Što je novac?
24. studenoga 2015. (posuvremenjeno 19. lipnja 2024.)
Služite se euronovčanicama i eurokovanicama, a vjerojatno imate i bankovni račun. Ali što je zapravo novac? Kako nastaje i koju ulogu imaju središnje banke kao što je ESB?
Koliko znate o svojem novcu?
Novac se razvijao s vremenom
Prvi je novac obično bio robni novac, odnosno predmet izrađen od vrijednog materijala, primjerice zlata. Poslije se pojavio novac u obliku novčanica koje su se mogle zamijeniti za zlato ili srebro. U modernim gospodarstvima, kakvo je i europodručje, rabi se fiducijarni novac, koji uopće nije vezan uz robu.
Euro kao fiducijarna valuta
Fiducijarni novac smatra se zakonskim sredstvom plaćanja i izdaje ga središnja banka. Ne može se izravno pretvoriti u, primjerice, zlato. Papir koji se rabi za izradu novčanica ne vrijedi mnogo. Međutim, prihvaća se zbog svoje široke uporabe i rada središnjih banaka na održavanju njegove vrijednosti.
Novac u različitim oblicima
Euro može imati oblik novčanica i kovanica, ali može postojati i na bankovnom računu kao elektronički zapis ili biti pohranjen na štednom računu. Kako bismo bili sigurni da će naša valuta ostati primjerena budućnosti, radimo na budućim novčanicama i mogućem digitalnom euru koji bi služio kao dopuna gotovini.
Novčanice
Nacionalne središnje banke europodručja zajedno proizvode euronovčanice. ESB je odgovoran za upravljanje količinom novčanica u optjecaju i nadzor aktivnosti nacionalnih središnjih banaka.
Više o euronovčanicamaKovanice
ESB je odgovoran za odobravanje količine eurokovanica koje se mogu izdati, ali države europodručja i dalje su jedini zakonski izdavatelji. Za koordinaciju poslova u vezi s kovanicama zadužena je Europska komisija.
Više o prigodnim kovanicamaBuduće novčanice
Pripremamo se za novu seriju euronovčanica kako bi bile još sigurnije i održivije. Euronovčanice će prvi put steći potpuno nov dizajn.
Više o budućim euronovčanicamaDigitalni euro
Pripremamo se za moguće uvođenje digitalnog eura kako bi građani imali izravan pristup centralnobankarskom novcu u digitalnom obliku. Bez obzira na to gdje se nalazili u europodručju, građani bi digitalnim eurom mogli plaćati u svakom trenutku, baš kao što danas plaćaju novčanicama, ali digitalno.
Doznajte zašto razmatramo uvođenje digitalnog euraKako nastaje novac?
Da bismo razumjeli kako novac nastaje, važno je razlikovati dvije vrste novca.
- Za centralnobankarski novac jamči javna institucija, kao što je ESB. U europodručju takvu vrstu novca mogu stvoriti nacionalne središnje banke. Građanima je takav novac najvidljiviji u obliku novčanica. Druga vrsta centralnobankarskog novca depoziti su poslovnih banaka kod središnje banke, poznati kao pričuve središnje banke. Oni se izrađuju elektronički u sklopu operacija na otvorenom tržištu.
- Depozitni novac čini većinu novca kojim se građani zapravo služe. Pokriva ga i uravnotežuje imovina koju drže poslovne banke. Takav novac stvaraju banke kada povećavaju svoje bilance. Na primjer, ako vam poslovna banka odobri kredit za kupnju automobila, ona na taj način stvara novac. Kada otplaćujete kredit, stvoreni novac nestaje.
Koliko je novca u gospodarstvu?
ESB određuje monetarne agregate kojima se mjeri količina novca u europodručju i pružaju informacije o stanju gospodarstva: od najužeg monetarnog agregata (M1) novčanica, kovanica i bankovnih depozita koje klijenti mogu brzo povući do širokog monetarnog agregata (M3) koji uključuje i dugoročnije depozite i drugu sličnu imovinu.
Provjerite koliko ste naučili!
Riješite naš interaktivni kviz i provjerite svoje znanje o novcu. Jeste li spremni?
MOGLO BI VAS ZANIMATI