KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Christine Lagarde, predsjednica ESB‑aLuis de Guindos, potpredsjednik ESB‑a

Frankfurt na Majni, 10. lipnja 2021.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i izvršni potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Poslije kontrakcije u prvom tromjesečju ove godine gospodarstvo europodručja postupno se ponovno otvara usporedno s poboljšanjem situacije povezane s pandemijom i znatnim napretkom u provedbi akcija cijepljenja. Najnoviji podatci upućuju na ponovni rast aktivnosti u uslužnom sektoru te kontinuiranu dinamičnost u sektoru prerađivačke industrije. Gospodarska aktivnost trebala bi se ubrzati u drugoj polovici ove godine usporedno s daljnjim ukidanjem mjera za sprječavanje širenja zaraze. Oporavku će ključan doprinos dati porast osobne potrošnje, snažna globalna potražnja te akomodativna fiskalna i monetarna politika. No neizvjesnost nije nestala jer kratkoročni gospodarski izgledi i dalje ovise o tijeku pandemije i utjecaju ponovnog otvaranja na gospodarstvo. Inflacija je proteklih mjeseci porasla, i to uglavnom zbog baznih učinaka, prolaznih čimbenika i povećanja cijena energije. U drugoj polovici godine trebala bi dalje rasti i potom se smanjiti zbog slabljenja privremenih čimbenika. Naše nove projekcije upućuju na postupan rast temeljnih inflacijskih pritisaka tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, premda će ti pritisci ostati slabi jer će se neiskorištenost gospodarskih kapaciteta koja je i dalje znatna tek postupno apsorbirati tijekom projekcijskog razdoblja. Stopa ukupne inflacije trebala bi tijekom projekcijskog razdoblja ostati niža od ciljne.

Održavanje povoljnih uvjeta financiranja tijekom pandemije i dalje je ključno u smanjivanju neizvjesnosti i poticanju povjerenja, kojima se pridonosi gospodarskoj aktivnosti i štiti srednjoročna cjenovna stabilnost. Uvjeti financiranja za poduzeća i kućanstva uglavnom se nisu mijenjali od našeg sastanka povezanog s monetarnom politikom u ožujku, ali nastavio se rast tržišnih kamatnih stopa. Premda je djelomično posljedica poboljšanih gospodarskih izgleda, postojani rast tržišnih stopa mogao bi značiti pooštravanje općih uvjeta financiranja koji su važni za cijelo gospodarstvo. Takvo bi pooštravanje bilo preuranjeno i moglo bi ugroziti kontinuirani gospodarski oporavak i inflacijske izglede.

S obzirom na to Upravno vijeće odlučilo je potvrditi vrlo prilagodljiv karakter svoje monetarne politike.

Zadržat ćemo ključne kamatne stope ESB‑a nepromijenjenima. Očekujemo da će biti na sadašnjim ili nižim razinama dok ne vidimo snažno približavanje inflacijskih izgleda razini koja je dovoljno blizu, ali ispod 2 % u projekcijskom razdoblju i ne vidimo da je dinamika temeljne inflacije dosljedno u skladu s tim kretanjem.

Provodit ćemo i dalje neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u ukupnom iznosu od 1.850 mlrd. EUR dok Upravno vijeće ne zaključi da je kriza prouzročena koronavirusom prošla, a barem do kraja ožujka 2022. Na temelju procjene kojom su bili obuhvaćeni uvjeti financiranja i inflacijski izgledi Upravno vijeće očekuje da će se neto kupnje u sklopu PEPP‑a u sljedećem tromjesečju i dalje provoditi znatno snažnijom dinamikom nego tijekom prvih mjeseci ove godine.

U kupnjama ćemo se prilagođavati tržišnim uvjetima i pritom ćemo nastojati spriječiti pooštravanje uvjeta financiranja koje nije u skladu s neutraliziranjem negativnog učinka pandemije na projicirano kretanje inflacije. Nadalje, fleksibilnim pristupom kupnjama u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija i dalje će se podupirati nesmetani prijenos monetarne politike. Ako bude moguće održavati povoljne uvjete financiranja tokovima neto kupnji kojima se neće iscrpiti ukupan iznos tijekom razdoblja neto kupnji u sklopu PEPP‑a, ne mora se upotrijebiti cijeli iznos. Isto tako, ukupni se iznos može ponovno prilagoditi ako to bude potrebno za održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi neutraliziranja negativnog šoka za inflacijska kretanja izazvanog pandemijom.

Reinvestirat ćemo i dalje glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2023. U svakom slučaju budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira nastavit će se mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR. Očekujemo i dalje da će se mjesečne neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi onoliko dugo koliko bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja naših ključnih kamatnih stopa i da će prestati nedugo prije nego što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a.

Osim toga namjeravamo i dalje u cjelini reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Naposljetku, i dalje ćemo operacijama refinanciranja osiguravati visoku likvidnost. Financiranje u sklopu treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO III) ima ključnu ulogu u podupiranju banaka u kreditiranju poduzeća i kućanstava.

Svojim mjerama pridonosimo održavanju povoljnih uvjeta financiranja za sve sektore gospodarstva, koji su potrebni za postojan gospodarski oporavak i zaštitu cjenovne stabilnosti. Osim toga nastavit ćemo pratiti tečajna kretanja u svjetlu njihova mogućeg utjecaja na srednjoročne inflacijske izglede. U skladu sa svojom opredijeljenošću za simetričnost u ciljanju inflacije spremni smo po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi se osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo na podrobnije objašnjenje naše procjene počinjući s ekonomskom analizom. U prvom tromjesečju ove godine nastavio se pad realnog BDP‑a europodručja, koji se smanjio za 0,3 % i bio na razini koja je 5,1 % niža od razine zabilježene prije pandemije u četvrtom tromjesečju 2019. Rezultati anketa poduzeća i potrošača te visokofrekventni pokazatelji upućuju na znatno poboljšanje aktivnosti u drugom tromjesečju ove godine.

Ankete poduzeća upućuju na snažan oporavak aktivnosti u uslužnom sektoru usporedno s padom broja zaraženih, što će omogućiti postupnu normalizaciju aktivnosti koje se zasnivaju na međuljudskim kontaktima. Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije i dalje je snažna. Podupire je stabilna globalna potražnja, premda bi uska grla na strani ponude mogla kratkoročno negativno utjecati na industrijsku aktivnost. Pokazatelji pouzdanja potrošača rastu, što upućuje na snažan ponovni rast osobne potrošnje u sljedećem razdoblju. Usprkos slabijim bilancama poduzeća te i dalje neizvjesnim gospodarskim izgledima primjećuje se otpornost poslovnih ulaganja.

Očekujemo da će se rast nastaviti snažno poboljšavati u drugoj polovici 2021. jer će napredak u akcijama cijepljenja omogućiti dodatno popuštanje mjera za sprječavanje širenja zaraze. Očekuje se da će veća globalna i domaća potražnja te daljnja potpora monetarne i fiskalne politike u srednjoročnom razdoblju potaknuti oporavak gospodarstva europodručja.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2021. Tim se projekcijama predviđa godišnja stopa rasta realnog BDP‑a od 4,6 % u 2021., 4,7 % u 2022. i 2,1 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2021. izgledi za gospodarsku aktivnost revidirani su naviše za 2021. i 2022., a za 2023. uglavnom su nepromijenjeni.

Općenito gledajući, rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju uglavnom su uravnoteženi. S jedne strane, oporavak bi mogao biti još snažniji ako globalna potražnja bude još veća i smanjenje štednje kućanstava nakon ukidanja ograničenja međuljudskih kontakata i putovanja brže nego što se predviđalo. S druge strane, nastavak pandemije, uključujući širenje novih sojeva virusa, i njegove posljedice na gospodarske i financijske uvjete i dalje su izvori negativnog rizika.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija u europodručju porasla je s 1,3 % u ožujku na 1,6 % u travnju i 2,0 % u svibnju 2021. Taj je porast prije svega prouzročen snažnim rastom inflacije cijena energije kao posljedice znatnih pozitivnih baznih učinaka i mjesečnih povećanja te, u manjoj mjeri, blagog povećanja inflacije cijena industrijskih proizvoda bez energije. Ukupna inflacija vjerojatno će dalje rasti kako se bude bližila jesen, uglavnom zbog ukidanja privremenog smanjenja stope PDV‑a u Njemačkoj. Početkom iduće godine očekuje se ponovno smanjenje inflacije zbog slabljenja privremenih čimbenika i smanjenja globalnih cijena energije.

Očekujemo da će temeljni cjenovni pritisci ove godine malo porasti zbog privremenih ograničenja na strani ponude i oporavka domaće potražnje. Međutim, cjenovni pritisci i dalje će, općenito gledajući, vjerojatno biti slabi, među ostalim zbog slabih pritisaka na plaće, u uvjetima neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta koja je i dalje znatna, i aprecijacije tečaja eura.

Nakon što utjecaj pandemije oslabi, smanjivanje visoke razine neiskorištenosti gospodarskih kapaciteta, potpomognuto prilagodljivom monetarnom i fiskalnom politikom, pridonijet će postupnom rastu temeljne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja koje se zasnivaju na anketama i tržišni pokazatelji tih očekivanja i dalje su na niskim razinama premda su tržišni pokazatelji nastavili rasti.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuje osnovni scenarij makroekonomskih projekcija stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2021., kojim se predviđa godišnja stopa inflacije od 1,9 % u 2021., 1,5 % u 2022. i 1,4 % u 2023. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz ožujka 2021. izgledi za inflaciju za 2021. i 2022. revidirani su naviše, uglavnom zbog privremenih čimbenika i veće inflacije cijena energije. Za 2023. ostali su nepromijenjeni jer će povećanje temeljne inflacije uglavnom biti neutralizirano očekivanim smanjenjem inflacije cijena energije. Predviđa se da će inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane porasti s 1,1 % u 2021. na 1,3 % u 2022. i 1,4 % u 2023., što je revizija naviše u cijelom projekcijskom razdoblju u odnosu na projekcije iz ožujka 2021.

U vezi s monetarnom analizom, godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3) smanjila se s 12,3 % u veljači i 10,0 % u ožujku na 9,2 % u travnju 2021. Do usporavanja u ožujku i travnju došlo je među ostalim zbog snažnih negativnih baznih učinaka jer veliki priljevi u početnoj fazi krize prouzročene pandemijom nisu bili uzeti u obzir u statističkim podatcima o godišnjem rastu. Osim toga, ono je posljedica slabljenja kratkoročnije monetarne dinamike, koje uglavnom proizlazi iz slabijih kretanja depozita kućanstava i poduzeća u travnju te smanjenja potrebe za likvidnošću usporedno s poboljšanjem situacije povezane s pandemijom. Kontinuirane kupnje vrijednosnih papira koje provodi Eurosustav i dalje su najvažniji izvor kreiranja novca. Premda se i njegov rast usporava, najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje najuži monetarni agregat (M1), što je u skladu s i dalje povećanom sklonošću prema likvidnosti u sektoru imatelja novca i niskim oportunitetnim troškom držanja najlikvidnijih oblika novca.

Godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru smanjila se s 4,5 % u veljači i 3,6 % u ožujku na 3,2 % u travnju, pri čemu se kreditiranje nefinancijskih društava smanjilo, ali je kreditiranje kućanstava poraslo. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima pala je sa 7,0 % u veljači i 5,3 % u ožujku na 3,2 % u travnju, što je posljedica velikih negativnih baznih učinaka i činjenice da je dio kredita odobravan unaprijed u ožujku umjesto u travnju. Poduprta stabilnim mjesečnim tokovima i pozitivnim baznim učincima, godišnja stopa rasta kredita kućanstvima narasla je na 3,8 % u travnju, nakon što je u ožujku iznosila 3,3 %, a u veljači 3,0 %.

Općenito gledajući, naše mjere monetarne politike, zajedno s mjerama koje su donijele nacionalne vlade i druge europske institucije, i dalje su ključan doprinos uvjetima bankovnog kreditiranja i olakšanju pristupa financiranju, posebno za one koji su najviše pogođeni pandemijom.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je za potporu gospodarskoj aktivnosti i snažnu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju potreban visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike.

U vezi s fiskalnim politikama, i dalje je najvažnija ambiciozna i usklađena fiskalna politika jer bi prerano ukidanje fiskalnog poticaja moglo oslabiti oporavak i pojačati dugotrajnije nepovoljne učinke. Stoga bi nacionalne fiskalne politike trebale i dalje pružati ključnu i pravodobnu potporu poduzećima i kućanstvima koja su najizloženija aktualnoj pandemiji i povezanim mjerama za sprječavanje širenja zaraze. Istodobno bi fiskalne mjere i dalje trebale biti privremene i protucikličke te ujedno po prirodi dovoljno ciljane kako bi se učinkovito otklonile ranjivosti i podupro brz oporavak gospodarstva europodručja. Tri sigurnosne mreže – za radnike, poduzeća i vlade – koje je odobrilo Europsko vijeće važna su financijska pomoć.

Upravno vijeće iznova naglašava ključnu ulogu paketa »Next Generation EU«. Poziva države članice da sredstva upotrijebe produktivno i da usporedno s tim provode strukturne politike za povećanje produktivnosti. Time bi omogućile da program »Next Generation EU« pridonese bržem, snažnijem i ravnomjernijem oporavku te povećanju otpornosti i potencijala za rast gospodarstava država članica i tako podupre učinkovitost monetarne politike u europodručju. Takve strukturne politike osobito su važne za jačanje gospodarskih struktura i institucija te za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.