European Central Bank - eurosystem
Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:


Zašto je inflacija trenutačno tako visoka?

16. studenoga 2021.

Možda ste primijetili da su gorivo, frizerske usluge i hrana u posljednje vrijeme poskupjeli. Neke su stvari pojeftinile u posljednjih godinu dana, ali uglavnom sada plaćamo više. Tu pojavu nazivamo inflacijom.

Zašto se rast cijena ubrzao?

Inflacija je godinama bila veoma niska, ali u kolovozu, rujnu i listopadu 2021. zabilježene su najviše razine u posljednjih 13 godina. Tri su glavna razloga za to: ubrzano ponovno otvaranje našeg gospodarstva, više cijene energije koje djeluju na rast inflacije i nešto što statističari nazivaju »baznim učinkom«.

Ubrzano ponovno otvaranje gospodarstva

Naše se gospodarstvo brzo ponovno otvara jer se sve više ograničenja ukida, Ponovno putujemo i jedemo u restoranima. Više kupujemo i tako trošimo dio novca koji nismo mogli potrošiti tijekom mjera zatvaranja. U razdobljima gospodarskog rasta poduzećima je lakše dizati cijene a da pritom ne izgube kupce. To je ono što se danas događa. No u jednom će se trenutku nadoknaditi potrošnja dobara i usluga koju smo odgađali tijekom pandemije.

Osim toga, kretanja nisu usklađena. Poduzećima je teško držati korak s potražnjom koja ubrzano raste dok obnavljaju opskrbne lance koji su bili ozbiljno poremećeni pandemijom. Zbog poteškoća kao što je nedostatak kontejnera prijevoz dobara postao je teži i skuplji. Što takve poteškoće dulje traju, to je vjerojatnije da će poduzeća prenijeti te troškove na svoje kupce u obliku viših cijena.

Pandemija je promijenila i način na koji živimo i radimo a time i ono što nam je potrebno. Potrošači kupuju više određenih proizvoda, kao što su elektronički uređaji i proizvodi za uređenje doma, nego što su to planirala poduzeća koja prodaju te proizvode. Naglo je postalo vrlo teško nabaviti važne dijelove kao što su poluvodiči. Kada poduzeća ne mogu održati korak s potražnjom, cijene rastu. Ekonomisti to nazivaju »zakonom ponude i potražnje«.

Neravnoteža između ponude i potražnje potrajat će određeno vrijeme, ali postupno će nestati kad poduzeća proizvedu više mikročipova i izgrade nova plovila.

Više cijene energije djeluju na rast inflacije

Nafta, plin i električna energija poskupjeli su u cijelom svijetu. Na cijene energije utječu brojni čimbenici: nedostatak vjetra u Ujedinjenoj Kraljevini zbog kojeg nisu radile vjetrenjače, suše u Brazilu zbog kojih je manje energije proizvedeno u hidroelektranama te prošla hladna zima zbog koje su se smanjile zalihe nafte i plina. Ti su čimbenici zajedno s rastom potražnje prouzročili brz rast cijena. Budući da je velik dio troškova poduzeća i građana povezan s energijom, cijena nafte, plina i električne energije vrlo je važna za ukupnu inflaciju: polovicu nedavnog porasta inflacije prouzročile su više cijene energije. Na cijene energije utječe mnogo čimbenika, tako da skokovi i padovi nisu neuobičajeni.

Inflacija je danas visoka zato što je bila toliko niska prošle godine

Inflacija se mjeri kao promjena cijena u odnosu na prethodnu godinu. Cijene su bile iznimno niske na vrhuncu pandemije prošle godine, djelomično zbog smanjenja poreza na promet u Njemačkoj. Ako uspoređujemo današnje visoke cijene s tim vrlo niskim cijenama, razlika će biti velika. To se naziva »baznim učinkom« i ubrzo će postupno nestati.

Što će se dogoditi s inflacijom sljedeće godine?

Očekujemo smanjivanje inflacije tijekom 2022. godine. Ponuda će postupno sustići potražnju, na tržištima se očekuju smanjenje cijena energije sljedeće godine a bazni učinci nestat će iz godišnje usporedbe cijena kojom se mjeri inflacija.

Međutim, u modernim vremenima još nije bilo ovakve pandemije, pa je moguće da će i oporavak ovaj put biti drukčiji. Otklanjanje golemih poremećaja opskrbnih lanaca moglo bi potrajati. Cijene energije mogle bi i dalje rasti, među ostalim zbog zelene tranzicije.

Istodobno pomno pratimo kretanja plaća jer cijene i plaće utječu jedne na druge. Zaposlenici i sindikati trenutačno traže povećanje plaća zbog većih životnih troškova, što je normalno. No ako plaće nastave rasti, poduzeća bi svoje veće troškove mogla nadoknaditi povećanjem cijena. Ako građani i poduzeća počnu očekivati da će visoka inflacija potrajati, doista bi moglo doći do rasta inflacije. Ekonomisti tu pojavu nazivaju »drugim krugom učinka«. Međutim, dosad nije zabilježen velik rast plaća.

Što ESB može učiniti u vezi sa svim tim?

Uvjereni smo da će se inflacija smanjiti tijekom 2022. Budući da monetarna politika djeluje s vremenskim odmakom, ne nudi rješenja protiv kratkoročnih porasta cijena. Kada bi pozajmljivanje poskupjelo u razdoblju kada zbog poskupljenja energije i goriva jača pritisak na dohodak građana i dobit poduzeća, to bi negativno utjecalo na oporavak. 

Više kamatne stope nisu rješenje za neravnotežu između ponude i potražnje te cijene energije i bazne učinke koji trenutačno pridonose rastu cijena: njima se neće proizvesti više kontejnera za prijevoz robe ili povećati opskrba poluvodičima i gorivom. No monetarnom politikom možemo spriječiti da brzi rast cijena postane trajan. Stoga pomno proučavamo inflacijske izglede za sljedeće godine.

Glavna je zadaća ESB‑a održavanje stabilnosti cijena, što znači ciljanje stope inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Od toga koristi imaju građani u cijelom europodručju: stabilne cijene pridonose rastu gospodarstva i sigurnosti radnih mjesta i zahvaljujući njima možete biti sigurni da će vaš novac sutra vrijediti otprilike isto koliko i danas.

Izračunajte osobnu inflaciju