Uvodna izjava na konferenciji za novinare

Mario Draghi, predsjednik ESB-a
Vítor Constâncio, potpredsjednik ESB-a
Frankfurt na Majni, 3. prosinca 2015.

Dame i gospodo, potpredsjedniku i meni iznimno je zadovoljstvo što vam možemo poželjeti dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka Upravnog vijeća, kojem je prisustvovao i potpredsjednik Komisije, g. Dombrovskis.

Danas smo na temelju svojih redovnih ekonomskih i monetarnih analiza temeljito procijenili snagu i postojanost činitelja koji trenutačno usporavaju povratak inflacije na razine ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju i preispitali stupanj prilagodljivosti monetarne politike. Na temelju te procjene i radi očuvanja stabilnosti cijena Upravno vijeće donijelo je nekoliko odluka.

Prvo, u vezi s ključnim kamatnim stopama ESB-a, odlučili smo sniziti kamatnu stopu na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke za 10 baznih bodova na –0,30 %. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja i kamatna stopa na stalno raspoloživu mogućnost granične posudbe od središnje banke ostat će nepromijenjene, na razini od 0,05 % odnosno 0,30 %.

Drugo, u vezi s nestandardnim mjerama monetarne politike, odlučili smo proširiti program kupnje vrijednosnih papira. Sada se predviđa da će se mjesečne kupnje u vrijednosti od 60 mlrd. EUR u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira provoditi do kraja ožujka 2017., ali i duže ako to bude potrebno, u svakom slučaju sve dok Upravno vijeće ne zaključi da je došlo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu sa njegovim ciljem dosezanja razine stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Treće, odlučili smo ponovno ulagati otplaćene glavnice vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira onoliko dugo koliko bude potrebno. To će pridonijeti i povoljnim uvjetima likvidnosti i primjerenom stajalištu monetarne politike. Tehničke pojedinosti će se pravodobno objaviti.

Četvrto, odlučili smo uvrstiti utržive dužničke instrumente koje izdaju regionalne i lokalne države europodručja nominirane u eurima u popis prihvatljive imovine za redovne kupnje odgovarajućih nacionalnih središnjih banaka u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora.

Peto, odlučili smo i dalje provoditi glavne operacije refinanciranja i tromjesečne operacije dugoročnijeg refinanciranja putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom kamatnom stopom onoliko dugo koliko bude potrebno, a barem do kraja posljednjeg razdoblja održavanja pričuva u 2017.

Današnje odluke donesene su kako bi se stope inflacije vratile na razine ispod, ali blizu 2 % i kako bi se time usidrila srednjoročna inflacijska očekivanja. U novim projekcijama stručnjaka uzeta su u obzir povoljna kretanja na financijskom tržištu nakon našeg prethodnog sastanka povezanog s monetarnom politikom. Usprkos tome, projekcije još uvijek upućuju na daljnji negativni rizik za inflacijske izglede i dinamiku inflacije koja će biti nešto slabija od prethodno očekivane. U prijašnjim projekcijama očekivana inflacija već je bila revidirana naniže. Postojanost niskih stopa inflacije odraz je znatne neiskorištenosti kapaciteta u gospodarstvu, koja nepovoljno utječe na domaće cjenovne pritiske, i nepovoljnih činitelja iz vanjskog okružja.

Novim mjerama osigurat ćemo prilagodljive financijske uvjete i dodatno ojačati znatno popuštanje postignuto mjerama koje se provode od lipnja 2014., a koje je imalo značajan povoljan učinak na uvjete financiranja, kreditiranje i realno gospodarstvo. Današnjim odlukama podupire se i intenziviranje gospodarskog oporavka europodručja i jača njegova otpornost na nedavne globalne gospodarske šokove. Upravno vijeće pozorno će pratiti izglede za stabilnost cijena i, ako to budu opravdavale okolnosti, spremno je i sposobno djelovati koristeći se svim instrumentima kojima u skladu s ovlastima raspolaže kako bi se održao odgovarajući stupanj prilagodljivosti monetarne politike. Upravno vijeće tako podsjeća da se program kupnje vrijednosnih papira može u dovoljnoj mjeri prilagoditi glede njegova obujma, sastava i trajanja.

Prijeđimo sada na podrobnije objašnjenje naše procjene, počevši s ekonomskom analizom. U trećem tromjesečju 2015. realni BDP europodručja povećao se po tromjesečnoj stopi od 0,3 %, nakon povećanja od 0,4 % u prethodnom tromjesečju najvjerojatnije zato što se, uz slaba kretanja ulaganja i izvoza, nastavlja povoljan doprinos potrošnje. Najnoviji anketni pokazatelji upućuju na nastavak rasta realnog BDP-a u posljednjem tromjesečju ove godine. Očekujemo da će se gospodarski oporavak u nadolazećem razdoblju nastaviti. Domaću potražnju i dalje bi trebale podupirati naše mjere monetarne politike i njihov povoljan utjecaj na financijske uvjete te ostvareni napredak fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi. Osim toga, niske cijene nafte također bi trebale pridonijeti povećanju realnog raspoloživog dohotka kućanstava i profitabilnosti poduzeća, a time i osobnoj potrošnji i ulaganju. Osim toga, državna potrošnja vjerojatno će porasti u nekim dijelovima europodručja zbog mjera kojima se podupiru izbjeglice. Međutim, gospodarski oporavak u europodručju i dalje je usporen zbog slabijih izgleda za rast na tržištima u nastajanju i umjerene svjetske trgovine, potrebne bilančne prilagodbe u više sektora i spore provedbe strukturnih reformi.

Takvi se izgledi uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2015., u kojima se predviđa da će se godišnji realni BDP povećati za 1,5 % u 2015., 1,7 % u 2016. i 1,9 % u 2017. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2015. izgledi za rast realnog BDP-a uglavnom su nepromijenjeni.

Rizici za budući gospodarski rast u europodručju posebno se odnose na pojačane neizvjesnosti u pogledu kretanja u svjetskom gospodarstvu kao i na šire geopolitičke rizike. Ti rizici mogu nepovoljno utjecati na svjetski rast i inozemnu potražnju za izvozom europodručja kao i na povjerenje u širem smislu.

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije u europodručju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) iznosila je 0,1 % u studenom 2015., odnosno ostala je nepromijenjena u odnosu na listopad, no niža od očekivane stope. To odražava nešto slabije povećanje cijena usluga i industrijskih proizvoda koje je uglavnom bilo nadoknađeno smanjivanjem negativnog doprinosa cijena energije. Na temelju dostupnih informacija i trenutačnih cijena naftnih ročnica, očekuje se da će na prijelazu iz 2015. u 2016. godišnja stopa inflacije mjerena HIPC-om porasti, uglavnom zbog baznih učinaka povezanih s padom cijena nafte krajem 2014. Predviđa se da će se tijekom 2016. i 2017. nastaviti rast stopa inflacije zbog naših mjera monetarne politike, onih koje već provodimo i onih koje smo danas najavili, očekivanog gospodarskog oporavka i prijenosa učinaka prošlih smanjenja tečaja eura. Upravno vijeće pozorno će pratiti kretanja stopa inflacije tijekom nadolazećeg razdoblja.

Ta se kretanja uglavnom odražavaju i u makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava za europodručje iz prosinca 2015., u kojima se predviđa da će godišnja inflacija mjerena HIPC-om u 2015. iznositi 0,1 %, u 2016. godini 1,0 %, a u 2017. godini 1,6 %. U usporedbi s makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a iz rujna 2015., izgledi za inflaciju mjerenu HIPC-om neznatno su revidirani naniže.

U vezi s monetarnom analizom, najnoviji podatci potvrđuju stabilno povećanje najšireg monetarnog agregata (M3), uz godišnju stopu rasta tog monetarnog agregata s 4,9 % u rujnu na 5,3 % u listopadu 2015. Godišnji rast monetarnog agregata M3 i dalje uglavnom podupiru njegove najlikvidnije komponente, dok je godišnja stopa rasta najužeg monetarnog agregata (M1) u listopadu iznosila 11,8 %, u usporedbi s 11,7 % u rujnu.

Nastavlja se postupni oporavak dinamike kreditiranja, koji traje od početka 2014. Godišnja stopa promjene kredita nefinancijskim društvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je s 0,1 % u rujnu na 0,6 % u listopadu. Usprkos spomenutim poboljšanjima, kretanja u odobravanju kredita poduzećima i dalje odražavaju zaostajanje u odnosu na poslovni ciklus, kreditni rizik i kontinuiranu bilančnu prilagodbu u financijskom i nefinancijskom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita kućanstvima (prilagođena za prodaju kredita i sekuritizaciju) porasla je na 1,2 % u listopadu, nakon što je u rujnu iznosila 1,1 %. Mjerama monetarne politike koje se provode od lipnja 2014. jasno su se poboljšali uvjeti zaduživanja poduzeća i kućanstava kao i kreditni tokovi u cijelom europodručju.

Ukratko, unakrsna provjera rezultata ekonomske analize i signala iz monetarne analize potvrdila je potrebu za dodatnim monetarnim poticajima kako bi se stope inflacije vratile na razine ispod, ali blizu 2 %.

Monetarna politika usmjerena je na održavanje stabilnosti cijena u srednjoročnom razdoblju i njezina prilagodljivost podupire gospodarsku aktivnost. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti naših mjera monetarne politike, područja drugih politika moraju dati odlučan doprinos. S obzirom na postojano visoku stopu strukturne nezaposlenosti i nisku stopu rasta potencijalne proizvodnje u europodručju, trajni ciklički oporavak trebale bi poduprijeti učinkovite strukturne politike. Posebno, mjere poboljšanja poslovnog okružja kao i osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture ključni su za povećanje produktivnog ulaganja, poticanje otvaranja novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Brzom i učinkovitom provedbom strukturnih reformi, u okružju prilagodljive monetarne politike, ne samo što će se povećati održivi gospodarski rast u europodručju nego će se i stvoriti očekivanja o trajno većim prihodima i ubrzati ostvarivanje pozitivnih učinaka od reformi, čime će europodručje postati otpornije na svjetske šokove. Fiskalne politike trebale bi podupirati gospodarski oporavak, ali i biti usklađene s fiskalnim pravilima Europske unije. Potpuno i dosljedno provođenje Pakta o stabilnosti i rastu ključno je za održavanje povjerenja u naš fiskalni okvir. Istodobno bi sve države trebale težiti oblikovanju skupa fiskalnih politika kojima bi se poticao rast.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je usuglasilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.

Kontaktni podatci za medije