KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 30. travnja 2020.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Europodručje se suočava s kontrakcijom gospodarske aktivnosti koja po brzini i razmjerima nadmašuje sve dosadašnje mirnodopske kontrakcije gospodarske aktivnosti. Mjere za sprječavanje širenja koronavirusa (COVID-19) u velikoj su mjeri zaustavile gospodarsku aktivnost u svim državama europodručja i u cijelom svijetu. Anketni pokazatelji pouzdanja potrošača i poslovnog pouzdanja naglo su se pogoršali, što upućuje na snažnu kontrakciju gospodarskog rasta i znatno pogoršanje uvjeta na tržištima rada. S obzirom na veliku neizvjesnost povezanu s konačnim razmjerima posljedica za gospodarstvo, scenariji rasta stručnjaka ESB-a upućuju na to da bi se BDP europodučja ove godine mogao smanjiti za između 5 % i 12 %, pri čemu će ključni biti trajanje mjera za sprječavanje širenja koronavirusa i uspješnost politika ublažavanja gospodarskih posljedica za poduzeća i radnike. U tim se scenarijima predviđa oporavak gospodarske aktivnosti usporedno s postupnim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja koronavirusa, premda su brzina i razmjeri oporavka vrlo neizvjesni. Inflacija se smanjila zbog naglog pada cijena nafte i malo manje inflacije mjerene HIPC-om bez energije i hrane.

Od početka ožujka poduzimamo odlučne i ciljane mjere politike kojima pružamo ključnu potporu gospodarstvu europodručja, posebno sektorima koji su u najvećoj mjeri pogođeni krizom. Naše mjere posebno podupiru likvidnosne uvjete i pridonose održavanju priljeva kredita kućanstvima i poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima, kao i održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore i u svim jurisdikcijama.

Pozdravljamo mjere vlada europodručja i europskih institucija za osiguranje dostatnih resursa zdravstvene skrbi i potporu pogođenim poduzećima, radnicima i kućanstvima. Istodobno je potrebno kontinuirano i ambiciozno djelovanje, prije svega zajedničkim i usklađenim mjerama politike, kako bi se spriječilo ostvarenje negativnih rizika i podupro oporavak.

U skladu sa svojim ovlastima, Upravno vijeće odlučno je u namjeri da nastavi pružati potporu kućanstvima i poduzećima koja se trenutačno suočavaju s poremećajima u gospodarstvu i povećanom neizvjesnošću kako bi se održala srednjoročna cjenovna stabilnost.

U skladu s tim, Upravno vijeće danas je odlučilo dodatno ublažiti uvjete za naše ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III). Naime, odlučili smo smanjiti kamatnu stopu na operacije TLTRO III u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. na kamatnu stopu koja je 50 baznih bodova manja od prosječne kamatne stope na glavne operacije refinanciranja Eurosustava u istom razdoblju. Osim toga, za druge ugovorne strane čije prihvatljivo neto kreditiranje dosegne prag obujma kreditiranja, kamatna stopa u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2021. bit će 50 baznih bodova manja od prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja u istom razdoblju.

Nadalje, odlučili smo provesti novu seriju hitnih operacija dugoročnijeg refinanciranja zbog pandemije (engl. pandemic emergency longer-term refinancing operations, operacije PELTRO), koje neće biti ciljane, kako bi se uspostavom učinkovitog likvidnosnog zaštitnog mehanizma pridonijelo likvidnosnim uvjetima u financijskom sustavu europodučja te održavanju nesmetanog funkcioniranja tržišta novca. Riječ je o sedam dodatnih operacija refinanciranja koje će se početi provoditi u svibnju 2020. i u više koraka dospijevati u razdoblju od srpnja do rujna 2021. u skladu s trajanjem naših mjera za ublažavanje zahtjeva povezanih s kolateralom. Provodit će se kao raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom koja će biti 25 baznih bodova manja od prosječne kamatne stope na glavne operacije refinanciranja u razdoblju trajanja svake operacije PELTRO.

Više pojedinosti o izmjenama uvjeta za operacije TLTRO III i o našim novim operacijama PELTRO objavit će se u posebnom priopćenju za javnost danas u 15.30 SEV.

Od kraja ožujka provodimo kupnje u sklopu našeg novog hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 750 mlrd. EUR radi općenitog ublažavanja monetarne politike te kako bi se umanjili ozbiljni rizici za transmisijski mehanizam monetarne politike i izglede europodručja koji proizlaze iz pandemije koronavirusa. Te će se kupnje i dalje provoditi fleksibilno u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. Provodit ćemo kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa PEPP dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a u svakom slučaju do kraja ove godine.

Osim toga, nastavit će se provoditi neto kupnje u sklopu našeg programa kupnje vrijednosnih papira mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR, a do kraja ove godine nastavit će se i privremene dodatne kupnje u ukupnom iznosu od 120 mlrd. EUR. I dalje očekujemo da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a.

Osim toga, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Nadalje, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Zajedno sa znatnim postojećim monetarnim poticajem, te će mjere imati povoljan utjecaj na likvidnost i uvjete financiranja te pridonijeti održavanju nesmetanog kreditiranja realnog gospodarstva. U trenutačnom gospodarskom okružju koje se brzo mijenja Upravno vijeće istodobno je i dalje potpuno spremno učiniti sve što bude potrebno da, u okviru svojih ovlasti, svim građanima europodručja pomogne da prebrode ovo iznimno teško razdoblje. To ćemo učiniti prije svega tako što ćemo se pobrinuti za prijenos svoje monetarne politike na sve dijelove gospodarstva i u sve jurisdikcije u skladu s našom zadaćom održavanja stabilnosti cijena. Stoga smo potpuno spremni povećati obujam programa PEPP i promijeniti mu sastav u mjeri u kojoj to bude potrebno i onoliko dugo koliko to bude potrebno. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama, u skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Najnoviji ekonomski pokazatelji i rezultati anketa koji se odnose na razdoblje od početka širenja koronavirusa na europodručje pokazuju dosad nezabilježen pad, koji upućuje na znatnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju te na brzo pogoršanje uvjeta na tržištima rada. Pandemija koronavirusa i mjere za sprječavanje njezina širenja teško su pogodili sektor prerađivačke industrije i uslužni sektor, što se odrazilo na proizvodne kapacitete gospodarstva europodručja i domaću potražnju. U prvom tromjesečju 2020., koje je bilo samo djelomično pogođeno širenjem koronavirusa, realni BDP europodručja smanjio se za 3,8 % u odnosu na prethodno tromjesečje kao posljedica mjera blokade u posljednjim tjednima tromjesečja. Snažan pad gospodarske aktivnosti u travnju upućuje na zaključak da će učinak vjerojatno biti i mnogo ozbiljniji u drugom tromjesečju. Ostavimo li trenutačne poremećaje zbog pandemije koronavirusa po strani, očekuje se da će se rast u europodručju nastaviti usporedno s postupnim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja koronavirusa, pod utjecajem povoljnih uvjeta financiranja, karaktera fiskalnih politika u europodručju i nastavka globalne aktivnosti.

S obzirom na vrlo veliku neizvjesnost u pogledu trajanja pandemije, teško je predvidjeti razmjere i trajanje skorašnje recesije i naknadnog oporavka. Međutim, ne dovodeći u pitanje buduće makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava, koje će biti objavljene u lipnju, scenariji rasta koje su izradili stručnjaci ESB-a upućuju na to da bi se ove godine BDP europodručja mogao smanjiti između 5 % i 12 % nakon čega će doći do oporavka i normalizacije rasta u sljedećim godinama. Razmjer kontrakcije i brzina oporavka prvenstveno će ovisiti o trajanju i uspješnosti mjera za sprječavanje širenja koronavirusa, o mjeri u kojoj su kapaciteti ponude i domaća potražnja trajno pogođeni te o uspješnosti politika u ublažavanju negativnog učinka na prihode i zaposlenost.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena HIPC-om smanjila se s 0,7 % u ožujku na 0,4 % u travnju, uglavnom zbog niže inflacije cijena energije, no i zbog malo manje inflacije mjerene HIPC-om bez energije i hrane. Sudeći po naglom padu trenutačnih cijena nafte i cijena naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se sljedećih mjeseci znatno dodatno smanjivati. Očekuje se da će snažan pad gospodarske aktivnosti negativno utjecati na temeljnu inflaciju sljedećih mjeseci. Međutim, srednjoročne posljedice pandemije koronavirusa za inflaciju vrlo su neizvjesne jer pritiske na smanjenje povezane sa slabijom potražnjom mogu djelomično neutralizirati pritisci na rast povezani s poremećajima u ponudi. Tržišni pokazatelji dugoročnijih inflacijskih očekivanja ostali su na niskim razinama. Unatoč smanjenju anketnih pokazatelja inflacijskih očekivanja u kratkom i srednjem roku, dugoročnija očekivanja manje su pogođena.

U vezi s monetarnom analizom, rast najšireg monetarnog agregata (M3) povećao se s 5,5 % u veljači na 7,5 % u ožujku 2020. Najširi monetarni agregat raste zbog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru, u velikoj mjeri kao posljedica povlačenja sredstava po kreditnim linijama, i niskih oportunitetnih troškova držanja agregata M3 u usporedbi s troškovima držanja drugih financijskih instrumenata. Čini se da je povećana ekonomska neizvjesnost utjecala na zaokret prema držanju novca, vjerojatno kao mjera opreza. U takvom okružju najuži monetarni agregat (M1), koji obuhvaća najlikvidnije oblike novca, i dalje najviše doprinosi rastu najšireg monetarnog agregata.

Na kretanja kredita privatnom sektoru također je utjecala pandemija koronavirusa. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima smanjila se s 3,7 % u veljači na 3,4 % u ožujku 2020., dok se godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala s 3,0 % u veljači na 5,4 % u ožujku 2020. Ta su kretanja jasno vidljiva i u rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za prvo tromjesečje 2020., koji upućuju na nagli rast potražnje poduzeća za kreditima i povlačenje sredstava po kreditnim linijama kako bi se zadovoljile likvidnosne potrebe za obrtni kapital, dok su potrebe za financiranjem radi investicija u dugotrajnu imovinu smanjene. Potražnja za stambenim kreditima kućanstvima manje je porasla nego u prethodnom tromjesečju. Standardi odobravanja kredita poduzećima neznatno su pooštreni u usporedbi sa standardima odobravanja kredita kućanstvima koji su više pooštreni. To je u oba slučaja povezano s pogoršavanjem gospodarskih izgleda i padom kreditne sposobnosti poduzeća i kućanstava. Istodobno banke u drugom tromjesečju 2020. očekuju snižavanje standarda odobravanja kredita za kredite poduzećima.

Naše mjere politike, posebno povoljniji uvjeti za operacije TLTRO III i mjere za ublažavanje zahtjeva povezanih s kolateralom, trebale bi potaknuti banke na odobravanje kredita svim subjektima iz privatnog sektora. Zajedno s mjerama za podupiranje kreditnih aktivnosti koje su donijele nacionalne vlade i europske institucije one olakšavaju kontinuirani pristup financiranju, među ostalim, za one koji su najviše pogođeni pandemijom koronavirusa.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike potreban za snažnu prilagodbu stopa inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s fiskalnim politikama, sada je ključna ambiciozna i usklađena fiskalna politika s obzirom na snažnu kontrakciju gospodarske aktivnosti u europodručju. Poduzete mjere trebale bi biti ciljane što je više moguće i privremenog karaktera kao odgovor na pandemiju. Pozdravljamo sporazum Euroskupine o trima sigurnosnim mrežama za radnike, poduzeća i vlade koji je odobrilo Europsko vijeće u obliku paketa vrijednog 540 mlrd. EUR. Upravno vijeće istodobno poziva na daljnje snažne i pravodobne mjere da bismo se pripremili za oporavak i poduprli ga. U vezi s tim, pozdravljamo sporazum Europskog vijeća u pogledu aktivnosti usmjerenih na uspostavu posebnog fonda za oporavak kako bi se riješile posljedice ove dosad nezabilježene krize.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.