KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Vilnius, 6. lipnja 2019.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Želio bih zahvaliti predsjedniku uprave Vasiliauskasu na ljubaznom gostoprimstvu, a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća. Izvijestit ćemo vas o ishodu sastanka.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito smo procijenili ekonomske i inflacijske izglede, pri čemu smo uzeli u obzir nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a za europodručje. Na temelju te procjene i radi održavanja stabilnosti cijena Upravno vijeće donijelo je nekoliko odluka.

Prvo, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Očekujemo da će ostati na sadašnjim razinama još barem tijekom prve polovice 2020., u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Drugo, namjeravamo i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon što počnemo povisivati ključne kamatne stope ESB-a, u svakom slučaju onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Treće, u vezi s modalitetima nove serije tromjesečnih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO-III), odlučili smo da će kamatna stopa u svakoj operaciji biti za 10 baznih bodova viša od prosječne stope koja se primjenjuje u glavnim operacijama refinanciranja Eurosustava u razdoblju trajanja te ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja. Za banke čije prihvatljivo neto kreditiranje premašuju referentnu vrijednost u seriji TLTRO-III primjenjivat će se niže kamatne stope, koje mogu biti snižene do razine prosječne kamatne stope na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja u razdoblju trajanja ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja uvećane za 10 baznih bodova.

U 15.30 objavit ćemo priopćenje za javnost s dodatnim pojedinostima uvjeta serije TLTRO-III.

Nadalje, Upravno vijeće ocijenilo je da, u ovom trenutku, mogući popratni učinci negativnih kamatnih stopa na bankovno posredovanje ne umanjuju njihov pozitivan doprinos prilagodljivoj monetarnoj politici i postojanoj prilagodbi inflacije. Međutim, i dalje ćemo pomno pratiti kretanja povezana s transmisijskim kanalom monetarne politike koji se zasniva na bankama te moguće razloge za poduzimanje mjera za smanjenje tih popratnih učinaka.

Današnje odluke o monetarnoj politici donesene su kako bi se osigurala prilagodljivost monetarne politike koja je potrebna za daljnje postojano kretanje inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Premda podatci za prvo tromjesečje upućuju na dinamiku koja je malo bolja od očekivane, prema najnovijim informacijama nepovoljni globalni čimbenici i dalje nepovoljno utječu na dinamiku rasta u europodručju. Dugotrajna neizvjesnost povezana s geopolitičkim čimbenicima, sve većom opasnošću od protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju utječe na ekonomsko raspoloženje.

Daljnji rast zaposlenosti i plaća istodobno i dalje podupiru otpornost gospodarstva europodručja i postupno jačanje inflacije. Današnjim mjerama monetarne politike osigurano je da će financijski uvjeti ostati vrlo povoljni i podupirati rast u europodručju, kontinuirano jačanje domaćih cjenovnih pritisaka i, stoga, odgovarajuća kretanja ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Upravno vijeće odlučno će djelovati u slučaju nepovoljnih nepredviđenih situacija i po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. U prvom tromjesečju 2019. realni BDP europodručja porastao je po tromjesečnoj stopi od 0,4 %, dok je u četvrtom tromjesečju 2018. stopa rasta iznosila 0,2 %. Najnoviji ekonomski i anketni podatci ipak upućuju na malo slabiji rast u drugom i trećem tromjesečju ove godine zbog kontinuirane slabosti međunarodne trgovine u uvjetima dugotrajne globalne neizvjesnosti, što nepovoljno utječe, u prvom redu, na sektor prerađivačke industrije u europodručju. Istodobno sektor usluga i sektor građevinarstva u europodručju pokazuju otpornost, a stanje na tržištu rada i dalje se poboljšava. Gospodarski rast u europodručju i dalje će podupirati povoljni uvjeti financiranja, blago ekspanzivne fiskalne politike u europodručju, daljnji rast zaposlenosti i rast plaća te kontinuirani, premda donekle sporiji, rast globalne gospodarske aktivnosti.

Riječ je o procjeni koju u glavnim crtama potvrđuju makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2019. Prema projekcijama godišnja stopa rasta realnog BDP-a trebala bi iznositi 1,2 % u 2019., 1,4 % u 2020. i 1,4 % u 2021. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a iz ožujka 2019. očekivani rast realnog BDP-a revidiran je naviše za 0,1 postotni bod za 2019. te naniže za 2020. i 2021.: 0,2 postotna boda za 2020. i 0,1 postotni bod za 2021.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje su pretežno negativni zbog dugotrajne neizvjesnosti povezane s geopolitičkim čimbenicima, sve većom opasnošću od protekcionizma i ranjivošću u zemljama s tržištima u nastajanju.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koja je u travnju 2019. iznosila 1,7 %, u svibnju 2019. iznosila je 1,2 %, uglavnom zbog slabije inflacije cijena energije i usluga. Sudeći po trenutačnim cijenama naftnih ročnica, ukupna inflacija vjerojatno će se sljedećih mjeseci smanjiti i krajem godine ponovno rasti. Usprkos nedavnoj kolebljivosti zbog prolaznih čimbenika mjere temeljne inflacije i dalje su uglavnom slabe, ali pritisci troškova rada i dalje jačaju i šire se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će temeljna inflacija u srednjoročnom razdoblju rasti poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i jačanjem rasta plaća.

Tu procjenu u glavnim crtama potvrđuju i makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava za europodručje iz lipnja 2019., prema kojima će godišnja inflacija mjerena HIPC-om iznositi 1,3 % u 2019., 1,4 % u 2020. te 1,6 % u 2021. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz ožujka 2019., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naviše za 0,1 postotni bod za 2019. i naniže za 0,1 postotni bod za 2020.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) povećao se s 4,6 % u ožujku na 4,7 % u travnju 2019. Najširi monetarni agregat postojano raste zbog kontinuiranog odobravanja bankovnih kredita privatnom sektoru i niskih oportunitetnih troškova držanja M3. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje daje sastavnica najužeg monetarnog agregata (M1).

Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se s 3,6 % u ožujku na 3,9 % u travnju 2019. Uz određenu kratkoročnu kolebljivost, godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima malo se smanjila posljednjih mjeseci, u odnosu na najvišu vrijednost zabilježenu u rujnu 2018., zbog karakteristične odgođene reakcije na usporavanje gospodarske aktivnosti tijekom 2018. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima, koja je u ožujku iznosila 3,3 %, nastavila je postupno rasti i u travnju je iznosila 3,4 %.

Mjere monetarne politike koje smo danas donijeli, uključujući seriju TLTRO-III, pridonijet će osiguranju povoljnih uvjeta bankovnog kreditiranje te i dalje olakšavati pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknuli proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. Pritom bi se trebalo voditi preporukama za pojedine zemlje za 2019. Kada je riječ o fiskalnim politikama, blago ekspanzivan karakter fiskalnih politika u europodručju podupire gospodarsku aktivnost. Istodobno bi države s visokom razinom javnog duga trebale i dalje obnavljati fiskalne zaštitne slojeve. Sve bi države trebale pojačati napore s ciljem oblikovanja strukture javnih financija kojom bi se snažnije poticao rast. Isto tako, transparentna i dosljedna provedba okvira Europske unije za fiskalno i gospodarsko upravljanje tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće pozdravlja napore koji se ulažu te poziva na daljnje konkretne i odlučne korake dovršenja bankovne unije i unije tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije