Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 8. prosinca 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Danas smo na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito procijenili ekonomske i inflacijske izglede te stajalište monetarne politike. Na temelju te procjene i radi očuvanja stabilnosti cijena Upravno vijeće donijelo je nekoliko odluka.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, do kraja ožujka 2017. i dalje ćemo provoditi mjesečne kupnje u iznosu od 80 mlrd. EUR u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Predviđa se da će se neto kupnje vrijednosnih papira u mjesečnom iznosu od 60 mlrd. EUR provoditi od travnja 2017. do kraja prosinca 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, Upravno vijeće namjerava povećati opseg programa i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe. Neto kupnje provodit će se istodobno s reinvestiranjem glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira.

Kako bi osiguralo da kupnja vrijednosnih papira koju provodi Eurosustav i dalje teče bez poteškoća, Upravno vijeće odlučilo je prilagoditi parametre programa kupnje vrijednosnih papira od siječnja 2017. Prvo, povećat će se raspon dospijeća u programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora tako što će se najmanje preostalo dospijeće prihvatljivih vrijednosnih papira smanjiti s dvije godine na jednu godinu. Drugo, u mjeri u kojoj to bude potrebno, u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira dopustit će se kupnja vrijednosnih papira s prinosom do dospijeća nižim od kamatne stope ESB-a na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja.

Ključne kamatne stope ESB-a nisu promijenjene te i dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.

Današnje produljenje razdoblja provedbe programa kupnje vrijednosnih papira određeno je s ciljem održavanja vrlo visoke razine monetarne prilagodljivosti radi osiguravanja stalne prilagodbe inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Zahvaljujući produljenju kao i znatnom obujmu dosadašnjih kupnji i budućim reinvestiranjima financijski uvjeti u europodručju ostat će vrlo povoljni, što je i dalje ključno za postizanje našeg cilja. Produljenje kupnji na dulje razdoblje omogućuje postojaniju tržišnu prisutnost, a stoga i trajniju transmisiju naših poticajnih mjera. Određeno je s obzirom na umjeren, ali sve postojaniji oporavak gospodarstva europodručja te temeljne inflacijske pritiske koji su još prigušeni. Upravno vijeće će pozorno pratiti kretanja izgleda za stabilnost cijena i, ako to budu opravdavale okolnosti, upotrijebit će sve instrumente kojima raspolaže u skladu s ovlastima kako bi postiglo svoj cilj.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2016. realni BDP europodručja povećao se, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, za 0,3 %, nakon sličnog povećanja u drugom tromjesečju. Najnoviji podatci, posebno rezultati anketa, pokazuju da se trend rasta nastavio u četvrtom tromjesečju 2016. Očekujemo da će se gospodarski rast nastaviti umjerenim, ali sve postojanijim tempom. Prijenos učinka naših mjera monetarne politike na realno gospodarstvo podupire domaću potražnju i potiče razduživanje. Veća profitabilnost poduzeća i vrlo povoljni uvjeti financiranja i dalje pridonose oporavku ulaganja. Osim toga, daljnji rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, podupire realni raspoloživi dohodak kućanstava i osobnu potrošnju. Istodobno postoje naznake nešto snažnijeg globalnog oporavka. Međutim, očekuje se da će spora provedba strukturnih reformi i preostale bilančne prilagodbe u više sektora usporiti gospodarski rast u europodručju.

Ta se procjena uglavnom odražava i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2016., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,7 % u 2016. i 2017. te za 1,6 % u 2018. i 2019. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2016. izgledi za rast realnog BDP-a uglavnom su nepromijenjeni. Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su negativni.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju iznosila je 0,6 % u studenom 2016., povećavši se s 0,5 % u listopadu i 0,4 % u rujnu. To je u velikoj mjeri odraz rasta godišnje inflacije cijena energije, ali još nema znakova pouzdane uzlazne putanje temeljne inflacije. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, stope ukupne inflacije vjerojatno će se znatno povećati na prijelazu iz 2016. u 2017. godinu, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s godišnjom stopom promjene cijena energije. Stope inflacije trebale bi u 2018. i 2019. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike, očekivanim gospodarskim oporavkom i odgovarajućim postupnim smanjivanjem neiskorištenosti kapaciteta.

Ta se kretanja odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2016., u kojima se predviđa da će godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om iznositi 0,2 % u 2016., 1,3 % u 2017., 1,5 % u 2018. i 1,7 % u 2019. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2016., izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om uglavnom su nepromijenjeni.

U vezi s monetarnom analizom, u listopadu 2016. došlo je do smanjenja rasta najšireg monetarnog agregata (M3), pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,4 % u usporedbi s 5,1 % u rujnu. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u rujnu iznosila 8,4 %, u listopadu bila 7,9 %.

Nastavlja se postupan oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima u listopadu 2016. porasla je na 2,1 % u odnosu na 2,0 % u prethodnom mjesecu. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima i dalje je iznosila 1,8 %. Iako kretanja u odobravanju bankovnih kredita i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru, mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. znatno podupiru uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva te time i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za donošenjem odluka o monetarnoj politici koje smo donijeli danas s ciljem održavanja vrlo visoke razine potpore monetarne politike koja je nužna kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Posebno je važno znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne reforme nužne su u svim državama europodručja. Naglasak bi trebao biti na mjerama povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanja odgovarajuće javne infrastrukture, koje su ključne za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ostvarenju tog cilja također će pridonijeti povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, napredak u stvaranju unije tržišta kapitala i reforme u svrhu boljeg rješavanja pitanja loših kredita. Zahvaljujući brzoj i efikasnoj provedbi strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, europodručje će postati otpornije na globalne šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za osiguravanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno je nužno da sve države pojačaju napore kako bi oblikovale skup fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.