Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Što je novac?

24. studenoga 2015. (posuvremenjeno 19. lipnja 2024.)

Služite se euronovčanicama i eurokovanicama, a vjerojatno imate i bankovni račun. Ali što je zapravo novac? Kako nastaje i koju ulogu imaju središnje banke kao što je ESB?

Koliko znate o svojem novcu?

Novac se razvijao s vremenom

Prvi je novac obično bio robni novac, odnosno predmet izrađen od vrijednog materijala, primjerice zlata. Poslije se pojavio novac u obliku novčanica koje su se mogle zamijeniti za zlato ili srebro. U modernim gospodarstvima, kakvo je i europodručje, rabi se fiducijarni novac, koji uopće nije vezan uz robu.

Euro kao fiducijarna valuta

Fiducijarni novac smatra se zakonskim sredstvom plaćanja i izdaje ga središnja banka. Ne može se izravno pretvoriti u, primjerice, zlato. Papir koji se rabi za izradu novčanica ne vrijedi mnogo. Međutim, prihvaća se zbog svoje široke uporabe i rada središnjih banaka na održavanju njegove vrijednosti.

Novac u različitim oblicima

Euro može imati oblik novčanica i kovanica, ali može postojati i na bankovnom računu kao elektronički zapis ili biti pohranjen na štednom računu. Kako bismo bili sigurni da će naša valuta ostati primjerena budućnosti, radimo na budućim novčanicama i mogućem digitalnom euru koji bi služio kao dopuna gotovini.

Novčanice

Nacionalne središnje banke europodručja zajedno proizvode euronovčanice. ESB je odgovoran za upravljanje količinom novčanica u optjecaju i nadzor aktivnosti nacionalnih središnjih banaka.

Više o euronovčanicama

Kovanice

ESB je odgovoran za odobravanje količine eurokovanica koje se mogu izdati, ali države europodručja i dalje su jedini zakonski izdavatelji. Za koordinaciju poslova u vezi s kovanicama zadužena je Europska komisija.

Više o prigodnim kovanicama

Buduće novčanice

Pripremamo se za novu seriju euronovčanica kako bi bile još sigurnije i održivije. Euronovčanice će prvi put steći potpuno nov dizajn.

Više o budućim euronovčanicama

Digitalni euro

Pripremamo se za moguće uvođenje digitalnog eura kako bi građani imali izravan pristup centralnobankarskom novcu u digitalnom obliku. Bez obzira na to gdje se nalazili u europodručju, građani bi digitalnim eurom mogli plaćati u svakom trenutku, baš kao što danas plaćaju novčanicama, ali digitalno.

Doznajte zašto razmatramo uvođenje digitalnog eura

Kako nastaje novac?

Da bismo razumjeli kako novac nastaje, važno je razlikovati dvije vrste novca.

  • Za centralnobankarski novac jamči javna institucija, kao što je ESB. U europodručju takvu vrstu novca mogu stvoriti nacionalne središnje banke. Građanima je takav novac najvidljiviji u obliku novčanica. Druga vrsta centralnobankarskog novca depoziti su poslovnih banaka kod središnje banke, poznati kao pričuve središnje banke. Oni se izrađuju elektronički u sklopu operacija na otvorenom tržištu.
  • Depozitni novac čini većinu novca kojim se građani zapravo služe. Pokriva ga i uravnotežuje imovina koju drže poslovne banke. Takav novac stvaraju banke kada povećavaju svoje bilance. Na primjer, ako vam poslovna banka odobri kredit za kupnju automobila, ona na taj način stvara novac. Kada otplaćujete kredit, stvoreni novac nestaje.

Kako se novac rabi

Samo se dio gotovog novca eura u optjecaju zapravo rabi za plaćanja. Bez obzira na oblik, novac ima tri različite funkcije.

Sredstvo razmjene

Novac se može rabiti za plaćanje jer ima vrijednost u koju građani vjeruju i zakonsko je sredstvo plaćanja.

Obračunska jedinica

Novac omogućuje određivanje cijene robe i usluga, kao i usporedbu cijena.

Pohrana vrijednosti

Novac se može pohraniti i njegova se vrijednost može očuvati tijekom vremena.

Koliko je novca u gospodarstvu?

ESB određuje monetarne agregate kojima se mjeri količina novca u europodručju i pružaju informacije o stanju gospodarstva: od najužeg monetarnog agregata (M1) novčanica, kovanica i bankovnih depozita koje klijenti mogu brzo povući do širokog monetarnog agregata (M3) koji uključuje i dugoročnije depozite i drugu sličnu imovinu.

Provjerite koliko ste naučili!

Riješite naš interaktivni kviz i provjerite svoje znanje o novcu. Jeste li spremni?