KONFERENCIJA ZA NOVINARE

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Luis de Guindos, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 25. listopada 2018.

UVODNA IZJAVA

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovitih ekonomskih i monetarnih analiza, odlučili smo zadržati ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. I dalje očekujemo da će biti na sadašnjim razinama barem još tijekom ljeta 2019. i zasigurno onoliko dugo koliko to bude potrebno kako bi se osigurala daljnja postojana prilagodba inflacije razinama koje su ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

U vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, nastavit ćemo s neto kupnjama u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u novom mjesečnom iznosu od 15 mlrd. EUR do kraja prosinca 2018. Predviđamo da ćemo potom, ako novi podatci potvrde srednjoročne inflacijske izglede, obustaviti neto kupnje. Namjeravamo reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira tijekom duljeg razdoblja nakon završetka neto kupnji vrijednosnih papira, odnosno onoliko dugo koliko to bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Premda najnovije informacije upućuju na dinamiku koja je malo slabija od očekivane, i dalje su u skladu s kontinuiranim sveobuhvatnim rastom gospodarstva europodručja i postupnim rastom inflacijskih pritisaka. Zbog snažnih temelja gospodarstva i dalje vjerujemo da će se postojana prilagodba inflacije ciljnim razinama nastaviti te da će se održati i poslije postupnog prestanka neto kupnji vrijednosnih papira. Istodobno je i dalje naglašena neizvjesnost povezana s protekcionizmom, ranjivostima na tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima. I dalje je potreban snažan poticaj monetarne politike kao doprinos daljnjem jačanju domaćih cjenovnih pritisaka i odgovarajućim kretanjima ukupne inflacije u srednjoročnom razdoblju. Doprinos monetarne politike nastavit će se zahvaljujući neto kupnjama vrijednosnih papira do kraja godine, znatnom obujmu kupljenih vrijednosnih papira i povezanom reinvestiranju te poboljšanim smjernicama buduće monetarne politike povezanima s ključnim kamatnim stopama ESB-a. U svakom slučaju, Upravno vijeće spremno je po potrebi prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo postojano kretanje inflacije prema ciljnim razinama.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počinjući s ekonomskom analizom. Realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,4 % u prvom i u drugom tromjesečju 2018. Premda najnovije informacije upućuju na dinamiku koja je malo slabija od očekivane, i dalje su u skladu s našim osnovnim scenarijem kontinuiranog sveobuhvatnog gospodarskog rasta, koji podupiru domaća potražnja i kontinuirana poboljšanja uvjeta na tržištu rada. Na profil rasta u kratkoročnom razdoblju utječu određena najnovija kretanja u pojedinačnim sektorima. Naše mjere monetarne politike i dalje podupiru domaću potražnju. Osobnu potrošnju podupiru kontinuirani rast zaposlenosti i rast plaća. Istodobno, poslovna ulaganja podupiru stabilna domaća potražnja, povoljni uvjeti financiranja i profitabilnost poduzeća. Ulaganja u stambene nekretnine i dalje su snažna. Nadalje, očekuje se da će rast globalne gospodarske aktivnosti nastaviti podupirati izvoz europodručja, premda sporijom dinamikom.

Rizici povezani s budućim gospodarskim rastom u europodručju i dalje se mogu ocijeniti kao uglavnom uravnoteženi. Istodobno su i dalje naglašeni rizici povezani s protekcionizmom, ranjivostima na tržištima u nastajanju i kolebljivošću na financijskim tržištima.

Godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju povećala se sa 2,0 % u kolovozu na 2,1 % u rujnu 2018., uglavnom zbog više inflacije cijena energije i hrane. Sudeći po trenutačnim terminskim cijenama nafte, godišnje stope ukupne inflacije vjerojatno će se u sljedećim mjesecima kretati oko sadašnje razine. Iako su i dalje uglavnom slabe, mjere temeljne inflacije povećavaju se u odnosu na prethodne niske razine. Domaći troškovni pritisci jačaju i šire se zbog visokih razina iskorištenosti kapaciteta i pooštravanja uvjeta na tržištu rada. Očekuje se da će temeljna inflacija krajem godine ojačati te nastaviti rasti u srednjoročnom razdoblju poduprta našim mjerama monetarne politike, kontinuiranim gospodarskim rastom i povećanjem rasta plaća.

U vezi s monetarnom analizom, najširi monetarni agregat (M3) povećao se sa 3,4 % kolovozu na 3,5 % u rujnu 2018. Uz određenu kolebljivost u mjesečnim tokovima rast monetarnog agregata M3 sve snažnije podupire odobravanje bankovnih kredita. Najveći doprinos rastu monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom daje najuži monetarni agregat (M1).

Nastavilo se jačanje rasta kredita privatnom sektoru, tako da se nastavio trend rasta koji traje od početka 2014. Godišnja stopa rasta kredita nefinancijskim društvima povećala se sa 4,1 % u kolovozu na 4,3 % u rujnu 2018., dok je godišnja stopa rasta kredita kućanstvima u rujnu 2018., kao i u prethodnom mjesecu, iznosila 3,1 %. Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju za treće tromjesečje 2018. upućuje na to da rast kredita i dalje podupiru rast potražnje za svim vrstama kredita i povoljni uvjeti bankovnog kreditiranja za kredite poduzećima i stambene kredite.

Prijenos učinka mjera monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. i dalje znatno podupire uvjete zaduživanja poduzeća i kućanstava, pristup financiranju, i to osobito za mala i srednja poduzeća, kao i kreditne tokove u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je da je visok stupanj prilagodljivosti monetarne politike i dalje potreban za daljnju postojanu prilagodbu stopa inflacije razinama ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučniji doprinos povećanju potencijala za dugoročniji rast i smanjenju ranjivosti. Treba znatno ubrzati provedbu strukturnih reformi u državama europodručja kako bi se povećala otpornost, smanjila strukturna nezaposlenost te potaknula proizvodnost i potencijal rasta u europodručju. U vezi s fiskalnim politikama, u uvjetima sveobuhvatnog rasta trebalo bi obnoviti fiskalne zaštitne slojeve. To je posebno važno učiniti u državama u kojima je državni dug velik i koje se, da bi održale solidne fiskalne pozicije, moraju u potpunosti pridržavati Pakta o stabilnosti i rastu. Isto tako, transparentna i dosljedna provedba EU-ova okvira fiskalnog i gospodarskog upravljanja tijekom vremena u svim državama i dalje je ključna za jačanje otpornosti gospodarstva europodručja. Poboljšanje funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i dalje je prioritet. Upravno vijeće poziva da se poduzmu konkretni i odlučni koraci kako bi se dovršila bankovna unija i unija tržišta kapitala.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije