KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 25. siječnja 2018.

Dame i gospode, prije svega vam želim sretnu novu godinu. Potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se neto kupnje vrijednosnih papira u novom mjesečnom iznosu od 30 mlrd. EUR provoditi do kraja rujna 2018., ali i dulje ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije. Ako se u međuvremenu pogoršaju izgledi ili financijski uvjeti ne budu u skladu s daljnjim napretkom u postojanoj prilagodbi inflacijskih kretanja, spremni smo povećati opseg programa kupnje vrijednosnih papira i/ili produljiti razdoblje njegove provedbe. Eurosustav će reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno. To će istodobno pridonijeti povoljnim likvidnosnim uvjetima i primjerenom stajalištu monetarne politike.

Najnovije informacije potvrđuju snažan gospodarski rast, koji se u drugoj polovici 2017. ubrzao više nego što se očekivalo. Zbog snažnog cikličkog zamaha, smanjivanja neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta koje je u tijeku i sve veće iskorištenosti kapaciteta sve smo sigurniji da će se inflacija približiti ciljnim razinama ispod, ali blizu 2 %. Istodobno su domaći cjenovni pritisci i dalje uglavnom slabi i još ne pokazuju uvjerljive znakove postojanog jačanja. U tim okolnostima nedavna volatilnost deviznih tečajeva izvor je neizvjesnosti i zahtijeva praćenje s obzirom na mogući utjecaj na srednjoročne izglede za stabilnost cijena. Gledano u cijelosti, i dalje je potreban znatan monetarni poticaj da bi temeljni inflacijski pritisci i dalje jačali i podupirali kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Ta daljnja potpora monetarne politike temelji se na kupnjama vrijednosnih papira, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i budućem reinvestiranju te smjernicama buduće monetarne politike povezanima s kamatnim stopama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2017., u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, realni BDP europodručja povećao se za 0,7 %, slično kao u drugom tromjesečju. Najnoviji ekonomski podatci i rezultati anketa upućuju na nastavak snažnog i sveobuhvatnog zamaha rasta na prijelazu iz 2017. u 2018. Naše mjere monetarne politike, koje su pridonijele razduživanju, i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih reformi na tržištu rada, i sve veće bogatstvo kućanstava. Poslovna ulaganja i dalje jačaju zahvaljujući vrlo povoljnim uvjetima financiranja, sve većoj profitabilnosti poduzeća i stabilnoj potražnji. Tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja nastavio se rast ulaganja u stambene nekretnine. Nadalje, sveobuhvatni globalni rast potiče izvoz europodručja.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju ocijenjeni su kao uglavnom uravnoteženi. S jedne strane, prevladavajući snažni ciklički zamah mogao bi u bliskoj budućnosti prouzročiti nova pozitivna iznenađenja povezana s rastom. S druge strane, negativni rizici i dalje su pretežito povezani s globalnim čimbenicima, uključujući kretanja na deviznim tržištima.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju iznosila je 1,4 % u prosincu 2017., dok je u studenome iznosila 1,5 %. To je prije svega odraz kretanja cijene energije. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se i sljedećih mjeseci kretati oko sadašnjih razina. Kad je riječ o mjerama temeljne inflacije, one su, djelomično zbog posebnih čimbenika, i dalje slabe i još ne pokazuju uvjerljive znakove trajnog uzlaznog trenda. Ipak se očekuje da će u srednjoročnom razdoblju postupno rasti poduprte našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom, odgovarajućim smanjivanjem neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) i dalje snažno raste zbog utjecaja mjera monetarne politike ESB-a i niskih oportunitetnih troškova držanja najlikvidnijih depozita: njegova godišnja stopa rasta, koja je u listopadu 2017. iznosila 5,0 %, u studenome 2017. iznosila je 4,9 %. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1), koji je nakon rasta po godišnjoj stopi od 9,4 % u listopadu u studenome porastao po stopi od 9,1 %.

Nastavlja se oporavak rasta kredita privatnom sektoru koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 2,9 % u listopadu na 3,1 % u studenome 2017., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima, koja je u listopadu iznosila 2,7 %, u studenome iznosila 2,8 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za četvrto tromjesečje 2017. upućuje na to da rast kredita i dalje podupiru rast potražnje za kreditima i daljnje ublažavanje uvjeta bankovnog kreditiranja.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za visokom razinom prilagodljivosti monetarne politike kako bi se osigurao postojan povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos jačanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju slabosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, sve stabilniji sveobuhvatni rast govori u prilog obnovi fiskalnih zaštitnih slojeva. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug još velik, ali sve bi države imale koristi od pojačanih napora s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Potpuna, transparentna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu te postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za povećanje otpornosti gospodarstva europodručja. Jačanje ekonomske i monetarne unije ostaje prioritet. Upravno vijeće podržava rasprave koje se vode radi dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala te produbljivanja ekonomske i monetarne unije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.