Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 8. rujna 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira. U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, potvrđujemo da se predviđa da će se mjesečne kupnje vrijednosnih papira u vrijednosti od 80 mlrd. EUR provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljnom razinom stope inflacije.

Danas smo ocijenili gospodarske i monetarne podatke koji su nam postali dostupni nakon našeg posljednjeg sastanka te smo razgovarali o novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a. Sve u svemu, premda raspoloživi dokazi upućuju na otpornost gospodarstva europodručja prema kontinuiranoj globalnoj gospodarskoj i političkoj neizvjesnosti, naš osnovni scenarij i dalje je pod utjecajem negativnih rizika.

Sveobuhvatne mjere naše politike i dalje osiguravaju povoljne uvjete financiranja i podupiru zamah gospodarskog oporavka u europodručju. Zbog toga i dalje očekujemo da će realni BDP rasti umjerenim, ali postojanim tempom te da će inflacija u europodručju sljedećih mjeseci postupno rasti, u skladu s kretanjem koje je već predviđeno u projekcijama naših stručnjaka iz lipnja 2016.

Upravno vijeće i dalje će vrlo pozorno pratiti kretanja u gospodarstvu i na financijskim tržištima. Održat ćemo vrlo visoku razinu novčane potpore koja je ugrađena u projekcije naših stručnjaka i potrebna je kako bi se osigurao povratak inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Bude li to opravdano, upotrijebit ćemo sve instrumente kojima raspolažemo u skladu s ovlastima. Upravno je vijeće u međuvremenu dalo zadatak odgovarajućim odborima da ocijene opcije kojima se osigurava nesmetana provedba našeg programa kupnje.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U drugom tromjesečju 2016. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 %, nakon povećanja od 0,5 % u prvom tromjesečju. Najnoviji podatci upućuju na to da se rast i u trećem tromjesečju 2016. nastavlja otprilike istom stopom kao u drugom tromjesečju. I dalje očekujemo nastavak gospodarskog oporavka umjerenim, ali postojanim tempom. Na domaću potražnju i dalje povoljno djeluje prijenos učinka naših mjera monetarne politike na realno gospodarstvo. Povoljni uvjeti financiranja te poboljšanje izgleda potražnje i profitabilnosti poduzeća i dalje pridonose oporavku ulaganja. Daljnji rast zaposlenosti, među ostalim zbog prethodnih strukturnih reformi, te još uvijek relativno niske cijene nafte i dalje podupiru realni raspoloživi dohodak kućanstava, a time i osobnu potrošnju. Osim toga, očekuje se da će fiskalne politike u europodručju biti blago ekspanzivne u 2016., dok će u 2017. i 2018. biti uglavnom neutralne. Međutim, očekuje se da će gospodarski oporavak u europodručju biti usporen zbog još uvijek slabe inozemne potražnje, koja je djelomično povezana s neizvjesnošću nakon referenduma Ujedinjene Kraljevine o članstvu u EU-u, kao i potrebne bilančne prilagodbe u više sektora te spore provedbe strukturnih reformi. Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni i uglavnom se odnose na vanjsko okružje.

Tu procjenu uglavnom odražavaju makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2016., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP 2016. godine povećati za 1,7 %, 2017. za 1,6 % i 2018. za 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2016. izgledi za rast realnog BDP-a neznatno su korigirani naniže.

Prema Eurostatovoj brzoj procjeni, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju u kolovozu 2016. iznosila je 0,2 %, bez promjena u odnosu na vrijednost iz srpnja. Godišnja inflacija cijena energije nastavila je rasti, a inflacija cijena usluga i neindustrijskih proizvoda bez energije bila je nešto niža nego u srpnju. Sudeći po sadašnjim cijenama naftnih ročnica, stope inflacije vjerojatno će u sljedećih nekoliko mjeseci i dalje biti niske, prije no što počnu rasti krajem 2016., uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s godišnjom stopom promjene cijena energije. Stope inflacije trebale bi u 2017. i 2018. nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom.

Ta se kretanja odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz rujna 2016., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2016. iznositi 0,2 %, u 2017. godini 1,2 %, a u 2018. godini 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz lipnja 2016., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om uglavnom su nepromijenjeni.

U vezi s monetarnom analizom, u srpnju 2016. najširi monetarni agregat (M3) nastavio je snažno rasti, pri čemu je njegova godišnja stopa rasta iznosila 4,8 %, dok je u lipnju bila 5,0%. Kao i prethodnih mjeseci, godišnji rast monetarnog agregata M3 uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1), koja je u lipnju iznosila 8,7 %, u srpnju bila 8,4 %.

Nastavlja se postupan oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima u srpnju 2016. porasla je na 1,9 % u odnosu na 1,7 % u lipnju. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u srpnju je bila stabilna te je iznosila 1,8 %. Iako kretanja u odobravanju bankovnih kredita i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru, mjere monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. sve uspješnije podupiru uvjete zaduživanja za poduzeća i kućanstva te time i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za održavanjem vrlo visoke razine novčane potpore koja je nužna kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Kao što je Upravno vijeće već više puta naglasilo, a što je naišlo na snažan odjek i u europskim i u međunarodnim raspravama o politikama, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati mnogo odlučniji doprinos i na nacionalnoj i na europskoj razini. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi kako bi se smanjila strukturna nezaposlenost i potaknuo rast potencijalne proizvodnje u europodručju. Strukturne reforme nužne su u svim državama europodručja. Naglasak bi trebao biti na mjerama povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanja odgovarajuće javne infrastrukture, koje su ključne za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Ostvarenju tog cilja također će pridonijeti povećanje trenutačnog opsega inicijativa kojima se potiče ulaganje, uključujući proširenje Junckerova plana, napredak u stvaranju unije tržišta kapitala i reforme u svrhu boljeg rješavanja pitanja loših kredita. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo da će se povećati održiv gospodarski rast u europodručju, nego će i europodručje postati otpornije na globalne šokove. Fiskalne politike također bi trebale podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuna i dosljedna provedba Pakta o stabilnosti i rastu tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za osiguravanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se snažnije poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.