2027. i 2,0 % u 2028. Inflacija je revidirana naviše za 2026. u prvom redu zato što stručnjaci sada očekuju sporije smanjivanje inflacije cijena usluga. U odnosu na projekcije iz rujna, očekuje se da će gospodarski rast biti snažniji, čemu će u prvom redu pridonijeti domaća potražnja. Gospodarski rast revidiran je naviše na 1,4 % u 2025., 1,2 % u 2026. i 1,4 % u 2027. Trebao bi se zadržati na razini od 1,4 % i u 2028.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo se pokazalo otpornim. Stopa gospodarskog rasta iznosila je 0,3 % u trećem tromjesečju, i to u prvom redu zahvaljujući većoj potrošnji i ulaganju. Povećao se i izvoz, čemu je znatan doprinos dala kemijska industrija. Najveći sektorski doprinos rastu dale su usluge, i to u prvom redu informacijsko-komunikacijski sektor, dok je aktivnost u industriji i građevinarstvu stagnirala. Očekuje se da će najveći doprinos rastu i u kratkoročnom razdoblju dati uslužni sektor.

Povoljan utjecaj na gospodarsku aktivnost ima snažno tržište rada. Stopa nezaposlenosti, koja je u listopadu iznosila 6,4 %, blizu je dosad najniže razine a stopa zaposlenosti porasla je u trećem tromjesečju za 0,2 %. Istodobno se dodatno smanjila potražnja za radnom snagom: stopa slobodnih radnih mjesta najniža je od pandemije.

U projekcijama se predviđa da će domaća potražnja biti glavni pokretač rasta u sljedećim godinama. Realni dohodci trebali bi dalje rasti a stopa štednje trebala bi se postupno smanjivati s još visokih razina, što bi trebalo pridonijeti potrošnji. Poslovno ulaganje i znatna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu trebali bi u sve većoj mjeri podupirati gospodarstvo. Međutim, nepovoljni uvjeti za globalnu trgovinu vjerojatno će nastaviti kočiti rast u europodručju tijekom ove i sljedeće godine.

Upravno vijeće naglašava da je potrebno žurno jačati gospodarstvo europodručja i samo europodručje u trenutačnom geopolitičkom okružju. Pozdravljamo poziv Europske komisije vladama da im prioritet budu održive javne financije, strateško ulaganje i strukturne reforme kojima se potiče rast. Ključno je potpuno iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta. Pritom je prijeko potrebno poticati daljnju integraciju tržišta kapitala dovršetkom unije za štednju i ulaganja i bankovne unije u skladu s ambicioznim vremenskim rasporedom te brzo donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura.

Inflacija

Godišnja inflacija, koja se od proljeća kreće u uskom rasponu, u studenome se zadržala na 2.1 %. Cijene energije bile su, nakon većeg smanjenja u listopadu, za 0,5 % niže nego prije godinu dana. Inflacija cijena hrane, koja je u rujnu iznosila 3,0 % i u listopadu 2,5 %, iznosila je 2,4 % studenome. Inflacija bez energije i hrane nije se mijenjala i iznosila je 2,4 %, dok su se inflacija cijena dobara i inflacija cijena usluga kretale u suprotnim smjerovima. Inflacija cijena dobara, koja je u rujnu iznosila 0,8 % i u listopadu 0,6 %, smanjila se na 0,5 % u studenome. Inflacija cijena usluga povećala se s 3,2 % u rujnu na 3,4 % u listopadu te na 3,5 % u studenome.

Pokazatelji temeljne inflacije uglavnom se nisu mijenjali proteklih mjeseci te su i nadalje u skladu s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. Rast jedinične dobiti ostao je nepromijenjen u trećem tromjesečju a stopa rasta jediničnih troškova rada bila je malo viša nego u drugom tromjesečju. Godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom iznosila je 4,0 %, što je više od očekivanja iz projekcija stručnjaka ESB‑a iz rujna jer su isplate nadilazile dogovorene plaće. Prospektivni pokazatelji, kao što su ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama, upućuju na slabljenje rasta plaća u sljedećim tromjesečjima i njegovu stabilizaciju na razini malo nižoj od 3 % pred kraj 2026.

Inflacija bi se u kratkoročnom razdoblju trebala smanjiti u prvom redu zato što prethodna povećanja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Stručnjaci Eurosustava očekuju da će u prosjeku ostati niža od 2 % u 2026. i 2027., pri čemu bi inflacija cijena energije trebala biti negativna tijekom većeg dijela tog razdoblja a inflacija bez energije trebala bi se postupno smanjivati. Potom bi se inflacija trebala vratiti na ciljnu razinu u 2028. u uvjetima snažnog rasta inflacije cijena energije. Rastu će, među ostalim, pridonijeti sustav EU‑a za trgovanje emisijama 2, koji bi se prema sadašnjim očekivanjima trebao početi primjenjivati u 2028., što je godina dana kasnije od pretpostavke u projekcijama iz rujna. Predviđa se da će se inflacija bez energije stabilizirati na razini od oko 2 % u posljednjim godinama projekcijskog razdoblja.

Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Premda su se trgovinske napetosti smirile, još volatilno međunarodno okružje moglo bi poremetiti opskrbne lance, smanjiti izvoz te nepovoljno utjecati na potrošnju i ulaganje. Pogoršanje raspoloženja na globalnim financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja, veće nesklonosti riziku i slabijeg rasta. Geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, zbog doprinosa planirane potrošnje na obranu i infrastrukturu te reformi kojima se potiče produktivnost rast bi mogao biti veći od očekivanoga. Poboljšanje pouzdanja moglo bi potaknuti privatnu potrošnju.

Inflacijski izgledi i nadalje su neizvjesniji nego inače jer je međunarodno okružje još volatilno. Inflacija bi mogla biti niža ako povećanje carina SAD‑a dovede do smanjenja potražnje za izvozom europodručja i države s viškom kapaciteta povećaju izvoz u europodručje. Nadalje, jači euro mogao bi prouzročiti veće smanjenje inflacije od očekivanoga. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti viša pridonese li veća rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca rastu uvoznih cijena, smanjenju ponude kritičnih sirovina i povećanju ograničenja kapaciteta gospodarstva europodručja. Budu li se pritisci plaća smanjivali sporije, to bi moglo odgoditi smanjenje inflacije cijena usluga. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje potrošnje na obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja kriza povezanih s klimatskim promjenama i prirodom.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg prethodnog sastanka. Općenito govoreći, kamatne stope banaka na kredite poduzećima, koje su se smanjile pod utjecajem našeg smanjivanja ključnih kamatnih stopa tijekom prošle godine, stabilne su od ljeta. U listopadu se nisu promijenile u odnosu na rujan i iznosile su 3,5 %. Trošak tržišnog dužničkog financiranja iznosio je 3,4 %, što je također blizu razine zabilježene u rujnu. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite ponovno je ostala nepromijenjena i u listopadu je iznosila 3,3 %.

Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima u listopadu je, jednako kao u rujnu, iznosila 2,9 %. Izdavanje korporativnih obveznica također je nastavilo, općenito govoreći, jednako rasti i to po stopi od 3,2 %. Povećalo se hipotekarno kreditiranje: stopa rasta, koja je u rujnu iznosila 2,6 %, iznosila je 2,8 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke u europodručju otporne su zahvaljujući solidnim stopama kapitala i koeficijentima likvidnosti, kvaliteti imovine i profitabilnosti. No geopolitička neizvjesnost i mogućnost naglog ponovnog određivanja cijena na globalnim financijskim tržištima rizici su za financijsku stabilnost u europodručju. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti jer pridonosi otpornosti i očuvanju prostora makrobonitetnog djelovanja.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.