Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 10. ožujka 2016.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito smo preispitali stajalište monetarne politike, pri čemu smo uzeli u obzir nove makroekonomske projekcije stručnjaka ESB-a, koje obuhvaćaju 2018. godinu. Na temelju tog preispitivanja i radi očuvanja stabilnosti cijena Upravno se vijeće odlučilo za više mjera. Riječ je o opsežnom paketu kojim će se iskoristiti sinergije među različitim instrumentima i koji je kalibriran kako bi se dodatno ublažili uvjeti financiranja, potaklo odobravanje novih kredita, te time ojačao zamah gospodarskog oporavka u europodručju, i ubrzao povratak stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Prvo, u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, Upravno vijeće odlučilo je sniziti kamatnu stopu na glavne operacije refinanciranja koje Eurosustav provodi za 5 baznih bodova na 0,00 % i kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke za 5 baznih bodova na 0,25 %. Kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke snižena je za 10 baznih bodova na –0,40 %.

Drugo, odlučili smo povećati iznos mjesečnih kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira sa sadašnjih 60 mlrd. EUR na 80 mlrd. EUR. Predviđa se da će se kupnje provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s našim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju. Kako bismo osigurali daljnje nesmetano provođenje kupnji vrijednosnih papira, odlučili smo izmijeniti ograničenja izdanja i izdavatelja za kupnje vrijednosnih papira koje izdaju prihvatljive međunarodne organizacije i multilateralne razvojne banke s 33 % na 50 %.

Treće, odlučili smo uvrstiti obveznice s investicijskim rejtingom nominirane u eurima koje su izdala nebankovna društva s poslovnim nastanom u europodručju u popis prihvatljive imovine za redovite kupnje u sklopu novog programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća. To će dodatno ojačati prijenos učinka naših kupnji vrijednosnih papira na uvjete financiranja realnog gospodarstva. Kupnje u sklopu novog programa počet će krajem drugog tromjesečja ove godine.

Četvrto, odlučili smo da ćemo u lipnju 2016. početi provoditi novi niz od četiriju ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO II), od kojih će svaka imati rok dospijeća od četiri godine. Novim će se operacijama ojačati prilagodljiva monetarna politika ESB-a i poduprijeti prijenos monetarne politike tako što će se banke dodatno potaknuti na kreditiranje realnog gospodarstva. Druge ugovorne strane imat će pravo na posudbu do 30 % iznosa prihvatljivih kredita na dan 31. siječnja 2016. Kamatna stopa na operacije TLTRO II ostat će nepromijenjena tijekom svake operacije na razini kamatne stope na glavne operacije refinanciranja Eurosustava u vrijeme provedbe te operacije. Za banke čiji neto krediti premašuju referentnu vrijednost, na operacije TLTRO II primjenjivat će se niža kamatna stopa, koja može doseći razine jednake kamatnoj stopi na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke u vrijeme provedbe operacije. U sklopu operacija TLTRO II neće biti obveznih prijevremenih otplata i dopustit će se prelasci iz operacija TLTRO I.

Naposljetku, Upravno vijeće ESB-a, uzimajući u obzir trenutačne izglede za stabilnost cijena, očekuje da će ključne kamatne stope ESB-a ostati na sadašnjim ili nižim razinama tijekom duljeg vremenskog razdoblja, zasigurno dulje od razdoblja naših neto kupnji vrijednosnih papira.

Danas poslijepodne u 15.30 SEV objavit ćemo zasebna priopćenja za javnost s dodatnim pojedinostima o mjerama koje Upravno vijeće poduzima.

Opsežnim paketom odluka monetarne politike koje smo danas donijeli i koje dopunjuju mjere poduzete od lipnja 2014. dajemo znatan monetarni poticaj kako bismo odgovorili na povećane rizike za ESB-ov cilj stabilnosti cijena. Premda se, zbog kretanja cijena nafte, vrlo niske ili čak negativne stope inflacije ne mogu izbjeći tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, iznimno je važno bez nepotrebnog odgađanja osigurati povratak stope inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % i tako izbjeći sekundarne učinke. Upravno vijeće i dalje će pozorno pratiti kretanja izgleda za stabilnost cijena u sljedećem razdoblju.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. Podatci potvrđuju tromjesečni rast realnog BDP-a europodručja po stopi od 0,3 % u četvrtom tromjesečju 2015., kojem je pridonijela domaća potražnja, a na koji je nepovoljno djelovao negativan doprinos neto izvoza. Najnoviji anketni podatci upućuju na zamah rasta koji je na početku godine bio manji od očekivanoga. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u sljedećem razdoblju nastaviti umjerenim tempom. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te daljnji rast zaposlenosti na koji povoljno utječu prethodne strukturne reforme. Nadalje, niska cijena nafte također bi trebale pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i privatne potrošnje, kao i profitabilnosti poduzeća i ulaganjima. Osim toga, fiskalne su politike u europodručju blago ekspanzivne, djelomično zbog mjera pomoći izbjeglicama. Međutim, gospodarski oporavak u europodručju i dalje je usporen zbog slabijih izgleda za rast u zemljama s tržištima u nastajanju, volatilnosti na financijskim tržištima, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spore provedbe strukturnih reformi.

Takvi se izgledi uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2016., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,4 % u 2016., 1,7 % u 2017. i 1,8 % u 2018. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2015. očekivani rast realnog BDP-a neznatno je revidiran naniže, uglavnom zbog slabijih izgleda za rast svjetskog gospodarstva.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju i dalje su negativni. Posebno se odnose na pojačane neizvjesnosti u pogledu kretanja u svjetskom gospodarstvu kao i na šire geopolitičke rizike.

Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju iznosila je –0,2 % u veljači 2016., nakon što je u siječnju iznosila 0,3 %. Sve glavne komponente HIPC-a pridonijele su tom smanjenju. Sudeći po sadašnjim cijenama ročnica energenata, očekuje se da bi stope inflacije trebale u sljedećim mjesecima ostati na negativnim razinama te da će početi rasti tek kasnije u 2016. Nakon toga stope inflacije trebale bi nastaviti rasti poduprte našim mjerama monetarne politike i očekivanim gospodarskim oporavkom. Upravno vijeće pomno će pratiti određivanje cijena i kretanja plaća u europodručju, posebno vodeći računa da se trenutačno okružje niske inflacije ne ustali zbog nastanka sekundarnih učinaka na plaće i određivanje cijena.

Ta se kretanja uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz ožujka 2016., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2016. iznositi 0,1 %, u 2017. godini 1,3 %, a u 2018. godini 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca 2015., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om revidirani su naniže, uglavnom zbog pada cijena nafte tijekom proteklih mjeseci.

U vezi s monetarnom analizom, najnoviji podatci potvrđuju stabilno povećanje najšireg monetarnog agregata (M3). Godišnja stopa rasta tog monetarnog agregata iznosila je 5,0 % u siječnju 2016., nakon što je u prosincu 2015. iznosila 4,7 %. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u siječnju iznosila 10,5 %, u usporedbi s 10,8 % u prosincu.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,1 % u prosincu 2015. na 0,6 % u siječnju 2016. Kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) ostala je stabilna i iznosila je 1,4 % u siječnju 2016. Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. jasno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za dodatnim monetarnim poticajima kako bi se bez nepotrebnog odgađanja osigurao povratak stopa inflacije na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Posebno, mjere povećanja produktivnosti i poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture ključni su za povećanje ulaganja i poticanje otvaranja novih radnih mjesta. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo da će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će i europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Kao što je upozorava Europska komisija, provedba preporuka specifičnih za određenu zemlju ostala je prilično ograničena u 2015. te stoga u većini država europodručja treba uložiti dodatne napore u provedbu reformi. Fiskalne politike trebale bi podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije